Tagovi

Zasto jos nemamo DEFLACIJU ??

Ovaj naslov vjerovatno kod vecine citatelja izazove smjesak.

Posto nam je kroz doba hiperinflacije bivse drzave duboko usadjena asocijacija pojmova inflacija i deflacija samo u odnosu na strane valute i pored vjecnog nepovjerenja Hrvata u vlastito platezno sredstvo, cujem u krugu poznanika da strahuju od moguce inflacije. Povezivanje losih sjecanja (onda) sa losom situacijom (sada) i nije nesto neprirodno. Ali takve pojmovne veze se stvaraju na emotivnoj osnovi.

Pokusajmo ovdje zajednicki doci do argumentiranih zakljucaka.

Naime inflacija i deflacija su inace domaci proizvodi a njihova interakcija se sekundarno odrazava na odnose sa stranim valutama. Ukoliko izostavimo neke vrlo rijetke exogene faktore kao naprimjer George Soros ;-)

- Koje uvjete ispunjavamo za inflaciju?

a - monetarno: Da li biljezimo ekspanziju novcane mase ?
Nemam podataka, ali mislim da ne. (Bilo bi super ako netko ima konkretne podatke)

b - fiskalno: Da li drzava cini ista da poboljsa stanje u privredi ili kupovnu moc ?
Nikako. Proracunska sredstva su usmjerena u pogresnim pravcima.

c - politicki: Tu se nalazimo vec na tanjem ledu. Koje koristi bi vlada imala od toga ako bi nagovorila HNB na svoj naum. Ako izostavimo prozirne price o boljoj konkurentnosti na stranim trzistima (jer je pre mala dobit u odnosu na gabule na drugim podrucjima), ostaje samo inflacioniranje dugova na domacem trzistu kapitala. Da li smo dosli do te mjere rezignacije u upravnim strukturama, ja osobno nisam uvjeren. Nasi su mocnici uvjereni da mogu vladati sa svakom situacijom, pa tako i ovom. Samouvjerenje i nada u bolje sutra je nasem narodu utkano u genetsku strukturu. Kad se toj ubojitoj kombinaciji doda i oholost onda ne postoji mogucnost ni sebi ni drugima priznati gresku, ili nedaj boze nesposobnost.
Cinjenica je, da vlada na bilo koji nacin (ukoliko takvo sto direktno uopce moze) u ovoj situaciji pospjesi ili potakne inflaciju, bi sama sebi iskopala privredni grob. Od svih navedenih pojmova dosad, ukljucujuci i recesiju, postoji jedna kategorija koja je gora, a to je STAGFLACIJA. Kombinacija privredne stagnacije i inflacije. U takvoj situaciji su drzavne institucije izgubile svaki instrument upravljanja.

Sa mog stanovista su dakle sanse za inflaciju trenutno jos relativno male.

- Koje uvjete ispunjavamo za deflaciju ?

SVE !!!

Dugotrajno recesivno stanje. Koje kod nas nije u fazi poboljsanja vec se produbljuje. Povecanje nezaposlenosti. Pad standarda....

Opca nelikvidnost u privredi, prezaduzenost stanovnistva, zombi poduzeca u drzavnom vlasnistvu koja ne mogu prezivjeti pod regularnim uvjetima poslovanja, vec ih drzava zbog kupovanja socijalnog mira odrzava na zivotu koliko jos moze.

Dakle koji su opci uvijeti za deflaciju ?

Deflatorna spirala se moze pokrenuti sa vise polaznih tocaka, ali cilj je uvijek isti. Zatvaranje kruga. Inicijalan uzrok moze k tome lezati i daleko u proslosti i u datom trenutku biti cak drustveno pozitivan.
U nasoj maloj drzavici se vuku korijeni neimastine jos iz davnijih dana. No razloge tome za vrijeme bivse drzave nema smisla raspravljati u ovom dnevniku, sta ne znaci da ne bi bilo pametno to uciniti u jednom zasebnom. (Vjerovatno ima zanimljivih pouka iz tako jedne retrospektive).
Dakle uzmimo kao cinjenicu da smo bili u banani i ostali u banani. Proizvodnje nema nikakve, nezaposlenost je bila onda (a sada jos veca), sirovina nema za neku vecu eksploataciju. Sta dakle ima sta inace nerazvijenim zemljama stoji na raspolaganju da pokrenu stabilan razvoj? Ako nista od gore navedenog, ostaje jeftina radna snaga.
Da li bar toga ima kod nas?
Gledano na globalnu konkurenciju radne snage - NEMA.
Kod nas je i radna snaga pre skupa bila i ostala. Kako dakle smo mi pokrenuli nase blagostanje i potrosacki (a ne gospodarski) procvat?
Ima jedan vrlo vazan detalj u cijeloj prici nakon osamostaljenja. Nakon stvaranja nove drzave islo se u denacionalizaciju stambenih objekata, kao jednoj od mnogih promjena u novom ustroju. (Zelim napomenuti da to spominjem samo kao jedan od faktora danasnjeg stanja.) Dakle provedbom te famozne denacionalizacije dalo se odjednom sirokom spektru gradjanstva veliku kolicinu efektivne vrijednost direktno u vlasnistvo i time na raspolaganje. To je na eksplozivan nacin podiglo standard i plateznu moc na svim socijalnim razinama. Time je doslovno preko noci stvoren uvijet za zivot na dug.
Uz sirom otvorena vrata stranim bankama stvorilo se okruzenje koje je omogucavalo zaduzivanje bez obzira na prihode jer su se ti zajmovi najcesce reosiguravali putem hipoteka na ranije dobivene nekretnine a strane banke su plasirale manji dio svojih sredstava ostatak je obavljen klasicnim "leverage" faktorom.
Takve stvari me uvijek podsjecaju na to zasto osoba koja na lotu dobije vise milijuna kuna, na kraju zavrsi cesto siromasnija nego prije dobitka. A osoba koja sama zasluzi svojom sposobnoscu i radom milijun kuna rijetko propadne. Naime osoba sa velikim dobitkom se nije razvijala paralelno sa svojim imovinskim stanjem jer nije imala vremena za to. Time nije bilo ni vremena za ucenje o racionalnom raspolaganju.
Ali da se vratim na temu. Dakle na tom podrucju ja vidim razloge prezaduzenosti stanovnistva. To nije samo uvjetovalo prezaduzenost, vec velika potraznja roba i usluga je stvorila dodatni faktor inflacioniranja. Sad se mozda pitate - o cemu ovaj prica - prvo deflacija a sad odjednom inflacija. Ali zapravo smatram za sigurno da smo imali nekoliko godina jedan ciklus povecanja cijena na trzistu - dakle pseudo-inflacije - sa zastrasujuce negativnim okolnostima.
Zasto "pseudo-inflacija" ?
- u regularnim razvojnim ciklusima dolazi do inflatornih cimbenika uslijed medjusobno pojacavajucih faktora bez obzira na inicijalnu tocku (da li razvoj nove tehnologije, pronalazak novih resursa, ...). Pojacana proizvodnja - rast prihoda - rast potrosnje - i tako u krug.
Pojacana potraznja naravno i uvjetuje rast cijena, koja omogucava razvoj produktivnijih tehnologija itd....

Sto je nas snaslo ?
Pojacana potrosnja nije uvjetovala rast proizvodnje jer je nismo ni imali. Nije ojacala razvoj novih tehnologija jer nismo imali ni starih na koje se je moglo nadogradjivati. Nije doslo do daljnjeg porasta standarda jer se nisu stvarala nova radna mjesta cime bi se otvorila veca potraznja za radnom snagom i time uvijeti za visa primanja.
Samo se uvozilo i trgovalo. A to je i drzavi bilo bajno jer su to najbrzi prihodi. Nema razvojnih ciklusa na koje treba cekati da se isplate da bi se ubralo koja kuna. Nema dugorocnih otpisa na velika ulaganja u proizvodne pogone, itd....
Ostaje samo ubiranje ciste love preko sirokog spektra instrumenata nameta.
Bajno.

A gdje smo sada?

Sada nas ceka prava propast. Ali ne u obliku inflacije. Ceka nas, i time se mozemo diciti da smo kao amerikanci, pucanje jednog velikog balona. Nas narod je kao ameri spekulirao nekretninama, samo na drugi nacin.
U americi je najprije ogroman visak novaca na trzistu (stvoren dot-com krizom odnosno spasavanjem iz iste) trazio prilike za oplodnju. Nju je pronasao u nekretninama. U ubojitoj kombinaciji sa leverage-om i strukturiranim proizvodima na trzistu kapitala (uzgred receno su oni predstavljali "novu tehnologiju" koja je djelovala kao inicijalni faktor za eskalaciju), je zlo krenulo svojim tokom. Sa tim CDO-s, CDS i drugim kombinacijama se moglo cak i prenosenjem rizika na druge zaraditi masne novce i uostalom osloboditi kapital za daljnje kredite.
Najbolji su mi bili NINJA-krediti NoIncome-NoJob-NoAssets. No sve je krenulo nizbrdo kad je pocelo kliziti trziste nekretnina.
I nakon duge price, eto poveznice sa nasim slucajem. Godinama smo jacali potrosnju ne na racun jacih prihoda nego na dug. Taj dug smo reosiguravali nekretninama ( u americi su cak kroz rast cijena nekretnina kod reprogramiranja dugova jos dodatno financirali osobnu potrosnju. Da li se i kod nas to desavalo ne znam). No sada je pocelo i kod nas kliziti trziste nekretnina. Ne istim intenzitetom jer, sjetimo se, kod nas su bile nekretnine na poklon a ne na dug i time - jos - nema tolikog pritiska na ponudbenoj strani kao sto bi bilo sigurno da su financirane vecinski kreditima. No ipak su cijene pocele padati jer nema vise potraznje. Dakle doslo je u prvom koraku do stagnacije.
A dugovi?
Kod nas je, kao sto rekoh problem drugaciji a opet isti kao u americi. Stanovnistvo je prezaduzeno (podatak iz stampe kaze da 9-10% stanovnistva nije u stanju servisirati svoja dugovanja u ugovorenim rokovima.). Ti dugovi su velikim djelom reosigurani hipotekama. Ako banke budu prisiljene, a to iz razumljivih razloga ne zele, krenuti u likvidaciju vece kolicine takvih kredita, neminovno ce doci do snaznijeg klizanja cijena i velikih otpisa. Kupaca ce biti sve manje zbog povecanih rizika i ocekivanja jos nizih cijena .......
I eto ti Hrvata na amerciki nacin ili ti ga amerike u Hrvata.
Krenuli sa razlicitih polaznih tocaka i dosli na isti cilj. "Svi putevi vode u Rim."

Cinjenica je da ogroman dio krivnje za sadasnji i buduci debakl snose sve vlade do sad jer pozitivni inicijalni faktor (povecanu potraznju roba i usluga i time vece prihode) nisu koristile za razvoj vlastite privrede vec za idiotarije. No to je druga tema.

Ali gdje nam je tu deflacija ?

To je kratko receno i jasno vidljivo iz prethodnog. Nasi "loto-jackpotovi" su pri kraju.
Banke ce davati sve manje, sve skupljih kredita. A narod nema prihoda da vraca dugove a kamoli da generira novu potrosnju. Cijene nekretnina su jos uvijek iracionalno visoke i moraju dolje da se trziste odrzi. To ce stvoriti dodatni pritisak na banke i time na refinanciranje u privredi. Dolazi do daljnjeg gubitka radnih mjesta i insolventnih poduzeca koja se moraju po svaku cijenu rijesavati viska roba i time rusiti cijene.
Kad je rijec o rusenju cijena, vidim jos jednu zanimljivost. Kako u hrvatskoj privredi minus i minus cine plus. Posto u drustvenoj percepciji ilikvidnost i ne placanje nisu vise nista cudno, a pravosudje i drugi organi se vrlo lezerno ophode tom problematikom, mogle bi se cijene unatoc svim problemima jos uvijek odrzati za neko vrijeme na visem nivou. Razumljivo. Ako ja nemam namjeru u roku platiti robu koju sam preuzeo, onda lijepo mogu cekati sa visom cijenom pa mozda i zaradim dobro. A ako ne nek dodje onaj koga sam navukao, jos o vlastitom trosku po vlastitu robu.

No kad tad i cijene moraju dolje jer nije ni jedna grupica ljudi jos mogla nadmudriti trziste pa nece ni hrvati, koliko god pametni bili.

Sve ostale zacine za deflaciju imamo odavno.

Komentari

A zašto nemamo devalvaciju?

Deflaciju u nekim segmentima imamo - cijene nekretnina su ponegdje počele padati ili su, ako ništa drugo, prestale rasti.

S druge pak strane, cijene u dućanima lagano rastu i to na robu koja se neizbježno mora kupovati (tj. potražnja nije pala), kao npr. hrana. Cijene odjeće i obuće blago padaju jer pretpostavljam da je u ovom segmentu osobne potrošnje potražnja ipak nešto smanjena.

Nisam ekonomski stručnjak i ne mogu odgovoriti na tvoje pitanje, a možeš li ti na moje - zašto nemamo devalvaciju? Nije li malo čudno da je u hrvatskoj posrnuloj ekonomiji koju karakterizira niska proizvodnja, velik uvoz i mali izvoz - kuna baš tako jaka i stabilna?

Sumnjiv mi je Rohatinski, koji je tako prirastao srcu i lijevima i desnima, pa čak i ženama :) Tolike godine tako uspješan guverner, a još ga nitko nije smijenio. Dobar je on i uvoznom lobiju, i građevinskom, i bankarskom pa i državi. Nije dobar jedino izvoznicima, kojih je ionako premalo da bi mogli napraviti dovoljno jak pritisak. Čuva on kunu ko zlatni gral.

Meni se pak čini da je on usvojio zmijsku taktiku - ležim, a idem! Čini puno ne čineći ništa.

Da je odmjerena devalvacija učinjena na vrijeme, uz istovremeno obuzdavanje inflacije i primoravanje banaka da snize svoje lihvarske kamantne stope (kako se ne bi posve upropastili građani povećanim ratama kredita), izvoz bi živnuo, privukli bi se investitori, turisti bi više trošili... a ovako - bojim se da nas jedino protektorat institucija poput MMF-a mogu spasiti., na žalost.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Oh, koliko pojmova koje je tesko povezati jer nisu povezani

Prvo devalvacija. To je pojam koji oznacava smanjenje vrijednosti jedne valute prema vanjskim, ili ti ga stranim valutama bez obzira na internu monetarnu ili fiskalnu politiku. Dakle ne prirodnim putem trzista nego cisto po "naputku", da tako kazem.

Ja osobno mogu samo zahvaliti HNB-u na tome da uspijevaju odrzavati stabilnost tecaja kune unatoc raznim politickim i lobiistickim pritiscima.

Treba znati da smanjenje vrijednosti domace valute u odnosu na strane stvara efekte jacanja izvoza a slabljenja uvoza, odnosno jos vaznije, poskupljenje uvoznih proizvoda na domacem trzistu.
To je dobro za ekonomije koje imaju jaku ili ikakvu proizvodnju. Medjutim mi definitivno ovisimo o uvozu. I nas standard se mjeri iskljucivo po tome koliko sa prihodima (placama) u domacoj privredi mozemo financirati robu iz uvoza. I to cak i robu za osnovne zivotne potrebe, posto je ne proizvodimo dovoljno ili nikako. Sad zamisli cinjenicu da zbog tecajnih razlika roba siroke potrosnje iz uvoza (koje ima vise nego domace, i to po cijenama koje su pored svih nameta prozdrljive drzave jos uvijek povoljnije od domacih) poskupe. Istovremeno je to poskupljenje umjetno uvjetovano. Ne kroz vecu potraznju jer ljudi vise zaradjuju, nego jer je drzava oslabila vrijednost onoga za sto ljudi rade (dakle ti ljudi zaradjuju jednako ali mogu kupiti manje robe za iste novce). To bi bilo isto kao smanjenje placa na nivou cijele drzave i najveci udar na standard gradjana.

Naravno bi to stvorilo i druge probleme. Kako obuzdati inflaciju ako uvozna roba poskupi? Repromaterijal u proizvodnji poskupi jer vecinu uvozimo. Energenti (nafta, plin) stvaraju dodatni udar na standard jer takodjer poskupljuju, i to ne samo direktno putem benzina, struje i ostalih direktnih troskova gradjanstva, vec i indirektno putem poskupljenja domacih proizvoda za kvooje je potrebna energija (i za pekare treba struja pa bi i kruh poskupio). A s druge strane i dalje pada kupovna moc jer ljudi zaradjuju u najbolju ruku isto kao i prije.

PROGRAMIRANA KATASTROFA !!

Sta se tice "lihvarskih" kamata mogu samo reci da je to percepcija koja je daleko rasirena u nasem drustvu. Mi u svemu obozavamo dijeljenje na mi, koji nikad nismo krivi, i oni koji su uvijek krivi. Od politike do privrede.

Ovaj narod se je opredjelio pred dva desetljeca za zapadne ideale, slobodu trzista i protiv drzavnih direktiva i ogranicenja od ranije. To nam je omogucilo da sami odredjujemo na najnizim razinama drustvenog poretka (na nivou obitelji) kojim putem zelimo krenuti. No to iziskuje i da snosimo odgovornost za vlastite postupke. Za bivseg rezima nismo imali mogucnosti za individualni razvoj ali nismo mogli ni napraviti nikakva sranja koja nas kasnije dodju glave.
Banke racunaju ne-emocionalno, kao sto sam u ranijim prilozima vec spomenuo. Kamatne stope su uglavnom bazirane na faktorima potraznje i rizika. Dakle svaki gradjanin moze odluciti hoce se zaduziti ili ne. Ako plati malo vecu premiju ima fiksnu kamatnu stopu ako ne moze biti u pocetku niza ali snosi rizik eventualnog povecanja. Isto tako ako se zaduzi u stranoj valuti jer je niza kamata, snosi rizik tecajnih razlika. Zasto su banke krive koje daju ponude. Gradjani su ti koji su ih prihvatili iz, najcesce spekulativnih razloga. U pravilu sada nisu krediti u gabuli od ljudi koji su se zaduzili nekoliko tisuca kuna zbog dnevnih potreba, vec oni veliki, koji su za razna dugorocna zaduzenja u velikim iznosima uzimali u stranim valutama, kojima su nesto znacile razlike u kamatama od 1%. Dakle cista spekulacija koja je pukla, eto, u neocekivanom pravcu.

Ta tema se moze naravno prosiriti i na glad za novcem od strane drzave jer time banke imaju veliku mogucnost plasmana a da zaobidju privredu i gradjanstvo, ali to smatram marginalno u ovom kontekstu.
Pitanje je gdje bi dosli da drzava moze regulirati kamate (sto je apsolutno nemoguce)?
Gdje bi dosli da drzava regulira cijenu benzina?
Gdje bi dosli da drzava osigurava radna mjesta u privredi? .......

Moramo shvatiti da to sto ovaj narod zahtjeva je to protiv cega se svim snagama pred 20 godina borio !!
Trazili smo pravo na "punoljetnost", pravo na samoopredjeljenje na najnizoj razini (pojedinca). Pravo na samostalni razvoj. A sad trazimo da ako nam to ne uspije da nas drzava majka spasava.

Jao, krenuo sam putem politike. A zelim se samo baviti ekonomskim cimbenicima u okviru strukture koju, eto, smo trazili i dobili.

Zakljucno, drzava (u ovom slucaju HNB) je stvorila uvijete za niske kamate putem svojih instrumenata ali dalje od toga ne moze.
Rizik na trzistu i potraznja drzave cine ostatak kamata na sto HNB moze tesko reagirati.

Privlacenje investitora je posebna tema koja je takodjer vezana uz rizik i percepciju dobiti kao i slobnom kapitalu na svjetskom trzistu i time opsirna i zasebna tema.

Jedino zelim spomenuti jos MMF. Ja iskreno vjerujem da nam MMF moze u ovoj situaciji samo pomoci. Ne toliko zbog kolicine novca koje bi dobili i time opteretili nase potomstvo na desetljeca unaprijed (zajedno sa ostalim dugovima koje ova, a i prethodne, nesposobne vlade ostavljaju za sobom), vec jer se nadam da bi primorali nase vlastelinske nesposobnjakovice na transparentnost, cime bi se mozda napravio pomak u ciscenju mulja kojeg ostavljaju za sobom.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Lihvarenje, a ne bankarenje!!!

Sta se tice "lihvarskih" kamata mogu samo reci da je to percepcija koja je daleko rasirena u nasem drustvu

Na stranicama HNB-a koje ste nekim čudom uspjeli detektirati kao relativno relevantan izvor statističkih i inih podataka koje su nezaobilazan čimbenik u bilo kojoj ekonomskoj raspravi, pogotovo raspravi koja se dotiče makroekonomskih pokazatelja i monetarne politike, nalaze se i podatci o poslovanju Poslovnih banaka.
Kad to pronađete i pročitate, odite na statistiku ECB-a i tamo pronađite usporedive podatke npr. za prosječne kamatne stope na stambene kredite stanovništvu zemalja članica Unije, pa tek tada možemo razgovarati o percepcijama.

Zvijezda vodilja može Vam biti podatak kako je prosječna kamatna stopa za stambene kredite u Sloveniji 3,48%, u Hrvatskoj je ona ???

p.s.

Svaki postotni poen više za dugoročni stambeni kredit na rok od 25 godina znači 10% veći mjesečni anuitet.

Tko je glasao

sasvim ispravno, slazem se u potpunosti !

Medjutim moramo osim spoznaje cinjenica i pokusati doci razloga istih. A da bi bili konstruktivni, mogli bi pokusati pored spoznaje stanja i analize uzroka, raspraviti moguce instrumente koje imamo u okviru sustava da to stanje popravimo.

Dakle, spoznaju odredjenog stanja u djelu cjelokupnog privrednog procesa ste podjelili s nama. Dali mozete dati i prilog u obliku analize uzroka ili o nacinu na koji se stanje moze promjeniti. To bi bio dobar pocetak za raspravu.

Obracam vam se na ovaj nacin jer smatram da se, prema izvorima koje spominjete, bavite intenzivnije ekonomijom i tako mozda mozemo uci u konkretniji i konstruktivni dijalog od kojeg bi svi imali pozitivne efekte.
Kao sto sam vec ranije spomenuo, je moj cilj, ne soliti pamet nego u konstruktivnom dijalogu prosiriti vlastite vidike i time se narocito radujem komentarima koji ne zavrsavaju upitnikom vec usklicnikom. To naravno ne znaci da necu pokusati, koliko je god u mojoj moci, odgovoriti na svaki komentar. Da li u obliku objasnjenja, naravno kroz moje subjektivno vidjenje, na bilo koje pitanje, ili u obliku diskusije na vec cvrste i fundirane stavove.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Hvala na iscrpnom odgovoru.

Ipak, nisi me sasvim uvjerio.

Prvo, jedan komentar, bez želje za dubljom politizacijom - uopće se ne slažem s tobom da se narod opredjelio baš tako kako si naveo. Ovaj se narod prije svega opredjelio za samostalnu državu slobodnih građana, za državu koja će im osigurati okvir u kojem će moći razvijati vlastite potencijale po vlastitoj želji i logici koja neće biti nametnuta isključivo od strane državnih vlasti. Vjerujem da je svatko imao neko svoje viđenje toga.

Misliš li, npr. da su obični ljudi shvatili privatizaciju - proces u kojem je društveno postalo državno, pa zatim privatno? U kojem su tvornice postajale najednom državne, pa prodane za 1 kunu, a potom likvidirane? I zašto moj stari, koji je nekad davno platio PTT priključak 3000 DEM, nije dobio na poklon adekvatan broj HT-ovih dionica?

Možeš li mi komentirati sljedeće (što bi po logici tvog pojašnjenja gore trebao biti paradoks): kako je Island, devalvirajući svoju valutu, uspio održati stabilne cijene? Ili, krajnje pojednostavljeno - Islanđanima je sad u inozemstvu sve skupo, zbog pada vrijednosti domaće valute, ali doma im je sve jednako skupo kao i prije. Žive više manje normalno (za sada), jedino nešto manje putuju po svijetu.

Ja priznajem da sam pod izvjesnim utjecajem popularne publicistike tipa Naomi Klein, ali ti - jesi li zapravo sljedbenik neoliberalizma, sustava koji u cijelom svijetu, a kod nas u vrlo grubom obliku, pokazuje svoje odvratno lice?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

HVALA, HVALA, HVALA

Zahvaljujem se iskreno! Nikako ironicno ni omalovazavajuce!!!

Apsolutno razumljiva pitanja i razmisljanje. Odgovorno tvrdim da, ne samo da ne pripadam neoliberalnom krilu, vec niti najmanje ne simpatiziram s njima.

Sto se tice Naomi Klein, nema potrebe priznavati njen utjecaj, jer tko je procitao "Shock doctrine" taj ne moze ostati ravnodusan. Ja sam to stivo procitao (progutao) dok jos nije izaslo na nasem jeziku i zasigurno je zastrasujuce. Kako ekonomski tako, i to narocito, emocionalno.

Dakle jos jednom. Ne dijelim misljenje ni Friedmana da tko ne uspije neka crkne (u slobodnoj interpretaciji po Naomi Klein), jer i u njegovim teorijama ima skrivenih ali i iskrivljenih istinitosti,
niti Keynes-a, po kojem (opet karikirano) u losim situacijama treba se zaduzivati do guse jer, a sada doslovno, sutra nas ionako nece biti pa nema veze kakvi su dugovi. Niti sam sljedbenik Marxizma, ciji je antipod bila manje poznata austrijska skola liberalizma.
Svi su oni bez rezerve veliki mislioci i ja im odajem duzno postovanje. To sto ja pokusavam je shvatiti mehanizme koji vode do odredjenih situacija i to bez dogmatskih pretpostavki.

Cinjenica koja me ovdje mozda moze staviti u kontekst neoliberalizma je moj pokusaj da na svakom koraku ukazem na to da nikad ne postoji krivnja samo na jednoj strani. U nekoj (cesto razlicitoj) mjeri uvijek postoji i dio krivice s druge strane. A sto cesce cujem i citam "mi dobri" i "oni losi", to vise me tjera na ukazivanje na nepostojecu samokritiku.
Tim povodom te molim da procitas moj danasnji komentar u ovom dnevniku pod nazivom "da krenem od kraja", gdje pokusavam jednim dijelom ukazati na cinjenicu da su i "oni" ustvari isto "mi".

Ni ja ne zelim apsolutno u politizaciju i zato mogu napomenuti samo sljedece:
Duboko sam uvjeren da su sve namjere i ideje oko osamostaljenja bile 100% pozitivne. Ali nakon tog cina se desilo ono sto sam opisao u gore navedenom komentaru u odlomku kako zamisliti narod u tranziciji. Pa imas moje misljenje o tijeku nakon osamostaljenja. To ukljucuje i privatizaciju.
Ja sam takodjer platio uvodjenje telefona. I ako se dobro sjecam cak 4.500 DM-ova. Ali sam isto tako platio svoj prvi kompjuter (486 SX) takodjer preko 2.000 DM. Danas kupim mocnu masinu, koja premasuje sve moje potrebe, za 500 EUR i ipak nisam dobio Intelove dionice na poklon jer sam dao za "ono smece"-po danasnjim uvjetima- 2000 DM-a. Jednostavno placamo razvoj tehnologije na svakom koraku a da ne dobijemo zauzvrat nista drugo osim cinjenice da je imamo i mozda to da je susjed malo zavidan. Ako objektivno ili subjektivno (a to je cesci slucaj) smatramo da nam je nesto potrebno, onda to platimo.

Pitanje Islanda je vrlo slozeno i zasigurno nemam ni podataka ni saznanja kako su oni postupali sa svojim problemom. Da li njihova valuta slabila namjerno (u sto sumnjam) ili zbog bijega kapitala u fazi soka na financijskom trzistu. Takodjer mi je nepoznato koliko oni zive na uvoznoj robi, pa time i ne mogu ocijeniti udar na domaci standard. Cuo sam takodjer da je Island htio preuzeti gubitke svog financijskog trzista na drzavne jasle i da je o tome bio nekakva referendum ili sl., no stvaro ne znam kako je to proslo. Sigurno je da se ni oni jos dugo nece otarasiti te problematike. Kako drzava tako i gradjani.

Jos jednom hvala na komentaru i prilici da se javno odreknem SVAKE ideologije.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Ti si ili predobar, ili naivan, ili nešto treće...

...što ćeš mi objasniti u sljedećem komentaru :)

Prvo, primijetila bih da ti je usporedba kupnje nekad skupog, a danas jeftinog i moćnog kompjutera s financiranjem društvene firme koja postaje privatno vlasništvo pogrešna. Ne da mi se ulaziti u obrazloženje jer bi mi komentar opet postao litanija, ali, razmisli...

Drugo, ti si zauzeo tezu u jednom od komentara dolje da su i "oni" zapravo "mi", tj. niti oni siroti nisu znali, pa su šeprtljali, baš kao i mi, jadni, neuki i pomalo pohlepni puk. Slažem se da "oni" i "mi" imaju nešto stvarno zajedničko - "oni" su u neznanju upropastili NAŠE novce (jednim su ih dijelom "spasili", trpajući ih u vlastite džepove - to su nekako ipak znali). I "mi" smo u neznanju upropastili vlastite novce. I tu svaka sličnost prestaje.

Kažeš još: "Duboko sam uvjeren da su sve namjere i ideje oko osamostaljenja bile 100% pozitivne."
E baš si pravi dobričina. Mene, naprotiv, već godinama muči sumnja da je njih pretežito zanimala preraspodjela moći i bogatstva, dakako u njihovu korist.

Kako da se riješim ove strašne sumnje? Pomozi!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Svrha i posljedica DR-a

Bigula,
E baš si pravi dobričina. Mene, naprotiv, već godinama muči sumnja da je njih pretežito zanimala preraspodjela moći i bogatstva, dakako u njihovu korist. Nema te kaj mučiti dilema - to je fakt kojeg je teško progutati jer ogoljuje našu naivu i svijest da smo popušili. Kao sudionik i parcitipator ratnih događanja imao sam prilike vidjeti i lice i naličje navedene "fasade". Da je tome tako svjedoći jedan dokument (projekt) iz 1987.g. poznatiji pod nazivom "P D M" a o kojim detaljima možete pročitati O V D J E, a kojeg sam imapo prilike analizirati 1991.g. kao dio aktivnosti u pripremama za zauzimanje startnih pozicija naše strane. Rušenje Zida i aktiviranje Balkanske krčme nije bila stihija niti je je suština bila u netrpeljivosti nacija već globalna igra preraspodjele moći u kojoj je našim jebivjetrima namjerno dozvoljeno da pokupe "mrvice". Narodi i žrtve su nebitni u toj priči o ćemu se možda za jedno 10 godina bude smjelo reči nešto više...

Tko je glasao

Ajme!

Sve su teorije zavjere uvjerljive, ali neke su tako gadne da unatoč uvjerljivosti u njih ne želimo povjerovati niti na prvo čitanje...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ne postoje teorije zavjera

Zavjera postoji ili ne postoji kao praksa - teorija je izmišljena radi denunciranja zviždaća!

Tko je glasao

pa ne znam baš kakve bi veze

pa ne znam baš kakve bi veze mogla imati duga masna i prljava brada na vratima vukovara u potrazi za zelenom salatom?! nema tu nikakve zavjere. životinja je napala i kraj priče. česi su na svu sreću imali samo slovake, a nas život zezno srbima...pardon četnicima, da se ne bi našli uvrijeđenima časni Srbi, koji su bili manji od makova zrna tada, a danas nam pevaju pesme "ko nas bre zavadi" isti oni što su 91. pevali "Ola-la, slali su na gola ostrva. E pa šta?"....

Tko je glasao

Polupano zrcalo

E pa Soul ti nisi samo supruga već i majka odgajateljica i u odgojnom smislu malo sam ti zavidan!

Tko je glasao

pa nije baš da sam shvatila

pa nije baš da sam shvatila to o supruzi...što bi to moglo biti - to supruga...(hmmm sve neke nepoznate riječi...moram ić guglat :):)).??
a da si mi zavidan što sam majka odgajateljica, pa nije valjda da bi i ti htio postati majka?? cccccccccc ja te zamišljala onako.....znaš većććć

sorry deane na off t. ....eno i za tebe malo duži odgovor tamo dolje :):)

Tko je glasao

postovani Golgota,

Vi i Soul se ocito poznajete bolje, na neki nacin.

Stoga bih Vas molio, uz rizik da saspete "drvlje i kamenje" na mene, ako nemate nista protiv da nastavite ideolosku konverzaciju u okviru nekog drugog dnevnika. Ja sam u najboljoj namjeri napisao ovaj dnevnik, zeleci zajednicki razmotriti neke aspekte nase ekonomije, i ako ima volje, argumentirane mogucnosti za promjene na bolje.

Tako, ukoliko imate misljenja i informacija koje mogu doprinjeti toj namjeri molim Vas da ih podjelite s nama.

Hvala.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

a što reći na tvoj

a što reći na tvoj dnevnik...puno si pisao, a ništa novo nisi rekao....misliš da si nam otkrio ameriku. pa reče ti da smo mi sada u položaju amerike i njenih građana. pa što bismo drugo mi mogli biti, ako je jedna velika amerika na takvo isto što spala. pa kako americi, tako i nama u krajnju ruku.
čitajući tvoj post, nisam pronašla nikakvo rješenje za izlaz iz krize, čak nisi ni pokušao. samo si analizirao općepoznato stanje s kojim smo svakodnevno suočeni i od njegove analize nam je već pun kufer. daj RJEŠENJA! ako ih znaš.
1. država je stvorila preduvjete za gospodarenje i nije dužna nikoga više pomagati nikakvim dotacijama, a ti ovdje spominješ važnu ulogu države. dakle, porez na dobit je 20% ako ostvaruješ dobit u razvijenim dijelovima hrvatske, ako se pak odlučiš ići gospodariti u nerazvijene krajeve, drastično pada porez na dobit jer vrijede olakšice...primjer vukovar.
2. država sufinancira zapošljavanje teže zapošljivih skupina ljudi, pa ako hoćeš jeftiniju radnu snagu, pozapošljavaš branitelje, invalide i slično, pa si ušparao na radnoj snazi
3. porez na dodanu vrijednost za proizvodnju kruha je 0%, s tim da možeš koristiti pravo na odbitak pretporeza za nabavu svih proizvoda i usluga, koje su ti potrebne u proizvodnji kruha. kruh se jede svaki dan, prema tome tržište ti je osigurano, a pdv-a NEMA!
4. porez na dodanu vrijednost na usluge hotelijerstva je samo 10%, a imaš pravo na odbitak pretporeza, pa se možeš baviti hotelijerstvom do mile volje i plaćati državi samo 10% pdv-a i to ne ti, već to naplatiš od turista i samo prebaciš na račun proračuna,a tebi cijeli ostatak.
5. što se tiče nekretnina koje su u našem vlasništvu, e pa vidiš, nije to ko u americi, da ti lijepo uzmeš u najam drvenu crvotočnu kuću, po čijim stepenicama kad hodaš, sve škripi, kao da se krećeš kazališnim kulisama, čak se ni poseksati ne možeš u miru, a da cijela kuća ne škripuće. ovdje smo zgrade i stanove u kvalitetnoj gradnji, ciglama i armiranom betonu gradili iz fondova zajedničke potrošnje za stambenu izgradnju još u doba jugoslavije i ova država nema ništa s tim. ti stanovi vrijede pravo bogatstvo u odnosu na američke kuće, koje se naprave za jedan dan, ali ih i crvotočina pojede za isti taj jedan dan. dakle, na te superluksuzne, za američke pojmove, stanove, banke su stavile hipoteke i dale adekvatan iznos kredita, koje hrvati vraćaju od svoje zarade i to uz pozamašne kamatne stope, jer su eto strane banke odlučile da će svojim domicilnim stanovnicima davati niske kamatne stope na račun hrvatskih glupana koji trpe duplo veće kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu. e vidiš, nema mjesta toj valutnoj klauzuli jer je u hrvatskoj jedina službena valuta hrvatska kuna, za koju su pale mnoge i mnoge žrtve. ova država treba pod hitno zatražiti da se bilo kakav euro ili švicarac briše iz hrvatskih ugovora o kreditima i da sve to lijepo postane kuna, jer se kunom u hrvatskoj plaćaju stanovi i vraćaju krediti!!!
ako imaš kakvih nepoznanica, slobodno pitaj.
btw. spirala znači spirala, koja ide naviše, ili naniže, a ne zatvara nikakav krug, već znači pomak naprijed ili natrag, a krug znači povratak na istu točku s koje si krenuo!!! no ono što sigurno vrti, ne samo nas, već kompletan svijet je "kolo sreće, što uokoli, vrteći se ne pristaje, tko bi gori, sad je doli, a tko doli gori ustaje". to je jedno.
drugo je što se ne može služiti Bogu i bogatstvu. pa onaj tko služi bogatstvu, neće imati što ponijeti u svoja dva kvadrata, a onaj tko služi Bogu, imat će bogatstvo koje će moći ponijeti. eto. sve je u božjim rukama, pa i lijepa naša. i bit će bolja onda kad se budemo malo više molili Bogu, a malo manje politizirali i svađali se. pod riječi Bog, ne mislim samo na našeg Boga, već na onog jednog i jedinog koji nam je svima zajednički. eto.

Tko je glasao

Ovo mi je zanimljivo!

"3. porez na dodanu vrijednost za proizvodnju kruha je 0%, s tim da možeš koristiti pravo na odbitak pretporeza za nabavu svih proizvoda i usluga, koje su ti potrebne u proizvodnji kruha. kruh se jede svaki dan, prema tome tržište ti je osigurano, a pdv-a NEMA!"

Kako nema PDV-a na kruh, čak niti nekog minimalnog, na koji način država kontrolira što se u pekarskoj industriji dešava?

Ono što mogu konstatirati jest da, barem u mojoj okolini, pekare rastu kao gljive poslije kiše. S druge strane, afera"žito-brašno" je nekako naglo prestala biti predmetom javnog interesa. Ne znam, po meni, onaj tko je u stanju upropastiti i pokrasti državne rezerve žita, trebao bi visjeti na prvoj banderi!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

knjigovodstvo

hm, to je malo kompleksnije za objasniti, no nije točno da na kruh nema PDVa nego se on obračunava po stopi od 0% što znači da kroz sve izvještaje moraš evidentirati takvu prodaju

no nije poanta u PDVu nego se manipulacije događaju tamo gdje postoji doticaj s gotovim novcem i to su kritične točke

Tko je glasao

Mislim da se u kioscima naj

Mislim da se u kioscima naj više manipulira.

Tko je glasao

pa ako si malo bolje pratio,

pa ako si malo bolje pratio, napisala sam da je na kruh stopa pdv-a 0%, a to onda rezultira da izlaznog pdv-a nema, ali se može koristiti pravo na odbitak pretporeza, za razliku od onih koji nisu u sustavu pdv-a, dakle gdje pdv-a nema, ali se ne može niti korisititi pravo na odbitak pretporeza, kako je to do sada bilo u bankama, osiguranjima i slično, prije izmjena zakona.

što se tiče legalnog poslovanja, naravno da se sve mora evidentirati i da je to normalno, a da će poduzetnici uvijek težiti činiti nešto nenormalno i to je poznato. dejanu sam odgovarala na način da sam mu sugerirala zakonit način poslovanja, a takav podrazumijeva vođenje svih potrebnih evidencija, uz korištenje zakonitih olakšica.
što se tiče uporabe gotovog novca, o tome sam napisala čitav post, no na žalost, po tome se još nije ništa poduzelo. morat ću ga ponoviti na više drugih mjesta, pa se možda štogod pokrene s mrtve točke.
moj post o gotovinskom plaćanju:
http://pollitika.com/gotovina-glavno-sredstvo-korupcije

ono što me posebno zanitrigiralo je da si dolje rekao da se jedan račun, s istim brojem i istim artiklom može izdati za više osoba, čime se višestruki promet svede na jednostruki. to je moguće samo uz programsku podršku, mahom visokoobrazovanih programera. što misliš, treba li početi kazneno goniti programere, koji zapravo omogućuju utaje poreza i koje držim glavnim i odgovornim za to što se trenutno događa u prmetu gotovinom. jer da oni ne omoguće brisanje prometa, ili dupliciranje istih računa, pekari bi teško mogli takvo što izvesti? misliš li da o tome treba podići prašinu? ipak je to suučesništvo u kaznenom djelu utaje poreza, pače mislim i glavna krivnja.
meni je upravo prestrašno što su svi u svom mentalnom sklopu lopovi, tj. svatko je sklon utaju poreza, bolje reći većina, jer ja npr. nisam, a vjerujem ni ti, a svi se nađu pozvanima pljuvati ovu državu, koja im je omogućila da sasvim legalno posluju i od svog rada pristojno žive. čemu tolika pohlepa?!

p.s. fiskalne kase su bile dobra ideja i vjerujem da bi ih ti mogao ponovno predložiti nadležnima, a mislim da bih vjerovala u njihovu efikasnost, kad bi se ti time pozabavio.

Tko je glasao

referirao sam se na gornji

referirao sam se na gornji komentar gdje je čovjek napisao da PDVa na kruh nema što u biti nije točno

zakon o računovodstvu, mrsovi i ostali propisi su u biti vrlo jasni i nije dopuštena situacija u kojoj se bilo što briše, a još manje situacija u kojoj se pod istim brojem izdaje više računa; ja bih rekao da je to čisti kriminal (naravno, postoje situacije gdje se to slučajno može desiti no one kada su otkrivene moraju biti dokumentirane i objašnjene odgovarajućim bilješkama)

moje je mišljenje da imaš brdo situacija u kojima je država preregulirala pojedine situacije do granice kada više nisu provedive; tako da imamo situacije da imaš zakon koji nije provediv, nije moguće pratiti njegovu realizaciju i u konačnici imaš situaciju da su svi u nekom latentnom prekršaju (primjerice, tretman osobnih automobila je takva situacija koja se dramatično lakše mogla riješiti na druge načine), dok istovremeno imaš situacije gdje država doslovno propušta napraviti reda

u biti se slažem da je poslovanje s gotovinom pojedinačno najveći izvor porezne evazije i dok iznosi možda nisu veliki po transakciji u ukupnosti su ogromni

Tko je glasao

hehheee lukav odgovor...

hehheee lukav odgovor... moram priznati :):) no neću te dalje uvaljivati :):)

ma nisu stvari preregulirane. evo najnovijeg primjera, svi radnici se žale kako ih poslodavci zakidaju za plaćanje stvarno odrađenog radnog vremena. država oskudijeva inspektorima rada (trebalo bi ih biti bar koliko i aktivnih poduzeća, da bi se to moglo kako treba pratiti, znaš i sam), pa država uvede potrebne evidencije, kako bi inspekcijske službe imale podatke, znaš i sam koliko dobrodošle u korist radnika, a onda novinari, podmićeni od strane poslodavaca, dignu prašinu na račun evidencija, uvjere te iste radnike kojima je zapravo u interesu iscrpnija evidencija, da to država dodatno nameće administriranje - moš mislit silnog administriranja kraj kompjutora koji u sekundi obrađuju milijunske količine podataka - pa i radnici ustanu protiv zakona, koji je u njihovom osobnom interesu, a sindikati, koji su do tada pljuvali po državi, ne stanu u zaštitu države, već svojom šutnjom odobravaju poslodavcima, tako da država spadne na to da povuče DOBRE ZAKONE!!! meni je to upravo nevjerojatno i na svaki takav primjer zaključim da se nipošto ne bih stavila u službu OVACA - tj. puka koji ne vidi dalje od svog nosa. sva sreća da nisam političar, već obični birač.
što se tiče osobnih automobila, jedini problem koji ja u tome vidim je visina neoporezivog dijela tj. 400.000 kn, što bih ja vrlo rado svela u normalnu granicu od 100.000 kn, po kojoj se može kupiti obični automobil koji svakog gospodarstvenika može prevesti iz točke a u točku b. osim toga, da sam ja na vlasti, a što nisam, potpuno bih ZABRANILA KORIŠTENJE SREDSTAVA PODUZEĆA U PRIVATNE SVRHE i tko bi to učinio, po mom zakonu bi završio u ZATVORU. dakle, ne bi se ni moglo dogoditi da poduzeće uopće kupi vozilo skuplje od 100.000 kn na račun poduzeća, ili da bilo kakva sredstva poduzeća koristi u privatne svrhe. vlasnik treba živjeti isključivo od DOBITI NAKON OPOREZIVANJA i to pod pretpostavkom da nema prenesenog gubitka :):):)

Tko je glasao

evo dajem mraku za pravo.

Ne striktno u odnosu na kruh, nego na manipulacije koje otvara gotovinski platni promet. I to nazalost ne samo na sitno nego i jako krupno. Zato se regulative za gotovinski platni promet (ne samo kod privrednih subjekata nego i fizickih osoba) u svijetu konstantno poostravaju.

Izvanredan primjer kod nas, i dobra literatura za laku noc.

"Zakon o deviznom platnom prometu"

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Objasni

"no nije poanta u PDVu nego se manipulacije događaju tamo gdje postoji doticaj s gotovim novcem i to su kritične točke"

Misliš, ono, kad kupim kruh i dam 5 kuna?

Objasni, zašto je tu problem, ako za taj kruh, koji sam platila gotovinom, uredno dobijem račun na kojem piše PDV 0%, pa se time, kako si rekao, provlači kroz izvještaje evidencije (prema kome?).

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

zato što korisnik kasnije

zato što korisnik kasnije može na različite načine izbrisati račun iz svoje evidencije, može promijeniti stanje na njemu, može isti račun izdati nekoliko puta različitim korisnicima, a budući da nema drugog dokaza o tome da je plaćanje izvršeno teško je dokazati što se stvarno desilo

ovo je osobito lagano napraviti u uslužnim djelatnostima ili onima koji imaju kompleksne proizvodne procese i relativno veliki kalo (a pekara je primjer toga)

Tko je glasao

Hvala.

Dakle, kalo, rasip, kvar i lom je tajna :)

(Vidim da pitanje brašno-žito nije privuklo neki interes; tko je jamio - jamio, tko je mijesio kruh - mijesio, ne isplati se plakati za prosutim brašnom...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

nije tajna

ma nije tajna nego je riječ o tome da je to kompleksna situacija gdje ti više međusobno različitih sirovina koje kupuješ u jednoj jedinici mjere pretvaraš u proizvodnom procesu u drugi i prodaješ po nekoj trećoj jedinici

takve stvari je teško kvalitetno pratiti (daleko od toga da je nemoguće)

no bit je u stvari u gotovom novcu, jer kada imaš bankovni izvod od kreditne kartice onda je teško ili nemoguće takav prihod sakriti, za razliku od uplate u gotovini gdje pod istim brojem računa imaš deset međusobno razčičitih računa, ili situacija gdje imaš izlaz npr. litre mlijeka a sam za cash novce dokupljuješ svoje mlijeko i prodaješ na crno...

ima puno načina kako manipulirati sustavom, zato i postoje odobrene kase i obveza izdavanja računa

recimo, ima jedna garaža u zagrebu u kojoj je automatska naplata ali ne možeš dobiti račun i gotovo

Tko je glasao

to se zove odaja poslovnih tajni

E mrak, mrak, neko bi rekao da odajes poslovne tajne, a onaj s druge strane tvrdi da dajes uputstva za ilegalno djelovanje !!!

Sala mala, :-))))

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Je, puno sam pisao.

To stoji. Samo da pojasnim namjere i (mozda pogresni) nacin razmisljanja, koji stoji iza toga.

Moja osnovna namjera je, kako sam u ovom dnevniku a i mnogim komentarima drugdje uvijek napominjao, poticaj na razmiljanje i ZAJEDNICKO iznalazenje rijesenja. Dakle, nemam pretenciozan stav, da sam pametniji od svih (ili vecine) drugih pa da mogu nuditi univerzalna i komprimirana rijesenja odredjenog problema. I ja bi volio citati takva rijesenja i bez razmisljanja reci tako je. Potom krenuti dalje svojim poslom (kakvim god) i ne trositi vlastiti trud. To bi bila osnovna znacajka pasivnosti i/ili komoditeta. Da budem iskren, prvi korak je donekle i ucinjen po pitanju aktivnosti. Vecina komentara pokazuje da se cijenjeni citatelji ovog dnevnika stvarno pozabave tekstom koji citaju i reagiraju na njegov sadrzaj. To sto su razumjevanja tih pojmova na raznim razinama, meni osobno predstavlja zadovoljstvo, jer ukazuje na cinjenicu da su zainteresirani ljudi iz raznih podrucja naseg drustvenog zivota. Ima naravno onih koji su u poznavanju teme mnogo dalje odmakli (da li kroz svoj posao/obrazovanje ili sami interes) i sa njima bih rado usao u dublju polemiku, no ti isti cesto brzo napuste raspravu iz raznih razloga (mozda krivo argumentiram, a mozda i zato jer im se cini da se zadrzavamo na banalnim temama). Ja zelim unutar svog dnevnika odgovoriti na svaki komentar ili pitanje iz cistog postovanja prema osobi koja je mom tekstu podarila svoje vrijeme i zato mi nije bitno da li odgovaram na najbanalnija pitanja ekonomske teorije ili na definicije odredjenih pojmova.

Jos jednom. Ja NE nudim gotova rijesenja ili extrakt vise pameti, niti sam to ikad htio. Ja nudim svoje vrijeme i trud zajednici u smislu komuniciranja o odredjenim stanjima.

A sada o, mozda malo pretencioznoj, STRUKTURI mojih namjera.

Ovaj dnevnik je, po svom naslovu i sadrzaju, retrospektivan. On nije ni zamisljen kao pokusaj iznalazenja rijesenja jednog implicitnog problema. To bi bila neka vrsta "surogata" osnovnoj namjeri jer je tema vezana uz mnoge faktore koje se ne moze degradirati na dvije recenice.
Dakle, bit dnevnika jest analiza jednog od mnogih problema. Kroz diskusiju, bez potrebe brzog iznalazenja rijesenja (jer su takva uvijek manjkava zbog manjka dubine razmatranja), se kristaliziraju pojedini faktori koje vecina spomene kao relevantne. Ti faktori bi trebali postati sadrzajem buducih dnevnika koji bi osvjetlili detaljnije pozadinu samo tog faktora i na tom nivou (sastavnom dijelu veceg problema) pronalazili ZAJEDNICKA rijesenja na nizoj razini.

Ukratko, ANALIZA - EKSTRAKT pojedinih problematicnih faktor - PONOVNA ANALIZA na nizem nivou - RASPRAVA o mogucim rijesenjima.

Jasno da su neki ljudi previse "nabrijani" za takav pristup i ocekuju brza i dobra rijesenja od DRUGIH. To ce se pokazati kroz interes i volju za ucestvovanje samih citatelja. Cak je i vjerovatno da je vecina ljudi takva i onda se ja mogu slobodno povuci jer se moj koncept onda ne prihvaca. Posto nam sa takvim pristupom treba neko univerzalno znanje koje definitivno ne seta planetom u obliku krvi i mesa onda nam samo jos pomaze molitva.,
Vise od toga ne zelim ulaziti u teoloska pitanja jer smatram da svako ima pravo svoju vjeru i uvjerenje i time postujem svakog kroz toleriranje istih.
Tko sluzi bogu a tko bogatstvu je vec neka vrsta klasifikacije koju, ja osobno, ne bih koristio jer ne pridonosi tolerantnom ophodjenju sa drugim ljudima.
Govor je opasno oruzje kojim sami upravljamo a rijeci su municija kojom valja oprezno rukovati.

Osim toga, vidim iz sadrzaja tvog teksta da znas, da i ta "drzava" (personifikacija protiv koje su uvijek borim) cini bar nesto (u okviru svojih intelektualnih i materiajlnih mogucnosti) da pozitivno utjece na postojece stanje. To je saznanje/misljenje koje iz raznih razloga uziva manjinski status u narodu. Posto se slazem s time mi je i drago da se to dodatno spomene od nekog osim mene, jer ce mozda neke koji to ne vide, tako navesti na razmisljanje i pozitivnu polemiku.
Ali isto tako imam osjecaj da pripadas onoj frakciji "malo nabrijanih" koji bi se bavili radije provedbom nekog postojeceg - dobrog - rijesenja, nego daleko tezim iznalazenjem istog. Oprosti ako se varam, ali tvoj komentar upucuje na to, da bi radije komentirala moje rijesenje nego zajedno samnom i drugima ga pronalazila, mada ni po svrsi dnevnika nije bio cilj RIJESENJE iz prve ruke.
Zao mi je ako ti je pun kufer analize. Ali analizi nije samo svrha potvrdi stanja o kojem vecina ima odredjeno misljenje (koja su razlicita koliko i ljudi koji ih imaju). Vec i u stvaranju konsenzusa, gdje se koristi "vecinska pamet" zajednice i dovodi s jedne strane do zajednickog stava, a s druge strane do, ranije navedene, kristalizacije pojedinih uzrocnika.
To sto ja nemam rijesenja, a ocito ni ti, ne znaci da se trebamo zato razici i nastaviti svako po svom, nego prije da zajednicki sa drugima inteziviramo rad, po mogucnosti na tematskoj osnovi.

Na kraju, moj dnevnik je meni pokazao da postoji interes za konsturktivno sudjelovanje. Nadalje se je pokazalo, da ima nekih tema koje se cesce spominju a imaju direktnih ili indirektnih veza sa samom temom (koju ne smatram ciljem, vec startom na zajednickom putovanju), poput kamata ili drzavnog proracuna. Ti sadrzaji, po mom smislu, trebaju postati podskupine ukupnog problema cija ,opet ja, analiza, pa nakon toga moguca rijesenja, budu sami sebi svrha, i svrha ukupnog problema. Time obecajem, ili prijetim :-), da ce biti novih dnevnika sa "natrag-naprijed" karakterom.
Jasno da je to tesko u ovom obliku jer bi zahtjevalo strukturu front end-a u obliku "Mind-mapping" sustava, a to ovdje nije slucaj. Medjutim, a tu je genijalna poveznica sa gale (koji ocito nesto razumije o tim stvarima) da tako jednu strukturu uzme u obzir za svoj koncept grafickog oblikovanja pored filtera.

P.S.: Oprosti da nisam ranije definirao razlike izmedju kruga i spirale, ali i tu leze cari konstruktivne suradnje izmedju mnogo ljudi, pa si svojim komentarom ti popunila taj propust. ;-)

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

.... to nesto trece je, pretpostavljam, blesav

Pa i to moze biti. Da sam jednostavno blesav. Da li blesav kao individualni pojam, dakle jednostavno glup jer ne kuzim stvari, ili kao socioloski pojam da sam natprosjecni kreten u nasem drustvu pa samo kuzim manje od ostali.

No, kako god. Sumnja je gadna stvar jer se zasniva na neprovjerenim informacijama i emocijama. To je eksplozivna kombinacija posto tebi samoj ne da mira, a ako je izgovoris krene polemika u losem smjeru. Ja nisam zelio uvrijediti nikog mojim izjavama (a narocito desno krilo nase populacije da izbjegnem kojekakve nepozeljne i nepotrebne, ruzne i neukusne komentare koji spadaju u domenu politikanstva i ideologije ) i tako se drzim premise da svi uvijek zele najbolje. Svoje sumnje u mnoge stvari cu radije zadrzati za sebe.

Kako da se rijesis svojih sumnji ti nazalost ne mogu reci jer u tom slucaju ne bih imao vlastitih. A posto ih imam sjedimo u istom camcu. Sa razlikom da se ja pokusavam baviti ekonomskim pitanjima a niposto politickim.

Sto se tice drustvenog vlasnistva, za mene to spada u ideolosku domenu. Ja, nazalost, ni tada nisam mogao prodati neku tvornicu ili njen dio, a ne mogu ni danas. Time je pojam drustvenog vlasnistva za mene apstraktan. Nisam tada upravljao odredjenim poduzecem u "drustvenom" vlasnistvu kao ni danas u privatnom. Tada su takodjer mocnici izvlacili ogromne vrijednosti iz "drustvenog" vlasnistva kao da je njihovo (samo skriveno), a danas to cine javno.
Onda smo placali razvoj svega i svaceg putem doprinosa (kao da smo ih davali dobrovoljno), a danas to placamo preko cijene proizvoda kao svugdje u svijetu.
Drustveno vlasnistvo se zvalo drustveno a koristilo je samo pojedincima. Dakle nema razlike osim ideoloske.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Fakat nisam mislila... blesav!

I oprosti na digresiji, vidim da je dovelo do skretanja teme, što mi nije bila svjesna želja.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

no prob!

I ja bi radije konstruktivno nego subverzivno i zato se radujem daljnjim komentarima.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Inercija "znanja"

Tada su takodjer mocnici izvlacili ogromne vrijednosti iz "drustvenog" vlasnistva kao da je njihovo (samo skriveno), a danas to cine javno.

Deane, zaigrao si se i ne trkeljaj poopćavajući incidente. Izuzetak ne potvrđuje pravilo!

Tko je glasao

Dodatak dnevniku

Posto nisam uspio izvrsiti promjenu, odnosno dodatak svom tekstu, moram dodati jos ovu opasku na nacin komentara svom tekstu.

Danas, dakle nakon objavljivanja dnevnika, sam u potrazi za potkrepljujucim podacima za svoju tezu naisao na sljedeci sluzbeni link HNB-a.

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/htromjesecno.pdf

Zastrasuje me cinjenica da su iskazani podaci i statistike toliko potvrdne mojim gore navedenim hipotetskim tezama.
Naime, svi pokazatelji u publikaciji HNB-a upucuju na vec zapoceti proces deflacije, a ako je na rijec vjerovati sto tamo pise, nemamo samo recesiju u najgorem obliku, vec i izraziti "credit-crunch".
HNB se "hvali" odrzavanjem visokog stupnja likvidnosti na trzistu novca, i time je ispucala svoje mogucnosti regularnog utjecaja. Ali taj nagomilani likviditet ostaje u trezorima banaka i ne ide dalje u realan sektor.
Takodjer je zanimljivo poglavlje "monetarna politika i instrumenti". Tamo se izmedju ostalog objavljuje da su prekonocni depoziti kod HNB-a na rekordnim razinama. Sto je pokazatelj na drzanje novca pored sve postojece likvidnost. Nadalje se ukazuje na samo "nesto" vise kamate na medjubankovnom trzistu, po cemu je vidljivo da -jos- nema panike oko pokrica po pitanju zaduzenja (da vidimo do kad).

Uostalom ima jos mnogo mjesta za interpretacije ovog teksta. Ako netko ima interesa neka se pozabavi s njim pa mozemo, po zelji dublje i preciznije uci u diskusiju.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Inflaciju se producira i

Inflaciju se producira i povećanjem nelikvidnosti (neplaćanjem računa koje je višestruko veće nego 2000. !!!), kao i povećanjem cijena, u prvom redu energenata, za koje je najavljeno "usklađivanje" sa EU cijenama koje su oko 50 % više nego naše.

Uz gomilu otkaza, prvo u brodogradnji, a zatim i javnim poduzećima i državnoj upravi, te rasprodaje državne imovine (druga polovina INA-e, CO, HPB, koncesije za autoceste...) za pokrivanje sve većih kamata na državne obveznice i pad cijena nekretnina i burze bojim se da ćemo postati prva zemlja na svijetu koja istovremeno ima i inflaciju (pad vrijednosti kune) i deflaciju (pad vrijednosti svega ostalog).

Tko je glasao

a - monetarno: Da li

a - monetarno: Da li biljezimo ekspanziju novcane mase ?
Nemam podataka, ali mislim da ne. (Bilo bi super ako netko ima konkretne podatke)

ni ja nemam podataka ali logički je za pretpostaviti da se smanjuje novcana masa kao posljedica činjenice da su krediti stali, držanja tečaja kao i indirektnih pokušaja HNBa da se urazumi vlada (tj javna potrošnja). Naime, HNB može pokriti par većih grešaka (što i čini) ali će na kraju ostati bez manevarskog prostora ukoliko vlada nešto ne poduzme. Svjestan je siguno HNB da smanjenje novčane mase povećava nelikvidnost ali sa ovakvom gospodarskom politikom vlade bira između dva zla.

Ok ti je dnevnik ali sve se to zna već duže vrijeme pa ništa...

Tko je glasao

kontrakcija novčane mase

čula sam, ''iznutra'', iz HNB-a, da je u listopadu 2009. Rohatinski povukao 5% novčane mase iz optjecaja, a onda na proljeće ove godine opet, ali taj drugi postotak nisam čula.

Tko je glasao

Nije Rohatinski ništa

Nije Rohatinski ništa povlačio, naprotiv, upumpavao je likvidnost u sistem, ali je zbog poznatih razloga ta lova jednostavno "isparila".
U odnosu na 2008. primarni novac je čak porastao za ca 10%, uz istovremeni pad novčane mase M1 za približno isti iznos.

http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm

> monetarni i kreditni agregati

Tko je glasao

plima i oseka

sad tek ništa ne razumijem. NBH je ''upumpavao'' novac, a novčana masa je opala?
jesu spaljivali na kerstincu? na jakuševcu? jesu zakopali u ćup u zemlju? kamo je ''isparilo''?j a samo pamtim onu dobru prastaru jednadžbu iz političke ekonomije, a to je da količina emitiranoga novca mora odgovarati količini ''roba'', tj. konkretnoj ''podlozi''.
Zato je valjda zadnji stupanj ''oslobađanja'' novca od ikakvih lanaca bilo ukidanje zlatnog standarda?
a zlato je dobilo noge i nestalo, jer --zlatne poluge iz Fort Konxa nedavno je razotkriveno da su zamijenjene lažnima... unutra neka legura, specifične težine nabliže zlatu, a izvana pozlaćene...
dakle, cijela priča liberalizma je da se novac oslobodi bilo kakvih restrikcija u svojim ''tokovima''.
zato početak rješenja vidim u nametanju ultimativnih restrikcija optjecaju novca.

Tko je glasao

"isparilo"

To sa isparavanjem nisam ni ja skuzio. Ali to sto se "upumpavanja" tice to stoji.

Rado bi se osvrnuo na primarni novac (M0) i na novcanu masu (M1). Ako pamtim korektno definicije tih pojmova - ako ne rado me ispravite jer razne centralne banke imaju lagano diferentne definicije - , onda je M0 jednostavno receno ukupni "cash" koji je u opticaju + pologa poslovnih banaka kod centralne banke. Dakle sva gotovina. M1 je M0 + polozi kod banaka po vidjenju ili ne dulje vezani od mjesec dana. U pravilu samo obicni polozi koji su raspolozivi bez najave i obrazlozenja.
Dakle o razlozima povecanja M0 od 2008. na 2009. mogu samo spekulirati. Jedan od pozitivnih mogucnosti bi bilo da su poslovne banke povecale svoje depozite kod HNB-a. Dok bi negativnija varijanta bila da HNB kupuje (uglavnom dugorocne drzavne obveznice) na nacin da jednostavno uzima lovu iz zraka ili bere na grani. Ona izda "cek" kojeg prodavaoc obligacija uplacuje kod banaka i raspolaze novim novcem koji nije tiskan nego se jednostavno pojavi u platnom prometu kao sredstva po vidjenju i racunaju se u M0.
Pad M1 bi se mogao eventualno obrazloziti time da je uslijed kontrakcije u privredi doslo do povlacenja slobodnih sredstava privrednih subjekata i pokusaja smanjenja kreditnih opterecenja. Ali i to je spekulacija s moje strane jer nemam podataka.

Zlatni standard je zasebna i opsirna tema.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

cca tako nekako :)

Primarni novac M0 rastao je zbog povečanja depozita poslovnih banaka, ali i zbog rasta deviznih rezervi. HNB je u tim kupoprodajnim transakcijama s p. bankama, ali i MF ( treba se sjetiti koliko je Šuki dovukao deviza) kreirala ca 6,4 milijarde novih kunića (kako piše u biltenu HNB-a).
S druge strane M1 pada iz više razloga; pada kreditne aktivnosti p. banaka; pada ukupne gospodarske aktivnosti što je dovelo do topljenja depozita na žiro i tekućim računim poslovnih subjekata kao i tranzicije štednih (a-vista) depozita građan s t.r. u oročenu uglavnom deviznu štednju.
Kako po definiciji M1 čine gotov novac izvan banaka, depoziti ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB-a te depozitni novac kod banaka (građani, poduzeća...) zbog gore navedenog jasno je zašto je M1 manji od M0 iako nema logike da bude.
No novac nije ispario (zato sam i stavio navodnike) već se samo preselio tako da su ukupna likvidna sredstva (M4) bilježila čak blagi rast.

Da para ima (samo su se skrile) govori i podatak kako od listopada prošle godine HNB nije proveo niti jednu repo aukciju, ali i izjava druga Bohačeka kako banke para imaju, ali nedostaje kvalitetnih projekata.

Dakle kako god okreneš poslovne banke su krive za sve, od lihvarskih kamata kojima su iscrple i stanovništvo i poduzeća, ali i kao kreator sekundarnog novca zbog smanjenja kreditne aktivnosti.

Prosjek kamatnih stopa na dugoročne kredite u EU je ispod 4% ( http://www.ecb.int/pub/spb/html/index.en.html ) i ima konstantni trenda pada, dokje prosjek kamatnih stopa u Hrvata takojer u opadajućem nizu ali s razine od 8,7% s početka godine na 8,4 posto trenutno.
Dakle što je previše je previše i to nikakav CDS ili bilo koji drugi index "rizika" ne može opravdati.

Tko je glasao

dobra analiza i slazem se skoro u potpunosti

Sva objasnjenja su logicna i koliko se moze u okviru komentara opsirna. Jasno da ima jos i drugih faktora koji djeluju na trziste novca i zato imamo razne nivo-e statisticke obrade (M-x-). Tu su najvaznije stavke iz nacina bilanciranja aktiva i pasiva, nacini stvaranja knjiznih vrijednost i njihovo ponistavanje. To je nepotrebno objasnjavati jer i nije dio teme i uokviru ovog dnevnika od marginalne vaznosti.

Da ponovim, slazem se sa opisanim kretanjem novca. Cak i sa navedenim problemom oko postupaka poslovnih banaka. Nazovim to sada identifikacijom jednog od problema.

Medjutim, u zelji da budemo pozitivno kreativni moramo korak dalje.
- a - koji su uzroci stanja u kojem se nalazimo po pitanju takvih, nazovimo ih popularno, "lihvarskih" kamata. Uzgred receno, ja sam svoj stav vec djelomicno objasnio u ovom dnevniku:

http://pollitika.com/zasto-jos-nemamo-deflaciju#comment-262157

Taj stav je bio naravno vrlo grubo opisan posto je sam tekst ukupnog komentara bio poopsiran :-), pa nisam htio/mogao cijenjene citatelje teretiti daljnjim razlaganjima.

- b - Najvaznije ! Koje su opcije (argumentirane), da se to stanje promjeni.

Uzgred receno, posto vidim iz nekoliko komentara u ovom dnevniku, da postoji zanimanje za problematiku kamata, imam namjeru, mozda jos danas, otvoriti novi dnevnik na tu temu.

I na kraju jedna, dobronajmjerna !!!! , provokacija zbog koje sam u naslovu napisao da se SKORO u potpunosti slazem.

CDS - ili "Credit Default Swap" nije index, vec kreditni derivat koji se trguje na OTC-u i i time omogucava trgovinu rizikom na ne-mogucnost urednog ispunjavanja duznickih obveza.
Upravo taj derivat sam pokusao plasticno i vrlo grubo opisati na primjeru "napusenih" u sljedecem komentaru:

http://pollitika.com/zasto-jos-nemamo-deflaciju#comment-262144

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Uzgred receno, posto vidim iz

Uzgred receno, posto vidim iz nekoliko komentara u ovom dnevniku, da postoji zanimanje za problematiku kamata, imam namjeru, mozda jos danas, otvoriti novi dnevnik na tu temu.

Volio bih pročitati taj dnevnik o kamatama jer sam svojedobno i sam razmišljao nešto napisati na tu temu.
Takodjer bih volio čuti vaše mišljenje koliko je spomenuti CDS "index" rizika kao financijski DERIVAT zaista relevantan za Hrvatsku i nije li on više špekulacija s obzirom da se njime trguje doslovno ispod stola (OTC)
Evo meni je nejasno kako je taj index rizika za USA koje su izvor svih naših globalnih patnji smiješno mali (nekih 50 bp) ili za Sloveniju takodjer super nizak (cca 75 bp) dok je za Hrvatsku on oko 350 bp.

Takodjer mi je nejasno kako su grčke banke uspjele zadržati niske kamatne stope npr. za stambene kredite svojim građanima na prijašnjim razinama (prosječna kta im je niža čak i od EU prosjeka), a njihov CDS spread je visokih 880 bodova?!

Zatim mi je nejasno i zašto je CDS Zagrebačke banke takodjer preko 300 dok je Unicredita koja je vlasnik Zabe ispod 150.

Tko je glasao

Genijalno,

ushicen sam ko malo dijete. Postoji analiticki interes. I nazalost, iako sam obecao ranije, nisam jos poceo sa tim dnevnikom. S jedne strane zbog sudjelovanja u drugim dnevnicima, a s druge nisam znao tocno od kuda poceti. Da li kroz dugotrajno obrazlaganje cimbenika kroz koje se formiraju kamatne stope (to moze biti knjiga koju nitko ne zeli citati), ili iz sredine uz pretpostavke da svaki citatelj poznaje iste (a time se rusi interes za temu jer neki nemaju takvu pozadinu).
U zelji da dostignem sto veci broj citatelja takvog dnevnika, unaprijed molim za aktivnu pomoc.

Cinjenica je da se gomila dobrih ideja rodila upravo iz "Blitz-ideja" osoba van struke, koje su kroz struku dobile provodive okvire, ne zelim izgubiti interes sire javnosti.

Najbolji primjer su mi ideje moje zene, koja cesto nema puno dubljeg uvida, ako se mijesa u moj posao, ali koliko puta je njena osnovna smisao za razumjevanje odredjenog problema dovela uz daljnju razradu do nevjerovatno dobrih rijesenja.

I ovim putem joj se zelim zahvaliti.

Prije nego krenem na moje vidjenje o problematici derivata (sa zeljom da o njoj diskutiramo), jos jednom molim za predloge u kom smjeru pokrenuti novi dnevnik o kamatama i eventualno jos eksplozivnije o proracunu (ali u zelji da intenzivno argumentiramo prva dva, proracun tek kasnije.).

Napokon o derivatima. Apsolutno je ispravno da su sve, ali stvaro sve, vrste derivata spekulativne. Vec po svojoj naravi i nazivu. Ovisno o stupnju "deriviranja" kupac takvog produkta ima sve manje informacija o tzv. "underlying-u". Sve do te mjere da se mora oslanjati na procjene trecih (rating-agency), sto nije nista drugo od toga da vam ja kazem da li ce sljedeca boja na ruletu biti crna ili crvena (jos preverznije, ako ja dobijem proviziju na moju preporuku). U trecem ili cetvrtom stupnju deriviranja, kada se uglavnom trazi pomoc takvih agencija, ni one same nisu u stanju procjeniti rizike sadrzaja, i zato sam izabrao rulet kao primjer.
Toliko o spekulativnosti.

Relevantnost za Hrvatsku je kao i za svaku drugu drzavu. Naime, treba ih promatrati u smislu njihovog inicijalnog znacenja. Da navedem primjer "Put"- opcija. Zamislite da drzite portfolio vrijednosnih papira (po mogucnosti dobro diversificiran :-) ) i trziste ide u vasem smjeru, kao i dividende (posebno vazno). Kad dodje trenutak da vise niste potpuno sigurni da ce se situacija nastaviti na taj nacin, a ne zelite se rijesiti (jos) svoji dionica, kupujete put-opcije kao reosiguranje za fluktuacije na trzistu. Bez daljnjih obrazlaganja, te put-opcije donose emitentu odredjenu dobit na racun toga da preuzima do neke mjere vas rizik u slucaju pada cijene.
Cinjenica da i tu dolazi do ne-prirodnih pojava ( "short-sale"), ne cini nista na pozitivnom idejom koja je pokrenula proces. Uostalom i seljak bi prodao konjsku balegu ako nadje kupca, iako bi mozda vecina koja ne razumije njenu svrhu rekla da je to spekulacija i glupost. Dakle inicijalna vrijednost postoji, a i trziste. "Short-sale" tematika je nesto sto se aktualno zestoko debatira sirom svijeta i vec povlaci za sobom odredjene zabrane.
Dakle i za Hrvatsku to ima smisla kao i za sve ostale drzave po pitanju opcih derivata jer jedna strana preuzima rizik druge za odredjeni underlying (od igle do lokomotive).

Po pitanju procjene rizika je problem puno veci. Tu ima pored objektivnog i uvelike subjektivni faktor, kao i potraznja osiguranja, vaznu ulogu. Pored samog deriviranog rizika je, kod povecanja istog, sve manje ljudi spremno ga preuzeti, a sve vise ljudi koji ga zele. Ergo, i sa te strane se stvara enormni pritisak na cijenu. Posto mi imamo relativno usko trziste, ne samo kod derivata vec i na primarnom trzistu, dolazi do daleko vecih fluktuacija. Vidljivo i kroz nagla kretanja cijena dionica u skoro "nerazumnim" razmjerima.

Subjektivizam (povjerenje), je kao sto rekoh, jedan vazan faktor. Tu se radi o sklopu nekoliko pojedinacnih razmisljanja. Samo NEKI :
koliko vjerujem drzavi da je u stanju (intelektualno) pozitivno utjecati na negativno stanje,
koliko je ta drzava objektivno u stanju (materijalno) pozitivno utjecati na negativno stanje,
koliko ta ista drzava cini sada cini za pozitivni utjecaj i
koliko manevarskog prostora jos ima (po mom misljenju)

Sto je jaca ta "vjera" to je vise ljudi spremno preuzeti rizik i cijena pada. Kazem "vjera" jer neki put ne preostaje nista drugo nego ista. Po pitanju amerike se radi upravo o tome. Tko ce, ako ne (jos) najjaca ekonomska sila pobjediti krizu, a uz to signali koje FED salje trzistu su izvan svake pameti (poznati, podrugljivi izraz "helicopter-Bill" za FED sefa). Potom sve svi nadaju da ce doci do tzv. "self-fulfilling prophecy". Da ce vjera postati stvarnost a realisti postaju vjestice.

Dakle, Hrvatskim naporima/mogucnostima sve manje ljudi vjeruje, kojem stanju jest izraz u tim bodovima. Pozitivno eto da smo jos malo udaljeni od grcke, ali ne i manje opasno.

Vezu izmedju grckih kamatnih stopa na stambene kredite i sveobuhvatnog rizika, ja vidim samo indirektno. Posto postoje unutar-drzavni instrumenti regulative i trziste potraznje, koji mnogo izravnije utjecu na takve kamate od exogenih faktora. Apsolutno nisam upucen u te cinjenice, ali bih predlozio da u okviru dnevnika o kamatama raspravimo takva stanja u Hrvatskoj.

Samo kratko o Unicredit-u i ZABA. Najpovrsniji odgovor jest da se smatra da je za ZAB-u rizik za "default" relativno visok, dok je vidljivo da je "exposure" Unicredit-a kroz takav "default" relativno mali. To potkrepljuje moju tezu da je angazman stranih banaka u hrvatskoj, u relaciji na njihovu stvarnu velicinu, relativno mali. Potom smo mi trziste stranog rizicnog kapitala i time je rizik jos veci da se strani vlasnici nasih banaka nece previse truditi, sa jos vise novca, spasavati domace banke ako to ne mogu same. I odatle dodatni rizik na ZAB-i.

Bit ce mnogih uzvika zasto smo to dozvolili. No, to je sfera koju bih preporucio za neki politoloski dnevnik. Cinjenica, i to ekonomska jest, da jesmo i da nam je to odredjeno vrijeme donosilo odredjenu korist (opet napominjem ne politoloski vec ekonomski).

Radujem se daljnjim raspravama i predlozima za novi dnevnik o kamatama.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

jos jednom molim za predloge

jos jednom molim za predloge u kom smjeru pokrenuti novi dnevnik o kamatama

možda bi bilo zgodno problem kamata proanalizirati iz perspektive "napušenih" koji povečanje rate i do 50% zasigurno ne doživljavaju kao percepciju lihvarenja već kao lihvarenje u punom smislu te riječi. U istom trošku bih ja pokušao povezati i poslovne rezultate "naših" banaka od izbijanja hipotekarne krize, njihove poteze i to usporedio s poslovanjem istih tih banaka (vlasnica) u domicilnom okruženju odn u okruženju u kojem djeluje pravna država i u kojem su potrošači štićena kategorija.
CDS faktor koji ste već dovoljno dobro približili i širem čitateljstvu mislim da nema potrebe analizirati do u detalje već jedino kao polugu/ batinu kojom su banke opravdavale uvođenje tako visokih kamatnih stopa.
Zatim bih volio da se osvrnete na prijetnje upućene Vladi RH od strane sada već bivšeg prvog čovjeka Unicredita glede uvođenja posebnog poreza za bankarsku industriju, koje su i nedavno ponovljene od strane druga Bohačeka glasnogovornika bankarskog lihvarskog lobija.

Mogli bi nešto reći i o valutnoj klauzuli, njenim prednostima i manama, opasnostima prije svega s obzirom da je u Hrvata trenutno u većini banaka jedino moguće dobiti kredit vezan uglavnom uz euro.

Eto, za početak nadam se da imate dovoljno smjernica.

Ukoliko se do sada niste već ohladili.
:)

p.s.

Zagrebačka banka s 331 milijun eura novostvorene vrijednosti najbolja je hrvatska kompanija u prošloj godini. Osim Zagrebačke među 10 najboljih još su tri banke, čime se bankarski sektor pokazao najotpornijim na krizu.

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=110255

Eto, i sad nek netko kaže da to nije lihvarenje već bankarenje.

Tko je glasao

Nisam se ohladio, nikako!

Mislim da se covjek ne moze ohladit od neceg sta voli. Meni to nije posao (bar ne u neku potpuno izravnom obliku), vec "strast" (ili pasija, kao izraz malo blazeg oblika strasti).

Pokusat cu svakako uvrstiti sve vase predloge, mada je na neke stvari malo tesko reflektirati samo iz perspektive kamata, o kojima bi se u uzem smislu trebalo raspravljati.
Status i djelovanje "napusenih" se svakako mora uvrstiti (ciji status ce svakako naci simpatizere medju citateljstvom, dok vjerujem da osvrt na njihovo djelovanje bas nece izazvati ovacije). No, vasa navedena problematika oko povecanja rata do 50% je uvjetovana i djelom kroz valutne razlike sto po tematici i nije sadrzaj dnevnika u uzem smislu. Dakle, ukoliko se razvije jaca diskusija o toj temi, pretpostavljam da ce biti potrebno to ekstrahirati u zasebnu jedinicu. Ali to ce vrijeme pokazati.
Poslovni rezultati banaka mogu dobiti takodjer kratak osvrt, medjutim ja ih vidim vise pragmaticno, kao "posljedicu" kamata i drugih djelovanja banaka, dakle ne kao primarni problem.

Vjerujem da cu upravo sada poceti sa novim dnevnikom, posto konacno imam prilike se jednom po danu koncentrirati na to. Mada priznam da je lakse bilo pisati ovaj prvi, jer nisam bio previse opterecen ocekivanjima, dok sada, ipak ima nekoliko ljudi koji imaju odredjena ocekivanja pa ih ne zelim iznevjeriti.

"Never the less, here we go again,"

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Tek sam večeras uspio

Tek sam večeras uspio pročitati sve komentare. Sa nestrpljenjem očekujem novi dnevnik .
Još uvijek volim učiti. Dobar je to osjećaj u ovim godinama.
Odličan dnevnik @Dean G i još bolji komentari. Samo naprijed.

Tko je glasao

Hvala,

na podrsci i komentaru uz najiskreniji poziv na aktivno ucestvovanje u raspravi.

Pitanjima, misljenjem, zakljuckom, idejom ili komentarom.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

neminovna propast

Kad je već riječ o špekulantima, zar ne bi bilo bolje da propadnu banke, a ne mali ljudići koji ionako nisu ''krojili'' ove ili one uvjete''tržišta''? Umjesto da padaju cijene, trebale bi zapravo na nulu pasti bankarske kamate. Cijena novca je zapravo irealna veličina, dok zemlja, kuća, njiva,..uvijek ima svoju realnu vrijednost. kako je došlo do toga da zemlja ne vrijedi ništa , a novac da ima cijenu do neba, odnosno, kako gazda kaže?

Tko je glasao

koliko god zvuci lijepo toliko je i nemoguce!

Reklo bi se da je to fer za male ljudice (predivan, njezan izraz. Ostat ce zasigurno u mom vokabularu).

Ali nazalost su mali ljudici barem istom mjerom krivi kao i veliki zlocesti. Mali su trazili, i traze, kredite za sve i sva, a veliki ih daju ili ne daju.

Stvarno volim taj neiskvareni romantizam i sav se raznjezim kad citam takve postove.

A sada ono ruzno ALI !

ALI bas jesu ti ljudici velikim dijelom krojili uvjete trzista svojim snovima i zeljama na emotionalnoj osnovi. Bez razmisljanja o posljedicama. Nazalost su banke ne-emotionalna stvorenja koja se bave samo brojkama (postocima i vjerojatnostima), bez socijalnih stega. Ja znam, nazalost, mnoge ljudice koji su u financijskim poteskocama. Medjutim u otvorenom razgovoru o uzrocima tih poteskoca dolazimo uvijek do istog zakljucka. Nisu bili u stanju procijeniti posljedice svog djelovanja, ili su jednostavno zbog prejake zelje za odredjenim konzumom potisnuli spoznaju o rizicima.
Sto se tice propadanja banaka. Sigurno mali ljudici ne bi plakali za njima (osim onih koji premasuju garancije drzave na stedne uloge. No i drugi vjerujem ne bi bili sretni jer drzava definitivno nije i nece nikada biti u stanju ispuniti obecanja iz te garancije.) Pored toga, da i oni koji imaju par tisuca kuna na racunima koje prilikom propasti banke nikad vise nece vidjeti, propada citav financijski sustav. Time i cijelokupni realni sektor i vecina radnih mjesta koja su jos preostala u drzavi. To se zbog malih ljudica ne smije desiti.

Po pitanju pada kamata imam opet veliko ALI !
Ako pitamo bilo kojeg malog ljudica da li bi posudio nekom "napusenom juncky-u" 1000 kuna za 5% kamate ili nekoj, cijelom selu poznatoj, i uvazenoj licnosti za 4%, za sta bi se odlucio ?
Jasno. Radije za "sigurnijih" 4% nego za garantirani gubitak uz obecanje od 5%.
Naravno to je strasno pretjerano ali docarava da i mali ljudic stavlja na vagu rizik i moguci prihod.
Ako sad mali ljudic iz nekog dalekog nasljedstva ima mnogo vise na raspolaganju od onih 1000 kn koje treba uvazena licnost iz sela, sta ce sa ostatkom? Mozda ce biti sklon ponuditi "napusenom" radije 500 kn za 10% kamate. Hoce sigurno jer to podsvjesno realizira kao rizicnu investiciju sa velikom prilikom. A s druge strane je "siguran" da umanjuje rizik kroz prihode od "uglednika".
Sve razumljivo i racionalno.
To isto rade banke. Samo jos mozemo dodati utopijsku zamisao da nas ljudic moze posuditi kod susjeda koji ima jos mnogo vise para neku svotu za 2% i njemu garantira sa svojom imovinom da ce vratiti taj iznos. Pomamljen mogucnoscu koju mu je otvorio "napuseni" da ce mu naci jos puno drugih "napusenih" kojima treba lova, on uzme lovu od susjeda po 2% i dila je dalje na mnogo malih "napusenih" po 10%.
To je bankarstvo do izuma sjajnih derivata poput "credit default swaps" i drugih.

A sad da stavimo krunu na sve to.

Nas mali ljudic zaradjuje super. Bas nam je drago i ne radi nista lose. Jednostavno uzima lovu kod onih koji nemaju gdje s njom - poput naseg susjeda koji ne pozna nikakvog "napusenog", jer bi mu mozda radije sam uzeo 10% - i daje mu 2%.
To se zove leverage.
Dobro za susjeda jer inace ne bi imao nista. A s druge strane je to podjelio "napusenima" uz dobru zaradu.
Medjutim u toku tog vremena ljudic pocne razmisljati. Toliko "napusenih"! Za boga miloga. Najprije je posudio relativno malo love (i to svoje) ugledniku uz malu ali sigurnu zaradu. A sada je, a da nije ni primjetio, posudio ogromnu kolicinu para "napusenima" i to tudjih !!

Kakva je situacija sada?

Broj 1 susjeda je izmuzao do kraja i nema svjezeg novca za ostale "napusene" od kojih bi mogao zaraditi.
Broj 2 poceo se tresti kolike su mu sanse da "napuseni" stvarno vrate posudjene iznose. Jer on se u stvari zaduzio kod susjeda u mnogostrukom iznosu svoje vlastite imovine.

I sjetio se genijalne ideje!

Napravio je liste sa po nekoliko "napusenih" i napisao fino njihova dugovanja. Dodao je na svaku listu i mali dio duga "seoskog uglednika" da to izgleda seriozno i jos ih je dao bogatom susjedu da vlastorucno (agencije za rejting) na svaku listu napise da je to super.
Potom je krenuo selom i svima nudio za male iznose da imaju udio u zaradi koju on ima na gomili "napusenih" i jednom "ugledniku", jer inace za 100 kn nitko ne bi ni dosao u priliku pomagati "uglednom" i "napusenima".

To su tzv. "CDO" ili ti ga"Collateralized Debt Obligation".

Tako je nas ljudic za, recimo 7% preprodao, rizik drugim malim ljudicima i time njima omogucio da i oni sa samo 100 kn zarade nesto. Super. Sto oni nisu znali jest, koliki je udio duga kojeg su kupili, a time i rizika, od "uglednika" a koliki od "napusenih". No o tome kasnije.

Nas ljudic jos uvijek nije ucinio nista lose. On je samo omogucio jos manjim ljudicima da isto dobio komad kolaca kojeg inace ne bi ni vidjeli, a osim toga oslobodio je sredstva za nove "napusene" i ostalo mu je 3% od starih bez rizika.

Sad da ljudicu damo ime, recimo Pero. I da ga znamo kao veselog, pozitivnog lika, rekli bi super. Covjek pomogao sebi i drugima da dodju do zarade.

ALI !!

Doslo doba naplate a "napuseni" nemaju ni kinte !! Sta sada ?
Pero sljeze ramenima i kaze: "Greska u sistemu (ili procjeni)." Ali on je prodao svoj rizik a mali ljudici su se veselili jer su neko vrijeme dobivali 7% za 100 kn koje inace ne bi dobili sigurno. Sada imaju mozda 14 kuna prihoda ali je 100 kn uloga propalo.

Jel tu sad veseli Pero kriv ili susjed koji je napisao da je to super (ali u doba dok je stvarno jos bilo super), ili mali ljudici koji su htjeli iskoristiti priliku da za svojih 100 kn dobiju vise prihoda nego na stednoj knjizici ??

Ja ne znam. U stvari nitko nije kriv. A to je zivot. Ne pacaj se u ono o cemu nemas pojma.

Eto Pero nije propao. Ali zato jer je shvatio rizike a mali ljudici su samo htjeli vise bez spoznaje da se dobit placa rizikom.

To je bio citav roman o trzistu kapitala i njegovoj krizi izazvanoj pohlepom.

Sto se tice vrijednosti novca, "realnim" vrijednostima poput kuca, njiva i drugog nema mnogo spekulacije.
Ako narod jednog drustva ima umanjene prihode onda je ta irealna velicina vise vrijedna. Jednostavno zbog toga jer onaj koji prodaje njivu, jer nema za prehraniti obitelj, ne nalazi kupca jer i vecina ostalih nema novaca za je kupiti ili je toliko zlocesta da ceka da spusti cijenu. Pod pritiskom gladi taj siromah spusta cijenu dok ne nadje nekog tko ce je kupiti.
To je reciprocitet izmedju "fiktivne" vrijednosti novca i kako kazes "realne" vrijednosti njive.

Sta je u tom slucaju bilo prije. Kokos ili jaje ? Je li vrijednost novca porasla ili vrijednost njive pala.
U stvari i jedno i drugo.

Nadam se da mi necete zamjeriti na tako iscrpnom komentaru.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

O!

Hvala na iscrpnom i zornom prikazu. napokon sam shvatila točno kako radi taj mehanizam.
Ali, evo me, ne mogu odoljeti: kod mene doma to se zove kokošarenje i prevara. Svojedobno je kod nas neki, npr. OVB financijski inžinjering, nudio rente (dobit, kamatu, kako hoćeš), na uloženih i oročenih 20000 eura, 400 eura mjesečne ''kamate. dakle, cca, ako dobro računam 24% godišnje. Mislim da nijedna njiva na svijetu ne može ''dati'' toliku ''dobit'' (oprosti, znam da ne upotrebljavam baš najbolje te stručne pojmove pa ih zato kukičam), a gdje su tek onda visokošpekulativne transakcije - osobito, valjda, s valutama, pretpostavljam?
Tu prestaje svako pitanje i potpitanje o ''investicijama'', jer, nema te ''investicije'', nigdje, koja može normalnim putem, proizvodnjom, akumulacijom, obrtom kapitala... stvoriti više od nalošije i najmanje riskantne špekulacije (kao taj OVB, npr.),
zato pitanje, zašt bi banke dale kredite građanima po 5%, ako mogu državi dati za 7%, ima ekstenziju takvu, da zašto bi itko investirao 20000 nečega...u proizvodnju gaća, čaša, ili bućinog ulja, kada je to samo muka i briga, a može zaraditi trostuko u OVB i da ne radi ništa?
Htjela bih da nekako dođemo do toga, da cijeli taj monetarni sustav, niti je nužan, niti je neizbježan, a u konačnici vodi samo u propast tkz. ''realnog sektora''.

zato, da se vratim na početak, kada bi nekom mome, djetetu, bratu., nećaku... palo na pamet da hoda po selu i lovi indijance kojima će prodati svoje rizične ''plasmane'', tj. ljepše rečeno, prodati rizik na dobit, (ili dobit na rizik, već zavisi otkuda gledaš), onda bih primijenila pedagoške mjere, jer smatram nečasnim i nemoralnim dovoditi u opasnost druge ljude tako da sakrijem od njih cijelu sliku rizika, a još nečasnije mi je izbijati dobit iz ljudskih slabosti i mana (npr. , pohlepe, ili urođeničkog konzumerizma).
I zato jer je nemoralno i nečasno, tj. neetično, taj oligarhijski kapitalizam barbarskoga tipa dolazi sam po sebi svome kraju, a ''kognitivna zbunjenost'' - ne samo kod nas malih, nego, mislim, i kod onih na krovu te priče - dolaz od toga što se stvarno ne vidi u kojem smjeru treba tražiti rješenja?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci