Tagovi

Zero-sum game?

Mnogo puta razmišljam je li gospodarstvo zero-sum game. Znate ono, koliko jedan dobiva, drugi gubi. Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Možda nije baš zero-sum, ali je vrlo blizu.

Recimo, računala. Kao što znamo, u Hrvatskoj se ne proizvode računala. [Sada se ne proizvode. Neka se sklapaju. Konačno, i ja sam kupio jedno "naše" računalo. Nije bit u tome!] Zašto ne? Zato što bi bila preskupa. Ali se zato kupuju računala. Tako Hrvat s nekom prosječnom neto plaćicom od 4-5000 kn može bez problema kupiti računalo.

Zapravo, ja sam prije koji mjesec kupio (za roditelje) sasvim funkcionalno stolno računalo, novo (osim polovnog monitora), s garancijom, za ukupno 1500 kn. Dakle, od plaće se mogu kupiti 3 računala.

Usporedite to sa situacijom u staroj Jugi (1980-ih) gdje je PC bio san, prosječni radnik je valjda trebao štedjeti 5 godina da kupi jedan. Tada su se, doduše, PC računala proizvodila u SAD-u. [Govorim o standardnom PC računalu, ne o Orlu. Ne govorim o našim računalima, već o uvoznim. Neki će se sjetiti da je jedno vrijeme uvoz računala bio čak i zabranjen.]

Dakle, gledano realno, standard se povećao. Jedino što je onaj radnik u Americi izgubio posao, te sada vjerojatno prekreće hamburgere u McDonald'su ili gdje već.

A dobitnik je neki Kinez, koji je prije kopao na rižinom polju, a sada radi u high-tech tvornici.

Dakle, taj radnik (zapravo, uglavnom radnica), radi u lijepoj tvornici 12 sati na dan. Ima osiguran smještaj i zdravi dnevni obrok, recimo ovakvu zdjelicu hranjive riže (a petkom i obilniji obrok koji "simbolizira poboljšanje života", na slici desno):

Smještaj je unutar firme, osigurani su ležaji, voda, tuševi i slično. Naravno, troškovi se odbijaju od plaće, tako da su svi tuševi opremljeni brojilom vode, a sobe mjeračem struje. Dakle, koliko potrošite, platite.

Za sve to tjedna plaća je velikodušnih oko 50 dolara. Posao nije težak, svaki radnik tjedno ubaci oko 250 tisuća tipki u tipkovnice... i radi 79 sati tjedno u prosjeku. Dobije slobodna 2 dana mjesečno.

Sada znate zašto tipkovnica košta ispod 50 kn, uključujući PDV.

Je li ovo problem? Je li problem što negdje u Južnoj Americi neki seljak kopa cijeli dan za dolar, pa je kila banana je ispod 10 kuna, zajedno s porezom, prijevozom, skadištenjem, maržom? Što bi bilo da taj seljak zarađuje 5000 kn mjesečno, pa da je kila banana 100 kn? Tko bi tada jeo banane?

Odavno mislim da je svijet podijeljen (mislim međukontinentalno, ali i unutar samih zemalja i društava) na ljude koji teško rade za male novce i ljude koji žive na tuđoj grbači. Međutim, dolazi do sljedeće disproporcije: bogatima je jeftinije uvoziti (time izrabljuju posredno Kineze, Ekvadorce, itd.) ali istim tim potezom gube radna mjesta — kome će tu robu prodavati? Dobro, neki koji su izgubili posao će šišati travu bogatima, pjevati im, održavati struju, vodu, javni red; zabavljati ih; ali dobit se ostvaruje prodajom (rada, dobara).

Kome ćete prodavati? Kinezima? OK, morate imati neki superproizvod, koji svi žele, jeftino se proizvodi i ne traži velike resurse. Amerikanci imaju npr Coca-Colu i Pepsi, pa se tu malo pomažu.

Mislim da se upravo to već godinama događa Amerikancima, jednostavno mora puknuti prije ili kasnije taj silni odljev novaca iz Amerike. Usprkos Pepsiju, McDonald'su i sličnim kontranapadima.

Gdje smo mi? Presiromašni smo da izrabljujemo druge (dobro... ima par firmi neki pogon u Kini), a prebogati da nas izrabljuju. Imamo neke 'prednosti' kao što je more, što se može izbetonirati lukama/hotelima/apartmanima ali pažljiviji pogled na kartu svijeta pokazuje da ima još dosta zemalja iste 'prednosti'.

Naravno, nemamo svoj Pepsi.

Osim toga, u hotele more netko doći, neki brod mora pristati u luku, neki debeli stranac mora kupiti apartman. Ako su oni izgubili posao jer je otišao u Kinu, kako će?

Hrvatska je mali čamčić na velikim valovima koji ljuljaju cijeli svijet. Bojim se da će budućnost biti čudnija i strašnija nego što možemo zamisliti. Možda to i nećemo zapaziti kao drastičnu promjenu, ali osim u slučaju nekih golemih proboja, neki super bogati život, kakav smo zamišljali da Amerikanci i Nijemci žive, može ostati san vrlo dugo godina, ne samo nama već i njima.

Globalizacija, pitate se? Zamislite da Hrvatska proizvodi računala. Je li bi ih takve mogao onda priuštiti sebi prosječan Hrvat?

Izvor za tvornicu tipkovnica u Kini: National Labor Committee

Komentari

Zapravo, ja sam prije koji

Zapravo, ja sam prije koji mjesec kupio (za roditelje) sasvim funkcionalno stolno računalo, novo (osim polovnog monitora), s garancijom, za ukupno 1500 kn. Dakle, od plaće se mogu kupiti 3 računala.

Ako je tako, Hrvatski prosečni lični dohodak je viši od Italijanskog, gde se ovim mogu kupiti tek 2 kompjutera. Nešto vam u računu nedostaje. Možda upravo ono što bi hteli i ne bi hteli. Visoke carinske stope na uvoz iz zemalja sa jeftinom radnom snagom.

U Indiji jedan laptop nove generacije staje danas 8 USA dolara. Šta to znači? Samo da je dotična tehnologija postala jeftina i širom dostupna, te da se radi o "zrelim" proizvodima koje zemlje u razvoju proizvode sa lakoćom i uz kompetitivnu prednost niskih troškova radne snage (U Indiji zasad ne postoje penzijski fondovi i ostala obavezna davanja iz dohodka). Da li mislite da možemo prepisati Indiji kako da obračunava dohodke? Ili da bi možda bilo bolje da se bacimo na lansiranje novih proizvoda i novih tehnologija i da ostavimo da kompjutere proizvode u Indiji ?
Govorite da je u mnogim siromašnim zemljama dnevna zarada 1 USA $. Kazaću vam ono što još ne znate: svaka Evropska krava prima dnevnu UE subvenciju od 2 Evra i UE je jak izvoznik mleka . Po Vojvodini govedarske farme prosipaju mleko, jer ne mogu da konkurišu uvozu mleka iz UE.
Lice i naličje jedne te iste monete.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Pazi, nisam kupio neki

Pazi, nisam kupio neki superkompjuter, nego najjeftiniji mogući, vidi: ovo plus rabljeni monitor iz oglasa.

U Indiji se tek razmišlja o takvom laptopu. Sjetimo se projekta One Laptop Per Child koji nije uspio proizvesti laptop po ciljnoj cijeni od $100.

Lansiranje novih proizvoda? Kojih? Razvoj novih tehnologija? Tek nekoliko zemalja u svijetu aktivno razvija nove tehnologije, a i one traže godine ulaganja i milijarde ulaganja.

Hrvatska može proizvoditi neke specijalizirane proizvode za industriju, automatizaciju, gdje uz proizvod ide usluga obuke, instalacije itd. i tu komparativna prednost može biti geografski položaj. Sve što se masovno proizvodi je kod nas neostvarivo. Ne treba zaboraviti i da je kod nas mali postotak fakultetski obrazovanih, a ne možemo očekivati od nekog samo s osnovnom školom da izmišlja novu tehnologiju.

Imali smo farmaceutiku (Pliva) ali to je rasprodano.

Sve o subvencijama sve znam. U principu je to za nas povoljno: Nijemci plaćaju svojim farmerima da proizvode jeftinije mlijeko, a mi ga uvezemo i pijemo jeftinije nego da ga sami proizvodimo! Jedini gubitnici su poljoprivrednici kod nas, ali oni trebaju preći na nešto drugo ili se iseliti, nema drugog. Osim ako Nijemci zbog manjka novaca ne prestanu subvencionirati svoje poljoprivrednike, ali tada su oni u istom problemu.

Cijela Europa proizvodi previše hrane, kupuje socijalni mir subvencijama i tako umjetno diže standard (ako se mjeri u kilogramima mesa koji se mogu kupiti od prosječne plaće). To ide dok je produktivnost ostatka dobra...

Kad bi se cijeli svijet industrijalizirao, došlo bi do kompletnog kolapsa, jer je su ukupni kapaciteti daleko veći od potreba, uz suvremenu produktivnost. U principu se to zbiva s Kinom, Kina može proizvoditi dovoljno industrijskih proizvoda (a Koreja i brodova) za cijeli svijet. Što će ostatak raditi? Baviti se "konzaltingom"?

Tko je glasao

Imali smo farmaceutiku

Imali smo farmaceutiku (Pliva) ali to je rasprodano.

Pliva je, nažalost! , najbolji (kontra)primjer za one koji tvrde da je Hrvatska premala i da nam je jedina šansa razvoja u turizmu i poljoprivredi, što je besmislica koju propovijedaju čak i neki, kakti ugledni ekonomisti.

Pliva je bila jaka tvrtka, koja je imala čak i mogućnosti razvijati svoje vlastite lijekove. Za razvoj vlastitih lijekova, odnosno za takav način rada i istraživanja, treba imati i jaku potporu u obliku obrazovanja , kemijskih fakulteta, a treba imati i jaku znanost, koja će provoditi (temeljna) istraživanja i biti aktivna na tim fakultetima, ali i aktivno surađivati s gospodarstvom u primijenjenim istraživanjima.

Pliva je to iskoristila i bila u mogućnosti imati svoj vlastiti istraživački labos.
Danas je sve to rasprodano, i danas se Pliva pretvara u servis nekih tamo drugih kompanija. Nitko me ne može uvjeriti da se sve to dogodilo samo zbog "pomanjkanja konkurentnosti", i da je Pliva morala biti rasprodana, a sav njezi istraživački i razvojni potencijal uništen.

U Hrvatskoj nije problem to što smo mi mali pa kao takvi navodno ne bi mogli konkurirati u znanosti nekim drugim zemljama. To jednostavno nije istina - jesmo mali, ali to ne znači da ne možemo naći niše i područja na kojima možemo biti u svjetskom vrhu. Da, u svjetskom vrhu! Problem je to što ne znamo iskoristiti svoje vlastite resurse, kao što je recimo slučaj s Plivom. I onda za takvo kolektivno upropaštavanje resursa lakše okrivimo "svjetsku konkurentnost", pa nam je lakše biti prosječan, nego da se potrudimo i u nečemu doista uspijemo.

No, mi smo zemlja u kojoj su uspjesi rezervirani samo za sport. Za nogomet, rukomet, skijanje, plivanje, tenis.... U našoj zemlji uspjesi nisu rezervirani za gospodarstvo; ne za znanost, ne za obrazovanje. Tu jednostavno "nismo konkurentni", pa unaprijed odustajemo, prihvaćamo prosječnost i ispodprosječnost, i uništavamo vlastite vrijedne resurse, strancima koji će ih višestruko iskoristiti. Zaista, netko bi rekao, "pa ne možemo biti uspješni baš u svemu".

Samo što smo na taj način uništili vlastito gospodarstvo. Zaista, pa za zlatnu medalju u rukometu treba se potruditi čak i na takav način, zar ne? :-<

Tko je glasao

Kada se jednom nešto

Kada se jednom nešto potroši, nema dalje.

I da imamo tisuće vrhunskih biokemičara, oni se u sada Hrvatskoj ne bi imale gdje zaposliti. Nema organizacije, institucije, sustava. Tu ne mislim na državni sustav već na poslovni sustav. Sustav se ne stvara preko noći.

Krupne greške su napravljene kada se krenulo u rasprodaju državnih firmi. Ali državi je falilo novaca, i još uvijek joj fali. Mislim da država nije razmišljala na dugi rok, već samo da popuni rupe. Ali to je bit politike: bitno da preživimo do izbora i dobijemo ih, onda ćemo razmišljati.

Sama znanost ne stvara novce. Ni tehnologija ne stvara novce. Stvaranje proizvoda i njihov plasman stvaraju novce. Sada je prekasno za tako nešto, propustili smo nekoliko vlakova, vidjet ćemo hoće li još koji naići.

Što se tiče poljoprivrede i turizma, to je nešto kao Grčka-Turska. Takvom zemljom nas doživljava i većina Europljana, zapravo. Vidimo gdje su oni već jako dugo...

Rukomet i itd. je sve samo politički porez i kupovanje socijalnog mira. Ali to rade i drugi....

O "nišama i područjima" moram napisati posebni blog.

Tko je glasao

Kad se jednom nešto

Kad se jednom nešto potroši, gotovo je, ali jel se trebalo potrošiti i uništiti? Nije.

Kako je uništena Pliva, upućujem na tekst na Connect portalu: Pliva In Memoriam

Tko je glasao

Ma znam, ali što sada?

Ma znam, ali što sada? Uništeno je (tj. prodana je "njiva") ali je sve po zakonu, nema sada "sorry, predomislili smo se"....

Tko je glasao

Daniel N. , Plivu nisu

Daniel N. , Plivu nisu prodali hrvatski građani. Hrvatsko gospodarstvo nisu uništili hrvatski građani. Dakle, mi se nemamo što "predomišljati" jer nas nitko nije ni pitao. Netko drugi je to gospodarstvo uništio.
A to što je po zakonu, to niš ne znači. U nacističkoj Njemačkoj je po zakonu bilo dopušteno ubijati Židove, pa to nije značilo da je eto zakon dobar.

Tko je glasao

Prodali su ljudi koje smo

Prodali su ljudi koje smo izabrali. Država je izraz volje građana. Ipak je Hrvatska demokratska zemlja a ne diktatura. Da ljudi žele drugu vlast, izabrali bi je.

Tko je glasao

Hrvatska je manjkava

Hrvatska je manjkava demokracija, jer parcijalni režimi sustava ne funkcioniraju kako treba; a izborni sustav je takav da omogućuje jednoj stranci prevlast u Saboru, iako i nije dobila većinu glasova na izborima. Ljudi možda i žele drugu vlast, pa su je i birali, ali je nisu dobili. Sada, kada ta vlast koju nisu birali, ali je moraju prihvatiti, rasprodaje sve u bescjenje, zar se ne bi trebali buniti? Ili bi samo rezignirano trebali prihvatiti stvarnost onakvu kakva je?

Tko je glasao

Pa zašto onda ljudi nisu na

Pa zašto onda ljudi nisu na ulici?

Tko je glasao

Ne znam, zašto misliš da

Ne znam, zašto misliš da bih ti ja na to mogao odgovoriti ? Ne znam, ali čini mi se da je odgovor na to tvoje pitanje takav da se ne može odgovoriti u samo jednoj rečenici. Takva apatija je obično mehanizam bijega od stvarnosti, bijeg u sebe, okretanje samo svojim poslovima...posebno ako se osobe ne mogu nositi sa zahtjevima i problemima koje svijet postavlja pred njih. Kada je svijet oko tebe pun apsurdnosti, jedini način da se od te apsurdnosti makneš jest da pobjegneš: neki bježe van, neki pak u sebe.

Tko je glasao

To ti je kao u komunizmu:

To ti je kao u komunizmu: Česi su bacali kamenje na tenkove i samospaljivali se, a mi smo gradili vikendice i čekali stan...

Tko je glasao

što se tiče subvencija, ja

što se tiče subvencija, ja sam za to da se one iskrcaju na granici. znači kad se izvozi mlijeko, zemlja izvoznica treba porezom vratiti u proračun onoliko koliko je uložila subvencija u količinu mlijeka koje se izvozi. ako oni neće onda bi to morala učiniti zemlja uvoznica i novac prebaciti u svoj proračun za poticaje svojim poljoprivrednicima.

sadašnjom politikom se osiromašuju i zemlje izvoznice i uvoznice mlijeka, na račun privatnika, korporacija.
zemlje proizvođači financiraju mlijeko zemljama uvoznicama, a uvoznice zauzvrat uz jeftinije mlijeko dobivaju uništenu proizvodnju mlijeka i socijalne probleme.

umjesto tih raznih kvota koje propisuje EU, ja bih propisao iskrcavanje iznosa subvencija iz subvencioniranih proizvoda.

Tko je glasao

Onda bi mlijeko bilo

Onda bi mlijeko bilo skuplje. A to ljudi neće. Ljudi hoće da je mlijeko jeftino. Nema veze što su ga platili preko poreza i oni koji ga ne piju.

Dodatno se može izvesti tamo negdje u Nigeriju i tako uništiti domaći proizvođači, a neki euro dovesti u Europu.

Opet izrabljivanje Juga? Da, mislim da je nemoguće da je Europa tako bogata osim na način da je Jug siromašan.

Dosta bogatstva Sjeverne Amerike je čisto na račun Južne, jeftinih sirovina i radne snage. A prije 200 godina su bili "tu negdje"...

Zato i moj naslov: zero-sum game.

Tko je glasao

Kao što znamo, u Hrvatskoj

Kao što znamo, u Hrvatskoj se ne proizvode računala.
MSan ... ?

Tko je glasao

Da, sklapanje u ograničenim

Da, sklapanje u ograničenim količinama skupih računala za birane kupce. Ali ovakva bazična proizvodnja dijelova (matične ploče, tipkovnice, diskovi) ne postoji.

Sjetimo se nekadašnjeg pokušaja proizvodnje diskova u Jugi...

Tko je glasao

Imali smo i domaće HR (tj.

Imali smo i domaće HR (tj. YU) tipkovnice za Spectrum, kako su se ono zvale?

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

@Daniel N., zvučiš

@Daniel N.,
zvučiš predjetinjasto, naivno i preamerički (namjerno ne rekoh preglobalistički;))
Puka uporedba proizvodnje računala u SRH (!) tijekom 80-tih sa robovlasničkim načinom eksplatacijom jeftine dalekoistočne radne snage u četiri pet suvislih, nesvršenih rečenica je- u najmanju ruku- redikulozno!
Također, defetistički stav kako smo "brodić na vrhu vala" (ili tako nešto) te bi zbog toga trebali svi biti sretni što smo uopće živi, a zbog svega toga stremiti nad-vladi koja će nas spasiti je- tako prediktabilno!
RH se ne treba slijepo i besciljno podanički gurati u proizvodnju računala ili auta ili svemirskih brodova. Komponenti za iste, možda. Usaglasiti školstvo sa potrebama industrije, ostvariti sinergiju vanjske politike sa industrijom, školstvom i -inima.......
I išlo bi to. Ali to bi značilo i kontinuitet nacionalnog suvereniteta, neovisnost (stvarnu) svih navedenih institucija itd, .... a to se tvojim tutorima ne bi svidjelo. Zar ne?

--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

Tko je glasao

Nisam uspoređivao

Nisam uspoređivao proizvodnju računala u SRH već što je prosječan čovjek tada za svoju plaću mogao kupiti i što kupuje sada. A razlog što se sada može kupiti više je što neko u muci proizvodi to u Kini. To je činjenica. Ne radi se samo o računalima: od čelika, brodova do žarulja. Kupio sam štedne TEŽ žarulje... proizvedene u Kini (to sam shvatio naknadno).

Ok, neka napravimo svoje računalo ili dio za njega. Kome ćemo ga prodati? I po kojoj cijeni?

Besciljno gurati... u što? Što bi mi trebali raditi? OK, netko tko živi u Trogiru će po ljeti konobariti, ima neku sobu pa će iznajmiti turistima itd. A što će raditi netko u unutrašnjosti? Može raditi na naplatnim kućicama na auto-cesti, npr. ili voziti kamion. Industrije zapravo nema. Kakvu industriju možemo imati? Koje su uopće naše "potrebe industrije"?

"Nad-vlada" će nas spasiti? Gdje sam to rekao? Koja "nad-vlada"? Prvo moramo pretpostaviti da je nekog u svijetu uopće briga za nas, a to je jako diskutabilno. Zašto bi nas netko "spašavao" ako nema u tome interes?

Bojim se da nas nitko neće spasiti, da smo prepušteni sami sebi i svojem znanju i umjeću. I da mnogo toga ne ovisi o nama, od cijene nafte do stanja na tržištima gdje izvozimo. Sjeti se samo ruskog plina od prije mjesec dana.

Što se tiče toga "da bi trebali biti sretni", prosječni GDP u svijetu je $10000, mi smo na 16000, dakle bolji smo od prosjeka. Život, okoliš, cijela biosfera su toliko krhke tvorevine da bi svatko trebao biti sretan.

O kakvim tutorima pričaš, nije mi jasno...

Tko je glasao

Sto je globalizacija?

Sto je globalizacija? Globalizacija je ropstvo. Kako? uzmes ljudima koji imaju malo tako da nemaju nista i onda otvoris tvornicu. Posto nemaju nista, oni su primorani raditi za malo i tako raditi konkurenciju nekome negdje drugdje koji je to do jucer radio za malo vise. razliku kupi interacionalna korporacija, a radnici su kompetitivni samo jeftinocom svojeg rada.. interancionalke su kao veliki usisivac zamisljen da posisa svo bogatstvo ovog svijeta u privatne ruke, potpomognute monetarnim manipulacijama i bailoutima kad sistem malo zasteka

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Donekle. Onaj koji nije imao

Donekle. Onaj koji nije imao ništa sada ipak ima nešto.

Globalizacija je pravedni proces ako je otvoren. Zašto onaj u Kini, koji želi raditi ne bi radio? Zašto firma u Kini ne bi izvozila? Ako samo USA izvozi u Kinu, a ne suprotno, tada je to nepravedno.

Globalizacija je i dolazak japanskih turista u Hrvatsku. I izvoz naše tune u Japan.

Tko je glasao

I izvoz naše tune u

I izvoz naše tune u Japan.

Izvozimo kvalitetnu tunu i uvozimo mljeveni odpad od te iste koji prodajemo našim ljudima za skupe novce.

Kolko slučajeva imamo sa drugim prehrambenim proizvodima se vidi po dučanima.

Tko je glasao

Jasno, jer kvalitetnu tunu

Jasno, jer kvalitetnu tunu ne bi mogli prodati ovdje po cijeni po kojoj je možemo prodati Japancima.

A naši ljudi će kupiti i K+ mljevenu tunu.

Cilj poduzetništva je zarada. Tako funkcionira gospodarstvo. ovo što si opisao je genijalno, jer se zarađuje dvaput.

Tko je glasao

Sve je točno ali mene muči

Sve je točno ali mene muči uzrok tog apsurda.Kroz tehnički razvoj civilizacije bili smo obasipani optimističkim teorijama raznih mislilaca.Sve te ideje su se svodile na tezu da će tehnološki razvoj utjecati na blagostanje svih.Smanjiti će radno vrijeme na par sati tjedno.Slobodno vrijeme čemo posvetiti lijepim umjetnostima sportu,znanosti i ljubavi.Danas svjedočimo upravo suprotnim procesima.Radno vrijeme je sve duže kao i radni vijek.U slobodno vrijeme nam ispiru mozak masovnim medijima.Radi se o vlasnicima civilizacijske tekovine koji su prisvojili sva tehnološka dobra.Uredili su Svijet po svome.Oni koji nisu u posjedu su robovi.Bogati vlasnici se igraju i ne samo na financijskim burzama nego i našim životima.Civilizacija je tehnološki napredovala ali ljudski odnosi unutar nje su isti kao i u ranorobovskim sustavima.Dok se ti odnosi ne izbalansiraju i to globalno većini će biti sve gore i gore.Pitanje je gdje je granica trpljenja.

Tko je glasao

Čuj, bolje je biti

Čuj, bolje je biti pesimist: nema toliko neugodnih iznenađenja.

Prvo su skužili kako dobiti energiju iz ugljena, pa iz nafte, onda urana. To ide dok ide. Ok, možda će raditi energiju iz vode fuzijom, ali kome će je prodavati? Par velikih tvornica u Kini ili već gdje će proizvoditi sve potrebno cijelom svijetu (malo karikiram).

Prosječni GDP po glavi stanovnika u Svijetu je oko 10 000 $. U Hrvatskoj je već 16 000 $, u SAD 47 000. Dakle, i mi smo na strani izrabljivanja, ali jedva. Kada bi bogatstva bila ravnomjerno raspoređena, ljudi u cijelom svijetu bi živjeli našto lošije nego mi sada u Hrvatskoj (otprilike kao u Srbiji)!

Nema baš nekoh uzroka tog apsurda, svatko iskorištava sve što se može (resurse, tuđe siromaštvo) i na tome gradi svoje bogatstvo. Zamisli samo koliko se afričke djece moglo cijepiti s 10% love uloženo o svjetsko rukometno prvenstvo...

Tko je glasao

Možda se netko ne sjeća,

Možda se netko ne sjeća, ali u Jugoslaviji su se itekako proizvodila računala. Npr kultni "Orao" iz Varaždina.
Naravno da se to nije moglo mjeriti s Appleom i Microsoftom iz SAD-a, ali to je već neka druga priča.

Poanta je: Hrvatska je itekako sposobna za proizvodnju računala. Problem nije u njihovoj skupoći, već u neulaganju u obrazovanje, tehničku pismenost i kulturu, znanost, istraživanje, tehnologije i inovacije.

Hrvatska se u svom razvoju ne može samo oslanjati na sunce i more (turizam) i tzv "zdravu hranu" (poljoprivreda).

Tko je glasao

grrrrrr ulaganje ovo

grrrrrr ulaganje ovo ulaganje ono. i to treba uglavnom ulaganje države i to novca.
što je donijelo ulaganje u brodogradnju, u državnu birikraciju, u Dinamo.

potrebni su poticajni uvjeti. uvjeti koji će potaknuti i ohrabriti ljude na istraživanja i pronalaženje novih rješenja. novac tu nije presudan. važan je ali nije presudan.

preporučam pročitati knjigu Jane Jacobs "Gradovi i bogatstvo naroda", ona tamo objašnjava kao su se razvijale uspješne ekonomije, ali i kako to rade neuspješne.
uglavnom, razvoj se ne može kupiti, on se mora odraditi, gradovi(regije) se razvijaju tako da nadomještaju uvoz iz drugih gradova, a onda si mogu priuštiti uvoz novih proizvoda. a naši "stručnjaci" stalno blebeću o potrebi za većim izvozom, uopće ih ne zanima kako da nadomjestimo svojom proizvodnjom sve ono što uvozimo.

kad se počeo razvijati, Japan je imao carine dovoljno velike da potaknu domaću proizvodnju. najprije su proizvodili jednostavne stvari da bi s vremenom postali sve sofisticiraniji i od onih koji kopiraju druge postali oni koje kopiraju drugi. nisu im trebale državne subvencije da bi proizvodili rezervne dijelove za bicikle, niti državni institut i fakultet prometa i proizvodnje rezervnih dijelova za bicikle.

najprije osnove, a onda idemo na visoke tehnologije.
ali ne, naši "stručnjaci" vidjeli amerikance pa bi i oni bio/nano/ITtehnologiju, moramo od početka od temelja. najprije dovoljno hrane pa odjeće pa energije pa onda dalje.

Tko je glasao

Slažem se. Pogotovo što se

Slažem se. Pogotovo što se tiče državnih ulaganja. Država treba raditi ceste, škole i to je to.

Zajeb je i se Japan razvijao u doba dok Kina još nije bila ono što je danas, i dok je morski prijevoz bio skuplji (prije uzleta kontejnera). Kako je morski prijevoz bio sve jeftiniji, japanski izvoz je rastao. I nisu izvozili šećer (jeftina roba, kao što mi radimo), već radio-aparate (skupa roba).

Međutim, Hrvatska je dosta manja od Japana, neke stvari se jednostavno ne isplate proizvoditi u malim serijama (npr. automobili). Hrvatska će uvijek uvoziti.

Mi smo taj vlak nekako propustili. Ipak je Japan veća zemlja, ima veću koncentraciju inžinjera itd. Osim toga, nama se u 1960-im i 1970-im dogodio velik odljev radne snage (gdje je bilo i dosta stručnjaka) na "privremeni rad u inozemstvo"...

Problem je i što je interes Europe za Hrvatsku najprije kao tržište. A Europljani već sve proizvode, tako da dodatna proizvodnja za hrvatsko tržište dolazi besplatno. Da ne govorimo o poljoprivredi, gdje imaju viškove i samo im treba još naša hrana. I zanima ih kao relativno jeftino mjesto za ljetovanje. Prosječnom Nijemcu je Hrvatska nešto kao Grčka [bar tako meni kažu].

Hrvatska može proizvoditi neke skupe, kvalitetne proizvode, ali se oni prvo moraju dokazati na vlastitom tržištu. Opet, hrvatsko tržište je malo i Hrvati su nepovjerljivi prema vlastitim proizvodima: i ja ću rađe kupiti BOSCH perilicu nego KONČAR.

Biotehnologija ima budućnost, ali kad se spomene genetika, kloniranje i slično, Hrvati okreću oči i kažu da to nikako ne žele...

Tko je glasao

Naj veči problem u

Naj veči problem u Hrvatskoj privredi je pohlepa za brzim bogačenjem i pomanjkanje osječaja za realnost.

Tko je glasao

Ali cijeli svijet radi na

Ali cijeli svijet radi na tom principu.

Tko će ići osnivati firmu i raditi kao vlasnik/direktor 12 sati na dan, potrošiti vlastite živce i zdravlje ako se ne misli obogatiti?

Tko je glasao

Kaj ti misliš gdje bi danas

Kaj ti misliš gdje bi danas bila: Kina, Tajvan, Južna Koreja.

Počne se skromno i kad se stvori imiđ, onda se nastavi s razumnom mjerom.

Da cjeli svjet tak radi i to danas se vidi po momentalnoj situaciji.

Kapital je ne ravnomjerno raspoređan i protok je izbačen iz ravnoteže.

Tko je glasao

Možda se netko ne sjeća,

Možda se netko ne sjeća, ali u Jugoslaviji su se itekako proizvodila računala. Npr kultni "Orao" iz Varaždina.

tko se ne sjeća Orla. odlično računalo, upišeš BC i bejzikaj koliko ti srce želi, savršeno školsko računalo za upoznavanje novih tehnologija. IVEL je proizvodio klonirana apple II računala na kojima smo radili u srednjoj školi upoznajući se sa CP/M-om (sjeća li se itko tog računalnog sustava uopće) iako ne znam jesu li dobili licencu samo Applea sa obzirom na njihovu zatvorenost što se licenciranja tiče. u bivšoj Jugi računala su dolazila iz instituta Mihajlo Pupin (TIM računala) i EI Niša (Pekom računala ili plagijat MSX-a).

Poanta je: Hrvatska je itekako sposobna za proizvodnju računala. Problem nije u njihovoj skupoći, već u neulaganju u obrazovanje, tehničku pismenost i kulturu, znanost, istraživanje, tehnologije i inovacije.

ovo potpisujem u cijelosti. u četvrtom srednje smo imali predmet Računala u sistemima upravljanja. otprilike tri kvartala smo učili o raznim računalima (zapravo spoj tiskanih ploča sa operacijskim pojačalom povezan sa relejima), tek zadnji kvartal smo učili o pravim računalima i njihovoj umreženosti sa proizvodnim pogonom. demonstraciju smo imali na praktikumu gdje su nam studenti elektrostrojarstva to demostrirali sa dva PC-a (procesor 8086 sa matematičkim koprocesorom 8087) i CNC strojem. to je bila školska godina 88/89, a problem je ostao isti. jednostavno nema školovanja u skladu sa potrebama tržišta i novih tehnologija.

Tko je glasao

Jedino što taj Orao nismo

Jedino što taj Orao nismo uspjeli nikom prodati. Nešto kao britansko BBC računalo koje baš i nije bilo komercijalno. Sve zajedno je pomela PC tehnologija velikih serija i ogromne količine softvera...

Tko je glasao

Hyeronimuse, ti ne razumijes

Hyeronimuse, ti ne razumijes osnove meni se cini. Zvucis ko angela merkel, a njemacki eugenicki sustav sve slabiji i bolesniji. Za dobar zivot ne trebaju neke lude inovacije i tehnologije, samo bolji drustveni sistem. Kako je moguce das su ljudi u 60ima i 70ima zivjeli triput bolje nego danas, a ni postenog kompjutera nije bilo?

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Da, živjeli su "bolje", s

Da, živjeli su "bolje", s tim da su sljedeće stvari koje posjedujem bile samo SF:

  • osobno računalo
  • spoj na internet (nije ga ni bilo)
  • nekoliko televizora u boji
  • CD player DVD/HD videorekorder
  • auto s klimom, ABS-om i zračnim jastucima
  • mikrovalna pećnica
  • mobitel
  • mjesečna neto-plaća veća od 2000 DM (dobro, cijene su se isto povećale)

Da, valjda su svi imali kuće na moru, putovali tjedan dana u Tunis na ljetovanje...

Očekivanja su bila manja. Pa tada je većina kućanstava još prala veš "na ruke"! Da ne govorimo o statističkom pokazateljima (koliko ljudi živi u kući/stanu bez kupaonice i sl.)

Tko je glasao

vjerojatno su živjeli bolje

vjerojatno su živjeli bolje zato što je trava uvijek zelenija na drugoj strani :D

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Zvucis ko angela merkel ,Ne

Zvucis ko angela merkel

,Ne znam kak ti mene čuješ preko kompjutora? Jel me doista čuješ?

Osim toga, da zvučim "kao Angela Merkel", vjerojatno bi pisao na njemačkom (a ti bi me, po toj logici, čuo na njemačkom).

Za dobar zivot ne trebaju neke lude inovacije i tehnologije, samo bolji drustveni sistem.

Mislim da ti mene ne shvaćaš. Pa ajmo jedan primjer. U 60tim i 70tim godinama nije bilo interneta. Pa tada ti ni ne bi mogao napisati ovo što si sada napisao. Sada, u 2000tima ima interneta, i sigurno da je došlo do nekih poboljšanja. Ako niš drugo, eto se ti možeš žaliti kako se u 60tima živjelo triput bolje. Žišku?

Osim tog, u 60tim se valjda živjelo bolje jer su krediti tekli ko ludi i jer nije bilo gospodarske krize. A sada je ima.

Dakle, kada govorim o "inovacijama i tehnologijama", ne govorim o novom tipu mobitela. Ili o novom tipu auta. Ili o novoj kompjutorskoj igrici. Ne govorim o "gadgetima". Ali recimo, sad kad sam već spomenuo mobitele, sjeti se kakvi su mobiteli bili tamo negdje početkom devedesetih, a kakvi su danas. Danas ga ima skoro svatko. SIguran sam da ga imaš i ti. A imaš ga valjda zbog nekih komparativnih prednosti.

Možemo promatrati i na većim skalama. Recimo, tamo negdje prije 20,30, 40 i više godina, cjepiva, lijekovi i medicinska tehnologija nisu bili toliko razvijeni kao danas, pa su ljudi umirali više, a danas su mnoge teške bolesti manje više liječive pa čak i izlječive.
Prije 30, 40, i više godina, agrarna mehanizacija nije bila tako razvijena kao što je danas, pa se proizvodilo puno manje hrane. A da ne govorimo o dobu prije 100 godina naprimjer. Posljedica svega toga jest da se ljudski život produžio. Zar to nije napredak i razvoj?
A ni lijekovi nit medicinska tehnologija nit agrarna mehanizacija, kao ni kompjutori, mobiteli, električna žarulja, teelvizor, automobil, radio, internet itd. nisu pali s neba. Nisu ih donijeli izvanzemaljci. Razvili su ih ljudi - tehničari, inženjeri, znanstvenici, istraživači.

Tko je glasao

Ne vidim kako je internet

Ne vidim kako je internet poboljsao znacajno poboljsao kvalitetu mog zivota. Poboljsati ce ga utoliko ako dovede do temeljite "DRUSTVENE PROMJENE". No nazalost za to ne vidim previse dokaza. Evo ti se znas sluziti internetom, sve su ti info dostupne, pa opet slabo razumijes.

Usput receno, nemam mobitel. I jako sam sretan zbog toga.

Hrane se proizvodilo koliko je trebalo. agrarna reforma je omogucila da se ljudi bave visoko sofisticiranim zanimanjima kao sto je "konzalting" i "menadzerstvo", "marketing", umjesto necim korisnim. Omogucila je medju ostalim masovnu eroziju tla i globalnu zatrovanost podzemnih voda pesticidima i ostalim kancerogenima, odumiranje mora zbog slijevanja umjetnih gnojiva itd...

Sto se tice duljine zivota i zdravlja, i jedno i drugo je u opadanju, i to vecinom zahvaljujuci "napretku i inovacijama" u posljednjih 20 ak godina.
Za divno cudo, cak i zivotni standard opada sa povecanom produktivnoscu, kako je to moguce?

Kako bogati te inovacije nisu sprijecile gospodarsku krizu? Barem se dovoljno ulagalo u znanost.

duljina zivota se produzila? vjerujem da ces za svog zivota vidjeti i kako ce se skratiti.. zivi bili pa vidjeli..

Pametan si ti decko, iako vjerujem premlad za dublje razumijevanje stvari, shvatiti ces i ti s vremenom...

p.s. glupost je glupost, bilo na njemackom, bilo na tunguzijskom :p

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Da ti internet ne treba, ne

Da ti internet ne treba, ne bi ga plaćao. Budući da ti mobitel ne treba, nemaš ga. Dakle, imaš sve što ti je potrebno, a potrebno je ako ti donosi neku korist, koja ne mora biti isključivo materijalna.

Tko je glasao

Oprosti, ali lupaš

Oprosti, ali lupaš gluposti, i još se praviš strašno pametan.
Na temelju svojeg iskustva izvodiš zaključak za cijelo čovječanstvo. Ma baš tako, ako vrijedi tvoj primjer, onda vrijedi i za preostalih šest miljardi, klasika.

Ako ne vidiš da je internet unaprijedio tvoj život, kako onda to možeš proširiti na preostali svijet? I oprosti, kojeg vraga radiš ovdje na pollitici.com???? Da nije interneta, ne bi trošio vrijeme ovdje.

Tvoj je osnovni problem što razmišljaš na skalama od unatrag nekoliko godina, najviše na skali tvojeg života, a što je bilo prije toga? E to je već drugo pitanje, ali glavno da ti na temelju tvojih iskustava izvedeš opći zaključak za cjelokupni prostor i vrijeme.

Dakle, ili prezentiraj argumente, ili ne baljezgaj gluposti. Nije ovo prvi put da si se tako "okomio " na mene. Nijednom nisi prezentirao nikakve argumente, već samo si patronizirao.

p.s. glupost je glupost, bilo na njemackom, bilo na tunguzijskom :p

...bilo na hrvatskom. Neki to nažalost nikad ne shvate, ali smatraju da su dovoljno pametni da sve znaju najbolje. Najčešće nisu sposobni za raspravu, a najjači argument im je "ah, ti ionako nisi sposoban za dublje razumijevanje stvari".

Pa reci mi onda, kog vraga radiš na ovom ovdje internetu? Ili misliš da je on pao s neba?

Tko je glasao

Problem je što je nama i

Problem je što je nama i ova "kemijska" preskupa. Makar, ljudi će uvijek dati za "zdravo" (koliko se samo troši na razne vitamine i sl.) Jedino tu "zdravu" hranu treba uvaliti skupo nekome vani.

Tko je glasao

S druge strane, pitanje

S druge strane, pitanje seljenja poslova u zemlje s jeftinijom radnom snagom posljedica je "ekonomije profita", koja je u posljednjim godinama i desetljećima zamijenila "ekonomiju razvoja", pa je tako postalo imperativ zaradu povećavati svake godine, a razvoj, rezultati i naravno društvene implikacije toga ostajale su postrani, kao nusprodukt, ponekad možda uvaljane u beskonačne diskusije tipa "treba li industrija biti društveno odgovorna" i slično, na što su ini valjda trošili stranice i pisali doktorate.
Tome je valjda sad došao kraj - gospodarska kriza natjerat će sve da malo promisle, i da nije poanta zgrtati novac, nego doprinijeti razvoju.

Tko je glasao

Da, ali se bojim da nema

Da, ali se bojim da nema izlaza. Jeftina roba iz Kine itd. je ukalkulirana u sve planove. Ako bi sada sami proizvodili puno skuplju robu, mnogima bi bilo lošije jer bi cijene mnogih stvari porasle.

Tko je glasao

Da, ali se mogu kladiti i

Da, ali se mogu kladiti i pretpostaviti da je samo 10 % cijene ili još i manje cijena proizvodnje. Ostatak od 90 % nastaje zbog trgovaca i različiith prekupaca, kojima je cilj imati na kraju godine veći profit, a ne samo profit na razini one prošle godine ili da budu iznad nule. Po toj logici, mislim da je toj ekonomiji profita došao kraj; dakle, ako porastu troškovi proizvodnje, to ne mora značiti nužno skuplju robu, osim ako trgovci i prekupci ne namjeravaju imati mnogo veći profit, ali mislim da će to kriza dokrajčiti. E sad, hoće li se to tjeranje profita pretvoriti u poticanje gospodarskog, tehničkog i društvenog razvoja, to je veliko pitanje, ali kriza će mnogo toga promijeniti.

Tko je glasao

Ali tu imaš jedan veliki

Ali tu imaš jedan veliki problem: uzeo si kredit, a prihodi moraju biti veći od kamata jer inače si u minusu.

Ako je kredit s kamatom nekih 9-10% koliki mora biti rast? Zato je svakom cilj sve veći profit, drugačije ne ide. I tu je naravno sve veći nivo cijena (prati samo cijene zemljišta, nekretnina...) a tržište otprilike isto.

Proizvodnja znači i ulaganje, rizik, trošak upravljanja. Sve se to mora ukalkulirati...

Da proizvodnja donosi veću dobit od trgovine (nakon što se sve ukalkulira) svi bi se počeli baviti proizvodnjom.

Dodatni problem je suvremena, automatizirana proizvodnja koja zapošljava jako malo radnika. To je jako efikasno, ali opet što s radnom snagom?

Tko je glasao

Automatizovana proizvodnja

Automatizovana proizvodnja nije prirodna pojava, nego je treba projektovati te proizvesti neophodnu automatiziranu industrijsku opremu! To su visoko kvalifikovani poslovi koji traže visoki utrošak timskog mozga. "Knowledge economy"!
Što se dugova tiče i tu ima pravila i izlaza:
ROI (Return on Investment) mora biti veći ili bar isti kao ROD (Return on debts). Alternativa je kapitalizacija preduzeća. Za to je potreban lični kapital i volja da se isti rizično uloži. Ali ako više volimo nekretninu i njene rendite onda se ne smemo žaliti. Jer ako ne verujemo sami u sebe, zašto bi neko drugi u nas verovao? Ko bi trebao da nam "otvori" radna mesta?
Država? Strani kapital?

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Da, ali je ukupni trošak

Da, ali je ukupni trošak radne snage manji nego kod neautomatizirane, zato se i isplati. Posljedica je pad cijena i rast profita, ali i nezaposlenost nekvalificirane radne snage. Tržište nije beskonačno, dakle proizvodnja ne može ići u beskonačnost, ne mogu svi biti inžinjeri procesne automatizacije! Ne mogu svi biti frizeri, trgovci, vozači, za svim tim postoje konačne potrebe. Količina zemlje je ograničena, a profitabilnost zemljoradnje stalno smanjuje potrebnu radnu snagu.

Imperativ je uvijek prodavati više, zarađivati više. Alternativa je socijalistička ekonomija u kojoj je cilj dobrobit zajednice. Ali onda granice moraju biti zatvorene (ili visoke carine) jer se takvi proizvodi ne mogu natjecati s robom koja je proizvedena u uvjetima gdje je dobrobit zajednice nebitna.

Mali troškovi transporta znače da se i visokoproduktivna tvornica u Hrvatskoj teško natječe s visokoproduktivnom tvornicom u Kini. Drugo je Njemačka koja prodaje ime i ugled tvornica koje postoje 50-100 godina. Isto kao Coca-Cola: kupuješ ugled i ime, ista stvar se proizvodi i kod nas, ali je nitko ne kupuje jer to nije to. Ugled se ne stiče preko noći.

Hrvatska nema ni cijenu ni ugled (osim u turizmu, i u nekim uskim granama). Dakle...

Tko je glasao

Ma ne, ne , sve to stoji,

Ma ne, ne , sve to stoji, ali ja se referiram na ovo: često smo npr znali slušati godišnja izvješća nekih tvrtki u kojima se godina proglašavala "ne toliko uspješnom" ako je prihod bio na razini prošlogodišnjeg.
Tako je sigurno i vani - ako je prihod ove godine manji ili jednak od prošlogodišnjeg, "nešto ne štima". Ako si menadžeri nisu mogli povećati svoje "naknade" za barem 50 %, onda "nešto ne štima". I tako dalje.
Izravna posljedica te "ekonomije profita" kako je ja zovem, je upravo i nagli porast trgovine i burzovnih spekulacija, a nitko nikada nije mogao dugoročno zaraditi i profitirati prelijevanjem novca iz šupljeg u prazno.
Trgovina je sigurno važna djelatnost, ali glavni napredak u goswpodarstvu i društvu događao se u proizvodnji novih dobara i vrijednosti, gdje se pod "novim vrijednostima " ne misli na povećanje prihoda svake godine.

Dakle, recimo, zamislimo tvrtku koja u prošloj godini ostvari milijardu eura prihoda, a ove godine 600 milijuna. Npr . U ekonomiji profita takva bi tvrtka bila neuspješna. Ako pad prihoda nije bio zbog nekog realnog razloga pada kvalitete ili nekih ozbiljnih nedostataka - zašto bi takva tvrtka u novoj "ekonomiji razvoja" bila neuspješna? Posebno onda ako je ta razlika nastala zbog recimo dugoročnih ulaganja ili sl.

Tko je glasao

Svi misle da rast svake

Svi misle da rast svake firme mora biti bar 10% godišnje. To je glupost. Kome ćete prodati 10% robe više svake godine? Pa ne rastu tržišta tom brzinom! To se može ostvariti u nekim posebnim uvjetima, neki super proizvod itd. Broj ljudi u Hrvatskoj je otprilike isti, njihove potrebe otprilike iste (ajde dođe neka novost, npr. mobitel... ali to se ubrzo stabilizira), GDP raste puno manje od 10%, i dakle...

Ako idete izvoziti, na svjetskoj razini opet GDP raste puno sporije od 10%, toliko imaju možda Indija i Kina, ali prodavati Kinezima nešto, i to 10% više svake godine...

Treća je mogućnost povećanje produktivnosti. Budući da plaće i cijene energije (u prosjeku) idu gore, na čemu ćete dizati produktivnost? Kupite novi stroj, OK, ali zar ćete sljedeće godine kupiti još noviji, i sljedeće još noviji?!

Recimo da imate lanac restorana. Svake godine 10% više restorana? Svake godine ljudi pojedu 10% više? Svake godine 10% više gostiju? To je sve više od prirodnog rasta, tako da će se nekom drugom nužno "smrknuti".

To je mislim upravo ono što se događa u svijetu: Kina je porasla, a nekom se moralo smrknuti. Zero-sum game, skoro.

Tko je glasao

ne znam baš da li je

ne znam baš da li je korektno uspoređivati dostupnost kompjutera danas i prije 28 godina kada se radi o tehnologiji koja tada nije nila teško dostupna samo onima koji su živjeli u jugi, nego je generalno bila teže dostupna svima. naglo širenje i povećanje dostupnosti kompjutera dogodilo se znatno kasnije i bojim se da to nema veze s jugom :).
što se ostalog tiče, teško je bilo što reći. što rade zakonodavna tijela i/ili što rade inspektorati u državama u kojima radnici rade u lošim uvjetima za loše plaće? naravno, na pojednicu je da posao prihvati ili ne prihvati pod određenim uvjetima, ali na državi je da letvicu uvjeta rada postavi na ovu ili onu razinu.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci