Tagovi

Zakon o radu i porez na dobit

Evo jedne idejice koja bi se ticala Zakona o radu i poreza na dobit, a mislim da bi bila dobra i za radnike i za poslodavce i za državu.

Umjesto što se sada poslodavce dijelom oslobađa plaćanja poreza na dobit ako investiraju, što poslodavci koriste i muljažama su došli do toga da plaćaju manje poreze, a investicije koje im donose te olakšice ustvari i nisu baš neke „prave investicije“, zašto ne bi oslobađanje plaćanja dijela poreza na dobit ovisilo o visini poreza i doprinosa koje poslodavci plaćuju za svoje radnike. I to za svoje stalno zaposlene radnike.

Tako bi firma koja više uplati poreza i doprinosa za svoje radnike bilo zbog toga jer ima puno zaposlenih ili jer daje visoke plaće, ona bi u skladu s tim uplatama za poreze i doprinose plaćala i manji porez na dobit. Ovako bi pomogli velikim poslodavcima, ali imalim firmama, poticalo bi se da se ne radi na crno, da se uplaćuju doprinosi za radnike. Isto tako one firme koje ostvaruju ekstra profit, bi plaćale i veći porez od onih firmi koje imaju manju dobit, ali i zapošljavaju dosta radnika. Također bi se ovako i nagrađivalo one koji daju veće plaće radnicima, jer ako firmu ne košta puno to što daju veće plaće jer će se to velikim dijelom vratiti kroz porezne olakšice, dobivamo situaciju u kojoj radnici imaju bolje prihode, pa bi i firme imale zadovoljnije radnike, a država zadovoljnije građane i svi bi imali financijske koristi od toga.

Važno je da bi se te olakšice računale samo za stalno zaposlene. Mnogi poslodavci ne žele zapošljavati na neodređeno, objašnjavaju to nesigurnošću, to im kao ostavlja prostor da se riješe radnika ako on ne valja ili ako dođe do problema u poslovanju firme i slično, poslodavci se bune da naši zakoni previše štite radnike, da je radniku nemoguće dati otkaz i slično.
Ok, onda neka i zapošljavau na neodređeno, ali nema ni poreznih olakšica. Ovako se nagrađuju oni koji zapošljavaju za stalno, potiče ih se na to jer im se to isplati. Radnici dobivaju veću sigurnost na radnom mjestu.
Ovako firme koje kukaju da su im skupi radnici pa ih zapošljavaju na neodređeno, daju otkaze i outsourcaju poslove da bi podigli dobit, će i plaćati veći porez. Cilj bi bio da s stvore uvjeti da se na radnika ne gleda samo kao na trošak i teret, da se destimulira pumpanje dobiti na račun radnika, njihovih prava i njuhovih plaća.

Ako se radnk otpusti onda bi se smanjio iznos porezne olakšice koju bi on ostvario firmi u godinu dana. I ovo bi isto potaklo firme da ne otpuštaju radnike samo zato da sebi podignu dobit i da raznisle je li im se više isplati zadržati radnika ili ga opustiti. A firmama u problemima koje ionako ne bi imale dobiti pa ni porezih olakšica na temelju zaposlenih i njiihovih poreza i doprinosa otpuštanje ne bi donijelo nikakve financijske štete.

A one firme koje slabo posluju i nemaju dobiti i koje bi ionako bile prisiljene smanjivati plaće i otpuštati radnike, pošto ionako ne bi imale dobit znači da ne bi bilo ni olakšica pa ni štete od toga što otpuštaju, smanjuju plaće, zapošljavaju na neodređeno.

Komentari

Umjesto što se sada

Umjesto što se sada poslodavce dijelom oslobađa plaćanja poreza na dobit ako investiraju, što poslodavci koriste i muljažama su došli do toga da plaćaju manje poreze, a investicije koje im donose te olakšice ustvari i nisu baš neke „prave investicije“, zašto ne bi oslobađanje plaćanja dijela poreza na dobit ovisilo o visini poreza i doprinosa koje poslodavci plaćuju za svoje radnike. I to za svoje stalno zaposlene radnike.

očito nisi upoznat sa tematikom. Naime, da bi se oslobodilo poreza na dobit za reinvestiranu dobit potrebno je a) napraviti reviziju poslovanja b) sprovesti odluku o povećanju kapitala na sudu. U praksi to više košta nego da platiš porez. To se vjerovatno isplati ako imaš dobiti milijun kuna i više. U praksi rijetko koji mali i srednji poduzetnici imaju velike dobiti. Znači uvedena mogućnost nema smisla za većinu poduzetnika. Ono što tvrdi Linić da su to ljudi iskoristili i da ima 1.7 milijardi kn (ili tako nešto) uplaćenog poreza na dobit većim je dijelom posljedica smanjenja poslovne aktivnosti nego iskorištavanja ove mogućnosti.

Dalje, ako analiziraš okolne zemlje imaju znatno niži ovaj porez i tu si već nekonkurentan. Znači kada netko želi raditi, investirati usporedi sve pokazetelje gdje mu je bolje (pa i poreze) i tamo ode raditi (recimo srbija, crna gora oko 10%, kod nas 20+12% plus prirez na 12%). Zašto bi netko ovdje radio a ima visoki porez na dobit a u Švicarskoj primjerice mnoge kompanije dogovaraju da je on 0.

Po meni su Laburisti dali dobar prijedlog gdje bi se ovaj porez znatno smanjio za male i srednje tvrtke a povećao za one koji imaju veliku dobit. tako bi stimulirali male ljude da otvaraju tvrtke koje ionako čine većinu ekonomije neke zemlje.

Tko je glasao

pa mislio sam npr. ako bi se

pa mislio sam npr. ako bi se davale porezne olakšice ovisno o uplaćenim porezima i doprinosima na plaće, onda možda pliva ne bi otpustila 800-900 ljudi koji su istraživali nove lijekove već bi možda još i zaposlili još i više ljudi i stavili centar istraživanja kod nas jer im se zobg poreznih olakšica isplati zaposliti ljude. a ti ljudi bi onda potrošili plaće kod nas i tako bi i druge firme bolje poslovale.

ovako bi i kod nas porez na dobit mogao doći do nule, a firmama bi se isplatilo da zapošljavaju ljude,a ne da budemo tek mjesto gdje prodaju svoje proizvode.

isto tako u turizmu, ljudi se dosta sezonski zapošljavaju, ali ljudi žive cijelu godinu, možda bi poreznim olakšicama potaknuli da zapošljavaju za stalno a ne samo sezonski.

Tko je glasao

jedno je sigurno, mi moramo

jedno je sigurno, mi moramo sniziti poreze na plaće jer kada ih usporediš sa nekim drugim nama konkurentim zemljama, porezi su nam opet najviši. to nema dvojbe. porez na dobit jer jedna relativno mala stavka u proračunu sa kojom možeš napraviti puno štete ako ju povisiš, kao što je trenutno napravio SDP i gdje vidljivo padaju prihodi po ovoj stavci.

uzmi, da je PDV 19% opći, 10 % na hranu (kao što je recimo u Njemačkoj). Toliki bi morao biti. Da nema parafiskalnih nameta i da je porez na dobit jednak zemljama u pkruženju, znači oko 10%. Koliki bi tada bili prihodi u proračun u ovom trentuku? Možda 95 milijardi kuna? 25 otpada na plaćanje kamata....Znači realno ova zemlja smije trošiti 70 millijardi kuna. Nikakvo pretakanje iz šupljeg u prazno ti neće pomoći. Sve preko toga treba nam ekonomski razvoj, reindustrijalizacija. Jedino tako ćeš ostvariti pristojan život. Da radiš proizvode koje netko želi kupiti.

Međutim, malo po malo, uz normalne poreze i normalna očekivanja države (ne da te čerupaju kao sada do zadnje mrvice), uz puno truda da se zadrže mladi i obrazovani ljudi, uz puno ulaganja u znanje i nove tehnologije brzo bi ti prihodi u proračun znatno narasli iznad onih potencijalnih 95 milijardi kn.

Jedan Apple godišnje zaradi skora dva naša proračuna. Austrija ima prihode od turizma oko 30 Milijardi Eura, znači 4 puta više nego mi. Octoberfest ima više posjetitelja nego cijela naša turistička sezona. Samo ti ilustriram koliko smo loši i koliko moramo raditi na prihodima a ne povisiti poreze na svakoj sjednici vlade. E za to treba znanje. Nije dovoljno samo potpisati dekret o novim porezima.

Tko je glasao

'ko na tvrdoj stini svoju pooovist pišeee...

Vjerovanje da smo "svi mi" ovdje vezani lancima za ovu našu divnu grudu - još možda vrijedi za generaciju koja je svoju zrelost dosegnula 1990, sa stvaranjem države. Ovi mlađi nemaju te "lance" i svako poigravanje s porezima će napraviti novo iseljavanje školovanih ljudi, jednog broja.

Inače, porez na dobit i porez na dohodak nisu usporedive kategorije, što autor preskače. Da bi tvrtka uopće imala dobit, ona mora prvo platiti djelatnike... a njihova bruto plaća raste ili pada s postotkom poreza na rad (ako kao konstantu uzmemo neto primanje).

Ako si vlasnik tvrtke koja uprihođuje 200, a jedini trošak su joj djelatnici koji "traže 100", onda ti je njihova bruto plaća recimo - 150. Tebi ostaje 50. No, ako država poludi pa se poigra stopama doprinosa i poreza na rad - pa te tih 100 odjednom košta 170 - onda izgubiš ogroman dio dobiti bez da si i dotaknuo stopu poreza na dobit.

p.s. Octoberfest nije proizvod, već ideja, koncept. Tko zna - možda je taj koji je to smislio bio na socijalnoj pomoći taj tren... (da ne kažem - temeljnom osobnom dohotku). Zamisli koliko se isplatilo imati takvog čovjeka s takvom idejom... :) (malo trolam)

Tko je glasao

znam da to tako ide. zato i

znam da to tako ide. zato i režu plaće i zapošljavaju preko studentservisa ljude gdje bi mogli raditi i gdje su nekad radili stalno zaposleni.
e sad od poslodavaca se čuje da im se ne isplati raditi jer su porezi previsoki pa da treba outsourcati, otpuštati radnike ili im rezati plaće. ali vidimo da i oni koiji imaju veliku dobit isto režu i otpuštaju. znači tu nema otkaza jer je firma u problemima već jer se želili podići dobit. a onda ti što režu istovremeno kupuju skupa službena auta i druge slične stvari.

po meni bi možda trebalo pokušati ovakvim promjenama kakve predlažam demotivirati poslodavce da si dobit dižu na račun radnika. ovako bi možda imali veće troškove radne snage ali bi zbog tih većih troškova radne snage imali i porezne olakšice. pa ako imaš npr. 10 milijuna kn veće troškove za plaće, ali na račun tih plaća dobiješ i poreznu olakšicu zbog koje platiš 20 milijuna kn manje poreza na dobit onda bi se to isplatilo svima, i državi i radniku i poslodavcu.

ovako i razdvojiš one koji su stvarno u problemima pa režu prava zaposlenih i onih koji posluju dobro, a porezi i kriza su im izgovor da režu prava radnika i tako sebi dižu dobit.
i radnici bi onda lakše prihvatili manje plaće jer bi znali da se smanjuju jer je firma u problemima a ne jer gazda želi malo veću dobit.

a ovako bi i demotivirali dio onih koji rade na crno, jer ako ti se troškovi doprinosa vrate poreznim olakšicama onda ti nije problem raditi po zakonu, a onima koji sad rade po zakonu bi se pomglo da se lakše nose s onima koji rade na crno, jer bi im troškovi bili manji.

Tko je glasao

po meni bi možda trebalo

po meni bi možda trebalo pokušati ovakvim promjenama kakve predlažam demotivirati poslodavce da si dobit dižu na račun radnika.

kontradiktoran si sam sebi. u dnevniku spominješ da su poslodavci oslobođeni poreza na dobit te da su to lažne investije. a sada kažeš da bi ih želio demotivirati da dižu dobit iako je namjera oslobođenja poreza na dobit upravo ta, da taj novac ostane u tvrtki tj da ga poslodavac ne diže i da ga koristi za daljni razvoj tvrtke.

Također od 1.4 milijuna zaposlenih (ili tak nešto) skoro 800 tisuća radi direktno i inderektno za državu, tj državne tvrtke. Znači od tih manje od pola imaš nekoliko tvrtki koja su privatne i imaju ogroman dio dobiti (banke itd). Male i srednje tvrtke koje bi ti opteretio sa ovim prijedlogom su na rubu kolapsa i uglavnom nemaju dobiti.

Tko je glasao

kako sam kontradiktoran? moja

kako sam kontradiktoran? moja namjera ja da poslodavci ne dižu dobit NA RAČUN RADNIKA. neka imaju dobit ne smeta to meni ali mi smeta, što mi se par puta dogodilo da kad gazdu pitam kad će plaća ili zašto je sam dobio manje da počmu priče o problemima u državi i slično, a dok to on meni priča na mbitel, ja gledam u njegov mercedesov terenac ili u drugom slučaju na se sjetim da vozi novi audi. znači plaća je trošak a mercedes je što?

moja ideja je bolja od postojeće jer u firmi ostaju inovac i radnici. pa bi to valjda gazdi ali i cijelom društvu bila veća dobit od one koju ima sada.
ali mislim živimo u vremanu sebičnosti i ljudi ne podnose ideju da bi itko osim njih imao koristi. više smeta da bi i radnici imali koristi od poreznih olakšica nego da se sve porezne olakšice ovoga svijeta ukinu.

Tko je glasao

kako sam kontradiktoran? moja

kako sam kontradiktoran? moja namjera ja da poslodavci ne dižu dobit NA RAČUN RADNIKA.

poslodavac ne diže dobit na račun radnika. on diže svoju vlastitu dobit a dužan je platiti radnike koliko se dogovore. Ako ne može platiti radnike treba im se zahvaliti a radnici trebaju naći neki posao gdje će biti plaćeni. ako je radnicima premala plaća ista stvar. Jasno je ako ima posla imati će i novaca za plaće. Ako nema neće.

Tko je glasao

Poslodavci, a pogotovo pikzibnerski poslodavci

redovito dižu troškove na račun radnika. Da stvar bude bolja, to im je posve normalno. Tako imaju npr. iz magarčevog primjera, koji je tipičan, skupe aute kupljene na račun firme koji naravno koriste u privatne svrhe. Poslovna putovanja koja veze s poslom nemaju, a kojima se često pridružuje obitelj, isto tako nisu rijetkost. Velik dio, koliko god se dosjete, svojih osobnih životnih potreba prevaljuju na račun firme. Nerijetko i nekretnine u kojima žive kupuju na račun firme. Mnogima je plaća koju si isplaćuju, pa i dobit, tek džeparac...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

opaska

Ovo nema veze s vezom.

Ako sam ja Đuro... i kažem svom poslodavcu "Gle stari, ja sam super i ja ti koštam ... 5000 kn neto svaki mjesec" - tada mi puca jedna stvar na što on troši svoju dobit, i da li se vozi s obitelji u džipu od tvrtke.

Budući svaki djelatnik ponaosob sklapa ugovor o radu - cijena rada nemam nikakve veze s tim što poslodavac (vlasnik) radi s viškom novaca...

Da li bi bilo pametnije da poslodavac (vlasnik) reinvestira u nove tehnologije, ovoono... možda. No ako ću ja (Đuro) otići prvi puta kada mi plaća zakasni - to je opet briga poslodavca, a ne moja, a pogotovo nije moja pratiti u što tvrtka ulaže nakon što mi plati plaću i doprinose...

Tko je glasao

otuđenost i rad bi bila dobra

otuđenost i rad bi bila dobra tema za dnevnik, od zaposlenika se očekuje samo rad i nikakva druga ulaganja, recimo, emocionalna ulaganja u rad se ne priznaju. radniku se po tome ne priznaje da je i on i njegov rad dio proizvoda, dio vrijednosti. radnik je otuđen od proizvoda svog rada i nema prava išta o njemu govoriti i odlučivati.
a zanimljivo je kao mnoge firme uvode pojam obitelji u svoju priču o firmi. pa su zaposlenici dio jedne velike obitelji, pa su kupci isto dio velike obitelji i slično. to je nekakva disfunkcionalna i otuđena obitelj. s jedne strane se traži posvećenost, trud zalaganje u proizvodnje, dio si obitelji nečaga velikog i važnog, ali čovjek istovremeno ne bi trebao imati nikakve emocionalne povezanosti s rezultatima svoga rada niti prava na odlučivanje u firmi.

druga stvar je da meni ne smeta ako čovjek ima dobit i iz toga kupuje aute ili uživa u neko drugom luksuzu. ono što smeta jest kad se ne ispunjava ono što je dogovoreno, kad dio plaće ide na crno, kad se ukidaju razna prava, a istovremeno se troši na luksuz.
i onda se još vrši pritisak na državu da se smanje porezi i olakša otpuštanje jer je trošak rada problem a ne audiji i skijanje u austriji.

Tko je glasao

suvremeni marxomagarac bi

suvremeni marxomagarac

bi trebalo stajati u potpisu mnogih tvojih dnevnika i komentara...
ono kad magare procita marx-a, pa skombinira sa komunisticko-kapitalistickim uredenjem i isto takvim poslovanjem ... ako se uopce tako nesto moze nazvati poslovanje..

u svakom slucaju bi trebalo jedno novo podrucje promisljanja, sasvim prikladno danasnjem neoliberalnom dobu u zemljama kao sto je nasa, tranzicijskim (na putu prema samounistenju) nazvati "marxomagareca filozofija zivota"

vjerujem da bi nova stranka sa ovakvom filozofijom nasla puno vise pobornika u praksi od komunisticke, "isto, a suvremeno"

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Kae ovo?

Opet neko javljanje iz paralelnog svemira?

Fala bogu da bi se svaki radnik itekako trebao zapitati što vlasnik radi s viškom novaca, ako ovoga plaća neku mizeriju. To se samo glup radnik ne pita, a takvih je doduše puno.

Još se više radnik treba zapitati ako vlasnik troši na način da će u skoroj budućnosti ugroziti poslovanje, pa i gore spomenutu mizeriju. Dapače, dužnost je dobrog radnika da se to pita, i to ne u sebi, već glasno, ispred poslodavca.

Tj. čim si zaposlio ljude, to više nije samo tvoja prćija.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Tj. čim si zaposlio ljude, to

Tj. čim si zaposlio ljude, to više nije samo tvoja prćija.
Ne znam da li pričamo o moralu, etici ili domoljublju, ali je tvrdnja uvijek ista i kaže kako je gornja rečenica neistina.

Brkaš vlasništvo nad radom i vlasništvo nad proizvodom rada.

Tko je glasao

Niš ja ne brkam

nego si ti pobrkao stoljeća. Istinaibok, naš je kapitalizam tu negdje iz osamnaestog....

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Tj. čim si zaposlio ljude, to

Tj. čim si zaposlio ljude, to više nije samo tvoja prćija
.
Niš ja ne brkam nego si ti pobrkao stoljeća. Istinaibok, naš je kapitalizam tu negdje iz osamnaestog....
.

Diko, od stoljeća sedmog si u krivu. Ne samo to, pazi sad, ne idem ni privatno ni u 18. stoljeće, nego pravo u 21. europsko stoljeće: u stvarnom vremenu se gornja neistinita tvrdnja primjenjuje i na javne službe! Odnosno, Vlada RH, s MMF-om ili bez, jeste ISKLJUČIVI I POTPUNI IZBORENI VLASNIK I MOŽE, KHM, JEBENO ŠTO HOĆE AKO POŠTUJE POTPISANE UGOVORE S BOGOM I ĐAVLOM!

Naš kapitalizam je samo tako drugačiji što će taj NAŠ vlasnik dizati u zrak automobile političara iz stranaka čije svjetonazore držimo nedostojnima našeg 21. stoljeća jer su iz 19. stoljeća i jer su krivo implementirani sredinom 20. stoljeća. A paralela sa socijaldemokracijom i Marxom se povlači imaginarno, na način da slično ne volimo i socijaldemokraciju, ali je kao i pravaše pustimo formalno, ne i sadržajno, već im dopustimo djelovati samo kao konzervativni liberalni centar.

Tko je glasao

ne actually, duznost je

ne actually, duznost je svakog radnika gledat sto ovaj radi, i ako radi glupo otvorit svoju firmu i radit bolje. sto svatko pametan eventualno i napravi.

Tko je glasao

mislim fakat je nejasna ova

mislim fakat je nejasna ova logika gdje si ti ozenjen za mjesto radnika forever and ever. jel su to canjugine fore, stalisi i to?

ak gazda ne radi dobro, radi ti bolje. mazni mu klijente i deri.
a ak je samo gazda sposoban nac klijente preko svojih znjora, i za to se placa cijena.

Tko je glasao

Gdje si ti vidio tu logiku?

S pravom ti je nejasna jer je niti nema :P

Dobar će šljaker pametnom poslodavcu reći to što mu treba reći.

Nelojalan će šljaker glupom poslodavcu pobjeći ako može ili pokušati učiniti ovo o čemu pričaš.

Naši šljakeri nemaju naviku govoriti, niti poslodavac slušati. To je po meni dvostruki gubitak.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Dobar će šljaker pametnom

Dobar će šljaker pametnom poslodavcu reći to što mu treba reći.

stima to, al ocito u vecini kod nas to nije slucaj. ko budali ide nesto objasnjavat, samo povecava broj budala.

sa strane poslodavca ne postoji lojalan radnik. kad potpisemo ugovor s penalima, onda smo lijepo zakonski ovekovecili tu lojalnost, dotle nista. ovako, kazes ja idem, mjesec dana otkaznog roka (sto se mene tice, ne moras se ni pojavljivati, sta da ti radim ak ne radis nista, da ti dam otkaz?)

dio koji je relativno nefer je da se interno poslovanje firme krije kao zmija noge, mada i to uredno mos pogledat na fininim stranicama i zbrojit dva i dva.

Tko je glasao

To ti je skroz kriva logika...

Čoeče, po svemu smo vatreni Mediteranci, temperamentni Balkanci i sl. samo smo po tom pitanju rada postali tako nekako jako hladni i pragmatični, zanimljivo... Možda i u tome leži naš neuspjeh.

Hrvatski radnik ne voli svoju firmu, svog poslodavca, niti svoj posao. Hrvatski se radnik svog poslodavca boji, ali ga ne poštuje. Hrvatski radnik firmu u kojoj radi ne doživljava kao svoju i fućka mu se za nju. Dresiran je da gleda svoja posla, zna svoje mjesto i da ne talasa, u protivnom će dobiti po gubici.

Ako malo pogledaš, uspješne firme krase drugačije karakteristike, a lojalnost je jedna od važnih odlika. Takav poslodavac nikad neće zaboraviti za taj uspjeh zahvaliti radnicima.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Da bi radnik volio svoju firmu, poslodavca ili posao

mora voljeti rad. Ako se rad voli kao vrijednost i onda kad uz njega nije vezana cijena, onda se nikome olako ne dozvoljava da taj rad obezvređuje čak i kad za njega puno plaća.

Kad je posao, a ne rad osnova sustava vrijednosti prema kojoj se sam radnik ravna onda je slika ovakva kakva je. Ja sam se sa svojim poslodavcima 99% vremena kačio oko rada i makar smo nekad bili na PM nikad se zbog tih sukoba nismo manje cijenili. A u poziciji poslodavca najteže mi je bilo onda kad je zaposlenicima rad bio sasvim sporedan (a time i poduzeće) bez obzira je li im pri tom visina plaće bila važna tema ili ne.

Prigovor koji je mena išao i kao zaposlenika i poslodavca bio je da imam previsoke kriterije. A i dok sam bio zaposlenik i dok sam bio poslodavac taj pristup je uvijek značio vjerne kupce i klijente. Šteta što stvar nije zaraznija.

Tko je glasao

cijena rada

S ovim se apsolutno slažem. Da bi čovjek bio dobar sugovornik u ovom slučaju - mora cijeniti svoj rad. "Hrvati" su pristali na tezu "šutite, ionako vas sutra mogu zamijeniti" te na nesolidarnost.

Kontrolirati svog poslodavca možeš onda kada je ta kontrola u smjeru "halo, uprava, ebali vas novi telefoni, gle, mogli smo platiti programerima da nam optimiziraju.... pa da nam produktivnost...."

Međutim, prigovor tipa "alo gazda ti voziš džip, a ja ne!" je blesava. Imaš ugovor o radu, potpisao si da radiš to i to za tu i tu plaću. Ako želiš više - pregovaraj ili otkaži.

Tko je glasao

Zap banalko

Gle, nešto tipa "alo gazda ti voziš džip, a ja ne!" radnik ne govori, ali si misli, zato što ne govori "halo, uprava, ebali vas novi telefoni, gle, mogli smo platiti programerima da nam optimiziraju.... pa da nam produktivnost...." jer mu je pametnije da ne govori, a i nema kome.

Pametni poslodavci trebali bi znati da ponekad ako radnik dugo misli "alo gazda ti voziš džip, a ja ne!", na kraju uzme batinu, sa ili bez navodnika. To bi bilo normalno.

Poslodavac zbog svojih poslovnih potreba (a ne iz milosti) kupuje nečiji rad, radnim svojim radom (zbog osobnih potreba, a ne iz milosti) "kupuje" svoje radno mjesto. Logika kako ga se ne treba oko toga ništa ticati, a pogotovo to što ovaj kupuje džip dok poslovanje propada na štetu radnika je posve pogrešna, a šteta je obostrana, pa i šire, jer je šteta i društvena.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ovo je stvarno izbanalizirano

ovo je stvarno izbanalizirano do imbecilnosti.

varijanta gazda zaradjuje nenormalno a svi radnici su eksploatirani jednostavno ne postoji ukoliko je firma na zdravim nogama (konkurentnost, bez znjora itd). pa ne pretvara on vodu u vino ili neku magiju koju radnici i sami ne znaju napraviti, uvjek imas jedan cjeli esalon raznorazne uprave (isto radnici) za placu mnogo blizu gazdinoj koji nista ne rade i boli ih kiki.

zdrava firma koja se lose vodi nestaje (gazdi eventualno dzip ostane) i otvara se nova koja se bolje vodi. za nezdrave firme to ne vrijedi i tu svi placaju danak (ukljucujuci radnike).

Tko je glasao

nekretnina koju kupis kao

nekretnina koju kupis kao firma je vlasnistvo firme, i ne moze se prebaciti na tebe bez da platis porez. placanje poreza je samo odgodjeno, a ne izbjegnuto. na kraju mos birat - plati porez ili povrati pola iznosa koji si upucao u nekretninu. drzava priznaje 30% troskova reprezentacije u trosak, sto znaci da ti je rucak kao firmi 6% jeftiniji. impresivno, nema sta.

Tko je glasao

pritom ti je limit na

pritom ti je limit na reprezentaciju 1000kn ak se ne varam. to ti je sta, 4 rucka u restacu za cetvoroclanu obitelj. aj se malo informiraj prije nego krene drvlje i kamenje. pritom ti je usteda 60kn, a hgk te dodje 55.

Tko je glasao

Je, i sama se iznenadim koliko neki mogu biti što škrti,

...što pohlepni.

Primjerice - odemo na posve privatnu večeru nas nekoliko frendova, onda on plati poslovnom karticom, traži R1, a mi mu damo keš.

Njemu bolje, nama isto - u čemu je problem?! Ma ni u čemu, samo je ljigavo...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

slusaj bigi, sljedeci put

slusaj bigi, sljedeci put kazi da ces TI uzet R1, izlupetaj neki oib i ime firme i problem rijesen :)

Tko je glasao

???

Zašto se družiš s njim? Zašto ga ne pljuneš? :)

Tko je glasao

Gore i dolje

Cijenjeni poduzetnici, moram priznati da sam s ograničenim razumijevanjem pratila vašu diskusiju o postocima, isplativosti i sličnom, tek ostaje mi i dalje prvobitni dojam da se radi o muljaži i sitnom žnjiranju, onak doista ljigavom, a koliko sam u životu vidjela - što veća "faca" to veći ljiger, torbar, žnjirator i muljator - spremni su muljati i za 10 kuna. (hehe, tak su valjda i postali uspješni poduzetnici, štednjom, ko Sanader koji je nedavno izjavio da niti jedan ručak nije nikad - ne pojeo, nego platio, a ne mi koji sve požderemo i zapijemo i još razulareno sve to i plaćamo)

Zap, a propos komentara, znaš da sam blage naravi, pa se nisam snašla ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bez ljutnje

Bigulice, tako blaga i samozatajna - i dalje imaš pravo reći svom prijatelju poslodavcu, zlotvoru i ljigavcu "Ne hvala, ne bih tebi dala novac da ti uzmeš R1, ne smatram to moralnim ni etičnim" :)

Tko je glasao

bez ljutnje 2

Iz moje zadnje rečenice je dosta jasno da moja reakcija nije bila niti blizu blagosti i samozatajnosti.

Zanimljivo, svi su mislili da nepotrebno kompliciram.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bigi, to sto on trazi R1, to

bigi, to sto on trazi R1, to macku o rep.

hoce li taj R1 racunovodstvo priznati ili ne, to ti je vec drugi par rukava. ako ne prizna, jednako mu je dal je placao iz svog dzepa ili karticom.

Tko je glasao

ukoliko prizna: 30% racuna

ukoliko prizna: 30% racuna bez pdva se priznaje u trosak i na to ne placa porez na dobit (na ostalo placa) + 30% iznosa pdva. osobno se s tim ne zajebavam jer je tolko sitna lova da je presmijesno. na cca 5k svoje love spickane na ruckove drzava casti s cca 300 :)

pitaj ga sljedeci put, onak nevino, "a kaj se to tebi isplati". u pivu da nema pojma :)

Tko je glasao

5000kn repke kosta 700kn

5000kn repke kosta 700kn poreza na dobit kao porezno nepriznati trosak, od 30% priznatog dobis natrag 300kn za pdv (ali nisam sigurna da taj dio "priznanja" pdv jos vrijedi)

dakle 5000kn poduzetnickog "rucka" kosta 5400kn ... i nije neka privlacna opcija trosenja...

ipak, zgodno je znati..

da se racunom za reprezentaciju (uz prijateljski povrat nase drugarice @bigi) u stvari radi o pranju novca, ilitiga zamjene novca na racunu za cash uz minimalni trosak provizije drzavi od 400kn i trosak vlastitog rucka za koji je prijatelj ipak dobio hranu i drustvo "zabavnih pomogaca iz veseraja" koji nista ne kostaju... dakle peracnica za "samo" 8% i nije losa opcija.. ovi veci igraci makedonski, ceski i slicno nisu to radili ispod 10% a obicno je preko 20%, kod "tezih" prihoda i do 50%... no od malog se pocinje, zar ne?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

na cca 5k svoje love spickane

na cca 5k svoje love spickane na ruckove drzava casti s cca 300 :)
Nije malo.

100% PDV-a je pretporez ili 0% PDV-a?

Tko je glasao

kad moram zivkat

kad moram zivkat racunovodstvo u ovo doba... 30% brutto racuna se priznaje kao trosak, pdv se ne priznaje uopce. dakle jos manji iznos od navedenog.

Tko je glasao

eto ipak.. dakle 5000kn te

eto ipak.. dakle 5000kn te kosta 5700.. no nije lose ak ti ekipa vrati 5000 u cashu, a moze cak proci i ako ti ekipa ne vrati za ono sto si sam pojeo :)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

kriva računica

Ako već računate 20% poreza na dobit (na porezno nepriznati trošak od 3.500 kn) onda bi bilo fer i staviti 12% poreza na isplaćenu dobit + prirez po mjestu stanovanja, pa umjesto 5700 dobijemo 5.799,12 kn = što je već 16%...

... lakše je angažirati firmu u Češkoj i platiti 10%, a ne moraš niti ručati.

Tko je glasao

:) ... ne vidi linic da je to

:) ... ne vidi linic da je to isplacena dobit.. jer ni nije, cak nije ni "prava" dobit.. tek porezno nepriznat trosak...

pa ...

oduzmi taj dodatni porez.. tak da sve zajedno ipak manje kosta... ca.. 5600...

ps
treba radit na "veliko" da se "ceska" isplati... a izgleda ni ne traje dugo, tek dok te odluce "skinuti" sa vrha... ovo sa ruckicem (uz kooperativne prijatelje koji su navikli na dijeljene troskove) je cist ok za prosjecnog hrvata "poduzetnika one man show" firme...
a nije bas ni za zamjeriti... porez je pozamasan, makar jos uvijek puno manji nego da je placanje od "privatnog novca"

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ček ajmo ispočetka

Slučaj 1.

Đuro je direktor "one man show firme". Izvede Bigulicu na večeru. Sam ne pojede ništa (ovo je bitno). Bigulica pojede i popije 5000 kn klope i šampanjca. Na kraju on kaže Bigulici "daj 5000 kn, ja ću platiiti račun!" (šarm by Balkan)... direktor je platio karticom 5000 kn, a dobio keša 5000 kn.
Direktor nosi to u tvrtku, knjigovođa mu na PD (godišnja prijava dobiti) 1500 kn prizna kao trošak, 3500 kao poreznu dobit - na to ide 700 kn direktnog poreza na dobit. Tih 5000 keša košta ga 5700 kn.

Slučaj 2.
Đuro kaže mladoj Bigulici "donesi mi ugovor od SC-a" na 5.875,00 kn i isplati si neto 5000 kn, a ne mora gledati Bigulicu kako tetura nakon šampanjca. Tu 5000 kn košta 5875 kn (i smanji porez na kraju godine za 5875 kn umjesto za 1500 kn).

Slučaj 3.
Đuro kaže Peri, ajd mi fakturiraj 5555 kn + pdv (on je tu neutralan), platim ti fakturu, a ti mi donesi 5000 kn, baš me briga kako ćeš to pravdati. Cijena 5555 kn (+ pdv koji je povratni).

Da ne uvodimo slučajeve kada ti frend ima firmu koja ima potražni pdv ali im se baš ne nose fakture na pregled i ostale... a osim toga, čemu služi putni nalog? :)

Tko je glasao

uostalom Tko pravda razne

uostalom Tko pravda razne kave, pivice i slicne svakodnevne sitnice?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

30% ide na bruto ili neto?

30% ide na bruto ili neto?

Tko je glasao

pdv u reprezentaciji

Od 1. ožujka 2012. pdv se uopće NE odbija u takvim računima. Dakle - od 5000 kn (osnovica + pdv) - 30% ti se priznaje kao porezni trošak (ali nema ulaznog pdv-a), a 70% ti se ne priznaje kao porezni trošak, tj. tretira se kao... manjak, tj. kao oporeziva dobit dobit.

Dakle, ovdje pojednostavljeno imamo 4000 kn usluge + 1000 kn pdv = 5000 kn. Zatražiš R1, dobiješ, proknjižiš i na kraju godine platiš JOŠ 20% na 3.500 kn - sve skupa 5700 kn za nešto što košta 4000 kn + pdv.

Vrlo vrlo neisplativo za "pranje love" (heh, pa zato je promjena i napravljena)... ovakav način "pranja love" može umisliti samo mali Perica... kroz reprezentaciju se eventualno može izvući nešto sasvim drugo, i to samo firme proizvođači - ili trgovci s velikom maržom... ovo s ručkovima je anti-pametno.

Tko je glasao

Ne, nije mi namjera

Ne, nije mi namjera raspraviti "pranje love" što navodi Bigulica, nego imaginarno pojmiti tih 400 kn koje smo uštedjeli.

P.S. ovih 25% u ugostiteljstvu, to Linića s današnje konferencije za tisak čitaš k'o bukvar? ;-))

Tko je glasao

Možda i nije sasvim bedasto...

"pranje love" ako se usporedi scenarij 1 i 2 ispod. Nekako mi se 5.000,00 Kn cash-a izvučenih u prvom scenariju čini skroz OK (ako ne odemo u Češku). Ako sam zeznuo nešto u izračunu nije namjerno, samo dugi dan :).

Scenarij 1

Ako gledamo samo firmu bilo bi poželjno da firma novčano nije na gubitku. U tom smislu ne treba gledati prihod i trošak nego primitak i izdatak jer ako je izdatak veći od primitka nije dobro za firmu, a time ni za vlasnika. Pojednostavljeno bi to izgledalo ovako (ako nema drugih troškova osim po ulaznim računima i ako nema isplate dobiti).

primitak = prihod + PDV na prihod

izdatak = trošak + PDV na trošak + (PDV na prihod - priznati PDV na trošak) + (prihod - priznati trošak) * 0,2

Trebalo bi osigurati za firmu:

primitak = izdatak

Uz pretpostavku da je PDV na prihod po stopi 25% i da je trošak u cijelosti ovaj "reprezentativni" i da je na njega PDV 10% (kao u tvom primjeru) to znači:

prihod + 0,25 prihod = trošak + 0,1 trošak + (0,25 prihod - 0) + (prihod - 0,3 * (trošak + 0,1 trošak)) * 0,2

(Stopa izlaznog PDV očito nije bitna jer se ukida - bar ako si naplatio račun od kupca - ako je recimo otišao u predstečajnu stopa tvog izlaznog PDV je tebi jako bitna :). Plaćeni PDV koji se ne može odbiti kao pretporez tretira se kao trošak za PD.)

0,8 prihod = 1,034 trošak

što uz trošak od 4.545,45 Kn iz primjera znači potreban prihod od:

prihod = 1,034 / 0,8 * 4.545,45 Kn = 5.874,99 Kn.

To je cijena (ili razlika u cijeni) robe/usluge koju poduzeće mora prodati da ne bude na novčanom gubitku za večeru od 5.000 Kn (bez ulaženja u to kako je ta razlika u cijeni ostvarena i realnost primjera u tom smislu).

Država u ovom scenariju od poduzetnika ubire:

država = PDV na prihod - priznati PDV na trošak + (prihod - priznati trošak) * 0,2

država = 5.874,99 * 0,25 - 0 + (5.874,99 - 0,3 * 5.000,00) * 0,2

država = 1.468,75 + 875,00 = 2.343,75 Kn.

Tu dolazimo do zgodne kvakice. Poduzeće je novčano na nuli, tj. ono što je naplaćeno od kupca što iznosi 7.343,74 Kn odgovara onom što je plaćeno dobavljaču i državi (dobro fali nam jedna lipa...). A kad je poduzeće novčano na nuli to znači da nema novca. A kolika je dobit koja "pripada vlasniku"? Dobit preostala nakon oporezivanja (a prije isplate i dodatnog oporezivanja) je:

dobit prije isplate = prihod - trošak - porez na dobit = 5.908,50 - 5.000,00 - 875,00 = 33,50 Kn.

Dakle, iako je dobit ostvarena većinu je pobrala država, a poduzeće nema novca ni da preostalu dobit isplati (a kod isplate bi još 15% tog iznosa išlo državi).

Scenarij 2

Recimo da u ovom scenariju vlasnik poduzeća od identičnog prihoda 5.874,99 Kn sve sebi isplati kao dobit (tj. da ne ide na klopu preko firme). Neto stopa poreza na isplaćenu dobit je 32% (ako se nešto opet nije promijenilo i ako zanemarimo prirez). To će reći, u ovom slučaju od primitka od 7.343,74 Kn:

država = 5.874,99 * 0,25 + 5.874,99 * 0,32 = 1.468,75 + 1.880,00 = 3.348,75 Kn

dobit za isplatu = 7.343,74 - 3.348,75 = 3.994,99 Kn.

U odnosu na prvi scenarij poduzetnik je u mogućnosti na ručak (ili za sebe) potrošiti čak 1.005,01 Kn manje (ugrubo 20% manje), a razliku mu je uzela država. Očito je za poduzetnika uz isti prihod (i firmu novčano na nuli) bolje da ručak ide na firmu, čak i uz neprizati pretporez i nepriznatih 70% troška reprezentacije i "zaključanu" dobit. Čini mi se da je "pranje novca" skroz isplativo.

Jesam li nešto fulao?

Ipak, taj novac mu ni u prvom ni u drugom scenariju nije baš "poklonila" država. Taj novac je on zaradio, a država je samo u prvom scenariju manje uzela.

Scenarij 3

Recimo da u ovom scenariju vlasnik poduzeća od identičnog prihoda 5.874,99 Kn sve sebi isplati kao plaću (gdje je ova cifra bruto 2). Za Zagreb (uz prirez 18%) i bez dodatnog odbitka to bi značilo neto plaću od 3.813,67 Kn odnosno 181,32 Kn manje nego da si to isplati kao dobit. Uz manji prirez i veći odbitak (i da si isplati naknadu za prijevoz koja je neoporeziva) bilo bi mu i bolje.

Naravno, porez na dohodak je progresivan pa kod viših iznosa isplata plaće za poduzetnika brzo postaje neisplativija od isplate dobiti.

Neki dodatni detalji i opažanja

U scenarijima 1 i 2 u kojima je poduzeće ostvarivalo dobit (za razliku od scenarija 3), u sljedećem godišnjem razdoblju državi će mjesečno morati plaćati predujam poreza na dobit (bez obzira na trend poslovanja). To će reći da država "očekuje" podjednaku razinu poslovanja u sljedećoj godini i traži plaćanje poreza na dobit unaprijed (uvijek gladni novca).

S jedne strane time se poduzetnika dobitaša unaprijed lišava novca kojim bi u poslovanju mogao stvarati dodanu vrijednost (pa recimo i dići za taj iznos izdatak za plaće radnicima). To je i dobitašima problem kad je priljev novca odnosno prihod odgođen (npr. kad se radi o duljem proizvodnom ciklusu koji treba financirati). Visoka dobit u nekom razdoblju (posebno ako nije praćena paralelnim visokim priljevom novca od kupca) može prilično opteretiti novčani tijek poduzeća i kamatama za poslovno financiranje i zateznim kamatama na neplaćeni predujam poreza na dobit (da, država naplaćuje zatezne kamate na neplaćeni predujam poreza...).

A s druge strane, poduzetnika kojem je poslovanje krenulo silaznom putanjom opterećuje se neutemeljenim novčanim izdatkom koji njegovo poslovanje možda i ne može otrpiti (dogovor s PU oko smanjenja ili ukinuća predujma PD bar je u mom slučaju ispao čista sprdačina).

Retoričko pitanje uz ove scenarije je - kakvu vrstu poduzetnika/poduzeća stimulira porezni sustav RH? Treba li se čuditi da je najviše onih koji žele što više troškova provući kroz poduzeće (reprezentacije, putni nalozi) i imati što je moguće manju dobit?

Tko je glasao

ne kuzim kaj si zabrijao...

ne kuzim kaj si zabrijao... porezno nepriznati trosak je upravo to i nista drugo.. dakle njegova posljedica je uvijek porez na dobit... moze ti firma biti na 0,00 ali porez na trosak koji nije porezno priznat ces svejedno morati platiti...

porez se ne placa po bilanci, vec po onoj "drugoj" bilanci za poreznike.. ... u kojoj vec neki Linic smisli koliko ti od troska nece priznati i lijepo na sve to platis porez na dobit.. jedino kaj te moze izvuci od placanja jest da si u prvoj bilanci u minusu pa "porezna bilanca" tj porezno zaduzenje po njoj dovede rezultat na 0,00..

cini mi se da se to zove dvojno knjigovodstvo i da ga je zmislil neki nas, balkanski frajer, cijeli svijet prihvatio.. a mi doveli do apsurda..

(ak sam fulala u nazivlju sorry, no izgleda mi da je doslo do neke brijacine koja ne bu dala tocan rezultat porezne matematike i isplativosti...)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Benedikt Kotruljević

Dvojno knjigovodstvo (dvostupno knjigovodstvo) (pojam da se svaki događaj uvijek knjiži na dugovnoj i potražnoj strani) nema ama baš nikakve veze s tim što se obrazac Račun dobiti i gubitka i obrazac Porez na dobit - razlikuju (tj. jednaki su do pojma bruto dobit... ).

"Frajer" je inače iz Dubrovnika :) I sada se vjerojatno čudom čudi zašto ga spajaš s time da svaka država određuje poreznim propisima što će ti od računa utrpanih u trošak priznati, a što ne...

Tko je glasao

ups, trolam

Nisam vidio da je @zmaj objasnio dvojno knjigovodstvo na dnu komentara... možda zato što su njegovi komentari uvijek duži od mog monitora :D

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci