Tagovi

Zašto se studenti i uvaženi stručnjaci ne osvrnu na ovo?

Nakon što su studenti pokrenuli prosvjed, počeo sam se 'vriti' po vrlo zanimljivim stranicama Instituta za Visoko Obrazovanje, misleći da će nekakva struka u tom području imati nešto suvislije za reći. Iako se ja dodšue ne bi složio sa mnogo toga (npr. dobivam se dojam da pošto je visoko obrazovanje javno dobra ne bi trebao postojati nikakav oblik plaćanja pristupa i korištenja tog javnog dobra, kao na nekoj "cost-sharing" bazi) Institut i djelatnici imaju mnoštvo zanimljivih radova pa vas upućujem na obaveznih čitanja ako vas tematika visokog obrazovanja zanima. Onaj koji je dobio najviše pažnje je jednostavnog naslova "Osigurava li besplatno obrazovanje jednak pristup obrazovanju?" Thomas Farnella.

Kratki odgovor, kao što ste i mogli predpostaviti ako imate i malo zdravog ekonomskog razuma - ne osigurava. Uz to, iako IRO pjeva hvalospjeve studentskoj inicjativi, traži da se rasprava odmakne od samog zagovaranja ukidanja školarina i pokrene u smjeru reforme ukupne studentske potpore sa naglaskom na socijalnoj strukturi. Poanta rada Farnella kojeg su mediji prenjeli i citirali, ali selektivno (primjerice ovdje ), je da:

U zemljama u kojima postoji „tradicija“ istraživanja trendova u visokom obrazovanju, postoje detaljni izračuni svih ovih troškova (8). U Hrvatskoj, nažalost ne postoje niti okvirne procjene. No čak iz grubih procjena troškova hrvatskih studenata može se jasno zaključiti da kombinacija administrativnih troškova i životnih troškova predstavljaju puno veći trošak nego što je godišnji iznos školarine. I to usprkos činjenici da neki studenti (8%) imaju subvencioniran smještaj i prijevoz, te da gotovo svi imaju subvencioniranu prehranu i besplatno zdravstveno osiguranje. ...

U tom kontekstu, čak uz potpuno besplatno visoko obrazovanje postoji opasnost da si potencijalni studenti ne mogu priuštiti studiranje zbog nedostatka financijskih sredstava. Dakle, ako govorimo o financijskim preprekama i o jednakosti pristupa - školarine su samo dio problema. ...

Rezultati pokazuju da nepostojanje školarina – za što se pretpostavlja da olakšava pristup obrazovanju – nije dovoljno za rješavanje slabog pristupa visokom obrazovanju za sve. Paradoksalno, one zemlje koje imaju najviše školarine uspijevaju osigurati širi pristup visokom obrazovanju nego neke od zemalja koje uopće nemaju školarine. Stoga je jasno da osim pitanja školarine, kvalitetni i sveobuhvatni sustavi studentske potpore igraju presudnu ulogu u povećavanju pristupa visokom obrazovanju.

Stoga, zašto se studentska inicijativa nije osvrnula na "paradoks" - ili da kažemo neugodnu istinu? - i zašto se ne žale na, blago rečeno, neadekvatnost studentskih potpora koje bi im ne samo povećale pristup već i poboljšale kvalitetu studiranja? (Rad OECDa iz kojeg su podaci i usporedbe o zemljama sa visokim ili niskom školarinama i levelom potpora je ovdje . Iako ima naslov "Education at a glance" rad je 500+ stranica i svakako je odličan izvor i pregled podataka o međunarodnim sistemima obrazovanja.)

Sljedeći to pitanje, ostao sam prilično razočaran 'kolumnom' Karin Doolan, koja je zapravo predavanje održano na FFZG u sklopu blokade. Za Doolan sam prvi put čuo nakon članka u Večernjem "Studiraju samo djeca bogatih" . Ne znam da li je Doolan etiketirala tko su bogati a tko ne bazirano na verbalnom odgovoru ili je to djelo novinara, ali ništa od toga nije nešto već od prije nismo znali. Prožimajuće nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju (i ne samo pristupu već i ishodu) je bilo i prije tranzicije, u socijalizmu. One su nakon tranzicije, nakon što se raspao perverzan i korumpiran način raspodjele i financiranja visokog obrazovanja koji je beneficirao dobro povezano elitu, samo izašle na vidjelo. (Npr. vidi ovdje)

Uglavnom, što me neugodno iznenadilo je da je mlada Doolan, obrazovana i sa iskustvom iz više od jedne zemlje, na ovako banalan i pogrešan način predstavila pitanja neoliberalizma i visokog obrazovanja, dok bi se upravo od nje očekivalo da uokviri raspravu na intelektualno zdravijim nogama i manje se bavi čistim ideološkim i pristranim udvoravanjem publici na FFZG. Mislio sam da će upravo Doolan imati umjeće i volju rasprsnuti neke iluzuje o tržišnoj orijentaciji i financiranju visokog obrazovanja i ključnoj ulozi za ekonomski razvoja. Nema razloga da se žalbe studenata ne uvaže i složi sa njihovim nezadovoljstvima, a da se u isto vrijeme skrene njihova pažnja i istakne važnost ne samo uključenosti i nekog oblika jednakosti, već i nužnosti i efikasnosti ishoda i rezultata sveučilišnog sustava obrazovanja, kako agregatnog ishoda za zemlju i njen ekonomski rast tako i individualno za buduće prihode i karijere diplomanata. Umjesto toga, Doolan je gotovo pa okarakterizirala ulogu visokog obrazovanja u ekonomskog razvoju kao nepoželjnom jer, ukoliko se sveučilište bazira na tržišnoj orijentaciji i efikasnosti (i.e. tržišno sveučilište) teži, kako Doolan kaže citirajući određeni rad finskih autora, na "ekonomskoj profitabilnosti" sadržaja vođeno isključivo argumentom ekonomske koristi.

To jednostavno nije istina već je nepotrebno zastrašivanje i iskrivljavanje tematike. Ja sam studirao na više takvih "tržišnih" sveučilišta kao što je i Doolan i ni u kojm slučaju nisam vidio da su sadržaji, smjerovi ili slično bili ukinuti zbog neprofitabilnosti (ili "neprofitabilne" marketizacije). Ne zamišljam da su smjerovi poput komparativne književnosti, povijesti umjetnosti ili pak lingvistike ili arheologije nešto silno profitabilni ili posjeduju snažnu "ekonomsku logiku postojanja." Da li su ti smjerovi ukinuti na izrazito "tržišnim sveučilištima"? Da li je njihova važnost umanjena? Da li je interes za njih umanjen u zemljama sa "tržišnim sveučilištima"? Dapače, sveučilišta koja su tržišno orijentirana su bila prva koja su uvela nove sadržaje u tim smjerovima ili pak potpuno nove smjerove, pritom uzimajući određenu dozu rizika. Uz to, uopće ne zamišljam da bi sveučilište trebalo biti profitabilna institucija.

Tako, Doolan se nije ni malo osvrnula na onaj paradoks gdje zemlje sa izrazito "tržišnim sveučilištima" (uglavnom Anglo-Saxonske iako i neke Nordijske) imaju ne samo širi pristup, već i bolje ishode. Nasuprot tome i dokazima, Doolan ih vidi kao prijetnju socijalno osjetljivog pristupu sveučilišnom obrazovanju i "autonomiji sveučilišta i znanosti općenito". Doolan jest istaknula (napomenula) da diskurs koji vlada bolonjskim dokumentima nije logika profita i koncepcija tržišnog sveučilišta. Odnos je kompleksniji i čitava Bolonja nije neoliberalan projekt. Međutim, nije rekla jasno da je to pogrešno, čini se (ističem čini se) da joj smeta spominjanje riječi kao "kompetitivnost", "doprinos sveučilišta ekonomskom razvoju", "mobilnost rada", te izbor koji predstavlja studentima i javnosti je i dalje crno-bijeli - ili neoliberalna tržišna, nepravedna, darvinistička orijentacija sveučilišta ili društveno pravedno, socijalno osjetljivo visoko obrazovanje. To ne mora biti tako. (Da nigdje i nije bi trebalo govoriti nešto, ali ...)

Priznajem, imam refleksivnu reakciju kad se u hrvatskoj počne trubiti o neoliberalizmu jer se posve pogrešno raspravalja i banalizira čitava tematika i efekti. (Imam dojam da kod prosječnog građanina razumjevanje graniči sa onim razumjevanja teorije zavjere.) No to sada nije tema. Možemo ukloniti tu riječ, a ideje koje je Doolan iznjela, bazirane na svom razmišljanju ili nečijim drugim...:

  • U prvom dijelu se u kratkim crtama iznose neke od reperkusija neoliberalizma u obrazovanju, s posebnim naglaskom na tzv. ekonomsku profitabilnost obrazovnih sadržaja.
  • Ovdje će se istaknuti pitanje eliminacije ekonomski „neprofitabilnih“ sadržaja. Naime, prema navedenim obrazovnim aspektima neoliberalizma možemo primijetiti da je sveučilište koje se zagovara iz neoliberalne perspektive „tržišno sveučilište“ vođeno profitom.
  • Neka od pitanja koja se iz „profitne“ orijentacije nameću su: trebaju li pripadnici sveučilišta biti robovi profita?
  • Ono što neoliberalizam nameće je svojevrsni socijalni darvinizam – najjači će uspjeti, a u kontekstu znanstvenih i nastavnih područja najjači postaju oni koji odgovaraju isključivo na ekonomski razvoj... (analogija tržišta i Darvinove selekcije i evolucije je pogrešna, iako vrlo tipična za one koji znaju malo o tržišnoj ekonomiji)
  • ...studentske prosvjede posljednjih tjedana valja prepoznati i kao borbu ne samo za sadašnje i buduće studente u pogledu plaćanja studija, već i upozorenje na prijetnju akademskog kapitalizma autonomiji sveučilišta i znanosti općenito u definiranju svojih istraživačkih ciljeva.
  • Ja želim ono visoko obrazovanje koje kvalitetnu nastavu i „izvrsne“ obrazovne ishode postiže na socijalno osjetljiv način, te ono u kojemu ne dominira mentalitet kratkoročne maksimizacije profita.

... su i dalje ipak samo parole (tipično za hrvatske diskusije) i preideološke da bi poslužilo bilo kakvom unaprijeđenju rasprave i reforme politike visokog obrazovanja sa vrlo jasnim pitanjem - kako to postići? Šteta. Neću sada dužiti (ili već jesam?) pokušati ću se duže osvrnuti uskoro.

Komentari

Ne treba biti bedast oko

Ne treba biti bedast oko tzv. strategije "drustva znanja".To je cista floskula sa krivo prikazamin namjerama.Formalno se zeli mlade obuciti za bolje placena zanimanja jer se o njima vodi briga.S druge strane se u svakom slucaju nastoji te iste mlade zadrzati ovdje iako su poglodani do skeletona svi resursi na kojima bi ti mladi sutra trebali poluciti rezultat i neki prihod, ali i dovoljno love za vracanje dugova i isplate povlastica ovima koji su sve to unistili, zapili zazderali i uzeli kredite i jos imaju namjeru zivjeti zivotom galapagoskih kornjaca..
Mislim da su se malo presli i svi koji budu imali priliku, ce povedeni njihovim svijetlim likovima prije svega poceti brinuti za svoje egzistencije.Masuci im srednjim prstom preko Macelja.
Ima im se nesto zamjeriti?
Naravno da ne!

Tko je glasao

A nek isprobaju npr.državne

A nek isprobaju npr.državne firme sa novim odjelima i školovanim ljudima da posluju totalno drugačije od uobičajenog...će da vide jel ide :)

Tko je glasao

Izmišljanje tople vode..

Izmišljanje tople vode.. Zanimljiva je logička greška u davanju kredibiliteta "stručnjacima" koji se bave školstvom (kao npr. OECD-ovo istraživanje, i stotine drugih "reformatora" i mainstream "analitičara"), a rezultat čijeg dugogodišnjeg rada, istraživanja i preporuka (među kojima je i Bologna) jest progresivno sve lošija situacija u školstvu.. hmmmm

normalno, isto vrijedi i za zdravstvo i ekonomiju

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Zato sto su generacijama

Zato sto su generacijama studente filozofskog fakulteta ucili da njihovo znanje nikoga ne zanima osim drzavnih pseudo institucija.

Tko je glasao

I Thomas Farnell nema

I Thomas Farnell nema dovoljno konteksta.

Nije isto razmatrati školstvo i zdravstvo u jesen 1991.g. u Vukovaru i 1995. u Sreberenici, čemu je sličnija naša ukupna situacija samo drukčije izražena, kroz 99 % uzeto / 250 % neplaćeno / 50 % izreketareno i kamatareno / 150 % zaduženo / 450 % pijano / 70 % ekstremno, kao i negdje drugdje u nekom drugom vremenu.

Tako da je gubljenje vremena oko toga zakašnjelo i sada se dešavaju neke psove druge stvari. Npr. obrnuto, koji je motiv da bi se bilo tko bavio bilo kakvim ekonomskim analizama kad se one ne bave ničim ukupno i kada su zakazale u ključnom. Tako i studenti. Njihova taktika, ataktika je sve, je neoboriva - zbog čega da plaćaju i slušaju sve to čiji su rezultati zabrinjivajući kaos, pa i da nije kao su politčke muljavine i ekonomske analize ikada same rješile išta korisno i pametno, zar nije bolje mjesec dva dana baviti se pametnijim i ugodnijim temama, onima koje su vezane za život i budućnost, a o tome neka dudlaju beskrajne divizije koje se i onako tim bave i sve znaju, samo nikada ništa na vrijeme nego kada je i vrapcima jasno, i nikada ništa za ljude.

Dakle, jednostavno je. Tko kako voli nek izvoli.

Tko je glasao

Thomas Farnell je super lik

Thomas Farnell je super lik i jedan od rijetkih koji se ozbiljno bavi problemima visokog školstva, što će reći na znanstven i promišljen način, a ne ideološki razglabajući o neoliberalizmu, klasnim borbama itd... Zaključci njegove studije su jasni čak i laicima koji su voljni malo razmisliti i upotrijebiti barem Google.

Školarine kao izravan povod prosvjedima su kap u moru realnih troškova studiranja koji generiraju nejednakost pristupa školovanju. To ne znači da nekima i one nisu prepreka i to ne znači da ih možda i treba ukinuti, ali da se to danas dogodi, ništa se značajno ne bi promijenilo u mogućnostima pristupa studiranju za razne socijalne grupe.

I to je najveća slabost ovih prosvjeda - neupućenost u stvarne probleme i višak ideologije u kojoj se Oštrić našao ko riba u vodi :)

Tko je glasao

@Whatever I u doba

@Whatever

I u doba real-socijalizma (kako ističe i @Bepo), kad nije bilo školarina, nisu svi imali jednak pristup niti srednjim školama, a kamoli fakultetima, upravo radi svih ostalih troškova (prijevoz, smještaj, udžbenici, hrana, odjeća itd. itd.). Tako da taj aspekt rezultata istraživanja Thomasa Farnella samo potvrđuje ono što dobri promatrači vide golim okom.

Međutim, zbilja je zlobno tvrditi da su prosvjednici/e "neupućeni u stvarne probleme", kad se o njihovim životima radi. Štoviše, rekla bih da su odabrali najbolji mogući način i da istaknu problem i da daju okvir za promišljanje o rješenjima problema. Zahtjev za jednakim pristupom visokom obrazovanju (utemeljen u Ustavu i međunarodnim konvencijama) jest okvir. Zahtjev za javnim financiranjem (ukidanjem školarina) je izvrsno izabran kao znak za opću uzbunu društva koje se raspada od neodgovornosti u upravljanju javnim financijama i javnim dobrima.

Što se tiče viška ideologije, čini mi se da padaš u zamku (kao i mnogi drugi) da studentsku akciju, bez ikakvog stvarnog razloga, podređuješ vlastitim stavovima o osobama i idejama koje se vrte oko popratnih događanja na Slobodnom Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao što sam već, na temelju direktnog uvida, rekla G-newsu, nema tu nikakve ideologije. Ovi mladi ljudi su građanke i građani svijeta i ne pate od idolopokloničkog mentaliteta (kao mi koji smo se morali dosta namučiti da bismo egzoricirali autoritarnost koju su nam usađivali tijekom odrastanja).

Svakog rado saslušaju, ali se ne klanjaju nikomu i ničemu. Svjesni/e su da su im oni koji imaju moć namijenili ulogu dehumaniziranog kontingenta radne snage i da to mogu promijeniti samo ako zahtijevaju i predlože radikalnu promjenu paradigme (obrazovne, političke, ekonomske itd.). Mislim da Oštrić i neki drugi griješe u iznalaženju paralela između djelovanja studenata i studentica danas i nekad, jer nova paradigma nije utopija (kakve su bile uzvišene ideje iz prošlosti), nego meta-utopija, dakle nešto što možda nije sasvim novo, ali jest ostvarivo.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Nemesis, o besplatnom

Nemesis, o besplatnom visokom skolstvu se moze razmisljati i na slijedeci nacin. Zasto bi roditelj djeteta, koji si to dijete ne moze priustititi poslati na studij (poradi svih ovdje nabrojenih razloga), a radi i placa porez, morao financirati i besplatni studij djetetu roditelja koji si moze priustiti poslati svoje dijete na studij? Besplatno skolstvo na ovakav nacin odgovara iskljucivo srednje i bolje stojecem dijelu stanovnistva.
Moj prijedlog, sto se tice skolarina, bi bio: na pocetku ne placa nitko, tko u cetiri godine ne diplomira na prvom stupnju, placa punu skolarinu za svoj studij, onaj tko kasnije u tri godine ne diplomira na drugom stupnju, opet placa pun iznos skolarine. Oni koji diplomiraju, placaju odredjeni iznos kad se zaposle. Sva novcana sredstva do kojih se dodje na ovaj nacin odlaze u fond za stipendije.
Ovdje je i pitanje, koliko je posteno da radnik s niskim primanjima financira kroz svoj porez recimo studenta na ekonomiji koji se onda zaposli u HT za relativno veliku placu, a svoje skolovanje nije platio. Znaci, onaj radnik ga je skolovao, a zauzvrat nije dobio nista.
Inace, najvaznija rasprava koja bi se morala provesti na sveucilistu je ona o kvaliteti sveucilisnog skolovanja u Hrvatskoj. Ali ta rasprava ne odgovara ni studentima, ni profesorima, ni ministarstvu.

Tko je glasao

Skolarine nisu jedini

Skolarine nisu jedini problem naseg visokog obrazovanja.
Niti su skolarine jedina prepreka jednakom pristupu tom obrazovanu.
I studenti koji se bore za ukinuce skolarina itekako su svjesni toga. Trenutno su odabrali boriti se za ukinuce skolarina.Kao nesto sto se da relativno brzo urediti, zakonski. Kao pocetak za uopce poboljsanje kvalitete studija te povecanje njegove dostupnosti svima.
I dosadno je vise gledati ovdje uporno guranje logike kako biti protiv skolarina znaci biti iskljucivo i samo protiv skolarina. Ljudsko bice sposobno je misliti vise stvari odjednom.

Idelogije ja ne vidim nesto previse..

I zanimljive su mi ove price kako treba stvari sagledati realno i promisljeno kako ti Whatever kazes.
Samo kako ja to vidim, promisljeno u tom tvom konekstu znaci promisljeno unutar ideologije neoliberalizma, dok svako posmatranje izvan te idelogije jeste po tebi razglabanje na ideoloski nacin.
Promisljanje je promisljanje, ako je unutar tog sustava, izvan njega magicno se transformira u idelosko razglabanje.
Uz takvo promisljanje jasno da ti sve izgleda suvise ideoloski.

Tko je glasao

Prvo, ne bi bilo loše da

Prvo, ne bi bilo loše da shvatiš post na koji odgovaraš jer ti lijepo piše da Farnell ima znanstveni pristup problemu što pretpostavlja znanstvenu metodu koja je malo pouzdanija od toga što Barica s placa ili plenum studenata o tome misli. Tu se ne radi ni o kakvim promišljanjima kako ih ti zoveš nego o egzaktnim podacima, s izvorima, usporedbama i interpretacijom. Iz takvog rada se mogu izvući zaključci i moguća rješenja.

S druge strane, od te silne mase akademskih građana u blokadi nismo dobili ništa slično kao analizu stanja protiv kojeg se bune nego parolu "jedan svijet - jedna borba". A kamoli da smo dobili prijedlog rješenja situacije suvislijeg od "daj besplatno svima".

A ako ne vidiš ideologiju u cijeloj priči samo ponovo pročitaj svoj komentar. Nasrnuo si ko vol na crveno bez da si uopće razumio poantu mog komentara jer kako ti to vidiš neoliberalizam u linkanom istraživanju T. Farnella ostaje jasno samo tebi.

Tko je glasao

Ja sam govorio o tvom

Ja sam govorio o tvom etiketiranju svake kritike samog neoliberalizma od strane studenata kao ideoloskog razglabanja.
S istom lakocom tvrdis i da su studenti neupuceni u stvarne probleme, za sto ne nudis nista od vec spomenute logike koja valjda pretpostavlja da ako je netko protiv skolarina ne moze biti ni za sto drugi niti protiv iceg drugog, i nesposoban je zapaziti i ostale poteskoce s obrazovanje i troskove obrazovanja.

A ti akademski građani rade mnogo toaga osim sto su izvjesili parolu "Jedan svijet - jedna borba", ali opet, da bi to uvidio, jedan mora doci i vidjeti sam.

Tko je glasao

Ja sam proporcionalno

Ja sam proporcionalno prosvjedima ljutit sto se sad moram upustati u bavljenje visokim skolstvom, a imamo davanja da se kvalificirani ljudi tim bave. Medutim, ocigledno je i kad se samo malo zagrebe u problem da je ideja blokiranja fakulteta cisti Denial of Service napad na ionako jadan i bijedan sustav - sustav isprepadan raznim voluntaristickim zahtijevima kako se kome digne.

Tko je glasao

Kako se kome digne je jedina

Kako se kome digne je jedina važeča "paradigma" (ovo paradigma samo zato jer je postalo turbo popularno i zvuči nekako učeno)! Pa ako ne možemo pobijediti, onda se valja pridružiti...

Statistička pogreška

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci