Tagovi

Zaustavite Sanadera

Zaustavite gradnju na poluotoku Pelegrin, na otoku Hvaru – pomozite učiniti Pelegrin Nacionalnim parkom i zaštićenim rezervatom prirode i kulture!

autorica apela: Dr. Marie-Elise Zovko

Poluotok Pelegrin, na zapadnom ‘vršku’ otoka Hvara, jedno je od najljepših i još uvijek većim dijelom nedirnutih mjesta hrvatske obale. Njegova su prirodna i kulturna bogatstva od jedinstvene i monumentalne važnosti za Republiku Hrvatsku i čovječanstvo.

Poluotok Pelegrin nikada ranije nije bio parceliziran niti urbaniziran, a dom je brojnim vrstama flore i faune kojih nigdje drugdje nema. Na polutoku Pelegrinu se nalaze jedinstvena arheološka nalazišta iz neolitika i brončanog doba - u Markovoj špilji i drugim manjim špiljama, te u uvalama Vela Garška, Duga i Parja. Tamo su grobne gomile iz prapovijesnog doba, 'lokve' i njive koje su vjerojatno već bile kultivirane u brončanom dobu, ili čak u neolitiku. Drevne staze koje povezuju sjeverne uvale sa uvalom u kojoj je grad Hvar, sačinjavanju dio prastarog plovidbenog puta koji je povezivao antičku Grčku s obalom Italije. Znanstvenici su več pokazali da je znameniti predsokratovski filozof Ksenofan ovim putem morao proći na svojim putovanjima. Autorica ove peticije namjerava pokazati da je i veliki grčki filozof Platon morao putovati ovim putem tijekom svoja tri putovanja na Siciliju, kad je išao posjetiti tamošnjeg tiranina Dionizija I, te kasnije njegovog nasljednika Dionizija II, pokušavajući ostvariti svoj ideal pravedne države.

Planovi za ‘razvoj’ poluotoka Pelegrina prijete uništenjem ovog jedinstvenog kulturnog i prirodnog blaga. Ti su planovi ne samo izdaja interesa javnosti i građana Hrvatske, već predstavljaju i direktno kršenje zakonskih i moralnih obveza dužnosnika grada Hvara da za ovaj jedinstveni prirodni rezervat i arheološka nalazišta. Prostorni plan Hvara prerađuje se sada tako da uključi gradnju golf igrališta na Pelegrinu. To je potpuni fijasko, gledano iz geološke, hidrološke i ekološke perspektive. Isti planovi na Pelegrinu predviđaju ekskluzivno luksuzno odmaralište, što je upravo suprotno preporukama stručnjaka koji predlažu koncept održivog razvoja i revitalizacije otoka Hvara.

Prostorni planovi za općinu Hvar iz 1992. već su predlagali Pelegrin za zaštitu u kategoriji "značajnog krajolika". No, ovaj prijedlog nekim čudom nije došao do nadležnih organa vlasti, a lokalni dužnosnici ga nastavljaju ignorirati! Korumpirani dužnosnici lokalnih vlasti, zajedno s pohlepnim investitorima, zagovaraju i pošto-poto nameću iskorištavalački koncept ‘razvoja’ za Pelegrin i cijeli Hvar, tražeći vlastiti profit i kratkoročni probitak. Zato namjerno ignoriraju mogućnosti održivog razvoja otoka Hvara i koncept kulturnog i ekološkog turizma. Pritom također krše, ignoriraju i zanemaruju zakonske propise Republike Hrvatske, kao i principe demokratskog odlučivanja.

Kako kaže Đana Fio, predsjednica udruge Eko sunčani otoci Hvar: "Uz Dubrovnik i Split koji su od 1979. na listi Svjetske kulturne baštine, Hvar je 1987. na Genovskoj deklaraciji uvršten u Mediteransku listu 100 povijesnih mjesta zajedničkog interesa. U zadnjim godinama međutim svjedoci smo da sve ono što se uspjelo očuvati kroz stoljeća, bezobzirno se napada i kako se sada mijenja slika Grada Hvara i otoka toliko da će uskoro biti neprepoznatljiv. Prostorni planovi koji se izrađuju za otok izbjegavaju poštivati zakon koji je donesen još 2004. prema kojima se za otok koji ima više upravnih jedinica (općine i gradovi) donosi prostorni plan na razini otoka. To je jedino razumno jer je otok kao i brod povezan i jedinstven u svojoj izoliranosti od kopna...Otok Hvar već sada u sezoni ima problema s opskrbom otoka vodom jer je nedostatan dotok vode s kopna... Zbrinjavanje otpada je još u početnoj fazi . Usprkos tome se prostorni planovi donose bez ikakvih razvojnih studija, zemlja se otkupljuje po malim cijenama a zatim prenamjenjuje. Stvaraju se ogromne turističke zone na najplodnijim djelovima otoka. Za cijeli otok Hvar trenutni prostorni planovi koji se prihvaćaju bez obzira na nezadovoljstvo stanovnika predviđaju preko 50.000 ležajeva uglavnom u apartmanskim naseljima. Ulazi se i u predjele netaknute prirode koja je od davnina čuvana, među ostalim u Pelegrin na kojemu su ostaci rane neolitske kulture prozvane Hvarska jer je jedina te vrste na Mediteranu. Uz obale se nalaze dva zaštićena antička brodoloma. Uvala Pelegrinska je jedna od najbogatijih uvala morske cvjetnice, Posidonie oceanice, vrela života u moru ( 1m2 proizvede 16-20 m2 kisika). Uvala Vela Garška je pod stoljetnom vegetacijom od koje je veliki dio endemskih zaštićenih vrsta. Tu obitava veliki broj ptica (među kojima i dosta zaštićenih vrsta) obzirom da postoji i Vela i Mala Lokva koja osiguravaju pitku vodu. Međutim nasilno se ulazi prostornim planovima u to područje bez obzira na već pokrenut postupak proglašenja parkom prirode i značajnim krajolikom. Također se planira na tom području uz hotele i ležajeve u apartmanima golf teren koji je smrt otoku bez vode. Isto tako se planira golf teren na području općine Sućuraj tako da bi zajedno s preizgrađenošču ugušili i nepovratno uništili otok. I gradska jezgra grada Hvara se devastira dizanjem katova na hotelima koji su prvi red do mora a što se ne može raditi u nijednom gradu koji ima ikakvu povijesnu i arhitektonsku vrijednost a što je s Hvarom itekako slučaj. Planira se izgradnja marina i lučica za oko 3200 vezova a obzirom na nepoštivanje zakona i nedorečenost istih vezano uz zaštitu od zagađenja."

Nasuprot danas nesrazmjerno poticanih aktivnosti hotelijerstva i restoranskog ugostiteljstva, stručnjaci i autori knjige ‘Otok Hvar’ (Matice Hrvatske: Zagreb, 1995) preporučuju drugačiji put revitalizacije otoka Hvara: konzerviranje vitalnih resursa, striktnu zaštitu prirodnih dobara i spomenika kulture, zaštitu mora i obale, diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti, obnovu tradicionalnih izvora zapošljavanja (poljoprivrede, ribarenja, brodarenja, starih zanata i trgovine, razvoj uslužnih djelatnosti i čiste, male industrije).

Zbog njegove dokazane ekološke, povijesne i kulturne važnosti na poluotoku Pelegrinu se ne smiju graditi nikakvi "turistički kapaciteti" niti golf igrališta. Poluotok Pelegrin mora ostati javno dobro, dostupno javnosti kao prirodni i kulturni rezervat. Bilo kakav pokušaj ‘razvoja’ i gradnje na bilo kojem dijelu poluotoka Pelegrina u turističke svrhe je neprihvatljiv.

Poluotok Pelegrin treba proglasiti nacionalnim parkom i / ili zaštićenim rezervatom prirode. Uvale Vela Garška, Duga i Parja, špilje, plodne livade, grobne gomile i prapovijesne 'lokve' na Pelegrinu treba staviti pod striktnu i trajnu zaštitu. Park posvećen ovakvoj vrsti održivog kulturnog i ekološkog turizma biti će ponos Republike Hrvatske i njenih građana. Služit će i međunarodnoj zajednici kao primjer dalekovidnosti, mudrog i pravovremenog odlučivanja obzirom na održivi razvoj i zaštitu prirodnih i kulturnih resursa.

Peticija:
Mi dolje potpisani zato zahtijevamo:

1) Upis poluotoka i rta Pelegrina u popis zaštićenih "značajnih krajolika", tj. lokaliteta visoke prirodne vrijednosti koji zavrjeđuju "posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenoga, kulturološkoga, estetskoga, obrazovnoga, gospodarskoga i drugoga javnog interesa" (usp. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske);

2) Označavanje rta Pelegrina u potpunosti, zajedno s svim uvalama, njivama i šumom, kao Parka prirode; te, što prije, proglašavanje poluotoka Pelegrin, zajedno s svim njegovim uvalama, njivama i šumom nacionalnim parkom. Sve do konačnog odobravanja statusa nacionalnog parka za Pelegrin, tražimo da Pelegrin bude zaštićen kao park prirode.

3) Upis Markove špilje, te ostalih špilja i pećina poluotoka Pelegrina u popis zaštićenih arheoloških spomenika, te označavanje luka Male Garške i Vele Garške (Male i Vele Grčke), uvala Duge i Parije, povijesnih putova preko rta do Hvara kao spomenika povijesti i kulture od visokog javnog, domaćeg i međunarodnog značenja.

4) Javnu i transparentnu provedbu nadzora nadležne državne inspekcije na Pelegrinu, radi utvrđivanja sadašnjeg stanja gospodarenja rtom Pelegrinom, i usklađivanja tog stanja s duhom i slovom Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Tražimo osim toga i procjenu trenutnog stanja i stanja uporabe poluotoka Pelegrin od strane nepristranih nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, uključujući međunarodne organizacije.

5) Usklađivanje svih trenutnih aktivnosti na poluotoku Pelegrinu s duhom i slovom Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske i Zakona o zaštiti kulturnih dobara Republike Hrvatske; nadalje podnošenje prekršajne ili kaznene prijave, odnosno pokretanje revizije postupka, te eventualno sudskih procesa protiv odgovornih fizičkih i pravnih osoba i institucija radi protuzakonitog postupanja s prirodnim i kulturnim dobrima Republike Hrvatske, te radi nanošenja znatne ili trajne štete na međunarodnom ekološki značajnom području (Zakon o zaštiti prirode, članak 42. stavak 2. i 3.); uključujući i zakonski obvezujuću zabranu korištenja i prodaje vlasništva.

6) Ponovno uspostavljanje prijašnjeg stanja kakvo je na Pelegrinu bilo prije nastanka štete na njegovim prirodnim i kulturnim dobrima, te prije ilegalnog korištenja resursa i lokaliteta Pelegrina.

7) Zahtijevamo hitno odlučivanje nadležnog suda o trajnom oduzimanju zaštićene prirodne vrijednosti i predmeta određenih u Zakonu o zaštiti prirodi te u Zakonu o zaštiti kulturnih dobara korisnicima Pelegrina koji te vrijednosti protupravno prisvajaju i iskorištavaju. Tražimo konfiskaciju / onemogućavanje korištenja dobara Pelegrina pojedincima i pravnim osobama koje su prekršile Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti kulturnih dobara Republike Hrvatske, te pojedincima i pravnim osobama koje na nelegalan način koriste Pelegrin. Zahtijevamo propisivanje dodatnih mjera za sprečavanje i uklanjanje već nastalih štetnih posljedica protuzakonitog gospodarenja dotičnim područjem.

POTPISI PETICIJU I SPASI PELEGRIN

ONLINE PETICIJA za SPAS PELEGRINA

Komentari

Ovakvi potezi urusit ce tabu

Ovakvi potezi urusit ce tabu retrogradno vazecih zakona. I to je dobro.

Tko je glasao

Što o tome misle Hvarani?

Što o tome misle Hvarani?

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Jedan dio je nasjeo pričama

Jedan dio je nasjeo pričama kako će golf i elitni turizam dovesti goste koji će šakom i kapom trošiti. Stariji se sjećaju iste takve priče iz vremena booma lovišta i lova, kad je isto tako jedan hohštapler poludio za lovom pa je svugdje morao imati lovišta i uzgajališta divljači. Isti ti stariji Hvarani se ne sjećaju da su vidjeli ijednog lovca koji troši šakom i kapom po lokalnim restoranima. Drugi se bore za svakodnevnu egzistenciju pa ne stignu od svojih briga pogledati naprijed. Međutim sa svim tim da je prošlo ljeti skoro pola hotela bilo zatvoreno radi također neprimjerenih nadogradnji u strogoj gradskoj jezgri, cijelo ljeto se mogla naći slobodna soba i apartman. Dok recimo još u poslijeratno vrijeme 1997. god u kolovozu niste mogli naći na cijelom otoku niti u štalici ležaj. Dakle izgleda da Hvaru ne trebaju više novi ležajevi nego nešto drugo. A pogotovo ne da se sva plodna polja u uvalama devastiraju a amo bi neki stroj morao od kamena napraviti zemlju. Bidna Potemkinova sela , ovi su ih nadmašili. Čitav teatar opsjene a bidan Hvar nema svog kazališta, a obzirom da ga Orco grupa na svojim stranicama predstavlja kao svoju investiciju za očekivati je da u njemu osvane kakva kockarnica ili izložba dijamanata. A to stoga što nam je vrli bivši župan potpisao neki ugovor s Rusima o najvećem srednje europskom centru za otkup dijamanata i dragog kamena na centralnom dijelu otoka. Obzirom da se prije par dana šuljao kroz Hvar s nekakvim Rusima, pokrećemo Hrvatsku. Motika je tu još samo srp i čekić, ustanovimo pod hitno orden Ostapa Bendera.

Tko je glasao

Pa normalno. Nakon takvog

Pa normalno. Nakon takvog stajališta o turizmu u Hvaru, gdje nitko ne da da se išta pokrene, ni ne čudi me što su vam hoteli prazni. Badava netko razmišljao o tome što i kako poduzeti da nešto pokrene, kad ljudi vuku natrag. Pa se ima što se ima. Prazni hoteli. Modernom turizmu nisu dovoljni hotel+plaža (sunce, more, zelenilo). To je nekad tako bilo. Danas gosti žele zabavu i aktivan odmor. Pogotovo oni koji su navikli na stalni muving. Većina aktivnih ljudi koje poznajem, vele da se mrze izležavati na plaži. Da im je to dosadno i zaglupljujuće. A to je ono što sad nudi Hvar. To i ništa drugo. I onda se netko čudi što su hoteli prazni. I kad bi netko htio nešto pokrenut, sto drugih se odmah nađe i ne da. Što ćeš, u Hrvatskoj ništa novog, jal, jal i samo jal.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

I onda je došao naš Ivo

I onda je došao naš Ivo Sanader, unapređivač turizma, i prodao Sunčani Hvar luksemburškoj ORCO grupi. Tvrdeći da je riječ o javno-privatnom partnerstvu. Super potez za pokretanje hrvatskog turizma. Kao što je i Hrvatsku pokrenuo!

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

Dušo draga, Sunčani Hvar

Dušo draga, Sunčani Hvar je rasprodavao tvoj Račan i to nekoliko puta. Toliko je to dobro radio da je, kao i ostalom sve drugo, ostalo ovoj vladi da rješava.

No ne reče ti meni jesi li od onih trutova koji ljenčare na plaži i svako toliko se mažu s ambre solaire, ili si od onih muškarčina koji su u stalnom muvingu i žele aktivni odmor? Mislim da bi to bio ispravan prilog diskusiji, a ne politikantstvo najnižeg ranga.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Sada će uskoro izbori,

Sada će uskoro izbori, možda ga to zaustavi! A sudeći po njegovim nepopularnim postupcima, nisam daleko od istine. - Nadam se da neće doći do devastacije tog dragulja o kojemu sam tek sada, sramim se, saznao nešto više; nešto puno više.

"Smanjenje razlika među ljudima je logičan rezultat povezivanja čovječanstva."

Tko je glasao

Tako treba. Potpisao

Tako treba. Potpisao (greškom dvaput). Proslijedio na stotinjak adresa. Vidim da se desetak "mojih" također potpisalo.

____________________________________________________________
Sve što ste oduvijek željeli znati o swingingu politike, medija i tajnih službi.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci