Tagovi

ZAMP i bušilica

Ma to meni nikako ne ide u glavu. Kafići moraju plaćati ZAMP jer glazba u kafiću donosi korist vlasniku kafića. Ma zamisli ti to? Čovijek kupi radio i CD-ove jer misli od njih imati koristi! O čuda ti čuda! Kupiti nešto da bi od toga imao koristi! Pa gdje toga ima!

I to još gazda kafića! Pa to bi značilo da čovjek koji ima svoju firmu kupuje na ime firme stvari koje mu donose novčanu dobit za firmu. Ima radio i CD jer misli da mu oni donose zaradu. Pa to je ko da pekar kupi brašno da zaradi proizvodeći kruh i peciva. Ludilo!

Pa onda i radio stanice moraju plaćati ZAMP, jer i oni imaju koristi od puštanja glazbe. Koji pokvarenjaci! Kupuju nosače zvuka da bi na njima profitirali.
Ne ide to tako kod nas rođo. Kod nas ne ide takvo koristoljublje. Nama proizvodi i usluge služe da nam budu beskorisni.
Mi imamo pogone da stoje prazni i propadaju, brodogradilišta da ne rade, kemijske olovke "made ina China" koje ne pišu, fakultetske diplome od kojih nemaš nikakve koristi, oranice da se na njima ništa ne sadi, političare biramo da nam budu beskorisni. Mi kupujemo i gradimo da nam to bude beskorisno ili barem trošak kao npr stadione koji su uvijek prazni, arene razne ili mostove koji spajaju ništa s ničim. Ne kupuju se svari da se ima koristi od njih. Ne, ne.

To sa ZAMP-om je kao da električar kupi Boschovu bušilicu i onda je koristi u svome poslu i tako ostvaruje zaradu. Pa i bušilicu je netko dizajnirao i ona je autorsko djelo. Mislim da bi morao i električar plaćati naknadu za korištenje bušilice.

A tek arhitekti, pa njihovi nacrti su isto autorska djela. Sad ako se po njihovim nacrtima sagradi trgovačni centar mislim da bi vlasnici centra morali plaćati naknadu arhitektu, a i svi vlasnici trgovina koji su zakupili poslovne prostore u tom centru bi trebali plaćati naknadu za korištenje autorskog djela arhitekta jer imju koristi od tog djela. Jer i to pokvarenjaci koriste, taj rad arhitekta da bi imali od njega koristi.

Ali vratimo se malo na kafiće. Kako to da se samo za glazbu plaćaju naknade za autorska djela. Što je s namještajem i njega je netko dizajnirao? Nemojte mi sad reći da za korištenje stolova i sjedalice gazda kafića ne bi trebao plaćati naknadu autoru, dizajneru tih stolova i sjedalica. Ili od korištenja sjedalica gazda kafića nema koristi pa onda ne treba plaćati.

Razmislite malo. Tu se autor namiruje tri puta. Najprije dobije naknadu od prodanog nosča zvuka koji kupi radio stanica. Onda uzima naknadu radiju jer se na radiju pušta glazba i onda još jednom kad se ta ista glazba s radija sluša u kafiću.

Ti je ko npr. da rent-a-car firma kupi Audi A3. Gazde Audija dobiju novce od te prodaje, ali pošto rent-a-car firma posluje tako da iznajmljuje taj Audi A3 to znači da imaju financijske koristi od posjedovanja auta pa bi onda trebali i ovi iz rent-a-cara plaćati naknadu gazdama Audija. A ako rent-a-cat iznajmi taj auto nekoj firmi koja ima koristi od korištenja unajmljenog auta u poslovne svrhe onda bi i oni morali plaćati naknadu Audiju. Je li?

A što je s vlasnikom bagera? Bi li i on morao plaćati naknadu svaki puta kad koristi bager jer od njega ima koristi. Pa ljudi i kupuju stvari da bi od njih imali koristi. Firme i kupuju stvari i usluge da bi od njih imali koristi da bi ih koristili u svom poslovasnju, da bi korištenjem kupljenih roba i usluga ostvarili dobit.

Autor dobije naknadu kad se kupi njihov nosač zvuka. Dosta. Tu autorska prava prestaju inače se može dogoditi da će svi proglasiti ono što rade svojim autorskim djelom i tražiti naknadu što koristimo stvari koje smo kupili i koje su naše. Ne može se tri puta ili sto puta naplaćivati jedna stvar.

Sad idu i neke kretanarije s naknadama za posuđivanje knjiga u knjižnicama. Država je platila te knjige. Basta. Što sad se ima plaćati naknada jer ljudi posuđuju knjige. A ja često knjigu čitam u kafiću, da se onda i tu naprdi naknada za čitanje knjiga vlasnicima kafića.

A tko su ti što tri puta naplaćuju svoja prava? Plaćaju li oni svoje obaveze. Plaćaju li autori svoja poreze. Koliko poreza oni plate?
Jeste li i vi čuli da glazbenici traže da ih se plaća na ruke. A poreznici bi tu imali pune ruke posla. Eto neka provjere na interenetu tko je prošlo ljeto gdje gostovao na feštama po raznim mjestima uz obalu, pa lijepo đir do pjevača i onih što su organizirali feštu da vidimo tko je i koliko poreza platio.
Glupo bi bilo da se njima tri puta plaća za jednu stvar, a oni ni onu jednu ne plaćaju.

misao dana:
Kupovati nešto da bi od toga imao koristi, kako pokvareno!

Komentari

ZAMP je u biti velika prevara

ZAMP je u biti velika prevara onih čije se interese navodno štite.

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

Ja samo čekam kada će doći i

Ja samo čekam kada će doći i "KAMP" koji će naplaćivati prijevode operativnih sistema tipa Ubuntu, Windows , programa Office i sličnih kako bi se naplatila naša "informatička industrija"...

Justice for all !

Tko je glasao

sretan rođendan

http://www.jutarnji.hr/kome-je-zamp-prosle-godine-podijelio-najvise-novc...
"
Iako je prikupljeno 1 posto manje nego 2011. godine, ZAMP je smanjio troškove te je na 94 tisuće glazbenika u Hrvatskoj raspoređeno 70,9 milijuna kuna, tri posto više nego prethodne godine
"
hm, hm
"
U top 10 hrvatskih autora 2012. godine po zaradi ušli su, abecednim redom po prezimenima: Neno Belan, Miro Buljan, Boris Đurđević, Husein Hasanefendić, Tonči Huljić, Vjekoslava Huljić, Samir Kadribašić, Nenad Ninčević, Ante Pecotić i Zlatan Stipišić Gibonni. Uz neke od njih, na predstavljanju su bili i brojni drugi skladatelji, posebno oni s liste 10 najviše emitiranih djela. Na vrhu tog popisa je pjesma „Oceani ljubavi“ autora Nene Belana.
"
hm, pjesmuljak nene belana dobije jer se najviše izvodila (kao da su slušatelji odlučivali u izboru pjesama na radio-stanici)
već smo ovdje komentirali apsurdnu činjenicu da se zampu plaća postotak u prodaji memorijskih kartica i praznih dvd-a i cd-, te mp3 playera, kao preventivni porez protiv piratstva. zanimljiva činjenica je da thompson plaća abbi prava zbog pjesme super trouper (iza devet sela). inače momci su se dobro zaštitili, nije slučajno industrija zabave multibilijunski biznis. na svakom originalnom notnom zapisu su naznačena imena autora, na svakom nosaču zvuka sitnim slovima piše "javno izvođenje i emitiranje podliježe zaštiti autorskih prava"
glavni oblici tantijema, oliti royalities (sam naziv lijepo iskazuje feudalnu narav takvog davanja), su mehaničke licence koje se plaćaju po svakom proizvedenom nosaču zvuka, plaća se po sekundi trajanja na nosaču zvuka, minuta je 1,75c, u americi je to 2$ po cd-u, 25c po itunes downloadu, i 0,005 prema digitalnom streamu. probajte zamisliti koliko su zaratili floydi "dark sideom" ili fletwood mac sa "rumours" koji su prodani u preko 10 milijuna primjeraka. drugi izvor je prava na izvođenje u javnosti, i to su famozni ascap, bmi i sesac. recimo pjesma "american pie" i danas se izvodi u americi 500 puta dnevno, što još uvijek autoru don mccleanu donosi nemale rojalitis. treća prava su prava na sinhronizaciju, odnosno uporabu na filmovima, tv-u i reklamama, te četvrto prava na otisak notnog teksta.
pjesma koja je zaradila najveći novac zaradom autorskih prava je pjesma hill sisters "happy birthday", 50 milijuna dolara. ta pjesma godišnje još uvijek pokupi 2 mil zelembaća....
tehnički gledano, kada bi se na rođendanu skupila grupica ljudi malo nacvrcana i javno zapjevala poznati napjev, bila bi u zoni kaznenog djela, i zampovih vampira ;)))

...nasuprot toga imate patent, vidjeli smo "plivi" je nedavno istekao pravo na patentna prava za "summamed", recimo malo je poznato da je patent na audio cd rezultat zajedničkog rada sonyja i phillipsa, i prije nekih 10-tak godina im je istekao patent-nakon čega je naglo pao interes za daljnju proizvodnju i razvitak sustava, sa par ne prihvaćenih formata (sacd, dvd-audio, koji su realno bolji zbog većeg bitratea). oni koji se razumiju u elektroniku znaju da je problem patentirati neki elektronički sklop jer se sa par varijacija može kopirati originalni koncept i prodati pod svoj. autorsko djelo je svetinja, jer se tretira kao originalna kreacija autora koja ne može biti kopirana. kopiranje u tom slučaju nije dozvoljeno, i autorska prava imaju kraljevski tretman...

Tko je glasao

ehm, opet krivi navodi :)

tehnički gledano, kada bi se na rođendanu skupila grupica ljudi malo nacvrcana i javno zapjevala poznati napjev, bila bi u zoni kaznenog djela, i zampovih vampira ;)))

Samo ako pritom žele zaraditi, slobodna interpretacija je dozvoljena, kao i sve zezancije i preinake na filmove, spotove i slično po jutjubu i slično. Ne kužim čemu služi to drvlje i kamenje po nečemu što dobro funkcionira i zbog čega su danas autorska djela rasprostranjena širom svijeta. Knjige, muzika i filmovi nikada nisu bili jeftiniji, nikada, u povijesti čovječanstva.

Tko je glasao

hm

malo sam se zajebavao, no kad već navlačiš mak na konac propustio si poantu, zanimljiv mi je "vječni" karakter pjesmuljka "happy birthday", dok recimo naprava bez koje bi glazbenici mogli zadjenuti instrumente na ono mjesto, elektronska cijev, koji je izmislio de forest, odnosno njezina poluvodička inačica tranzistor izum barden, shockley i brattaina bez kojih bi ovaj svijet bio nezamisliv. jagger & richards su zaradili temeljem royalities milijarde, esencijalno reciklirajući glazbu američkog juga, a tri momka bez kojeg ne bi bilo elektronike i kibernetike dobiše možda povišicu. kalašnjikov je dobio daču i volgu ;), zamislimo situaciju da na svaki ispaljeni metak kalašnjikovu kapne 0,01 $ tantijema, čovjek bi bio bogatiji od buffeta ili gatesa. ili teslin izum koncepta izmjenične struje, zamislimo da teslini nasljednici dobiju 0,01 $ po wattu, ili izumitelj električnog motora davenport, pa john gorriev izum frižidera....apsurdnost koncepta popularnosti i zarade na glazbi je odlično prikazana u fenomenalnom dokumentarcu "searching for sugerman" o sixtu rodriguezu, čovjek je napravio odličnu ploču koja se tada u americi nije prodavala, talentiran u rangu dylana ili guthriea, stekao golemu popularnost u južnoj africi da za to nije znao jer je radio kao građevinski radnik, da sad ne prepričavam dokumentarac. recimo da mrvicu grintam povlačeći neke paralele o precjenjenom statusu nekih vrijednosti, dakako svi imaju pravo na zubić, no malo mi djeluje zastrašujuće podatak...
"
The U.S. entertainment and media market generated $479.23 billion in 2012, representing 29.2 percent of the worldwide revenue of nearly $1.639 trillion. In 2017, the U.S. is expected to account for $632.09 billion, or 29.4 percent of the worldwide total of more than $2.152 trillion, according to the report.
"

Tko je glasao

način potpisivanja ugovora

Ne bi vjerovao, ali prilikom potpisivanja ugovora ti imaš slobodu pregovaranja, kao i druga strana.

Donedavno je u filmskoj industriji bilo forsirano potpisivanje "zarada od profita" s autorima. Danas su autori pametniji, pa zahtijevaju "postotak od bruto prometa". Ti možeš biti gladni student i nacrtati Zagija i zadovoljiti se s 10.000 kn jednokratno. No možeš i reći nešto kao "Ma dajte, ja obožavam Zagreb, evo Vam ga besplatno, dat ćete mi samo 2% od prodaje svih prava i proizvoda" - pa zaraditi 100x više (glup primjer, ali eto).

Iz moje 20-godišnje prakse, naši autori u 99% slučajeva biraju "dajte vi fiksno nešto, ne želimo sudjelovati u postotku prodaje" - čime poskupljuju startne troškove proizvodnje, a nezadovoljni su ako napraviš od njih hit. Zapravo taj način ugovora pogoduje lošim autorima (svejedno koje branše).

U zadnje vrijeme se pojavljuju hibridni ugovori u stilu "fiksan manji dio + priličan postotak od kasnijih prava" čime se autore pokušava natjerati da sudjeluju u promociji vlastitog proizvoda :)

Tko je glasao

Imaš autora i autora

Mislim da se općenito može reći da svaki umjetnik teži samopotvrđivanju i da mu za njegovo umjetničko biće treba feedback, ali nekima je dovoljno da im djela izađu iz ormara, a ne i oni sami, tj. mnogi nisu vični niti promociji niti samopromociji, ne da nisu vični nego je to posve tuđe i mučno njihovom umjetničkom biću. Takvi su teško opstajali i ranije, a danas nikako.

Sjetim se eto recimo Nick Drakea koji je umro davno prije nego je postigao slavu - taj je želio jedino plinkati i pućkati u svojoj sobici, daleko od gomile: umjesto toga, gurali su ga na stage da po malim klubovima baca biserje pred svinje, a sve u cilju promocije vlastitog proizvoda... I tako se nagutao pilseva i umro s 26...

http://www.youtube.com/watch?v=jzzq7RMh7b0&list=ALBTKoXRg38BDm4qM2qikggQ...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

slažem se...

... izdavači, agenti... bi u nekom idealnom svijetu bili i dobri procijenitelji ljudi... neki se vole (samo)promovirati neki ne - tu bi onda trebali uskakati drugi, pogotovo kod kvalitetnih djela.

Tu i tamo postoji to - postoje mnogi, pogotovo pisci, koji mrze medijsku slavu, žele pisati i to je to. Uz dobro konstelaciju zna se i to dogoditi.

Uglavnom, mislim da je situacija 1001 puta bolja negoli kada se u jednoj zemlji objavljivalo cca 5 knjiga i 1 opera.

Tko je glasao

Pa zapravo nisam sigurna

može li se i na umjetnosti primijeniti načelo "prelaska kvantiteta u kvalitet".

"Mali" iz priče gore prodao je za života nekih 5000 ploča, što je u vrijeme uspona jednih Beatlesa i Stonesa bilo potpuno zanemarivo.

Možda (nikad nećemo znati) - da je imao nekog mecenu koji bi mu davao "bezuvjetni dohodak" i mogućnost da radi što želi i kako želi, imali bismo još genijalnih djela, poput ovog - http://www.youtube.com/watch?v=idcaRTg4-fM .

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ma...

... danas su kanali dstribucije (ako želiš komercijalnu nagradu, a pogotovo ako nešto daješ besplatno) neusporedivi u odnosu na neke davne.

Upravo ta mogućnost omogućuje nekim izdavačima (muzički književni, bilokakvi) - zbog mrežne distribucije - da svi saznaju za kvalitetu, te uz pomoć novih autorskih ugovora (postotak od prodaje) ne bankrotiraju kada odluče objavljivati kvalitetne a manje tržišne naslove.

Da ne kompliciram, mislim da je danas "neshvaćenim genijima" puno lakše negoli prije 100, a pogotovo 200 godina. Jedan Edgar Alan Poe bi, da je rođen u današnje vrijeme, vjerojatno završio drukčije, a ne smrznut i gladan u jarku. OK, pitanje je da li bi mu onda djela bila tako dobra. Čovjek najbolje stvara kada pati :)

Tko je glasao

U svakom slučaju

u život ga je vratila tek ova reklama - http://www.youtube.com/watch?v=8lSKUL_n6c0 - 25 godina nakon njegove smrti.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

...

... eto, barem će njegovi srodnici nešto zaraditi!

Tko je glasao

šest nota

u americi, ako si vlasnik restorana, bircuza ili radio stanice i želiš puštati glazbu trebaju ti prava javnog izvođenja. logično da je prilično nezgodno poreznicima slušati neku radio stanicu i brojati što je sve pušteno, tako da oni traže prava izvođenja od strane ascapa i bmi koji imaju u katalogu nekih 8 milijuna pjesama. svaka radiostanica kupi od navedenih firmi ono što se zove blanketna licenca za javno izvođenje glazbe.dakle, ukoliko ste izvodili neko djelo na ulici poput uličnog svirača ili ste puštali glazbu u dvorani uz pilates, morate im platiti lovu ili rizikovati kazne od više tisuća dolara. u tom smislu bitno je javno izvođenje, gdje čak i nije bitno da li ste to naplatili ili ne.
glazba koja se uzgredno čuje u nekoj sceni filma košta cca 10.000$, popularne pjesme koje se čuju u filmovima nešto u duljem trajanju plaćaju se 25.000$ po filmu, a glazbena djela koja se koriste kao teme filma, recimo kao ona stvar celine dion iz titanica košta nekih 75.000$. pjesme korišene u reklamama maznu još i više, do 500.000$.
takse koje se naplaćuju u americi premašuju pola milijarde dolara godišnje (!).
spomenuta pjesmica "sretan rođendan" koja ima doslovce 6 (šest) nota je glazbeno djelo koje je najizvođenije u eteru u povijesti. zanimljiva činjenica je da je pravo izvođenja te pjesme trebalo isteći 1991. god., no prema uredbi o kopiranju iz 1976. godine je produžena, kao i prema aktu o proširenju prava kopiranja iz 1998. godine je opet produljena najmanje do 2030. godine. (dakle, ipak postoje neka vremenska ograničenja).
kao što sam naveo ranije, tih 6 nota je zaradilo 50 milijuna $, plus 2 milijuna godišnje, što je čini vjerojatno najskupljim notama u povijesti. beethoven, bach ili mozart se vjerojatno vrte u grobovima...uz ono gore rečeno uspoređujući glazbene royalities sa izumima koji su zadužili čovječanstvo, te konačno na ovaj način je omogućeno da gotovo svaki ljevak koji lupa i neki instrument može zgrabiti kintu, bez obzira na kvalitet...recimo neka firma proizvede automobil, recimo volkswagen bubu, i držeći se logike iz glazbene industrije, dokle god bi se bube kotrljale ulicama kapala bi koja kunica royalities firmi. logično je da glazbenik dobije lovu prilikom sklapanja ugovora o snimanju, da ima postotak na prodane nosače zvuka i diže lovu na koncertima prodajom karata i suvenira. na ovaj način stvoren je prilično efikasan način zgrtanja golemih količina novca višestrukom prodajom cigle u parku. no dobro, zato su medijski moguli bogati do bola....

Tko je glasao

ok?

Shvaćam bila su bolja vremena dok su glazbenici umirali od sifilisa, a pisci od tuberkuloze - svi siromašni - bez obzira na broj prodanih primjeraka?

Uza sve nabrojano, baš zbog "razbijanja" troška honorara na milione i milijarde onih koji od autora ipak - zarađuju - te su naknade postale mikro-naknade za korisnika... a u zbroju autoru značajne.

Pa što fali tom sustavu? Ako je trošak dizajna bube milijarda nečega - što bi falilo dogovoru da dizajner kaže - ok, ne treba mi ta milijarda, ali mi dajte 2 dolara od svake bube... proizvođaču je to super, jer prevaljuje početni trošak na prodaju u budućnosti - i automobil je u konačnici ohoho jeftiniji (recimo - uzmeš tu milijardu s početka i oročiš je na 30 godina još).

Dakle - sustav je vrlo dobar. Tko se usudi.

Tko je glasao

o krivom navodu

tehnički gledano, kada bi se na rođendanu skupila grupica ljudi malo nacvrcana i javno zapjevala poznati napjev, bila bi u zoni kaznenog djela, i zampovih vampira ;)))

Pojam javnosti je određen Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima:
Čl.3(3) Javnost, po ovom Zakonu, označava veći broj osoba koje su izvan uobičajenoga užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama.

Tko je glasao

da, ali...

...jedno je "javno" pokazivati dvd na kojem piše "nije za javno prikazivanje", a drugo je pijan s društvom pjevati novi Mišin hit (i ne naplaćivati slušanje) :)

Tko je glasao

Čuj...

diskutiramo :)

Ja jesam na strani autora, definitivno, i pobornik sam ideje da, ako netko zarađuje koristeći se mojim autorskim djelom, red je da i meni da pinku, međutim oko ove teme ima dosta dubioza i ne vidim razloga da o njima ne raspravljamo.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

...

... slažem se, živjela rasprava... ali da me ponekad zbune argumenti - "zašto bi netko živio od nečega što je otpjevao prije 10 godina" - zbune (više magarčevi, negoli tvoji).

Autorska djela nemaju satnicu... ne možeš doći i reći pisao sam knjigu dvije godine, molim plaću. Djelo vrednuje tržište (na više načina) i zato "eksploatacija" traje godinama. 95% autora se nikada ne pročita niti ikada išta zaradi, pa što. Jel ih netko platio? Nije :)

Krasti autorska djela je jednako krasti krumpire - seljak ih je... (hm, zasadio? posijao?) prije X vremena i onda ih poslije bere (gle, renta!) ili masline... ili bilošto. Vlasništvo je vlasništvo, i rad je rad, svejedno u kojem obliku.

Tko je glasao

1:99

Ovo je totalno 1:99 shema u malom - 1% kupi većinu vrhnja, 99% čkomi jer im se baci pokoja mrva sa stola.

Od ovih top 10, za pola nisam čula, a za ostalih pola mijenjam stanicu, ali svijet nije rađen po mojoj mjeri i obratno, to već znamo ;)

Inače, nejasno mi je ovo s hill sisters, ako je istina sljedeće: "The tune to the Happy Birthday Song were written by Patty and Mildren Hill, sisters, in 1893. Originally the song was called 'Good Morning to All'. The Lyrics Happy Birthday to You came later in 1912." Tko sad i kako pobire autorska prava?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

i pravima se trguje, tako

i pravima se trguje, tako znači da onaj tko je nešto stvorio ne mora dobivati ništa od toga.

zeznuto je to s reproduciranjem, ako slušaš pjesmu na javnom mjestu onda ispada koda je ponovno proizvodiš. ovako je to pogodno za glazbu i video, ali što je s drugim autorskim pravima.
ako netko izloži sliku u kafiću treba li i za to plaćati naknadu jer gazda ima koristi od autorskog djela? ne jer je nije reproducirao, je li? ali glazbu ne možeš slušati bez reproduciranja, dok sliku možeš gledati, ali gledanjem se valjda ne dodaje vrijednost ne reproducira vrijednost.
što je s novinama u kafiću. tekstovi su autorsko djelo, ako kompletne članke kopiraš na internetu onda je to krađa zar ne? ti na svoju stranicu staviš tuđi tekst i zarađuješ na tome. ali ako ponudiš u kafiću čitanje novina koje kupi kafić, zar i tada ne zarađuješ na tuđem tekstu imaš koristi od njega?

ovo su triki pitanja o kojima će u budućnosti sigurno biti sve više rasprave, a ja još jednom pozivam sve da pogledaju video s ted konferencije koji sam stavio u komentaru ispod.
zaštita bi trebala slušiti razvoju i bogaćenju cijelog društva a ne damo pojedinca. tu sam ja opet kolektivist. :P

Tko je glasao

otvorih ovu temu (autorska

otvorih ovu temu (autorska prava, zakoni, zaštita prava, dokle se prava protežu...) jer me to zanima, relativno je nova tema koju prežvakavam u svojoj glavi i nisam baš siguran što i kako bi trebalo što me podosta frustrira i iscrpljuje pa i nemam trenutno neke volje za odgovaranje na komentare. možda malo poslije.

do tada bi vrijedilo pogledati video "Johanna Blakley: Predavanja iz slobodne modne kulture"

http://www.ted.com/talks/johanna_blakley_lessons_from_fashion_s_free_cul...

Zakon zaštite autorskih prava koji privlači pozornost kod filmova, glazbe i softvera rijetko dotiče modnu industriju. A korist mode je u inovaciji i prodaji kaže Johanna Blakley. U ovom TED govoru priča o tome što kreativne industrije mogu naučiti iz slobodne modne kulture.

Tko je glasao

Već plaćeno pretplatom

A da se autorska prava glazbenika plaćaju iz RTV-pretplate?

Ionako je to namet koji plaćaju svi građani (skoro svi), pa kada već plaćaju "potrošnju" elektromagnetskih valova HRT-u, onda je svejedno "troše" li ih kod kuće ili u "birtiji", ili...

Samo oni koji uživo izvode tuđu pjesme mogli bi plaćati ZAMP-arinu.

Isto tako i kafići koji dovedu "živu glazbu".

"Mrtvu" iz radio-valova, već je platio svaki posjetitelj kafića.

To je isto kao kada platiš mjesečnu kartu za tramvaj- vrijedi ti vozao se kud god idu tramvaji i gradski autobusi. Tako i pretplata HRT-u treba ići s ljudima, jer glazbu slušaju i program gledaju ljudi, a ne zidovi u stanovima i kafićima.

Svoje slušanje glazbe u kafiću, već sam platila preko pretplate HRT-u, pa ne mora gazda kafića plaćati za mene kao gosta isto!

Tko je glasao

malo ispravaka

Svijet (pa tako i mi) poznaje i razlikuje - osobnu upotrebu i komercijalnu upotrebu (ili uporabu, da zvučim pametnije).

Kada kupiš... nemam pojma... DVD Šegrt Hlapić - onda ga gledaš doma - i platio si ga... recimo 50 kn. Na omotu PIŠE - nije za javno prikazivanje. Dakle - gledaj do besvjesti, pozovi sve prijatelje i susjede (besplatno), napravi kopiju - sve je to legalno i ok.

No, ako si dvd-teka - tada moraš kupiti "komercijalni DVD" namijenjem iznajmljivanju - koji košta cca 200 kn. I samo taj smije biti na polici dvd-teke. Onaj za osobnu upotrebu je - kažnjiv.

No, rješenje postoji. Gazda ode prvom lokalnom bendu, zamoli ih da odsviraju gratis cca 100 pjesama - i to može puštati u kafiću bez ikakve naknade - i bez nanade muzičarima i bez naknade ZAMPu. Može zamoliti i Pevecovu suprugu da to isto otpjeva, nema problema. No, pitanje je hoće li gosti naručivati pive uz taj zvuk. No, kad gazda shvati da uz "Harum harum" piva ide kao luda - mislim da se tada nitko ne buni na to da i taj glazbenik zaradi svoj dio.

p.s. Apsolutno je zakonski imati i birtiju bez ikakve muzike, radija i tv-aparata. Dapače. Možeš ugovoriti postavljanje Jukeboxa (naručivanje na kovanice) i još zarađivati.

p.s. Ne razumijem što te smeta "naknada po posuđenoj knjizi" - to nema veze s krajnjim potrošačem. Već sada postoji malena naknada koja se naplaćuje na gomile toga a koja se pohranjuje u fondu iz kojega će se u budućnosti isplaćivati ta "naknada po čitanosti". Europski pokušaj ispravljanja nepravde gdje država recimo kupi 300 primjeraka knjige Sanaderove supruge - a nitko je nikada ne posudi, a onda 20 primjeraka nekog domaćeg finog autorića - čije se knjige raspadnu koliko je posuđivan. Po prodaji bi supruga dobila 300x, a autorić 20x, ovako se to pokušava nivelirati.

Tko je glasao

zar se naknada ne plaća

zar se naknada ne plaća autoru glazbe? pa onda bude svejedno svirao mate ili šime, ako je autor glazbe ante.

što se tiče naknade po posuđenoj knjizi, pa zar nije opravdanje za zamp da se naplaćuje glazba jer od nje ima ekonomske koristi kafić, ali kod knjižnica one su neprofitne ustanove, vlasnik (uglavnom lokalna zajednica) ima troškove time što omogućava posuđivanje knjiga, neka se knjižnice postave na tržišnim osnovama pa da vidimo koliko bi se čitalo posuđivalo i koliko bi uopće itko zaradio od knjiga.

smeta mi renta i naplaćivanje prošlog rada.

a što je s bagerom? to je ono što mene zanima. ako bageram za sebe onda je ok, ali što ako bageram za lovu, da imam ekonomsku korist od toga, je li treba tvornici bagera platiti naknadu jer imam ekonomske koristi od bageranja.

ti npr nabaviš novi super tiskarstki stroj s novom tehnologijom, ti kad ga kupiš u cijenu je ugrađena i naknada za patent je li? trebaš li platiti i naknadu za svaki npr. tiskani jelovnik koji tiskaš za svoje klijente? jer očigledno da imaš koristi od tog novog stroja. treba li i gazda restorana koji ima nove super tiskane jelovnike plaćati vlasniku patenta naknadu svaki put kad gost pogleda jelovnik jer ti super jelovnici donose korist gazdi restorana?

Tko je glasao

naplaćivanje prošlog rada

Kako to misliš - prošlog rada?

Ti si slikar - slikaš godinu dana jednu sliku... ponudiš je tržištu... i ne ide... i ne ide... i na kraju je prodaš Đuri za 100 kn. Igrom slučaja, Đuro je poznata faca i drži je na zidu i Pero otkupi tvoju sliku od Đure za 100.000 kn. Do tud je priča ok. Tržište.

No, slika je sada poznata - i Pero počne tiskati torbe, majice i svašta nešto s tvojom slikom. E pa, za razliku od bagera, ti ćeš kao slikar dobiti dio od prodaje svake te majice i torbe - jer se tvoja slika počela - komercijalno koristiti.

To nikakve veze nema s rentom.

Knjige stvarno ne bih uplitao jer ta naknada (koja još uoće ne postoji) uopće ne funkcionira na tom temelju. Naime, knjižnica jest neprofitna ustanova - no dobiva poticaj od države po broju posuđenih knjiga tj. članova (time država potiče društvenu korist tj. nagrađuje ustanove koje dobro promiču popularizaciju čitanja). Tu su onda uskočili autori koji bi željeli dio tog novca.

Dakle - to je pokušaj reguliranja segmenta POSUĐIVANJA knjiga. Same knjige su odavno na tržištu (eknjige i papirnate) i 99% ugovora je sastavljeno tako da autor dobiva postotak od prodaje - dakle, po kupnji. Nema bagera :)

Tko je glasao

može. ti imaš sjedalicu koje

može. ti imaš sjedalicu koje je autorsko djelo šime, ali ona stoji u podrumu.
onda otvoriš kafić i sad svako malo netko sjede na nju jer je to super dizajnerska sjedalica.
sad bi trebalo nešto i platiti šimi kad mnogo ljudi koristi njegovo dizajnersko djelo a ti imaš financijske koristi od te sjedalice.
je,li?

naravno mogli bi i drugačije, da se glazba ne pušta u kafiću ne bio glazbenici bili popularni. a da oni plate naknadu kafićima što ih se pušta.
zar nije u zakonu da radio postaje moraju imati određeni postotak puštanja domaće glazbe. znači zakon prissiljava da se pušta glazba koju stanice možda i ne žele puštati.

naravno tu je i korist od toga što se dio novca odlijeva iz zemlje stranim izvođačima.

Tko je glasao

???

Odakle znaš da Šime nema autorski ugovor s Ikeom i da dobija postotak od prodaje za svaku stolicu koju kafić kupi?

Zašto te toliko žuljaju autori tj. autorske naknade? Koliko znaš autora koji su napravili - jednom nešto - i onda da žive desetljeća "od rente"? I to u zemlji koja je pri vrhu svih nepoštivanja autorskih prava?

Tko je glasao

Još jednom okreni pilu.

nije problem što se lovica skuplja, nego koliko je se skuplja, i kako se troši.

Imaš recimo profesionalne aplikacije čija cijena se određuje prema procijeni koliki prihod će korisnik aplikacije imati.Dakle plaćaš licencu proizvođaču aplikacije koja je ovisna o procjeni prihoda. A aplikacija je identična za sve korisnike. A probaj ih prevariti pa ćeš vidjeti svog sveca. Samo što proizvođač aplikacije nema zakonskim začkulicama zaštičen monopol nego je napravio najbolji proizvod pa ga kupiš i platiš i ne kenjaš okolo.

:)

Tko je glasao

....@maggy, ...dobru skupinu

....@maggy,
...dobru skupinu pitanja postavljaš, iako je na njih već odavno odgovoreno. Tuđe znanje i trud se treba platiti ako ga koristiš...i tu nema neke dvojbe...
...ako netko kao ja sada, eto, koristim Tvoj trud i bivam obogaćen Tvojim razmišljanjima, trebao bih to nekako platiti...makar s nekom školjkicom ili sjemenom paradajza ili s bananom iz vrta, he, he...i narafski, i moje mudrolije bi se trebale naplatiti, nečim...
...ali, dobro, mi smo prihvatili uvjete da je svaki naš uradak imovina ove stranice, i to je u redu...
Zato mi je čudna situacija da svaki normalni dućan, ured, tvornica, taxislužba...baš svi na tržištu dobar dio fiksnih troškova koje imaju, da su to troškovi osiguranja imovine...Sefovi, rolete, kase, čuvarska služba, zaštita softvera, police osiguranja od osiguravajućih društava..iako ih zakon štiti od neovlaštenih otuđivanja...
...a intelektualno vlasništvo kreativaca na njihovim osnovnim nosačima posla kao što je internet i tiskani mediji...da se oni štite samo po sili zakona iako postoje, možda isto tako skupe, tehničke zaštite koje bi isto mogli koristiti ako ozbiljno shvaćaju to što rade.
...uz to, ostala privreda ima isto tako profesionalnu konkurenciju na tržištu, dok intelektualni sektor ima uglavnom neprofesionalnu konkurenciju nama sličnih proizvođača free contenta na netu i jubitu...
...doista izokrenuta naglavačke situacija? ne?

Tko je glasao

mislim da mi to ipak gledamo

mislim da mi to ipak gledamo kroz neke feudalne, patrijarhalne odnose, odnose osobne dominacije.
ne bi trebalo štiti ljude koliko kreativnost proizvodnju. zato postoje i vremenska ograničenja a autorska prava i patente. štiti se da netko drugi plodove tuđeg truda ne prisvoji sebi, ali isto tako da se ne dogodi da netko svojim pravima ne zamrzne produktivnost da ne ograniči razvoj društva zato jer mu je to isto društvo zakonima zaštitilo njegova intelektualna prava.

što se tiče glazbe, radio postaje imaju i taj teret plaćanja za ZAMP, pitanje je koliko male postaje mogu sve te terete i davanja izdržati. a ako postoje samo velike stanice one piče glazbu za široke mase ono što najbolje prolazi pa ima malo mjesta za nove i drukčije izvođače.
onda na kraju par svijezda pokupi skoro sve a ostalima mrvica. imamo stanje kao i drugdje u društvu. mala elita koja ima velik dio bogatstva, uski srednji sloj koji nešto dobije i velik broj onih koji dobiju tek mrvice ako i to. 90% autora dobije manje od 5000kn godišnje, 1% više od 90-ak tisuća kuna i imaš9% što dobiju od 5000 do 90-ak tisuća kuna.
reproduciraju se isti društveni odnosi kao i na drugim poljima društvenog života.

a pitanje je i dalje dokle idu ta prava i što se svrstava u prava.

Tko je glasao

nove tehnologije...

... po meni upravo plaćanje "Po izvođenosti" anulira - zvijezde i zvjezdice. Može netko proklairano biti zvijezda, ali ako 1000 bendova na kraju godine prijavi da su na svadbama najviše svirali "Ja se konja bojim" - onda tom autoru ide najveća lova :) Tako i radio-stanice podnose mjesečne izvještaje izvođenosti, juke-boxovi isto itd. itd.

Tko je glasao

i da, ako pogledamo koji

i da, ako pogledamo koji procesi paraleleno idu a to je sve veća zaštitia imovine a sva manja zaštita ljudi nije ni čuddo da nam je tako kako je.
napisah ja dnevnik http://pollitika.com/koja-je-razlika-izmedu-troska-i-investicije

pa kad su na tapeti političari koji imaju za nove aute ali ne i za ljude onda se na to gleda dobronamjerno kao prava stvar, ali kad se građani tako ponašaju onda se to ne vidi, plaće treba rezati, ali most na pelješcu, podmorski tuneli, autoput... to je nešto vrijedno. i sirotinji je više stalo do stvari nego do ljudi.
kaži smanjiti ćemo broj ljudi u bolnicama i srezati im plaće i dosta će ljudi to shvatiti kao nešto razumno i potrebno, ali raci istome da se država treba odreći dijagnostičkih aparata, da ćemo se riješiti svih ct aparata e onda bi stva bila drugačija stvari vrijede.

svatko sanja da će postati vlasnik prava, zemlje, patenta pa mogučnosti od ubirenja rente se ne želi odreći, ali ako su u pitanju ljudi i to neki drugi a ne on onda je u redu da se reže.
treba zaštiti autoraka prava jer su ona imovina, a ljude i njihova prava. tu je potrebna stroga deregulacija.

a najbolji su mi ljevičari i zeleni, zastupnici rada i majke prirode u bitci za rentijerstvo i zaštiu kapitala. kako tu lijevu i zelenu ideologiju spojiti sa zaštitom rentijera pogotovo onih koji bi pružili svoje prste na prava na iskorištavanje i korištenje prirodnih bogatstava i prirodne raznolikosti kao rentne pozicije, a ujedno bi štitili radnike i majčicu zemlju to je nešto što tek moram svariti. kakva je to ideologija, kakvu ideologiju razotkrivaju te kontradikcije.

Tko je glasao

Ovo je stvarno mamuzanje mrtve kobile :-(

Histerija koju su nekoliko mjeseci održavali oko nepostojeće afere nije uspjela pokazati ni najmanje indicije da u cijeloj priči ima bilo što problematično. Od same zapisli, preko načelne provedbe, do detalja poslovnih angažmana. Nekoliko mjeseci - ni najmanje naznake da je išta sporno, a da i ne spominjemo da je tadašnji tajnik Hrvatskog društva glazbenika bio umiješan u nešto sporno.

Portal "Index" je tada potpuno izgubio kredibilitet kao nezavisni medij.

A ti sad pokušavaš cijelu stvar vratiti na sam početak, na diskusiju koja se vodila prije 30 godina u visokorazvijenim zemljama, s bulažnjenjem kako je to strava gnjus užas uništavanje ekonomije nepravda eksploatacija da autori glazbe žele nešto dobit, kad ljudi njihovu glazbu koriste u komercijalne svrhe.

Stvarno nisam mogao vjerovati prije dvije godine koja ljudi mogu biti govna, da bjesomučno objašnjavaju kako autori NEMAJU PRAVO na naknadu i kako je bilo super to što je W. A. Mozart morao prositi okolo da se prehrani, jer za svoje skladbe nije dobivao honorare. Kaj se imaju bunit ti razmaženi muzikaši, nek sviraju po svadbama! Razmaženi, hiperulstrasebični klinci, koji oće besplatno slušat glazbu i gledat filmove i jebe im se od čega će njihovi omiljeni glazbenici živjet. I ljigavi licemjeri od malo starijih, koji histeriziraju oko nečuvenih nepravda da prazni CD košta čitavih 10 lipa više.

I taj grozni namet na sirote vlasnike kafića, taj potlačeni stalež koju svi pelješe! Mora dat 200 kuna mjesečno muzikašima!!!!! Pa naravno da će propast!!!! A kad kafići propadnu, sve propada! Pa znamo jelte što je kičma hr ekonomije! :-)

Tko je glasao

hmmmmmmmm ja govorim da se tu

hmmmmmmmm

ja govorim da se tu tri puta plaća ista stvar. najprije rasiostanica kupi nosač zvuka s recimo pjesmama Daleke obale i od toga članovi grupe dobiju naknadu, onda dobiju naknadu zato jer se njihove pjesme puštaju na radiju s tog nosača zvuka i onda se još jednom plati naknada zato jer se te pjesme slušaju u kafiću.
a da tako ide i s pdv-om? ono nema povrata pdv-a?
tri puta plaćaš isto.

druga stvar je što se sve više društvo za izvor zarade okreće renti, jedan prima rentu na ime autroskih prava, drugi na ime partizanskih prava, treći na ime braniteljskih prava, četvrti traži prava da ubire rentu od obilaženja dubrovačkih zidina, umirovljenici dobivaju rentu na ime prošlog rada, netko na ime invalidnine ili zato jer je bio zastupnik u Saboru pa onda svate industrija naplate parkinga, marine se baziraju na rentanju prostora, rentanje stanova i apartmana pa i država kroz poreze na neki način uzima rentu, mafijaši kroz reket uzimaju svoju rentu.

i svatko uzima rentu na ime prošlog rada, ne onoga što sada rade. oni koji su sada prisiljeni raditi su luzeri. sve u ime svjetlije prošlosti i zasluga. a da bi se ta prava ostvarila potrrebna je jaka država koja će silom štiti ta prava. što imamo od države. sustav koji ubire rentu i štiti tuđe pravo na ubiranje rente. a oni što nemaju što za iznajmljivati su u najgorem položaju, oni iznajmljuju seme, svoj rad i svoje vrijeme i takve se želi što manje štititi.

višak vrijednosti se sve više izvlači iz rentne pozicije, a ne iz rada ili inovacije.

što se tiče autorskih prava i piratstva tu su u najgoroj poziciji velike medijske kuće koje su vlasnice prava jer njihovi direktori i odvjetnici posjeduju prava ali nemaju vještine izvođenja niti stvaranja, oni ubiru rentu. glazbenici se sve više okreću koncertima i nastupima, oni žive od njihovog svakodnevnog rada, a ne od prošlog rada.

Tko je glasao

Mnogi bi hrvatski muzičar

Mnogi bi hrvatski muzičar krepao od gladi da mu dvaput godišnje ne kapne kakva naknada od ZAMPa. Kad kupuješ CD, lijepo piše da je za osobnu upotrebu i da nije za javno izvođenje (uostalom, kad si zadnji puta kupio CD :P).

Onaj tko misli da mu muzika u kafiću treba biti besplatna, može downloadati onu muziku za liftove i robne kuće, za nju ne postoji zaštita. Ili još bolje, neka unajmi nekog sirotog muzičara da mu preludira uživo za sitne pare ;)

Zokiju - afera zamporion je puno šira i kompleksnija od ovih bizarnosti koje si naveo...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

hoćemo li to protegnuti i na

hoćemo li to protegnuti i na druga područja. zaštita biljnih vrsta, gmo. što će jadni inženjeri iz gmo industrije ako im se ukinu prava.

mi idemo u novi feudalizam gdje će uska elita posjedovati prava a drugi će raditi za njih da bi kupili mrvice od njihovih prava.

što se tiče glazbenika, je li se mora platiti zampu i kad sviraju na koncertu? pa puno njih izvodi tuđe pjesme, a rade na crno i ne plaćaju poreze. znači sami izvođači potkradaju autore pjesama, iste one autore od čijih pjesama žive.

što se tiče glazbe i glazbenika, neka se onda radi na tome da ima više mjesta gdje će biti koncerti, klubova, dvorana za koncerte. neka žive od svog današnjeg rada. ja opet kažem da je odgovor na pad prihoda od nosača zvuka bio taj da se više ulaže u koncerte i koncertne turneje. vhunski glazbenici opet imaju izvor zarade, ali ona pada onima koji su vlasnici autorskih prava kao što su razne medijske kuće i njihovi menadžeri i odvjetnici.

na kažem da ne treba zaštiti autorska prava, ali stvar je mjere. a kod nas se sve nešto štiti osim rada. njega treba deregulirati.
a da dereguliramo autorska prava. treba stvari gledati iz šire perspektive. oni koji žive od rada njima se prava i zaštita ukidaju, a oni koji žive od tuđeg rada ili prošlog rada, ubiranja rente njima se prava i zaštita dižu.
nemamo pojedinačne slučajeve gdje se jednoga gazi "slučajno", a drugome "slučano" pogduje. cijelo društvo se transformira. društvo u kojoj se štiti i brine o privatnom posjedu i pravima na rentu, ali ne i na javno školstvo. zdravstvo, javne prostore i javni prijevoz.

Tko je glasao

... da još malo ugnjavim

A tek arhitekti, pa njihovi nacrti su isto autorska djela. Sad ako se po njihovim nacrtima sagradi trgovačni centar mislim da bi vlasnici centra morali plaćati naknadu arhitektu

Da, arhitekti su autori. No - u autorskom poslu postoje dva načina rada.

1) Ja nacrtam ... Zagija. I dođe... Grad Zagreb i kaže "wow, ovaj Zagi je super, mi bi to za simbol Univerzijade" - a ti kažeš "Može, 1% prihoda ide meni" (ovo je vrlo čest slučaj kod muzike i knjiga).

2) Grad Zagreb dobije Univerzijadu i kaže "Shit - nemamo maskotu" pa raspiše natječaj gdje kaže da bi on Zagija, da mu se pošalju radovi, a on će trajno otkupiti pobjednika i dati mu 100.000 kn i kraj priče.

Dakle - razlikuju se autorska djela nastala na vlastitu inicijativu i autorska djela po narudžbi. U ovom drugom, arhitekt (pisac teksta za brošuru, pjevač u reklami za Ožujsko) živi samo od trenutnog rada - tj. od posla do posla.

p.s. I u slučaju 2) autor (arhitekt, pjevač, pisac) može predložiti "Ne morate mi dati 100.000 kn, ali mi dajte 1% od prihoda" - no (hm, zašto) mnogim to ne pada na pamet, pod geslom "bolje vrabac u ruci..."

Dakle, arhitektu (u teoriji) nitko ne brani da "pokloni" nacrt trgovačkog centra naručitelju i traži postotak od nečega.

Tko je glasao

ne kužim se u te stvari, ali

ne kužim se u te stvari, ali uvijek me zanimalo slijedeće:

-da li autorsko pravo ima neku konačnu "vrijednost", drugom riječima, da li se naplaćuje vječno ili samo u određenom vremenskom intervalu ?
-da li se autorska prava moraju zaštititi, kao preduvjet da bi se korisnicima autorskih djela nametnula obveza plaćanja?
-da li se prihodi od naplate oporezuju, i na koji način?

Tko je glasao

da probam i ja

- da, obično 50 godina od smrti autora (doduše studio Disney je upravo izlobirao u USA zakon koji dopušta zaštitu autorskih prava 70 godina od smrti autora... pogodimo zašto baš sada) - nakon toga stvar, izum, patent - postaje apsolutno javno dobro (zato klasiku možeš kupiti po cijeni praznog cd-a)

- ne. Autorska prava se štite samom postojanjem autorskog djela (Bernska konvencija čiji smo potpisnici). No, autor se može odreći DIJELA prava - recimo prava na novčanu naknadu te može djelo ustupiti besplatno (recimo ti napišeš knjigu i objaviš je na internetu). Ono čega se autor NE MOŽE odreći jest - AUTORSTVO - svatko tko te prenese, citira i slično dužan je (etički i zakonski) navesti tebe kao autora.

- apsolutno da, do 31.12.2013. su se oporezivali po mrvicu manjoj stopi od klasičnog ugovora o djelu, trenutno je stopa dignuta. Pritom autor nema nikakvu mogućnost izbjegavanja plaćanja poreza budući je to dužnost - isplatitelja.

Tko je glasao

hvala...

hvala...

Tko je glasao

Ne

Muziku moraš zaštititi.

(pričali smo o muzici u kafićima, ne?)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

?

Ne, svako autorsko djelo je zaštićeno samim kreiranjem. Kako misliš - zaštititi? Ako na Trgu neki prosjak spjeva pjesmu i pjeva je sebi za gušt... a ja ga pokradem... on me može tužiti - i dobit će tužbu, iako nije "zaštitio" svoju pjesmu.

Upravo ta konvencija (mislim da su skoro sve članice UNa potpisnice - no ne stavljam ruku u vatru za Kinu i Rusiju) štiti sam čin stvaranja djela - to je dovoljno. Bernskom konvencijom je autor i njegovo djelo zaštićeno - htio on to ili ne.

Tko je glasao

Ne

(ako govorimo o naknadama za autorsko djelo)

Neće dobiti tužbu ako nije pjesmu prijavio HDS ZAMPu ili sličnoj organizaciji u svojoj zemlji. Vidi http://www.zamp.hr/autori/dokumenti/pregled, s desne strane "Prijava djela" gdje možeš downloadati dokument za prijavu u kojem treba navesti između ostalog "prva četiri takta djela ili glavne teme (ako se radi o vokalnom djelu ispisati odgovarajući tekst)".

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ne

(ako govorimo o naknadama za autorsko djelo)

Neće dobiti tužbu ako nije pjesmu prijavio HDS ZAMPu ili sličnoj organizaciji u svojoj zemlji. Vidi http://www.zamp.hr/autori/dokumenti/pregled, s desne strane "Prijava djela" gdje možeš downloadati dokument za prijavu u kojem treba navesti između ostalog "prva četiri takta djela ili glavne teme (ako se radi o vokalnom djelu ispisati odgovarajući tekst)".

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ne...

... ne govorimo o naknadama :)

"Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu činom samog ostvarenja djela i, za razliku od većine drugih oblika intelektualnog vlasništva, ne podliježe nikakvom administrativnom ili registracijskom postupku."
http://hr.wikipedia.org/wiki/Autorsko_pravo

Dakle - ne treba ništa prijavljivati ZAMPu niti ikome. Dovoljno je da ima "stariji" zvučni zapis u ladici - od onoga tko mu ga je ukrao.

Ja napišem pjesmu i NE ŽELIM je objaviti.Jednom je pustim frendu i on mi je ukrade, snimi pjesmu. Odem odvjetniku i tužim ga i dobijem. To je svrha atorske zaštite - djelo je zaštićeno samim činom stvaranja i to je to. Naknade su druga stvar (osim toga ZAMP nije jedina agencija u RH), a pogotovo na svijetu.

Tko je glasao

U svakom slučaju...

trebaš dokazati da ti je netko ukrao djelo, a to će teško ona skitnica koja fićuka na cesti, ili pak ti koji si snimku pustio nekome tko ti ju je ukrao, ako ona na neki način nije javno prije toga objavljena. Tužit možeš, a dobit ćeš teško, jer tvoj frend isto tako može reći da si pjesmu snimio nakon što ju je on tebi pokazao. Tako da je najjednostavnije, ako računaš da bi ti ta pjesma mogla donijeti neke pare, istu autorski zaštititi na gore opisan ili sličan način.

Osim toga, ako si ti svoju pjesmu pustio recimo Škori, pa ju ovaj počne izvoditi ili je snimi, premda te i prijavi na set listi ili navede kao autora na vlastitoj snimci, ako nisi prijavio autorsko djelo, nećeš dobiti ništa od ZAMPa na ime autorstva.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

istina, ali...

... ću dobiti kada ga tužim sudu i opalim ga duševnom boli. Pitaj Huljića i mnoge bugarske i rumunjske zborove koje bi krao i koji bi ga uvijek tužili :)

Tko je glasao

(čini mi se)

Phil Colins je pokrao onog jednog Makedonca (ili Peter Gabriel, damn... ), Makedonac ga tužio i spušio...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

tja

I što da sada kažem? Tu je riječ o "podsjeća me slučaju", ako se ne varam. Huljić je krao direktno.

No, svejedno, manje bitno za meritum - uglavnom je autorstvo djela (ako ti naknada nije toliko bitna) definirano samim činom kreiranja i Zakon o autorskim i srodnim pravima štiti djelo i autora - htjeli oni to ili ne - bez da se igdje registriraju, to je bit. Dok se recimo, patent štiti isključivo registracijom (tko prvi - njegova djevojka). Slično se štite i nazivi tvrtki, proizvoda i slično - činom registracije (a ne činom stvaranja).

Tko je glasao

O ovome se radilo

http://zaboraviakomozes.blogspot.com/2011_08_01_archive.html

(a ne, nije plagijat, premda su originalno iskrivljeni naglasci)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci