Tagovi

Znanost, biznis, ekologija i društvene borbe oko čiste energije

Tijekom ovoga tjedna objavio sam seriju napisa na blogu "Ekološka ekonomija", koji mogu biti zanimljivi onima koje zanima preobrazba elektroenergetskog sustava, koja se počela u najnaprednijim zemljama. Dajem poveznice i poneki pasus iz članaka.

Energiewende - znakZnanost, tehnologija i čista energija: osnove napretka

Studija pokazuje da, iako su SAD i dalje svetski lider u znanosti i tehnologiji, njihovo se vodstvo smanjuje. Nekoliko azijskih zemalja, naročito Kina i Južna Koreja, naglo povećavaju svoje inovativne sposobnosti. Udio SAD u istraživanju i razvoju (R&D) od 2001. se smanjio sa 37% na 30%, a Europe sa 26 na 22%. Udio Azije povećao se sa 25 na 34%, a Kine od 4% na 15%.

Te zemlje također fokusiraju pažnju na ključne sektore globalne ekonomije, uključujući visokotehnološku industriju (high-tech manufacturing) i čistu energiju. Opseg visokotehnološke industrije u Kini porastao je između 2003. i 2012. gotovo šesterostruko, a udio u svijetu s osam na 24%, blizu udjela SAD od 27%.

Također, ističe se u studiji, izranjajuće ekonomije sada ulažu više u čistu energiju, kritičnu industriju za 21. stoljeće, nego napredne ekonomije (advanced economics). Kina je 2012. uložila 61 milijardu USD u čistu energiju, prvenstveno vjetar i sunce, a SAD 29 milijardi.


Električna energija u Njemačkoj 2005.-2013.-2020.

Njemačkoj danas postoji društveni i politički konsenzus oko energetskog zaokreta (Energiewende) i njegovih strateških ciljeva, uključivo i zatvaranje nuklearnih centrala; veće diskusije vode se jedino o raznim modusima provedbe (vidi: German Consumers Still Support Energy Turnaround – but Critical of Implementation). Nema naznaka da bi od toga mogli oduzstati, a možemo se pouzdati i da će cilj za obnovljive biti dostignut. Uz rast obnovljivih i zatvaranje nuklearki, proizvodnja u termoelektranama na fosilna goriva mogla bi se malo smanjiti u razdoblju do 2020., a nakon toga znatno.

Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci

Unutar Europske unije, u odnosu prema energetici, danas se može zamijetiti oštra podjela između “revolucionara” i “konzervativaca”. Lider revolucionara je Danska (Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)), a lider Njemačka. “Revolucionari” u fokus strategija stavljaju smanjenje potreba za energijom i obnovljive izvore, a “konzervativci” fosilna goriva i nuklearnu energiju. Podjela je zemljopisna i povijesna: “revolucionari” su uglavnom zemlje koje označavamo sa EU15+2 (15 članica EU iz 1995. plus i Norveška i Švicarska) a “konzervativci” nove članice, bivše socijalističke države. One ne žele, da se novi obnovljivi izvori, a osobito vjetar i sunce, razviju preko granice kad počinju ozbiljno potiskivati TE na fosilna goriva i nuklearne, mijenjati logiku funkcioniranja elektroenergetskog sustava i ugrožavati poslovne interese velikih elektroprivreda (koje se tome opiru i na zapadu).

Hoće li Zapadni Balkan biti izvoznik čiste električne energije?

Ako su studije procjena barem približno točne, zemlje Zapadnoga Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija) imaju enormne potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije. Regija obiluje suncem tijekom godine, još netaknutim hidropotencijalima, olujnim obalama i bogatim poljoprivrednim zemljištima. Uz to, prvi podvodni električni kabel ispod Jadranskoga mora prema Italiji bit će u funkciji do 2015., mnogo prije nego predviđena prijenosna mreža projekta Desertec, koja bi povezivala Sjevernu Afriku i kontinentalnu Europu.

Fleksibilne TE na ugljen kao dio sustava zasnovanog na obnovljivim

Globalno, nove ekonomske i političke okolnosti preoblikuju elektroenergetske sustave u prilog onih koji rade s većom fleksibilnošću i učinkovitošću, te uključuju obnovljivu energiju i odgovaranje na potražnju (demand response, DR). Ugljen, koji se općenito percipira kao pogodan samo za osiguranje temeljne električne snage, ostaje kritična komponenta u mnogim elektroenergetskim sustavima. Nova studija pokazuje da elektrane na ugljen mogu biti modificirane da se prilagode novom elektroenergetskom sektoru i da budu dio čistijeg energetskog sustava.

Komentari

Ekološka ekonomija

Prije svega treba imati na umu da kao sto je drvena noga noga, a ne drvo tako je i ekoloska ekonomija uvijek ekonomija, a ne ekologija kako bi mozda netko neudubljen u problematiku i na prvi pogled mogao pomisliti. Posebno kad jos cuje i vidi da se takvom "ekonomijom" zanimaju i bave eko-zelenolozi kao nas Ostric.

E sad zasto uz ekonomiju stoji ekologija i sto se s tim uopce zeli reci? To je jedno sasma drugo pitanje. Posve je sigurno da ekologija u ekoloskoj ekonomiji nije tu da pojacava i razbuktava glavnu rijec tj ekonomiju, vec da toj ekomomiji bude neka vrsta policajca (da ne velim nocna mora) koji ce visiti nad svakim njenim korakom i paziti da ne ode u zastranjenje i to prije svega u ne-ekoloskom smislu.

Eko-zelenolozi vele ekonomija? ok moze, ali ekoloska! Ekonomisti (i to oni divljiji) vele moze, ali prestuno vec podrazumijevaju i pretpostavljaju prevazno pitanje: za ciju lovu? E tu onda pocinje simbioza, bas onako kako su nas ucili u davna vremna o simbiozi raka samca i moruzgve. U toj točci ujedinjuju se eko-zelenolozi i "klasicni" ekonomisti i eto ti zelene ekonomije i super global simbioze.

S obzirom da je superkodom dobro/zlo moguce kodirati prakticki sve zamislivo, te da se taj super moralni kod izuzetno jednostavno primjenjuje i u eko/ekonomijskom smislu. Time je gotovo sve potrebno o eko ekonomiji receno - da se krajnje pojednostavljeno postavi pitanje: koliko dobronamjerna upotreba eko/ne-eko koda (podskup univerzalnog moralnog superkoda dobro/zlo) zapravo ima zle i izrazito stetne učinke, te da je ono sto nastupa kao (eko) rjesenje problema zapravo temeljni problem (eko ekonomija).
I dakako ne manje vazno: da je problem jos i vec i jos teze otklonjiv jer su ovi fundamentalisti toliko slijepo uvjereni u svoje dobre namjere da do njih uopce ne dopire nikakva informacija niti kontra argument.
Nisam da se takve zove ekofasisti kao sto to mnoge kolege veseli (npr http://intelektualac.com/2014/01/18/24233/), ali dok god prve infomracije i prva svijest o tome ne dode do zelenologa ja i na takvo sto pristajem.

Tko je glasao

@obaladaleka:

Ako nekoga zanima što bi to bilo "ekološka ekonomija" (ili načelno neograničena lista drugih pojmova), postoje dva osnovna pristupa.

1. Ovaj tvoj: lijevom rukom izbaciti neku svoju "definiciju", pa iz te pozicije prezrivo komentirati što su drugi napisali, te

2. Pristup koji, slažem se, izgleda nepotrebno pretežak: potruditi se, nepristrasno, proučiti što ljudi, koji pojam koriste, pod njim zapravo misle.

Ja uvijek preporučam drugi pristup, ali svi znaju da sam ja čudak. :-(

Inače, tvoje spekulacije o "superkodu dobro/zlo" i "zelenološkim fundamentalistima" napisao si u komentaru teksta u kojem pišem o temama: studija instituta koji radi za vladu SAD o potrebi ulaganja u znanost i tehnologiju, proizvodnja i potrošnja električne energije u Njemačkoj u razdoblju 2005.-2020., analiza o razlikama aktualnih energetskih politika zemalja EU15+2 i novih članica EU, prikaz studije o aktualnim mogućnostima i prognozama proizvodnje i izvoza električne energije iz obnovljivih izvora na zapadnom Balkanu, te prikaz studije o tehnološkim zahtjevima veće fleksibilnosti termoelektrana na ugljen.

Možda bi bilo zanimljivo (ali vjerojatno ne) da pokušaš tezu o "zelenološkom fundamentalizmu" konkretno na nekoj od ovih tema pokazati.

Tko je glasao

Zeleni i zelembacka politika

Tko je glasao

@obaladaleka:

posljednji komentar je spam, jer s temom dnevnika nema nikakve veze.

Tko je glasao

Oštriću pičko

sve dobro...

Tko je glasao

nedugo poslije onog uragana

sve dobro...

Tko je glasao

nadanja

@Zoran Oštrić
Drago mi je da si se vratio na svoje područje to je razlog mog plusića.
Sve što si napisao lijepo je za pročitat, no prognoze nisu baš tako ružičaste. Dugogodišnji si aktivist zelenih i stoga me pomalo čudi da iznosiš prednosti a ne i loše strane obnovljivih izvora energije. Svako uplitanje u prirodu donosi i posljedice. Kao što fosilni izvori ( nafta, ugljen, plin ) i njihova cijena ovise o ratovima, terorizmu, i ostalim političkim prevratima, tako i obnovljivi izvori, sunce i vjetar ovise o mnogo čemu na što ne možemo utjecati. Bez obzira na studije o isplativosti postavljanja vjetro elektrana na neko područje, zs nekoliko se godina stvarnost vrlo lako može promijeniti (utjecaj sunca, globalno zagrijavanje, rotacija zemlj i drugo) i dovesti do smanjene proizvodnje tj. neisplativosti. To se odnosi i na solarne ploće. No industrija za proizvodnju vjetro generatora i solarnih panela iz razumljivih razloga krije postojanje takvih mogućnosti.

evo samo nekih navoda>
-obnovljivi izvori nisu jeftini izvori energije, naprotiv u odnosu na fosilna goriva su skuplji i zahtijevaju financijsku potporu
-tehnologije ili goriva zahtijevaju znatni utrošak energije (posebno biogoriva), što smanjuje učinkovitost pretvorbe u korisnu energiju
-neke tehnologije zahtijevaju velike prostore (sunce i biomasa)
-postoji potencijalni sukob interesa u proizvodnji hrane i energije
-u obnovljive izvore formalno se svrstavaju samo hidroelektrane do 10 MW. Međutim, to fizikalno nije točno, jer neovisno o instaliranoj snazi hidroelektrane uvijek je to obnovljivi izvor. Ovakva podjela se vjerojatno temelji na razini štetnih utjecaja na okoliš, ali i to je različito od objekta do objekta i ne može se generalizirati
-korištenje obnovljivih izvora ima jak učinak multiplikatora na zemlje čija je industrija sposobna proizvoditi opremu, pogotovo kod izvoza takve opreme na matičnu ekonomiju

https://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/clanci/obnovljivi_izvori.html

Postoji jedan projekt koji je sve bliži realizaciji i osobno sam zainteresiran jer u tom selu
moje mame posjedujem neki mali gruntek. Možda moji nasljednici dožive da ubiru plodove nasljeđa. Od 70-tih godina znamo da ima dovoljno ne tople nego vrele vode za toplice, a sadašnji investitori bi htjeli malo i proširiti djelatnost. Nažalost u Htvatskoj ponovo nije bilo sluha.

http://www.emedjimurje.hr/gospodarstvo/mjesec-dana-ce-trajati-istrazivan...

Tko je glasao

@Boltek:

Hvala na pluseku! :-) Shvaćam da ljudi rijetko daju plus, doduše i minus, jer im tema naprosto nije dovoljno zanimljiva. :'(

prognoze nisu baš tako ružičaste
Ja skoro svaki dan čitam razne prognoze i dosta njih komentiram. Neke su "ružičaste", neke šarene, neke crne.

stoga me pomalo čudi da iznosiš prednosti a ne i loše strane obnovljivih izvora energije
Konkretno u ovom članku zapravo ne iznosim ni jedno ni drugo. Inače, često pišem o raznim problemima. Evo jučer:

Are wind farms changing Europe's climate?

Međunarodna studija na temu mogu li vjetroelektrane u Europi (kojih je već puno sagrađeno, a još više se očekuje) promijeniti klimu? Kažu da je utjecaj marginalan, barem do 2020..

A prekjučer ovo:

Austria burdened by Germany's shift to green power

Austrija, Češka i Poljska žale se na probleme, koje u integriranoj mreži električnog prijenosa izazivaju povremeni viškovi snage kad vjetro i solarne elektrane u Njemačkoj puno proizvode, a trenutna porizvodnja je mala. O zajedničkiim mjerama upravljanja mrežom Njemamčka posljednje dvije godine pregovara s Češkom i Poljskom, a Austrija se žali da ostaje van toga i trpi probleme. Austrija može ponuditi svoje reverzibilne hidroelektrane i termoelektrane na prirodni plin za stabilizaciju sustava.

Ima još toga, da ne kopipejstam plahte. Da, problema ima. Nisu obnovljivi "mana s neba".

Bez obzira na studije o isplativosti postavljanja vjetro elektrana na neko područje, zs nekoliko se godina stvarnost vrlo lako može promijeniti
Stvarno misliš, da do nekih bitnih. i k tome negativnih, promjena može doći za nekoliko godina? Imaš neki izvor o tome?

Glede mantre "obnovljivi izvori su skupi", opet nešto friško:

Vlada Ujedinjenog kraljevstva je nedavno dala garanciju za novu nuklearnu elektranu Hinkley Point C. Ugovorena je Feed-in tarifa (FiT), garantirani otkup uz garantiranu cijenu, što omogućava direktnu usporedbu s danas važećim cijenama za obnovljive.

Tko je glasao

Za razliku od Njemačke

Za razliku od Njemačke Hrvatska ima puno bolju i perspektivniju mogućnos korištenja solarnih i vjetroelektrana. Nažalost hrvatska vlada nema stručnjka koji bi prpoznali zlatni rudnik koje nude ti alternativni izvori energije.
https://www.google.hr/search?q=energiewende+deutschland&tbm=isch&tbo=u&s...

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

Pollitikin "Reader's Digest"

...svježa dopuna prema Wall Street Journalu,
...prije dva tjedna je Evropska komisija zaključila da su USA od 2005te snizili emisije CO2 za više od 12% a EU za isto vrijeme oko 14% uz sav trud...
...od 2008do godine 2012 je prosječna cijena električne energije za evropske industrijske potrošače narasla za 16,7% dok je za iste amere pala za 2,3% pa je im sada cijena niža za 45%
...uz to, Evropska Komisija očekuje da će do 2030 godine realna cijena iste u Evropi narasti za 31% u odnosu na 2011tu...a ameri za isto razdoblje očekuju pad cijene...
Na kraju 2012te je Evropa imala 44% svih svijetskih kapaciteta izvora obnovljive energije, i utoliko mora osigurati i svih svjetskih dotacija za eko-energiju, valjda?
...i tako to, kako su varijabilni troškovi takvih izvora skoro nulovi, ispada da se dotiraju fiksni troškovi, uglavnom hardwarea, proizvedenog kojekuda...
EK nema u vezi s time neku novu strategiju već solomonski sada preporučuje "...pristup koji je nešto više tržni" i da već prihvaćeni evropski strateški ekološki ciljevi nisu više obvezni za pojedinačne članice EU...

Tko je glasao

Lažeš dušo, lažeš vještice...

Wow! Fox News i Wall Street Journal kao izvor pouzdanih informacija??!! Briljantno!

Prije nego prijeđem na subvencije da vidimo koliko je zaista WSJ pouzdan, na nekoliko primjera.

http://truth-out.org/opinion/item/19224-a-reprieve-from-climate-doom
Once a credible respected conservative newspaper of record, it moved into the Fox universe in 2007 when Rupert Murdoch’s News Corporation purchased its parent corporation, Dow Jones
Gornji članak komentira "procjene" WSJ-a da postoji vrlo velika mogućnost kako će kroz nekoliko generacija ukupni efekti klimatskih promjena biti pozitivni za ljudsku vrstu i planet. Svatko tko zna ponešto o klimatskim promjenama zna kakva je ovo nevjerojatna glupost! Već mjesecima tu "dobrobit" osjećaju Britanci (zadnjih tjedan dana svaki (ali baš svaki) put kad otvorim SkyNews kanal priča se isključivo o poplavama!). Ili Kalifornija sa dugotrajnim, dugogodišnjim sušama, Australija s požarima, itd. itd... A to je tek početak. Po svemu sudeći, "smiješi" nam se povećanje temperature od 4, 5 stupnjeva ili više, a to bu jakooo, jako grdo... I ako se to dogodi, nećemo o tome raspravljati na Pollitici, bojim se. Ali, kao što kaže autor članka:
Kad bi samo svemir Fox News-a bio stvaran, život bi bio veličanstven.
WSJ-ov "ekspert za klimatske promjene" Marlo Lewis ima doktorat iz uprave, diplomirao je političke znanosti (dakle nije nikakav ekspert), a zaposlen je u CEI "institutu" kojeg financiraju ExxonMobile, Texaco, American Petroleum Institute, braća Koch i slične kompanije.

U drugom slučaju (http://thinkprogress.org/climate/2012/02/08/420386/carbon-bubble-bill-mc...) WSJ je objavio članak o klimatskim promjenama kojeg je potpisalo "16 znanstvenika i inženjera".
It was nothing but a mash-up of long-since-disproved arguments by people who turned out mostly not to be climate scientists at all, quoting other scientists who immediately said their actual work showed just the opposite.
Pokazalo se da je od 16 autora njih petero povezano s Exxonom.

A sada o subvencijama. Ti kažeš:
Na kraju 2012te je Evropa imala 44% svih svijetskih kapaciteta izvora obnovljive energije, i utoliko mora osigurati i svih svjetskih dotacija za eko-energiju, valjda?

Koliko ja shvaćam (a mislim da Zoran Oštrić zna puno više o tome), energija iz obnovljivih izvora subvencionira se da joj se pomogne da stane na noge: ispočetka većim sredstvima, a kasnije sve manje i manje (pretpostavljam s perspektivom da se subvencije na kraju ukinu). To mi sliči na način kako se postupa s djecom. S druge strane, zašto je potrebno subvencionirati već ionako debelo potkoženu industriju fosilnih goriva, koja je tu (nažalost!) odavno?

Zemlje u razvoju troše 396 milijardi dolara na subvencije fosilnih gorica godišnje, a dobivaju 5 milijardi za borbu protiv klimatskih promjena!! Treba li tu nešto dodati?
http://www.rtcc.org/2013/04/12/governments-throwing-green-money-after-br...

Još jedan link:
http://www.youtube.com/watch?v=OwQYSldTj8c
Fossil Fuel Industry Receives $500 Billion in Subsidies by Governments Worldwide

Dakle, industrija fosilnih goriva dobiva 500 milijardi subvencija godišnje od poreznih obveznika!
Sve dok industrija fosilnih goriva dobiva lavovski dio subvencija u odnosu na obnovljive izvore, priča poput one u WSJ-u (a koju ti prenosiš) je prljava laž, sasvim u skladu s njihovim djelovanjem u cjelini.

I na kraju, 5 razloga zašto treba prekinuti subvencije industriji fosilnih goriva:
http://15ku9fzffef360jrtzbadwgt0.wpengine.netdna-cdn.com/files/2012/07/E...

1. We subsidize what we want, not what we don’t want
2. The climate is in crisis, and subsidies make the problem worse
3. Fossil fuel companies have enough money already
4. Renewable energy is the future, not fossil fuels
5. Ending subsidies won’t raise prices, but it will save taxpayers money

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

lonac, poklopac, i nabijena puška

Tko je glasao

@metalni...

Tko je glasao

:-)

Tko je glasao

...´ebate, baš si

...´ebate, baš si pobjesnio...
A ja sasvim skromno prenosim WSJ koji bez komentara, praktički, samo prenosi stavove EK...
...pa o kojoj kredibilnosti je tu riječ? i otkud tute fox-news? pa exxon?
I tko je koga i tko je kome u naftnom businessu bratić i sestrična,...možda bih trebao to ja znati?
...i koliko mi piše na posljednjem čeku koji sam dobio za izdaju narodnih interesa od narečenih murdoka ili exxona? jel´ ti i to važno?
...idi, bre...

Tko je glasao

@Indian:

prije dva tjedna je Evropska komisija zaključila da su USA od 2005te snizili emisije CO2 za više od 12% a EU za isto vrijeme oko 14% uz sav trud...
Pritom su međutim emisije u SAD, po stanovniku, znatno veće od onih u EU. Smanjenje je postignuto ponajviše zahvaljujući smanjenju korištenja ugljena i povećanju korištenja prirodnoga plina u proizvodnji električne energije. Europa je pak zabilježila vrlo brz rast korištenja plina u prethodnome desetljeću.

Glede cijene, u SAD je sad ključni faktor vrlo niska cijena prirodnoga plina, kojem pak u Europi cijena raste. No, svi energenti su uvijek bili jeftiniji u SAD, koja ima daleko obilnije sve resurse, od vodnih snaga, preko ugljena i urana, do pustinja za gradnju solarnih elektrana.

O klimatskim i energetskim ciljevima za razdoblje 2020.-2030. sad se vode diskusije u EU. Evo nojnovije na tu temu:

Europe must stay in the global race for low-carbon leadership

U okviru rasprave o klimatskoj i energetskoj politici Europske unije do 2030. godine, tri instituta iz Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva objavila su studiju "“Staying with the Leaders – Europe’s path to a successful low-carbon economy” o budućem razvoju niskougljičnih tehnologija. Upozoravaju da Europa riskira potkopati svoju buduću konkurentnost na globalnom tržištu, zastajući u razvoju zbog opterećenosti krizom eura, dok SAD, Kina i Indija nastavljaju snažno ulagati u niskougljične tehnologije i energetsku učinkovitost.

Iako je posve opravdana akcija da se zaštite europske energetski intenzivne industrije, cijene energije imaju malo utjecaja na globalnu konkurentnost većine europskih nacionalnih ekonomija. Europa nema šanse takmičiti se na globalnom tržištu oslanjajući se na jeftine resurse; kao Japan 1980-ih, mora se oslanjati na inovacije i učinkovitost.

Europa još ima dobru poziciju gledano broj patenata, ali više nije na čelu u energetskoj učinkovitosti, a ciljevi za obnovljive izvore danas postoje u 138 zemalja, od kojih je 66 zemalja preuzelo sustav feed-in tarifa. Europa zaostaje u razvoju energije vjetra i električnih automobila.

Indikatori konkurentnosti u godišnjim usporedbama koje objavljuje Wordl Economic Forum (WEF) ne uključuju cijene energije, nego samo kvalitetu snabdjevanja električnom energijom. Okolina prijateljska za inovacije je mnogo važnija. Bez obzira na visoke cijene energije, prema izvještaju WEF 2013, među prvih pet u svijetu po konkurentnosti su Švicarska, Finska i Njemačka.

Tko je glasao

...tražim a ne nalazim osvrt

...tražim a ne nalazim osvrt na
EK nema u vezi s time neku novu strategiju već solomonski sada preporučuje "...pristup koji je nešto više tržni" i da već prihvaćeni evropski strateški ekološki ciljevi nisu više obvezni za pojedinačne članice EU......kao da je Evropska Komisija tamo neka instanca dokonih savjetnika a ne operativno tjelo najvišeg autoriteta zajednice kojoj i mi sada pripadamo.
...i instituti i savjeti, NGOi koji lobiraju u okviru EU a koje spominješ su možebitno kvalificirani za dati mišljenja i procjene...ali ta EK, e, ona je ta koja je najkvalificiranija (oni su i naša zajednička Komisija bez obzira na pripadnost nas kao osoba taboru euroskeptika ili eurofila i osobnih preferencija), da donosi procjene i preporuke po osnovi šire slike i podataka dobivenih po više osnova nego ih ti ovdje navodiš i sa više zainteresiranih strana nego je jedino environmentalistička. Bojim se da je dnevni život nešto složeniji...
Postoje na drugim stranama i interesi gospodarstva, pa specifični nacionalni interesi, pa i zemljopisno uvjetovani interesi, pa razlike u gospodarskoj razvijenosti uz gospodarske specifičnosti......
...e, kako ja to vidim, ako oni koji su tu da sintetiziraju strategije vele da se preporučuje "...pristup koji je nešto više tržni" i vele da dosadašnji evropski strateški ekološki ciljevi nisu više obvezni za pojedinačne članice EU...e, ondak će ipak biti da je u toj procjeni prevagnula štetnost dosadašnje strategije i opasnost iste za kompetitivnost gospodarstava EU,
...i da mišljenja nekih nisu mišljenja svih. A ta EK, kakva god da je, ima mandat da djeluje u interesu svih...
...eto, ja npr., mislim osobno da je cijela ta priča o stakleničkim plinovima u kojoj se zaboravlja da je vodena para u zraku staklenički plin par excellence, a s njime se ništa ne može učiniti,
...e, da zbog te business/ekološke priče trpi i traje bez rješenja i pokušaja rješenja pitanje nepovratnog uništenja oceana i mora,
i mislim da će ti krivi prioriteti ovu planetu dugoročno mnogo više koštati

http://www.foreignaffairs.com/articles/140164/alan-b-sielen/the-devoluti...

Tko je glasao

Klimatske promjene i oceani

...e, da zbog te business/ekološke priče trpi i traje bez rješenja i pokušaja rješenja pitanje nepovratnog uništenja oceana i mora,
i mislim da će ti krivi prioriteti ovu planetu dugoročno mnogo više koštati

Očito je da ne čitaš članke na linkovima koje si sam postavio kao dokaz za svoje tvrdnje, a oni te iste tvrdnje demantiraju. Članak kojeg si naveo na više mjesta govori o utjecaju klimatskih promjena. Na primjer:

On top of all these problems, the most severe impact of the damage being done to the oceans by climate change and ocean acidification may be impossible to predict.

Dakle, istina je upravo dijametralno suprotna od tvojih tvrdnji. Zaista ne bi bilo loše "malo" istražiti o čemu se radi prije objave nebuloznih tvrdnji.

Zar nisi nikad čuo za acidifikaciju? Wall Street Journal ništa ne govori o tome?

Evo o čemu se radi:

The ocean has absorbed about 30 percent of human-produced carbon dioxide to date, and as a result, its waters have experienced a 30 percent increase in acidity

Oceani apsorbiraju sve više ugljičnog dioksida, on reagira s vodom čime nastaje ugljična kiselina. Drugim riječima ocean postaje sve kiseliji, a time se onemogućuje morskim organizmima poput školjaka, puževa, planktona i koralja da stvaraju ljuske od kalcijevog karbonata (takvi organizmi predstavljaju više od trećina živih bića u oceanima). Treba li posebno naglašavati kakav utjecaj nestanak takvih bića ima na druge vrste, na prehrambeni lanac u oceanima?

Koraljima ne šteti samo acidifikacija, već i visoke temperature mora. Zbog visokih temperatura koralji odbacuju alge s kojima žive u simbiozi i koje im osiguravaju energiju. Koralji postaju bijeli, pod stresom su, a rezultat može biti fatalan. Do 2008. g. izgubljeno je 19% svjetskih koraljnih grebena, a 35% bilo je ozbiljno ugroženo. Budući da mnoge vrste nalaze stanište u koraljnim grebenima, gubitak koralja može dovesti i do gubitka mnogih od tih vrsta.

Daleko od toga da su klimatske promjene jedina prijetnja oceanima. Mi smo na najboljem putu da uništimo sav život u oceanima za nekoliko desetljeća i bez klimatskih promjena; one su samo dodatni sinergijski faktor u našim hvalevrijednim istrebljivačkim naporima:

Overfishing and more: SEA THE TRUTH -- In 2048 The Oceans Will Be Empty!
http://www.youtube.com/watch?v=V325y7QCg3c

Jeremy Jackson: How we wrecked the ocean
http://www.youtube.com/watch?v=u0VHC1-DO_8

http://www.oceansentry.org/en/1825-we-need-to-stop-eating-the-oceans.html

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

Poricatelji u magli

...eto, ja npr., mislim osobno da je cijela ta priča o stakleničkim plinovima u kojoj se zaboravlja da je vodena para u zraku staklenički plin par excellence, a s njime se ništa ne može učiniti

Moram priznati da je ovo fascinantno! Svi znanstvenici-klimatolozi svijeta zaboravili su na vodenu paru kao staklenički plin!! Izgleda da su jaaako zaboravni ti znanstvenici, nema šta!

Ali vidi vraga, jedan od tih "zaboravnih", Gavin Schmidt, pisao je puno o toj vražjoj vodenoj pari. Ne znam kako sad da to spojim s tvojom tvrdnjom?? Naprimjer, kaže Gavin (http://www.realclimate.org/index.php/archives/2005/04/water-vapour-feedb...):

Whenever three or more contrarians are gathered together, one will inevitably claim that water vapour is being unjustly neglected by ‘IPCC’ scientists.

Ne, u krivu si, nitko nije ništa zaboravio, to je besmislica. Kad bi znanstvenici "zaboravili" na tako važan staklenički plin kakav je vodena para, ne bi se mogi zvati znanstvenicima. Samo, oni vodenu paru shvaćaju kao "feedback" (pozitivnu povratnu vezu), a ne kao "forcing" (uzrok):

water vapour is indeed an important greenhouse gas, it is included in all climate models, but it is a feedback and not a forcing

Mislim da je Gavin dobro objasnio o čemu se radi na slijedećem linku;
http://www.realclimate.org/index.php/archives/2006/01/calculating-the-gr...

Da nema vodene pare i oblaka 34% radijacije bi još uvijek bilo apsorbirano (jer bi je apsorbirali drugi staklenički plinovi). S druge strane, kad bi postojala samo vodena pare i oblaci, bilo bi apsorbirano 85%. Dakle, efekt vodene pare je između 64 i 85%. Efekt ostalih stakleničkih plinova je između 15 i 34%.

Ugljični dioksid je "forcing" (uzrok) zato što ga netko (ljudi) neprestano upumpava u atmosferu gdje se onda zadržava tisućama godina. Kod vodene pare ne postoji ništa slično. Količina vodene pare u zraku povećava se s temperaturom jer topliji zrak može držati više vodene pare bez da dođe do zasićenja. I to je pozitivna povratna veza: više temperature dovode do viših koncentracija vodene pare, što opet dovodi do povećanja temperatura. CO2 i drugi staklenički plinovi povećavaju temperaturu te predstavljaju okidač za pozitivnu povratnu vezu.

I kao što reče jedan komentator na gornjem linku:

Lots of highly qualified people have looked at the issue of climate sensitivity. Their estimates, appearing in peer reviewed literature, fall within a relatively narrow range. One has to be credulous indeed to believe that a random geologist, not specially knowledgeable about the area, or someone making comments in response to this article is going to find something that all these smart people have missed.

Anyone who believes exponential growth can go on forever in a finite world is either a madman or an economist. -- Kenneth Boulding

Tko je glasao

...vi´š ti to?

...ondak, dobro...

Tko je glasao

@indian:

ta EK, e, ona je ta koja je najkvalificiranija
Nije - to nije stručno tijelo, nego političko. I kako si sam napisao - ona sada preporučuje. Tj., dala je tek početni prijedlog za klimatsku i energetsku strategiju 2020.-2030., o čemu se sad diskutira. Neće sutra bit donesena odluka. Ja prikazujem djelove diskusije. Suzdržaniji sam od recimo portala obnovljivi.com ili Greenpeacea.

Političari Europske Unije izdali su građane?

MEPs want binding 2030 goals for CO2 emissions, renewables and energy efficiency

Velike energetske kompanije guraju svoje interese prije interesa građana i cijelog planeta

Ono o "vodenoj pari u zraku" nije vrijedno komentara.

Tko je glasao

nda,

Tko je glasao

Energetika, tvrd orah za hrvatske političare

Sa vidimo što kažu nove zvijezde hrvatskog političkog neba

Dr Gabrić, nacionalni forum
ENERGETIKA – ŠTO NISMO, A MOŽEMO
http://www.nacionalni-forum.hr/UserDocsImages/STRANKA%20NACIONALNOG%20FO...

Energetika može i mora postati jedno od ključnih područja koje će pokrenuti gospodarstvo RH. Uzimajući u obzir činjenicu da je najveći dio termoenergetskih proizvodnih kapaciteta istrošen i tehnološki neučinkovit te da će do 2020. svi ti objek ti prestati s radom, nužno je odmah započeti pripreme za izgradnju novih modernih i učinkovitih proizvodnih kapaciteta i ubrzano krenuti u njihovu realizaciju kako sadašnja razina uvoza električne energije od približno 30 % ne bi dosegla neprih vatljivo visoke granice. Navedenu činjenicu treba promatrati i u kontekstu toga da je uvoz električne energije čisti odljev got ovine te da negativno utječe i na trgovinsku bilancu. Pritom je prvenstveno potrebno voditi računa o diversifikaciji pogonskog goriva, u kontekstu čega uporabu plina treba usmjeriti na kontinentalan dio Hrvatske gdje postoji i mogućnost toplinskog
konzumiranja, a uporabu ugljena na obalni dio, čime se na najbolji način može iskoristiti pomorski potencijal zemlje. Izgradnjom klasičnih objekata ujedno se omogućuje i najveće moguće sudjelovanje domaće industrije, čime se posredno daje jedini pravi poticaj domaćem gospodarstvu. Uporabu obnovljivih izvora energije, što se prvenstveno odnosi na solarne elektrane i vjetroelektrane, treba realizirati pažljivo i umjereno. Naime, današnji način poticanja izgradnje takvih izvora, uz uvjete garanti ranog otkupa energije po subvencioniranoj, znatno višoj cijeni od klasičnih izvora, zbog prioriteta pristupa mreži negativno utječe na klasične izvore energije, što dovodi do značajnog porasta cijene električne energije u Europi (slučaj Njemačke) te posredno, do smanjenja konkurentnosti europskoga gospodarstva u odnosu na SAD, a time i bijega industrije iz EU-a u SAD.
Hidroelektrane se koriste vodom kao prirodnim blagom te je mogućnost njihove izgradnje uvjetovana samom konfiguracijom terena. No, svakako ih treba graditi gdje god je to moguće bez obzira na to kada će se uloženi kapital vratiti. Pritom, naravno, treba paziti na to da hidroelektrane ostanu u trajnom državnom vlasništvu. Iz navedenog se može zaključiti da tvrtku koja posjeduje postojeće, a time se misli i buduće hidroelektrane, ne treba privatizirati jer uspješnost neke tvrtke u konačnici mnogo više ovisi o vodstvu nego o vlasniku, uz uvjet da država, ako je vlasnik, političkim odlukama ne utječe na poslovne poteze uprave.
Projekt LNG, ma koliko se o njemu naveliko pisalo, nije projekt od presudnog značaja za samu RH jer je to projekt koji je po svojoj veličini (15 milijardi m3), a takav mora biti da bi bio isplativ, prvenstveno namijenjen Europi kao rezervna mogućnost dobave plina u slučaju političke neizvjesnosti odnosa Rusije i Ukrajine. LNG je iz tehnoloških razloga približno 30 % skuplji pa
je njegova uporaba isplativa samo ako nema normalne dobave plina. Plin je inače danas zbog visoke cijene (uvjetuju je Rusi) praktički neisplativ za proizvodnju energije. Hrvatskoj je bitno sačuvati istraživački i eksploatacijski potencijal i kapacitet INE jer je to suštinski temelj profitabilnosti te tvrtke

aha, odmah treba početi s izgradnjom novih objekata, samo ne piše tko treba početi s izgradnjom. Ugljen na obalu, plin na kopno....ali, plin je praktički neisplativ za proizvodnju energije !?, zbog visoke cijene!?......treba graditi klasične izvore energije, jer najviše uključuju domaću industriju?!....HE moraju ostati u državnom vlasništvu, a TE i NE ne moraju?!.....
.... obnovljive izvore treba graditi umjereno i pažljivo jer su preskupi zbog feed-in-tarifa, pa dovode do porasta cijene energije (naveden primjer Njemačke, gdje je inače baš suprotno došlo do PADA cijene)

ORAH
Mirela Holy

https://www.orah.hr/dokumenti/program.html
Najviše u smislu pokretanja novog razvojnog ciklusa Hrvatske moguće je učiniti kroz energetiku, odnosno poticanje održive energetike - obnovljivih izvora energije (OIE) i projekata energetske učinkovitosti. .....Zelena energetika za Hrvatsku ne znači samo korak bliže energetskoj neovisnosti Hrvatske, već i pokretanje gospodarskog oporavka Hrvatske i zapošljavanje ljudi različitih stupnjeva obrazovanja, od kvalificiranih radnika do visokoobrazovanih stručnjaka. ......Predimenzioniranu građevinsku industriju treba angažirati na izgradnji obnovljivih izvora energije i „novom izvoru energije“ – energetskoj učinkovitosti, naročito u zgradarstvu gdje se i u privatnom i u javnom sektoru rasipnički ponašamo. Vlade uporno ističu komercijalnu neisplativost obnovljivih izvora energije, preduge rokove isplativosti ulaganja u energetsku učinkovitost, bez ikakvih ekonomskih pokazatelja tvrde da će se ugroziti socijalna sigurnost građana/građanki. ......Elektrifikacija transporta, korištenje stlačenog prirodnog plina, biogoriva i vodika, u sprezi s obnovljivim izvorima energije čine ogroman potencijal za razvoj hrvatskog gospodarstva i znanosti, povećanje BDP-a, zapošljavanje, uz istovremeno smanjenje državnog deficita i uvoza nafte i naftnih derivata. Hrvatska u ovom trenutku ne može postati energetski samo-održiva samo korištenjem OIE. Za koje desetljeće morat će poput drugih europskih država ići prema 80% ili čak 100% korištenju OIE, ali do tada paralelno će razvijati alternativne i klasične izvore energije slijedeći načelo sigurnosti opskrbe. Stoga Hrvatska u sljedećih desetak godina treba raditi na realizaciji plinskih termoelektrana s najboljom energetskom učinkovitošću i okolišno najprihvatljivijim tehnologijama.

obnovljivi izvori su dobra stvar, sve je krasno i lijepo, no, Hrvatska mora slijedećih desetak godina raditi na realizaciji plinskih TE.... tko, kada, gdje, koliko to košta, o tome ćemo kad dođemo na vlast, da sada ne gnjavimo rijetko čitateljstvo partijskih programa.

Tko je glasao

bumo se bogme načekali

@hlad
Jebote pa tko bu to doživel ka oni dojdu na vlast. Do tada bu već i hladna fuzija zastarjela tehnologija.

Tko je glasao

...baš zgodno, ambiciozniji u

...baš zgodno, ambiciozniji u strateškom planiranju su ti što su se tek ispilili kao "politička snaga" od etabliranih stranaka?
...nikakvi lokalni manje zahtjevni projekti, odmak idu na pokoravanje svijeta...he,
...valjda će biti nešto od njizi, bar brzo uče da gdje je koncentracija moći...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci