Tagovi

Žvaka i suverenitet

Žvaka je ono što u ustima premeće američki vojnik kada ga slikaju u dominantnoj figuri naspram iračke bijede, ono što djeca lijepe ispod školskih klupa, ono to u zabrinutoj odsutnosti s dva prsta rasteže student u čekanju na ispit...

„Žvaka“ u šatro govoru je pojam kojim se označava razgovaranje bez značajnog uticaja.

Suverinitet (državni)
označava potpunu vlast (jurisdikciju) nad određenim terirorijem koju provodi „suveren“. U suvremenim uređenjima Ustav i Sabor su provodioci suvereniteta.

Suverenitet (ekonomski)
označava utjecaj države na usmjeravanje kredita, kamatne stope, vlasništva banaka i na slobodu kretanj međunarodnog kapitala. Ekonomski suverenite se u konačnici ogleda u zadovoljstvu građana kvalitetom života ili (drastičnije) brojem studenata koji namjeravaju poslije studija napustiti zemlju.

Pitanja o suverenitetu

Državni suverenitet u modernim demokracijama se dobrovoljno prenosi udruživanjem u regionalne asocijacije (EU) ili manje dobrovoljno praktično gubi – nama bliski primjer BiH. Slike Kosova, gdje se uspostavljanje državnog suvereniteta ne slavi svojom već američkom zastavom. Što su ti ljudi radili 100 godina navodno duge borbe za samostalnost kada nemaju niti svoju zastavu – jer o ZASTAVI se ne dogovara i ne pregovara. Jednako što se, za razliku od Amerike koja ratuje i radi očuvanja svojeg načina života, kod gubitka suvereniteta nad svojim državnim teritorijem ne treba ići na bilo koji sud ili jadikovati pred Ujedinjenim Narodima – već napraviti najmanje ono što je i Hrvatska napravila u Oluji – ići u oružanu borbu. Oba navedena slučaja su odricanje od suvereniteta ili jednostavno ŽVAKA!

Ekonomski suverenitet se gubi financijskom liberalizacijom, odnosno smanjenjem utjecaja države na usmjeravanje kredita, kamatne stope, vlasništva banaka i na slobodu kretanja međunarodnog kapitala. Znamo kako stojimo s vlasništvom banaka u Hrvatskoj i da je kretanje međunarodnog kapitala posve slobodno.

Svjetski utjecaj gubitka ekonomskog suvereniteta država je vidljiv je u udvostručenim razlikama nivoa bogatstva . Nivo bogatstva najbogatijih pet zemalja u svijetu prije dvije decenije bio je za 128 puta veći od pet najsiromašnijih zemalja. Nakon dvije decenije razlika je uvećana na 249 puta. U takvom trendu, za zemlje ispod polovice na skali bogatstva, naprosto je teoretski nemoguće dostići mjesto među prvih deset ili dvadeset.

Države koje u (liberalnu) ekonomsku utakmicu kreću s 1100 Eura po glavi stanovnika kao što je trenutno s Kosovom prema ovoj su priči unaprijed osuđene na propast. S 1,5 mlrd eura uvoza i 0,15 mlrd eura izvoza i u stvarnosti da polovinu prihoda čini 450 mil eura koje u tu novostvorenu zemlju šalju njeni državljani na radu u svijetu – teškoće izgledaju napremostive.

Eventualno, uspjeh se može postići u slučaju da država zadrži (što dulje) instrumente kontrole međunarodnih tokova kapitala uz postepeno provođenje finansijske liberalizacije, dakle zadržavanjem ekonomskog suvereniteta. Kada je neka država ekonomski slabija od stotog na listi svjetskih poduzeća nemoguće je u globaliziranom svijetu oduprijeti se općem trendu liberalizacije.

+++++
Vidimo da su rješenja u pitanjima suvereniteta u širokom rasponu. Moguće je, kao na primjeru Hrvatske, prepustiti da prvo EU zauzme stav o pitanju priznavanja Kosova, što je ustvari čekanje da nam EU kaže što je za Hrvatsku dobro. Naša je diplomacija odavno trebala znati što o tome misli Bugarska, Španija, Belgija, pogotovo Engleska te o svom stavu Predsjednik i Premijer odmah upoznati javnost. Tada bi se moglo vjerovati da upravljaju a ne da se samo povinuju stavu većih, bogatijih ili onih koji uspješnije prijete. Ono što je sigurno to se, kao i mnoge druge stvari, ni za dlaku neće razlikovati od stava vlasnika banaka u Hrvatskoj.

Komentari

Kada je neka država

Kada je neka država ekonomski slabija od stotog na listi svjetskih poduzeća nemoguće je u globaliziranom svijetu oduprijeti se općem trendu liberalizacije.

Uopce me ne zalosti sto se nekakvi luzeri ne mogu oduprijeti trendu liberalizacije.Ostalo je manje vise slicno klasicnim antiglobalistickih pricicama za pubertetlije koje jos egzistirajuci na roditeljskim djeparcima, sanjare o nekakvim revolucijama.Zato me i ne brine.Nakon puberteta bi ovakva optika bila zabrinjavajuca...
Sto se tice malih, jadnih i ostalih drzavica bez sansi, mozda ne bi bilo lose spomenuti jednu kao cudan primjer.Jedna je mala drzava ( brojem stanovnika) sasvim bezobrazno odlucila izmjeniti nacin stijecanja novca, na nacin da su se u jednoj tamosnjoj tvrtci odlucili nakon dugo godina pilanja drveca po sumama, prebaciti na elektroniku i telekomunikacije.Jasno je da sve ovo ne bi islo bez ucenja i usvajanja novih zvanja.Nekim cudom velike i zle SAD nisu uspjele sprijeciti niti razvoj te firme niti drzave u cjelini.Ona se zove Finska, a tvrtka Nokia.
Drugi je primjer jedne druge drzave takodjer brojem stanovnika slicoj Hrvatskoj.Tu su drzavu 200 godina gnjavili zli susjedi, a uza sve to jos su ih spopale glad i nestasica hrane.
Posljedica je bila iseljavanje 50% stanovnika.No u zadnjih 30 godina uz pomoc knjige i prokletog liberalizma, to je danas najuspjesnija europska drzava.Zove se Irska.Pouka?
Znanje i rad.Ostalo je cisti dim...

Tko je glasao

Pola vremena koje je Irska

Pola vremena koje je Irska potrošila napredujući na sadašnje mjesto je u slučaju Hrvatske potrošeno. Nemamo na vidiku tvtke kao Nokia. Plaće profesora i uvjeti pod kojima se studira ne podržavaju "znanje i rad". Ostaje nam tek 1/2 vremena za utvrđivanje gradiva.

Tko je glasao

Kasnim u fazi, Irska mi je

Kasnim u fazi, Irska mi je prva pala na pamet...sličnosti s Kosovom su frapantne.

Irska - do prije 30 godina siromašna država sa zatucanim društvom, loš školski sustav, seoske obitelji s puno djece, vrlo tradicionalna, prenatrpani sirotinjski gradovi, nimalo industrije, bez prirodnih rezursa, prometno izolirana, bez gospodarske tradicije, apsolutno ovisna o britanskim povlasticama za izvoz, s neriješenim političkim pitanjem sjevera otoka, prepravljena militantnim organizacijama povezanim s organiziranim kriminalom, jak utjecaj crkvenih krugova u svim porama društva, dio građana je znao samo svoj tajanstveni jezik koji nitko drugi nije znao, bremenita prošlost puna ratova i genocida, izrazito brojna dijaspora, intenzivno emigriranje, ogroman udio mlade populacije...

Danas - druga najbogatija europska država. :)

Kosovo ima gotovi model razvoja.;)

Tko je glasao

Irska mi je prva pala na

Irska mi je prva pala na pamet...sličnosti s Kosovom su frapantne.
.....
....
Kosovo ima gotovi model razvoja.;)

Nisam siguran razumijem li točno značenje ovog smiley-a na kraju.

Mislim da su sličnosti na koje ukazuješ prisutne na pojavnoj razini, ali dalje od toga svaka sličnost prestaje.

Zapravo nije mi jasno na čemu je utemeljen optimizam o svjetloj društvenoj i gospodarskoj budućnosti Kosova, koji iskazuje više komentatora. Sam čin osamostaljenja ima možda neki potencijal da pokrene razvoj iz mrtve točke na mentalnoj razini, ali trenutno stanje potpuno deformiranog društva (po nekim elementima slično kao u Gazi) de daje puno razloga za optimizam - totalno odsustvo ikakve ozbiljnije proizvodnje i osnovne infrastrukture, loš obrazovni nivo stanovništva, tradiocionalno-patrijarhalna organizacija društva, itd.

Da li je kosovsko radništvo (postoji li uopće u pravome smislu?) spremno raditi za sitne novce u nekim potencijalnim tvornicama? Tko će i s kojim interesom investirati u Kosovo?

Kosovska dijaspora jest brojna i lavovski doprinosi tokovima novca na Kosovu. Ali ta ista dijaspora, ako se je ičim istakla u Europi, onda je to nažalost velikom nadzastupljenošću u trgovini narkoticima, prostituciji i ostalom kriminalu, a nikako ne ozbiljnim poduzetništvom. Ne želim time uvrijediti onu većinu koja pošteno živi i radi, ali sumnjam da oni mogu i žele doprinijeti razvoju Kosova puno više nego što su to i dosada činili.

Uostalom, u susjedstvu postoji Albanija, koja se od ukidanja socijalizma, kao slobodna zemlja, razvija više u smjeru kosovskih prilika nego ka nekom ozbiljnom društvu s razvijenim gospodarstvom. Istina na imaju više Mercedesa po glavi stanovnika nego Njemačka ali to samo ilustrira deformiranost društva, barem po nekim europskim mjerilima.

The Observer

Tko je glasao

Današnja Hrvatska između

Današnja Hrvatska između dva svjetska rata:
- rasturanje sustavnih razmjera i onako rasturenog nakon I svjestkog rata, preko noći propadanje sve ga pa i onoga što je stabilno moglo egzistirati na evropskim tržištima, ogromno iseljavanje na daleka odredišta a posedno USA gdje je također naišla kriza pa povratak nije bio moguć, katastrofalna državna i nacionalna politika koja je napravila korak dalje ubojstvima političkih prvaka i dikataturom 1928.g. u okviru čega se rasturaju i bilo kakve mogućnosti, pa ipak u niti desetljeće tridesetih godina značajan preokret na takvim ruševinama, posebno Zagreb kao središte koje snažno pokreće indutriju, zdravstvo, školstvo, razvitak grada i uticaj na ostale djelove, što je i danas osnova koja se eksploatira, rastureno II svjetskim ratom

Današnja Hrvatska šezdesetih:
- nakon što je vladajuća avangarda u vidu Saveza komunista došla u tjesnac i dala promjenu smjera, opet veoma brzi preokret a la tridesetih, ekonomska emigracija koja doprinosi novcima i optimizmom, snažni industrijski rast, razvitak infrastruktura i struktura, potpuni obrat, brzo završeno lomovima 1971.g. i iza;
- dolazak velikih novaca sa zapada sedamdesetih, otvaranje turizma, ogromna ali sada već ekonomski pretežno sumnjiva investiranja, brzi razvoj pijanke u ekonomskoj i ukupnoj orjentaciji, igre i rpolupavanja na svjetskoj razini, traje do danas uprkos pokušaju promjene od početka osamdesetih zbog iznimno snažne i široko razvijene volje i inercije za neodljivim predmetima žudnje.

Obrati su nastajali čim se je ukazali prilika, i više nego uspješni. U zadnje doba to nije bilo moguće jer su većinske i najjače divizije čvrsto otišle u svjetski značajnim misijama pa je taj napredak prepreka za neke druge slike i estetiku. Ali sada je to već druga priča, obzirom da je to sve skupa dozrelo pa djelom i prezrelo. Ključan je Imotski i slično tome zagrebačka brda i nešto sličnih destinacija, posebno Jadran, približavaju se stanju larpurlartizma, napretka samog sa sobom, a slična dozrijevanja napreduju po pretežnom djelu ostalih frontova i destinacija. Pa je blizu trenutak da će žene odlučiti - ako se odluče za tu varijantu onda slijedi čisti i potpuni obrat (jer će sve fizički odjeliti na dva djela, taj napredni turbo folk i ostali amorfni dio) a ako se odluče za malo složenije varijante onda opet slijedi obrat ali puno složeniji, nešto humaniji za beskrajne i raznovrsne količine naprdnog otpada. U biti se radi o ekološko-estetskim zavrzlamama, sa nešto strasti, ali sve skupa pred sigurnim obratima, za većinu iznenađujuće mirnog u vidu pada i sloma većine dioničkih vrijednosti koje i dan danas pokušavaju kao žive mrtvace oživjeti i napuhnuti - uzalud, ne samo da milosti oko togaa više nema nema nema ni potrebe ni načina oživjeti nešto što je umrlo i prije nego što je napuhnuto, jer umjesto toga oživljava ona živa materija glupo pokopana kao mrtva, razna infrastruktura i struktura te žive i tip top žene nekim sljepilom pretvorene u sjene koje nitko ne zapaža i koje same vide sve manje.

Tko je glasao

Što je suvrenitet u

Što je suvrenitet u vremenima globalizacije i integracije?

Tko je glasao

Što je suvrenitet u

Što je suvrenitet u vremenima globalizacije i integracije?

To je danas sposobnost neke drzave ili naroda ili pojedinaca unutar promatrane cjeline, za ukljucivanje u opce vremenske trendove na svjetskoj razini.U smislu suverenog vladanja znanjima i logickim razumijevanjima novih trendova.I nisu nuzno najvece drzave prve na listama transparentnosti, inovativnosti niti stupnja postivanja ljudskih prava.
Ali jesu visoko po standardu zivljenja.Sto pak znaci da se ulaganje u izgradnju svijesti o tome, dugorocno isplatilo.
Konkretno imamo u stanovnistvu 51% zena. I one su podjednako obrazovane, ali su istodobno i 20% malobrojnije zastupljenje u svim sferama proizvodnje, znanosti i obrazovanja. A pogotovo odlucivanja.
U slucaju da se rijesimo patrijahalnih stereotipa, ojacali bi dakle 20-ak % tehnoloski i intelektualno i bez skupih "uvezenih" znalaca. Samo na osnovu priomjene ovog nacina razmisljanja.

Tko je glasao

Ja bih tu uporabio

Ja bih tu uporabio kondicional: bi trebali ojačati 20%. Nemaš garancije da taj potencijal djelomično ne bi mogao biti zlorabljen.

Tko je glasao

U vremenima globalizacije i

U vremenima globalizacije i integracije pojam suvereniteta je nešto što treba (re)definirati. Druga je stvar što se time - bar u Hrvatskoj - ne bave oni koji bi se time trebali baviti. Pa zbog toga gubimo i ono što ne bismo trebali.

ragusa

Tko je glasao

odgovor je: žvaka

odgovor je: žvaka

Tko je glasao

Otprilike. Ali, ne samo u

Otprilike. Ali, ne samo u slučaju Hrvatske, nego i svih drugih zemalja svijeta. Čak i SAD-a.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci