Tagovi

Zakon o izboru zastupnika u Sabor

molim Mirtaflora da da primjedbe
kao sam obe?aošaljem i tre?i zakon Ako se ti zakoni usvoje onda treba napisati i zakon o ozborlokalnih organa i Gradona?elnika

PRIJEDLOG ZAKON BR. ____________
O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
OP?E I TEMELJNE ODREDBE

?lanak 1.
Ovim se Zakonom ure?uje izbor zastupnika u Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: izbori).

?lanak 2.
Mandat zastupnika izabranih u Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor) traje 4 godine i može se produljiti samo u slu?aju rata, ili u slu?ajevima iz ?lanka 17. i 100. Ustava Republike Hrvat¬ske. Mandat zastupnika nije obvezuju?i i oni nisu opozivi.

?lanak 3.
Jam?i se sloboda opredjeljenja bira?a i tajnost njihova glasovanja.
Glasa? ima pravo samo jednom glasovat.
Nitko ne može tražiti od bira?a objavu glasa?kog opredje¬ljenja.
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao.

?lanak 4.
Zastupnike u Sabor biraju, na temelju op?eg i jednakoga bira?kog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, osim onih koji su pravomo?nom sudskom odlukom lišeni poslovne sposobnosti (u daljnjem tekstu: bira?i).
Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s na¬vrše¬nih 18 godina života.

?lanak 5.
Predsjednik Republike Hrvatske raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje.
Dan provedbe izbora odre?uje se odlukom o raspisivanju izbora.
Dan provedbe izbora je neradni dan.
Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za zastupnike, mora prote?i najmanje 90 dana.

?lanak 6
Izbori se provode na bira?kim mjestima na podru?ju Repub¬like Hrvatske, a gra?eni koji žive ili rade u inozemstvu ili se zateknu u inozemstvu glasuju dopisno.

?lanak 7.
Bira?i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju na bira?kim mjestima na podru?ju Republike Hrvatske odre¬?enima prema njihovom prebivalištu.
Bira?i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja izbora zateknu se na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, bira?i koji se kao ?lanovi posade pomorskih i rije?nih brodova pod hrvatskom zastavom zateknu izvan njezinih granica, te bira?i lišeni slobode, glasuju na posebnim bira?kim mjestima odre?enima u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Bira?i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan izbora zateknu se izvan granica Republike Hrvatske glasuju dopisno

?lanak 8.
Bira?i koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo na zastupljenost u Saboru od jednog zastupnika:(ovo treba dogovoriti kako)

NESPOJIVOST DUŽNOSTI, MIROVANJE
I PRESTANAK ZASTUPNI?KOG MANDATA,
TE ZAMJENJIVANJE ZASTUPNIKA
?lanak 9.
Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupni?ke dužnosti ne može obnašati nijednu dužnost koja stvara radne obveze, niti biti ?lan predstavni?kih tijela jedinica lokalne uprave i samouprave, kao niti obnašat dužnost op?inskih na?elnika, gradona?elnika i župana,
Za vrijeme obavljanja nespojivih dužnosti sa mandatom zastupnik, zastupnik može prihvatiti obavljanje dužnosti koja se prema odredbama ovoga Zakona smatra nespojivom. Za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti njegov ?e mandat biti u mirovanju, a zamjenjivat ?e ga zamjenik u skladu s odredbama ovoga Zakona.

?lanak 10.
Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:
1. ukoliko podnese ostavku,
2. ukoliko mu je pravomo?nom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,
3. ukoliko je pravomo?nom sudbenom presudom osu?en na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci,
4. smr?u.

?lanak 11.
Zastupnika ?iji je mandat prestao, te zastupnika kod kojeg je nastupila nespojivost istodobnog obnašanja dužnosti ili mirovanje mandata na temelju pisanog zahtjeva, zamjenjuje zamjenik zastupnika.
Zamjenik zastupnika po?inje obnašati zastupni?ku dužnost nakon što Sabor utvrdi nastup zakonskih pretpostavki za primjenu instituta zamjenjivanja.

?lanak 12.
Zastupnika izabranog na listi u izbornoj jedinici zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik, a odre?uje ga politi?ka stranka koja je listu predložila.
Zastupnika izabranog na neovisnoj listi u izbornoj jedinici zamjenjuje prvi sljede?i neizabrani kandidat sa te liste.
Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici za izbor zastupnika nacionalnih manjina zamjenjuje zamjenik izabran u istoj izbornoj jedinici.

?lanak 13.
Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, zastupnik nastavlja obnašanje zastupni?ke dužnosti, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Sabora u roku od 15 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje zastupni?kog mandata prestat ?e osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva, u momentu ponovnog po?etka zastupni?kog, prestaje zastupni?ki mandat njegovog zamjenika.
Nastavljanje obnašanja zastupni?ke dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata u Saboru zastupnik može tražiti jedan¬put u tijeku trajanja zastupni?kog mandata.

PRAVO PRIPADNIKA NACIONALNIH
MANJINA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA ZASTUPLJENOST U HRVATSKOM SABORU
?lanak 14.
Republika Hrvatska jam?i pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ostvarenje prava na zastupljenost u Saboru.
Ovdje bio trebalo, osim ako je nekim ugovorim predvi?eno, da se pojedine nacionalne manjine izmjenjuju nekim cikli?kim redoslijedom, nema smisla da male manjine imaju svaka svoga zastupnika, ali ne bi bilo niti u redu da nemaju priliku imati svoga zastupnika.
?lanak 15.
Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.
Pripadnici ma?arske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici ?eške i slova?ke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici austrijske, bugarske, njema?ke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici albanske, bošnja?ke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga ?lanka uz kandidata za zastupnika predlažu i kandidata za njegova zamjenika koji se bira zajedno s njim.
Pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 4., 5. i 6. ovoga ?lanka predlažu samo kandidata za zastupnika, a njegovim zamjenikom postaje zastupni?ki kandidat koji je iza izabranog zastupnika dobio najviše glasova.

?lanak 16.
Pravo predlaganja kandidata za zastupnike nacionalnih manjina i njihovih zamjenika imaju politi?ke stranke, bira?i i udruge nacionalnih manjina.
Ukoliko kandidata za zastupnika nacionalnih manjina i njegovog zamjenika predlažu bira?i, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti 100 potpisa bira?a.

?lanak 17.
Potpisi bira?a u postupku kandidiranja zastupnika i zamje¬nika pripadnika nacionalnih manjina koji se biraju u posebnim izbornim jedinicama prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unose ime i prezime, nacionalnost i adresa predloženog kandidata, te ime i prezime i adresa potpisanog bira?a - predlagatelja.

KANDIDIRANJE
?lanak 18.
Pravo predlaganja strana?kih lista za izbor zastupnika u Sabor imaju sve politi?ke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u »Narodnim novinama«.
Listu za izbor zastupnika u Sabor može samostalno pred¬ložiti jedna politi?ka stranka, te dvije ili više politi?kih stranaka (koalicijska lista).
Politi?ke stranke samostalno utvr?uju svoje strana?ke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na na?in predvi?en statutom politi?ke stranke, odnosno u skladu s posebnim statutarnim odlukama.
?lanak 19.
Bira?i predlažu kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa.
Za pravovaljanost prijedloga liste izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa bira?a.

?lanak 20.
Prijedlozi lista moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno izborno povjerenstvo), najkasnije u roku od 21 dana od dana raspisivanja izbora.
U prijedlogu liste izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor obvezatno se navodi naziv liste, a kandidati mogu biti na listi poredani od rednog broja 1 do najviše do rednog broja 14.
Naziv liste jest puni naziv politi?ke stranke, odnosno politi?kih stranaka ili strana?ke koalicije, koja je, odnosno koje su listu predložile. Ako politi?ke stranke koriste skra?eni naziv stranke, odnosno stranaka ili strana?ke koalicije, u nazivu se mogu koristiti skra?enice.
Ukoliko je listu predložila skupina bira?a njezin naziv je »neovisna lista«.
Nositelj liste ne mora biti kandidat na listi.
Kandidatom se može biti samo na jednoj listi i samo u jednoj izbornoj jedinici.

?lanak 22.
Državno izborno povjerenstvo ?e u roku od 72 sati od predaje lista izbornih jedinica za izbor zastupnika u Sabor, prihvatiti i na Hrvatskoj radioteleviziji i internetu objaviti sve pravovaljano predložene liste za svaku izbornu jedinicu.
Državno izborno povjerenstvo objavit ?e za svaku izbornu jedinicu zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih lista.
Zbirna lista sadrži naziv svake liste izborne jedinice, te ime i prezime nositelja svake liste. Na zbirnu listu izborne jedinice, strana?ke, odnosno neovisne liste se unose prema abecednom redu punog naziva politi?ke stranke, odnosno koalicije politi?kih stranaka koja je listu predložila. Ako je više politi?kih stranaka predložilo zajedni?ku listu, ona ?e se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu politi?ke stranke u prijedlogu.

?lanak 23.
Ako neki od kandidata na listama za izbor zastupnika u Sabor, odnosno kandidat ili zamjenik u izbornim jedinicama gdje se biraju zastupnici nacionalnih manjina umre u vremenu od dana objave liste kandidata, politi?ka stranka, odnosno stranke ili udruge nacionalnih manjina koje su kandidirale doti?nog zastupnika mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, odnosno zamjenika.
Ako neki od kandidata na listama za izbor zastupnika u Sabor, umre nakon roka iz stavka 1. ovoga ?lanka, na odgovaraju?i na?in primijenit ?e se odredba ?lanka 12 ovoga Zakona.

IZBORNA PROMIDŽBA
?lanak 24 .
Izborna promidžba po?inje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Na dan održavanja izbora do 20 sati , kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priop?avanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navo?enje njihovih izjava ili pisanih djela.

?lanak 25.
U vrijeme izborne promidžbe sve politi?ke stranke koje su predložile kandidacijske liste imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promidžbu.
Sva sredstva koja žele pratiti izbore dužna su u svom djelovanju ili u svom podru?ju omogu?iti ravnopravno predstavljanje, Za prve izbore po ovom zakonu i izbore koji bi se eventualno održali u roku od 4 godine od prvih izbora, zabranjuje se svaka izborna promidžba osim predstavljanja na televizijama u trajanju od jednog izbornog ciklusa.

?lanak 26.
Radi ostvarenja jednakosti svih politi?kih stranaka koje su istakle liste i jednake mogu?nosti predstavljanja programa i promidžbe politi?kih stranaka, Državno izborno povjerenstvo ?e donijeti u roku od 15 dana od stupanja na snagu Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor Pravila o postupanju Hrvatske radio televizije i drugih televizija, koje se odlu?e pratiti izbore u Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.
Pravilima iz stavka 1. ovoga ?lanka razradit ?e se i utvrditi oblici i vrijeme pra?enja izborne promidžbe politi?kih stranaka, na?in predstavljanja programa politi?kih stranaka, kandidata na strana?kim i na neovisnim listama, kandidata za zastupnike pri¬pad¬nika nacionalnih manjina, strana?kih dužnosnika, te pravila za emisije sa su?eljavanjima predstavnika izbornih lista.
Pravilima iz stavka 1. ovoga ?lanka tako?er ?e se utvrditi ukupno vrijeme svih emisija spotovi, snimke sa skupova, posebne emisije i sli?no koje putem elektronskih medija u Republici Hrvatskoj u jednakom trajanju mogu zakupiti politi?ke stranke i neovisne liste, vode?i ra?una da ?e se jednako vrijeme obra?unavati po pojedina?noj listi koja sudjeluje na izborima.

TROŠKOVI IZBORNE PROMIDŽBE
I PRAVO NA NAKNADU
?lanak 29.
Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog prora?una Republike Hrvatske ostvarit ?e sve politi?ke stranke i nestrana?ke liste koje su istakle liste u najmanje jednoj izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Sabor. Ukupni iznos naknade množi se sa brojem istaknutih kandidata i dijeli sa brojem mogu?ih. Visinu naknade odre?uje Državno izborno povjerenstvo. Visina za prvi izborni ciklus mora biti minimalan
Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog prora?una Republike Hrvatske ostvarit ?e i kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koji se biraju u posebnim izbornim jedinicama i nositelji neovisnih lista.

?lanak 30.
Troškovi izborne promidžbe iz stavka 1. ovoga ?lanka moraju biti ispla?eni politi?kim strankama najkasnije 72 sati nakon što su prihva?ene liste postale kona?ne.

?lanak 31.
Svaka politi?ka stranka koja je istaknula liste za izbor zastupnika u Sabor dužna je u roku osam dana od po?etka izborne promidžbe objaviti okvirne podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koje namjerava utrošiti za izbornu promidžbu.
Podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koje namjeravaju utrošiti za izbornu promidžbu dužni su do po?etka izborne promidžbe objaviti i kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina i nositelji neovisnih lista.

IZBOR ZASTUPNIKA U SABOR
?lanak 32.
140 zastupnika u Sabor bira se tako da se podru?je Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista.

?lanak 33.
Izborne jedinice odre?uju se Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor tako da se broj bira?a u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + – 5 %.

?lanak 34.
Broj zastupnika koji ?e biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvr?uje se na sljede?i na?in:
Ukupan broj važe?ih glasova koji je dobila svaka lista (bira?ka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaklju?no 14, pri ?emu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupni?ka mjesta osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 broj?ano najve?ih rezultata uklju?uju?i decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupni?kih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedina?nih rezultata me?u 14 broj?ano najve?ih rezultata.

?lanak 35.
Sa svake liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je odre?ena lista dobila zastupni?kih mjesta.
Zamjenici zastupnika sa svake liste izborne jedinice su kandidati koji nisu izabrani.

?lanak 36.
Briše se Ako se ho?e ostaviti, onda treba staviti „prema broju izašli bira?a i broju koliko je bilo bira?a na jedno zastupni?ko mjesto“. Može možda da se stavi mjesta prema broju glasova na svim listama.

?lanak 37.
Pripadnici nacionalnih manjina iz ?lanka 16. ovoga Zakona biraju zastupnike u Sabor pojedina?nim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat koji je dobio najve?i broj glasova bira?a koji su glasovali. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju. Ako opet dobiju isti broj glasova onda se zastupnik bira ždrijebom

TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA U SABOR
?lanak 38.
Tijela za provedbu izbora zastupnika u Sabor su:
Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva izbornih jedinica, op?inska i gradska izborna povjerenstva i bira?ki odbori.

DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO ( Ako se u isto vrijeme ili ranije usvoji zakon o državnom izbornom povjerenstvu treba brisati)
?lanak 39.
Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav.
Stalni sastav Državnoga izbornog povjerenstva ?ine predsjednik i dva ?lana, i u slu?aju potrebe imenuju se zamjenici ?lanove stalnog sastava Državnoga izbornog povjerenstva. Stalne ?lanove i zamjenike imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske javnim natje?ajem. Ti ?lanovi moraju biti diplomirani pravnici, koji ?e dati izjavu da nisu ?lanovi niti jedne politi?ke stranke najmanje godinu dana prije raspisivanja natje?aja. Po izboru moraju dati izjavu da nisu ?lanovi politi?ke stranke kod najbližeg op?inskog suda: predsjednik suda dužan je odrediti suca koji ?e ovjeriti izjavu.

?lanak 40.
Prošireni sastav Državnoga izbornog povjerenstva ?ine sve stranke i liste koje u?estvuju u izborima, a odre?uje se po prihva?anju, utvr?ivanju i objavi lista izbornih jedinica. ?lanovi proširenog sastava Državnoga izbornog povjerenstva imaju sva prava i dužnosti stalnih ?lanova državnoga izbornog povjerenstva, a njihov mandat prestaje po provedbi izbora.

?lanak 41.
Prošireni sastav Državnoga izbornog povjerenstva formira se tako da svaka stranka i lista upu?uje svoga ?lana, a ako ih je više od 15, 15. se bira ždrijebom. Neizabrani ?lanovi imaju pravo na putne troškove po cijenama javnog prijevoza i dnevnice, ako im je boravište izvan Zagreba.

?lanak 42.
Državno izborno povjerenstvo:
1. brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za zastupnike Sabora,
2. imenuje ?lanove izbornih povjerenstava izbornih jedinica,
3. utvr?uje obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i bira?kih odbora,
4. odre?uje bira?ko mjesto i imenuje bira?ki odbor koji ?e brojiti glasove gra?ana koji glasuju u inozemstvu.
5. propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbe izbora,
6. nadzire rad izbornih povjerenstava izbornih jedinica,
7. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste izbornih jedinica, te sastavlja zbirne liste izbornih jedinica,
8. nadzire pravilnost izborne promidžbe,
9. objavljuje rezultate izbora za zastupnike u Sabor,
10. osigurava stalnu službu sa zada?om mjerodavnog i stru?nog informiranja bira?a i davanja odgovora vezanih uz provedbu glasovanja i izbora,
11. obavlja i druge poslove odre?ene ovim Zakonom.

?lanak 43.
Bira?ki odbor pri Državnom izbornom povjerenstvu broji glasove gra?ana koji glasuju u inozemstvu ima tri ?lana koji nisu ?lanovi niti jedne politi?ke stranke i koji ?e dati izjavu i kod Državnog izbornog povjerenstva. Jedan primjerak izjave mora biti u prostoriji gdje radi bira?ki odbor na uvid zainteresiranim stranama. Politi?ke stranke i nositelji izbornih lista delegiraju ostale ?lanove, a ako ih je ukupno više od 10, 10. se bira ždrijebom. Mandat ovog bira?kog odbora traje do završetka izbora, a pla?aju se kao i ostali nestalni ?lanovi bira?kih odbora. Pri ovom bira?kom odboru ministarstvo uprave dodat ?e dovoljan broj zaposlenika koji ?e provjeravati legalnost prispjeli glasova iz inozemstva.

?lanak 44.
Obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i bira?kih odbora koje utvrdi Državno izborno povjerenstvo objavljuju se u »Narodnim novinama«, na Hrvatskoj radioteleviziji.

IZBORNO POVJERENSTVO i IZBORNE JEDINICE
?lanak 45.
Izborno povjerenstvo izborne jedinice ima stalni i prošireni sastav.
Stalni sastav izbornog povjerenstva izborne jedinice ?ine predsjednik i dva ?lana.
Predsjednika i ?lanove, stalnog sastava izbornog povjerenstva izborne jedinice imenuje Državno izborno povjerenstvo, a moraju biti pravnici, ne mogu biti ?lanovi nijedne politi?ke stranke, i trebaju dati izjavu u dva primjerka kod nadležnog op?inskog suda, jedan primjerak mora biti u prostoru gdje radi povjerenstvo.
Državno izborno povjerenstvo treba po raspisivanju izbora uputiti poziv onima koji žele raditi u povjerenstvima izbornik jedinica op?ina i gradova i bira?kim odborima da podnesu ponude u odgovaraju?a tijela.
Mandat povjerenstva izborne jedinice prestaje kad se proglase kona?ni rezultati izbora.
?lanovi proširenih sastava izbornih povjerenstva imaju pravo na naknadu za rad, koju odredi stalni sastav Državnog izbornog povjerenstva.

?lanak 46.
Prošireni sastav izbornog povjerenstva izborne jedinice odre?uje se po prihva?anju, utvr?ivanju i objavi strana?kih lista.
(?lanovi proširenog sastava izbornog povjerenstva izborne jedinice imaju sva prava i dužnosti stalnih ?lanova izbornog povjerenstva izborne jedinice)

?lanak 47.
?lanove proširenog sastav izbornog povjerenstva izborne jedinice upu?uju politi?ke stranke i liste, a ako ih je ukupno više od 5, pet se biraju ždrijebom. Upu?eni, a neizabrani ?lanovi imaju pravu na dnevnicu i putne troškove.
.
OP?INSKA I GRADSKA IZBORNA POVJERENSTVA
?lanak 48.
Izborno povjerenstvo op?ina i gradova ima stalni i prošireni sastav.
Stalni sastav izbornog povjerenstva ?ine predsjednik i dva ?lana.
Predsjednika i ?lanove stalnog sastava izbornog povjerenstva imenuje Izborno povjerenstvo izborne jedinice, oni moraju biti pravnici, ne mogu biti ?lanovi nijedne politi?ke stranke, i trebaju dati izjavu u dva primjerka kod nadležnog op?inskog suda, jedan primjerak mora biti u prostoru gdje radi povjerenstvo.
Državno izborno povjerenstvo treba po raspisivanju izbora uputiti poziv onima koji žele raditi u povjerenstvima izbornik jedinica op?ina i gradova i bira?kim odborima da podnesu ponude u odgovaraju?a tijela.
Mandat povjerenstva izborne jedinice prestaje kad se proglase kona?ni rezultati izbora.
(?lanovi proširenih sastava izbornih povjerenstva imaju pravo na naknadu za rad koju odredi stalni sastav Državnog izbornog povjerenstva)

?lanak 49.
Op?inska i gradska izborna povjerenstva:
– predlažu izbornom povjerenstvu izbornih jedinica odre?ivanje bira?kih mjesta na podru?ju op?ine, odnosno grada,
–imenuju bira?ke odbore na podru?ju op?ine, odnosno grada, najkasnije sedam prije izbora
– predlažu raspuštanje bira?kih odbora u slu?ajevima predvi?enim Zakonom,
– prikupljaju podatke o izborima i proslje?uju ih izbornom povjerenstvu izborne jedinice,
– obavljaju i druge poslove koje na njih iz svoga djelokruga prenese izborno povjerenstvo izborne jedinice.
Mandat bira?kih odbora prestaje danom proglašenja kona?nih rezultata izbora, a pla?aju se po vremenu provedenom na radu.

BIRA?KI ODBORI
?lanak 50.
Bira?ki odbori izravno provode glasovanje bira?a na bira?kim mjestima, te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.
Bira?ki odbor ?ine predsjednik i zamjenika, dva ?lana, te zamjenici ?lanova. Dva ?lana i zamjenike ?lanova upu?uju politi?ke stranke i liste.
Politi?ke stranke dužne su odrediti ?lanove pojedinih bira?¬kih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 10 dana prije dana na koji se održavaju izbori za zastupnike. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima, ova izborna povjerenstva samostalno ?e odrediti ?lanove bira?kih odbora koji u tom slu?aju ne mogu biti ?lanovi niti jedne politi?ke stranke.
Predsjednik bira?kog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti ?lanovi niti jedne politi?ke stranke. Predsjednika bira?kog odbora i zamjenik trebaju dati izjavu kod Op?inskog povjerenstva pod moralnom i materijalnom odgovornoš?u da nisu ?lanovi niti jedne politi?ke stranke i jedan primjerak mora biti na mjestu gdje radi bira?ki odbor

PROVEDBA IZBORA
?lanak 51.
Odmah po prihva?anju kandidacijskih lista Državno izborno povjerenstvo dat ?e upute o dopisnom glasovanju naših državljana u inozemstvu

?lanak 52.
Ministar obrane odredit ?e bira?ka mjesta za glasovanje bira?a na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Ministar pomorstva, prometa i veza odredit ?e bira?ka mjesta za glasovanje bira?a koji se kao ?lanovi posade pomorskih i rije?kih brodova pod hrvatskom zastavom na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske.
Ministar nadležan za poslove pravosu?a odredit ?e bira?ka mjesta za glasovanje bira?a lišenih slobode.
Bira?i odbori na ovim mjestima ne mogu biti ?lanovi ni jedne politi?ke stranke. Odgovorna osoba dužna je na vrijeme pozvati na prikladan na?in da se jave oni koji žele raditi kao ?lanovi bira?kih odbora. Za zakonitost rada odgovorna je osoba koja se nalazi na ?elu organizacijske jedinice(npr. jedno od gore navedenih ministarstava).

?lanak 53.
Pri odre?ivanju bira?kih mjesta mora se voditi ra?una o broju bira?a koji ?e na njima glasovati, te dostupnosti i prostornoj udaljenosti bira?kog mjesta.
Broj bira?a koji ?e glasovati na jednom bira?kom mjestu odredit ?e se na na?in da se glasovanje bez poteško?a može odvijati u vremenu odre?enom za glasovanje.
Za svako bira?ko mjesto odre?uje se posebna prostorija za glasovanje koja se mora opremiti i urediti na na?in koji ?e osigurati tajnost glasovanja.
Svako bira?ko mjesto ima redni broj.

?lanak 54.
Izborna tijela najkasnije osam dana prije održavanja izbora odre?uj gdje ?e koji glasa? glasovati

GLASOVANJE I UTVR?IVANJE REZULTATA GLASOVANJA
?lanak 55
Glasovanje se obavlja osobno glasa?kim listi?ima i dopisno za gra?ane u inozemstvu
Nitko ne može glasovati u ime druge osobe.
Glasa?ki se listi? tiska u državnoj tiskari koju odredi i izravno nadzire Državno izborno povjerenstvo.
Svaki glasa?ki listi? mora imati otisnut serijski broj.

?lanak 56.
Glasa?ki listi? na kojem se glasuje za jednu od lista izborne jedinice sadrži:
1. naziv liste,
2. ime i prezime nositelja liste,
3. serijski broj.
Na glasa?kom listi?u strana?ke se liste navode onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi doti?nih lista. Ispred naziva liste stavlja se redni broj.

?lanak 57.
Sadržaj i oblik glasa?kog listi?a i popratnog dopisa kojima ?e gra?ani dopisno glasuju utvrditi ?e Izborno povjerenstvo. (Možda nešto sli?no kao date mail-eri.)

?lanak 58.
Glasuje se samo za liste izborne jedinice navedene na glasa?kom listi?u.
Glasa?ki listi? popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred naziva liste izborne jedinice.

?lanak 59.
Glasa?ki listi? na kojem se glasuje u izbornoj jedinici u kojoj se bira zastupnik nacionalne manjine i njegov zamjenik sadrži:
1. ime i prezime kandidata i njegovog zamjenika,
2. puni i skra?eni naziv politi?ke stranke, odnosno stranaka ili strana?ke koalicije koja je predložila kandidata. Ukoliko je kandidat predložen od skupine bira?a u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz njegovo se ime i prezime navodi i naznaka »neovisni kandidat«,
3. serijski broj.
Na glasa?kom listi?u navode se kandidati onim redom kojim su navedeni na listi kandidata za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Ispred imena i prezimena svakog kandidata stavlja se redni broj.
Glasuje se samo za kandidate za izbor zastupnika nacionalnih manjina navedene na glasa?kom listi?u i to zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata.

?lanak 60.
Važe?i glasa?ki listi? jest onaj iz kojega se na siguran i nedvojben na?in može utvrditi volja bira?a i okolnost za koju je listu ili kandidata bira? glasovao.

?lanak 61.
Nevaže?i glasa?ki listi? jest:
1. neispunjeni glasa?ki listi?,
2. glasa?ki listi? popunjen na na?in da nije jasno zaokružena kista ili ime kandidata za kojega je glasova.
3. glasa?ki listi? na kojem je bira? glasovao za dvije ili više lista, odnosno kandidata.

?lanak 62.
Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati.
Birališta se zatvaraju u devetnaest sati, ali ?e se bira?ima koji su se zatekli na biralištu omogu?iti glasovanje.
Na bira?kom mjestu moraju neprekidno biti nazo?na najmanje tri ?lana bira?kog odbora ili njihovi zamjenici.

?lanak 63.
Predsjednik bira?kog odbora dužan je i ovlašten osigurati red i mir na bira?kom mjestu za vrijeme glasovanja, kao i nakon zatvaranja birališta.
Ako je to nužno radi o?uvanja reda i mira, te radi nesmetanog odvijanja glasovanja, predsjednik bira?kog odbora može zatražiti pomo? policije koja je na bira?kom mjestu dužna postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonskih ovlasti.
Nitko, osim pripadnika policije na dužnosti na poziv predsjednika bira?kog odbora, ne smije do?i na biralište naoružan.

?lanak 64.
Predsjednik bira?kog odbora ili od njega ovlašteni ?lan dužan je za svakog bira?a koji pristupi glasovanju provjeriti da li je upisan u popis bira?a.
Ako bira? nije upisan u popis bira?a predsjednik bira?kog odbora mu ne?e dozvoliti glasovanje, osim ako bira? svoje bira?ko pravo na tom bira?kom mjestu ne dokaže potvrdom nadležnog državnog tijela.

?lanak 65.
Bira? koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, može do?i na bira?ko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja ?e po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste, odnosno ispred imena kandidata za koje bira? glasuje.
Predsjednik bira?kog odbora dužan je glasovanje bira?a s tjelesnom manom, nepismenih bira?a, kao i glasovanje izvan bira?kog mjesta po prethodnoj obavijesti bira?a, poimeni?no navesti u zapisniku o radu bira?kog odbora.

?lanak 66.
Po završenom glasovanju bira?ki ?e odbor najprije prebrojati neupotrijebljene glasa?ke listi?e i staviti ih u poseban omot koji ?e zape?atiti.
Potom bira?ki odbor na temelju zapisnika utvr?uje ukupan broj bira?a koji su glasovali, prema popisu bira?a, odnosno prema izvatku iz popisa bira?a.
Nakon što broj bira?a koji su glasovali bude utvr?en, odbor pristupa otvaranju glasa?ke kutije i prebrojavanju glasova.

?lanak 67.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na bira?kom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu bira?a ve?i od broja glasova po bira?kim listi?ima, vrijedi rezultat glasovanja po glasa?kim listi?ima.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na bira?kom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj bira?a od broja glasova u glasa?koj kutiji, bira?ki odbor ?e odmah prekinuti rad i uz izvješ?e dostaviti materijale op?inskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu.
Op?insko ili gradsko izborno povjerenstvo odmah ?e o tome izvijestiti izborno povjerenstvo izborne jedinice koje ?e poništiti glasovanje na tom bira?kom mjestu, raspustiti bira?ki odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom bira?kom mjestu u roku od 8 dana.

?lanak 68.
Kad bira?ki odbor utvrdi rezultate glasovanja na bira?kom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit ?e:
– broj bira?a prema izvatku iz popisa bira?a, i njihove JMBG
– koliko je bira?a glasovalo po izvatku iz popisa bira?a, a koliko na temelju potvrde nadležnog državnog tijela i koliko ukupno,
– koliko je glasova dobila svaka lista, odnosno pojedini kandidat za izbor zastupnika nacionalnih manjina,
– koliko je glasa?kih listi?a proglašeno nevaže?im.
U zapisnik o radu bira?kog odbora unose se i sve druge ?injenice koje su važne za postupak glasovanja.
Pisane primjedbe na zapisnik ovlašten je dati svaki ?lan bira?kog odbora.
Zapisnik potpisuju svi ?lanovi bira?kog odbora i njihovi zamjenici.
Svaki ?lan bira?kog odbora i svaki zamjenik ima pravo na presliku ili prijepis zapisnika o radu bira?kog odbora, kojeg svojim potpisima ovjerovljuju svi ?lanovi bira?kog odbora.

?lanak 69.
Bira?ki odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom op?inskom ili gradskom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku od 15 sati od zatvaranja birališta.

?lanak 70.
O svom radu op?insko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo vodi zapisnik u koji ?e ubilježiti:
1. broj bira?a upisanih u izvadak iz popisa bira?a na svom podru?ju, i njihove JMBG ove
2. broj bira?a koji su glasovali i broj glasa?kih listi?a koji su proglašeni nevaže?im,
3. broj glasova koje je dobila svaka lista.
Op?insko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom izbornom povjerenstvu izborne jedinice, najkasnije u roku od 17 sati od zatvaranja birališta.

?lanak 71.
O svom radu izborno povjerenstvo izborne jedinice vodi zapisnik u koji ?e ubilježiti:
1. broj bira?a upisanih u izvadak iz popisa bira?a na svom podru?ju, i njihove JMBG
2. broj bira?a koji su glasovali i broj glasa?kih listi?a koji su proglašeni nevaže?im,
3. broj glasova koje je dobila svaka lista, te imena i prezimena kandidata sa svake liste koji su izabrani za zastupnike.
Svaki ?lan izbornog povjerenstva izborne jedinice može staviti pisane primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi ?lanovi izbornog povjerenstva izborne jedinice.
Izborno povjerenstvo izborne jedinice zbrojit ?e rezultate glasovanja na bira?kim mjestima na svom podru?ju i odmah o tome izvijestiti Državno izborno povjerenstvo.
Izborno povjerenstvo izborne jedinice dostavit ?e izborne rezultate na svom podru?ju Državnom izbornom povjerenstvu zajedno sa zapisnikom o svom radu na na?in i u roku koji im ono odredi.

?lanak 72.
Rezultate izbora za zastupnike Sabora utvr?uje Državno iz¬bor¬no povjerenstvo.

?lanak 73.
Kad Državno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike bez odlaganja ?e objaviti:
1. broj bira?a upisanih u popise bira?a, broj bira?a koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici, koliko glasova je dobila pojedina lista u izbornoj jedinici, i koliko je bilo nevaže?ih glasa?kih listi?a,
2. broj zastupni?kih mjesta koje je dobila svaka lista, te imena i prezimena kandidata koji su izabrani za zastupnike,
3. ime i prezime kandidata i njihovih zamjenika koji su izabrani u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira zastupnik nacionalnih manjina i njegov zamjenik.
JMBG ?e poslužiti Bira?kom odboru pri Državnom izbornom povjerenstvu da provjeri da li je netko glasovao više od jedan put, i u tom slu?aju ti ?e se glasovi odbiti, izbori se ne?e ponavljati.

?lanak 74.
Tijekom trajanja glasovanja Državno izborno povjerenstvo može objavljivati privremene podatke o broju bira?a koji su izišle na izbore.

?lanak 75.
Državno izborno povjerenstvo nakon zatvaranja birališta može objavljivati privremene i neslužbene rezultate izbora prema svome naho?enju.
Službeni rezultati objavit ?e se nakon što se iscrpe sva pravna sredstva u zaštiti bira?kog prava ili proteknu rokovi za njihovo podnošenje.

TROŠKOVI ZA PROVEDBU IZBORA
?lanak 76.
Sredstva za pokri?e troškova izbora osiguravaju se u državnom prora?unu Republike Hrvatske, a njima raspolaže Državno izborno povjerenstvo.
Državno izborno povjerenstvo odre?uje na?in korištenja sred¬stava, provodi nadzor nad njihovim utroškom, te dodjeljuje odgovaraju?a sredstva izbornim povjerenstvima u izbornim jedinicama.
Državno izborno povjerenstvo objavit ?e u sredstvima javnog priop?avanja cjelovito izvješ?e o visini troškova izbora i na?inu njihova korištenja u roku od 30 dana od dana objave službenih rezultata izbora.

ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA
?lanak 77.
Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske.
Ustavni sud Republike Hrvatske rješava i izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlu?uju?i u povodu žalbe na rješenje nadležnoga izbornog povjerenstva.

?lanak 78.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora može podnijeti svaka politi?ka stranka, nositelji neovisne liste, kandidati za zastupnike u Sabor, najmanje 100 bira?a. Ukoliko je listu izborne jedinice, ili kandidata za zastupnika nacionalne manjine predložilo više politi?kih stranaka prigovor ?e se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politi?ka stranka.

?lanak 79.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za zastupnike podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 72 sati ra?unaju?i od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.
Državno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 72 sati od dana kada je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.

?lanak 80.
Ako Državno izborno povjerenstvo, rješavaju?i o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit ?e radnje i odrediti da se u odre?enom roku, koji ?e omogu?iti da se izbori održe, te radnje ponove.
Ako ne postoji mogu?nost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Državno izborno povjerenstvo poništit ?e izbor i odrediti rok u kojem ?e se izbor ponoviti.

?lanak 81.
Protiv rješenja Državnoga izbornog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem Državnoga izbornog povjerenstva, u roku od 72 sati ra?unaju?i od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.
Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 72 sati od dana njezina primitka.

?lanak 82.
Podnijeti prigovor, odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odga?aju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.

?lanak 83.
Na podneske i rješenja u postupku po odredbama ovoga Zakona ne pla?aju se upravne pristojbe.

PROMATRANJE IZBORA OD NEVLADINIH UDRUGA
?lanak 84.
Nevladine udruge imaju pravo pratiti izborni postupak, a napose promatrati provedbu izbora te rad izbornih povjerenstava i bira?kih odbora na svim razinama.
Zainteresirane udruge iz stavka 1. ovoga ?lanka dužne su u osam dana, prije održavanja izbora, zatražiti od Državnoga izbornog povjerenstva dozvolu za promatranje rada Državnog izbornog povjerenstva.
Zainteresirane strane za promatranje izbora kod Izbornog povjerenstva, podnijeti ?e zahtjev tom povjerenstvu.
Zainteresirane strane za promatranje izbora na podru?ju op?ine ili grada podnijeti ?e tim tijelima zahtjev za promatranje izbora.
Izborna tijela dat ?e ovlaštenim promatra?ima pismenu dozvolu za promatranje.
Ovlašteni promatra? ima pravo uvida u cjelokupni izborni materijal i promatranja cjelokupnoga izbornog postupka.
Na jednom bira?kom mjestu ne mogu biti više od dva promatra?a u isto vrijeme. Promatra?i koji ostanu do završetka brojenja imaju pravo na kopiju zapisnika.
Državno izborno povjerenstvo donijet ?e, sukladno odredbi stavka 1. ovog ?lanka, u roku od osam dana od dana raspisivanja izbora, pravila u kojima ?e pobliže urediti prava i dužnosti promatra?a nevladinih udruga u promatranju izbornog postupka.

KAZNENE ODREDBE
?lanak 85
Tko pod bilo kakvim izgovorom glasa više od jednom kaznit ?e se kaznom od 200 do 1000 KN
Ako Hrvatska radio televizija, privatna televizija ili radio, a koji su se odlu?ili na pra?enje kampanje, ne osigura ravnopravnu promidžbu, prvi put kada se utvrdi nepravilnost kaznit ?e se od 1000 do 100 000 Kn. Ako ponovi nepravilnost tijekom kampanje kazniti ?e se kaznom od 10 000 do 1 000 000 Kn i zabranit ?e se rad tom mediju na mjesec dana. Ako Hrvatska radio televizija suprotno ?lanku 25 kazniti ?e se odgovorna osoba za prekršaj kaznom od 1000 do 10 000 Kn
Tko postupa suprotno ?lanku 27. kazniti ?e se nov?anom kaznom od 1000 do 100 000 Kn, ovisno o njegovoj ekonomskoj situaciji. Stranaka koji vrši promidžbu mimo ?lanka 27. kazniti ?e se kaznom od 1000 do100 000 Kuna. Nositelj liste ili kandidat na listi, ako vrše promidžbu mimo ?lanka 27., kazniti ?e se kaznom od 500 do 10 000 Kuna, ovisno od njegovim prihodima (Možda: ako netko ponovi više od 2 puta da se isklju?i iz izbora)

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
?lanak 86. aktulezirati
Danom stupanja na snagu Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor (»Narodne novine«, br. 116/99.) prestaje važiti Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 22/92., 1/93., 30/93. – pro?iš?eni tekst, 11/94., 68/95. i 108/96.).

Obrazloženje: Na listama ali to se treba dogovoriti.
Ja sam za to i da mandat sabora traje do izbora novog i kad se obave izbori onda predsjednik države donosi odluku o raspuštanju sabora i saziva novi saziv sabora.
(Ovdje u zakonu o politi?kim strankama treba isklju?iti da se pravo predlaganja ovlaštenog tijela na jednu osobu ili drugo tijelo.)
(Ne poznajem dobro problematiku u vezi sa nacionalnim manjinama i dogovore pa neka se riješi u duhu zakona.)

Komentari

Posve mi je enigmatičan

Posve mi je enigmatičan smisao ovoga tvoga pisanja.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Slobodan sam primjetiti da

Slobodan sam primjetiti da se pukom kozmetikom neće ukloniti smrad koji nas zapuhuje iz septičke jame.

Nebi se bavio samim prijedlogom zakona jer je to Shizifov posao, već i zbog same činjenice da ni ovaj zakon u sabor ne dovodi predstavnici naroda, već predstavnike političkog etablišmenta okupljenih u političke stranke, ili njima slične grupacije čiji je cilj dolazak na vlast.

Samim tim je apsolutna glupost ono što piše u Članku 1. stavka 2. Ustava RH

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana, te stavku 3 istog članka;

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Da bi se makar nazirala vizija poštivanja gornjih odredaba Ustava, mislim da u zakonu nedostaje klauzula o referendumu, putem kojeg bi se biračkome tijelu u svakoj pojedinačnoj izbornoj jedinici kako na lokalnoj tako i na državnoj razini omogućio opoziv izabranih zastupnika, ili glasovima birača izabranih predstavnika koji su se ispostavili kao mučko jaje i loš odabir.

Time bi se stvorio mehanizam opoziva izabranih kandidata, a koji bi opoziv za razliku od izbora, bio ovisan isključivo o volji biračkog tijela, lokalnih i državnih izbornih jedinica. Time bi se spriječilo trgovanje mandatima, politički kupleraj i manipulacija izbornom voljom birača, te bi birači imali mogućnosti direktno oduzeti mandat zastupniku za kojeg se ispostavi da je trgovački putnik.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

mogla bi se uvest opoziv

mogla bi se uvest opoziv zastupnika da se izbori provode za imena a ne liste a moglo bi I Z A LISTE OAKO POTPIŠE PRIJEDLOG ZA ODUZIMANJE MANDATA RECIMO 5 % BIRAČA OD BROJA KOLIKO JE GLASOVALO BIRAČA U TOJ IZBORNOJ JEDINICI U TOM SLUČAJU MANDAT BI PRESTAO TOM ZASTUPNIKU A STRANKA BI MOGLA POSTAVITI NOVOG ZASTUPNIKA, A AKO BI NSE OPOZVAZASTUPNIK IZABRAN KAO IME ONDA BI SE ZA TO MJSETU U SABORA RASPISALI NOVI IZBORI. MOJI PRIJEDLOZI NAJVJEROJATNIJE SUTRA IDU DIP-U TZV ,SABORU I PREDSJEDNIKU REPUBLIKE.

S. F. S.N.

bs

Tko je glasao

Imaš veliki problem -

Imaš veliki problem - borko!

Ovaj novi prijedlog zakona ima istu konceptualnu šprancu kao i službeni dosadašnji - a taj je nezakonit. Nezakonit je jer ne poštuje čl.1.st.3. Ustava koji određuje da narod ostvaruje vlast "... i putem svojih predstavnika"! Predstavnici naroda nisu političke stranke već pojedinci sa imenom i prezimenom - Mate, Jure, Štef... Da postojeći zakon nije ustavan dokaz je šutnja Ustavnog suda na prijedlog za ocjenom ustavnosti sadašnjeg zakona o izboru zastupnika u HS koji već 5 godina nema pravorijek - a sudac izvjestitelj odradio posao. Čeka se da Šeks ili neki drugi šeks da zeleno svjetlo ili da se postojeći zakon popravi. Obzirom da mandat zastupnika ne pripada stranci koja ga bira u Sabor jasno je da postoji spoznaja da je izborna praksa u čorsokaku glede i zakonitosti i isto tako i političkog hendikepa.
Prema tome borko, ti kao i dosadašnji zakon predlažete stranačke i ine liste (HDZ,SDP, Neovisna lista dragog boga...) što je očito u suprotnosti sa institutom PREDSTAVNIKA NARODA. Sve ono drugo su "tehnikalije" zbog kojih demokracija nije ugrožena. Međutim zbog ove nakaradne sljepoće i bahatosti partitokratskih elita u Hrvatskoj narod već odavno puši - apstinenciju.
Spomenuo sam i politički problem. Stranačka infrastruktura sa svim simpatizerima ne pokriva više od 5-8% državljana RH. I ta manjina nema odgovora na svakodnevna pitanja građana. I zato građani na izborima nemaju svoje opcije te su primorani apstinirati. Kako sam i pojasnio u objavi da bi se dokinula partitokratska hobotnica potrebno je uz DP dom HS-a konstituirati i dom naroda (građana...) kao izraz teritorijalne kako participacije građana tako i odgovornosti samog zastupnika za podrućje čiji je zastupnik. Izborne jedinice takvog doma mogu biti sadašnje županije ili neke nove regije znači teritorij sa konkretnim živim ljudima. Sadašnje izborne jedinice favoriziraju strukturu stranačkih elita koje defacto određuju sastav Sabora a ne građani na izborima.
Prema tome ako voliš svoj narod ( ne stoku..) i uređenu državu napravi prijedlog kojim će biti osigurana neposredna veza izborne baze i zastupnika čiji mandat nije zabetoniran već ovisi o disanju njegove baze.
Sve ostalo je prostitucija i zato imamo Hrvatsku kakvu imamo.

Tko je glasao

nadam se samo da ovo čitaju

nadam se samo da ovo čitaju svi!

bar je netko rekao istinu na glas!

Tko je glasao

Članak 12. Zastupnika

Članak 12.
Zastupnika izabranog na listi u izbornoj jedinici zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik, a određuje ga politička stranka koja je listu predložila.
Zastupnika izabranog na neovisnoj listi u izbornoj jedinici zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat sa te liste.
Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici za izbor zastupnika nacionalnih manjina zamjenjuje zamjenik izabran u istoj izbornoj jedinici.

Zašto različit kriterij za stranačku i nestranačku listu?

Članak 35.
Sa svake liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta.
Zamjenici zastupnika sa svake liste izborne jedinice su kandidati koji nisu izabrani.

Osobno sam za otvorene liste. To znači da su izabrani oni koji su na određenoj listi dobili najviše glasova. Svaki birač zaokruči redni broj liste i redni broj kandidata na listi te na taj način birač dobiva priliku birati točno određenog zastupnika. Ovako kako je to sada riješeno 14. na listi nema praktično nikakve šanse biti izabran, osim u rijetkim izuzetnim situacijama kad prvi dio liste završi u izvršnoj vlasti pa se pomicanjem mjesta može doći do Sabora.
Čak sam razmišljao poslati trenutno važeći zakon na Ustavni sud jer 1. na listi i 14. na listi nisu u ravnopravnom položaju.
Konkretno, mislim da se krši:
Članak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu,
jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju,
naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.

Kako vidimo, pred zakonom nisu svi jednaki i 14. na listi nije u ravnopravnom položaju sa onim tko je na 1. mjestu.
Mislim da se radi i o kršenju:
Članak 44.
Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju
javnih poslova i biti primljen u javne službe.

Također se krši i:
Članak 45.
Hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina u skladu sa
zakonom. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
U izborima za Hrvatski sabor i Predsjednika Republike ostvarivanje biračkog prava Republika
Hrvatska osigurava i svojim državljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da
mogu glasovati i u državama u kojima se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.

14. i 1. na listi nemaju iste uvjete ni jednako biračko pravo. Onome tko je na 1. mjestu dovoljno je da lista prijeđe izborni prag i biva izabran, a onome tko je na 14. mjestu mora se poklopiti nekoliko uvjeta da bi bio izabran. Da bi 14. bio izabran lista mora zadovoljiti uvjet da prijeđe izborni prag, kandidati ispred 14. mjesta moraju iz nekog razloga ne ići u Sabor(ostavka, nespojivost dužnosti, smrt i slično), a i tada ovisi o tome da li će stranka baš njega odrediti s liste kao zamjenika jer teoretski stranka može ne odrediti nikoga za zamjenika. Kako znamo da većina naših stranaka funkcionira na način da predsjednik stranke odlučuje o takvim stvarima, kandidat koji je nisko na listi u stvari ne ovisi o volji birača nego o volji jednog jedinog čovjeka.

Treba uvesti otvorene liste!

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

jA NEMAM OSJEČAJ ZA

jA NEMAM OSJEČAJ ZA GRAMTIKU I STIL MOJE JE IMA ŠAMIJA bORKO BIO SAM U SPARIG SA ANTOM Prkačin da bi vidjela dio toga pozovite Youtube i upišita moje ime

bs

Tko je glasao

Borko, Vaš prijedlog

Borko,
Vaš prijedlog zakona
pisan je jasnim i sadržajnim stilom, kako bi potpuni laici u pravnoj terminilogiji, poput mene, mogli razumjeti o čemu se govori.
A to je vrlo važno, da svi razumiju zakone.
Kako su pisani važeći zakoni ne treba ponavljati, pa dovoljno ih je pokušati razumjeti.
Napominjem da zaista želim sve dobro proučiti, kako bih mogla komentirati i sadržaj.
Možemo mi željeti idealan zakon, kritizirati ( svakako ne glupo istrčavati poput mene, mea culpa); ali barem predložimo novo i drugačije.
To ste Vi učinili i to je dobro.
Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

@borko ako se ne varam ti si

@borko ako se ne varam ti si zamjenik Ante Prkačina predsjednika stranke Nova Hrvatska.

Koliko se sjećam stranka je neslavno propala nakon što su Prkačina zbarili provokatori kojima je uspjelo razbiti predsjedništvo stranke.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

bs Stranka nioje propala ona

bs Stranka nioje propala ona je još živa javite se na tel 46777556
Molim i osobu Mirtaflor da se javi na mail adresu radi nekog dogovora

bs

Tko je glasao

@borko, ako stranka nije

@borko, ako stranka nije propala zašto u zvaničnom registru političkih stranaka nema podataka vodstvu stranke i njenim ograncima?

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

@borko, čak i da je stranka

@borko, čak i da je stranka živa ona nije ono što su zamislili njeni osnivači. Nova Hrvatska je nedugo nakon svoga osnivanja prestala biti stranka njenih osnivača, već prćija nekolicine intelektualaca koji su obrlatili Antu Prkačina, koji nije prepoznao da su ga opsjeli laskavci željni saborskih fotelja.

Prkačin je odmah nakon osnivanja stranke dozvolio da stranku preuzmu oni koje nisu izabrani na osnivačkoj skupštini, već na konspirativnim sastancima ubačeni u predsjedništvo stranke, a legalno izabrani članovi predsjedništva marginalizirani.

Nova Hrvatska je doživjela katastrofalni debakl na jedinim izborima na kojima je sudjelovala. Nakon toga laskavci i intelektualna krema umišljenih "spasitelja nacije" nestala je netragom, a Nova Hrvatska je dokazala da je kao i ostatak nesuđenih vlastelina samo dio marginalnog političkog folklora.

Koliko znam nakon svoga osnivanja 10.11.1999. stranka nije imala novu Konvenciju čime je višestruko povređen Statut stranka, ali i odredbe Zaokona o političkim strankama, o kojima nitko ne mari.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Ti koji sau došli samo

Ti koji sau došli samo radi fotelje oni su odmah i otišli Ante Prkačin je podnio ostavku. kažete ako je stranka loše prošlka na iozborima, a kako da prođe bolje na izborima ako su svi izbori ukradeni Niste poročitali moj drugi dnevnik. U izbornim zakonima nije osigurano pošteno brojenje.

bs

Tko je glasao

@borko slažem se da je

@borko slažem se da je mnogo nepravilnosti kod glasovanja i krađe glasova, međutim glavni, ili temeljni problem leži u ustroju političkih stranaka.

Upravo u onome što svaku novu stranku odmah nakon osnivanja prepusti na milost i nemilost nekolicini ljudi na čelu s predsjednikom stranke.

Partitokracije je temeljni i glavni problem i najveći neprijatelj poštenih izbora. Partitokracija koja je sama sebi svrha.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

14. i 1. na listi nemaju

14. i 1. na listi nemaju iste uvjete ni jednako biračko pravo.

Osim ovoga, što evidentno stavlja istaknute kandidate u neravnopravan položaj, ovaj prijedlog zakona cementira sistem stranačkih listi koji je dobrim dijelom i "kriv" za uspostavu razarajućeg sistema partritokracije, za nedoglednu budućnost. Hoće li netko biti izabran ili neće, potpuno je u rukama stranačkih krojača listi, a nikako ne volje birača.

Ako se već predlaže novi zakon, trebalo bi krenuti s radikalnijim promjenama sistema, npr. uvodjenjem tzv. preferencijalnog sistema (single transferable vote), čime se osigurava rezultat koji je neusporedivo bliži volji birača nego sa stranačkim listama. O tome nešto piše i na Wikipediji (http://en.wikipedia.org/wiki/Single_transferable_vote).

Istina je da u kontinentalnoj Europi ne postoji tradicija za takav sistem glasanja, ali to ne znači da je on loš. Meni se čini upravo suprotno.

The Observer

Tko je glasao

to! bravo!

to!

bravo!

Tko je glasao

bs Zakoni će biti posalni

bs
Zakoni će biti posalni DIP-u tzv. Saboru predsjedniku republike a elektronski GONG-u i drugima

bs

Tko je glasao

Borko, Prije svega, oprosti

Borko,

Prije svega, oprosti zbog mog brzopletog komentara na jednom od prethodnih dnevnika na temu prijedloga zakona.
Nastao je zbog brzog čitanja, budući da vremena za pollitiku imam uglavnom noću ili u jutarnje sate, te mi je koncentracija valjda bila slabija.
To nije dobra isprika, jer nisam shvatila da se radi o prijedlogu novog zakona.
Kako je i sada kasno, ne bih htjela da mi nešto promakne ili da nešto krivo shvatim.
Nadam se da ćeš razumjeti, te mi dati vremena da prijedlog zakona pažljivo pročitam, kako bih Ti mogla odgovoriti.

Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci