Tagovi

Začarani krug akademske korupcije III

"Sveučilište razvija sve ljudske darove uključujući i ljudsku glupost."
Čehov

U kontekstu prijašnjih nastavaka vidi se da se riječ „glupost“ ne odnosi na pragmatično sveučilišno osoblje kojem je društveno okruženje omogućilo da uđe u najbogatiju sferu našega društva, već na nas kao društvo, koje im je to omogućilo pod izlikom sveučilišne autonomije. I dok sveučilišni i veleučilišni profesori uživaju na skupim jahtama i u predivnim vilama, mi se pitamo jesmo li zauzvrat dobili odgovarajuću protuvrijednost, mlade stručne kadrove koji će nas pogurati u bolju budućnost i znanstvenoistraživačke radove koji će povući našu posrnulu ekonomiju. Pitamo se i kako mnoštvo profesora i naučnih radnika može činiti djela zbog kojih bi svi ostali građani završili u zatvoru, bez velikog skrivanja, kako mogu naplaćivati ogromne iznose novca bez ikakve odgovornosti.

Odgovor je veoma jednostavan. U praksi su sveučilišnu autonomiju zamijenili fakultetskom izolacijom od društva koje financira njihovo djelovanje. To je ustvrdila i stručna skupina OECD-a prilikom svog posjeta 2006. godine i prenijela u svom izvješću o stanju u visokom školstvu u našoj zemlji. Ovo iznimno vrijedno izvješće s jednostavnim preporukama, čija bi implementacija vrlo brzo postavila naše visoko školstvo i znanstveni rad na čvrste i zdrave temelje, nitko ne želi ni objaviti, a kamoli se njime poslužiti. Trudio sam se pronaći njegov prijevod, ali bezuspješno. Ovom prilikom bih zamolio ako netko ima prijevod ili bi bio spreman prevesti dokument, da mi se obrati (dokument ima 75 stranica). U ovom završnom dijelu kritike i ukazivanja na negativnosti u našemu visokom školstvu, koje bi se mogle sažeti u tri riječi: nemoral, nerad i nepotizam, poslužit ću se s nekoliko stranica OECD-ova izvješća priloženih uz dnevnik.

U prošlom sam se nastavku najviše bavio financijskom revizijom sveučilišta i veleučilišta, koja je otkrila mnoštvo nezakonitosti za koje nitko ne odgovara. Revizija kvalitete nastave i studiranja nikada nije učinjena. Bio je jedan pokušaj da se pregleda 815 programa u 18 mjeseci, ali nismo dobili nikakve relevantne podatke, već su i ljudi koji su radili na tom megalomanskom zadatku ozbiljno oboljeli. U točci 103 stručnjaci iz OECD-a napisali su svoje mišljenje koje ni nakon 5 godina nitko nije uzeo u ozbiljno razmatranje, čak niti osnovni prvi korak, samo procjenu, i to zbog bojkota sveučilišnih profesora. Do određenih zaključaka o kvaliteti studiranja mogli su doći samo na temelju podataka o statusu i broju studenata. U točkama 110-115, i to samo po podatcima Sveučilišta u Splitu, koje ih je jedino dostavilo, a čiji su rezultati porazni, stoji da je prosječno trajanje studija 7,5 godina, da je prosječna prolaznost 48% (nikada nije dosegla 50%) te da 10-15% studenata završava studij u roku. Za takvo stanje ne bi trebalo optuživati studente, već pogled treba usmjeriti prema sveučilištima, veleučilištima i Vladi. Stručnjaci iz OECD-a uočili su poguban utjecaj nakaradnog plaćanja školarina, o čemu su iznijeli oštru kritiku u točci 82, kao i o socijalnoj neosjetljivosti u njihovoj primjeni (točka 83).
Podatak da oko 50% maturanata nastavlja više ili visoko školovanje bio bi više nego povoljan i ukazivao bi da smo na pravom putu prema "zemlji znanja", ali samo onda ako bismo te studente pravilno i pošteno školovali. No, umjesto toga, fakulteti prije svega razmišljaju o tom kako doći do što više novca, dok im je kvaliteta studiranja na zadnjem mjestu. U tom pogledu treba i promatrati binarni sustav za koji smo se odlučili, a koji je većina zemalja ukinula, kao što bismo i mi trebali. Po njemu smo uz sveučilišta uveli i stručne studije (veleučilišta ili politehničke studije) koji mahom služe samo za isisavanje što više novaca. Većina njih nema niti osnovnu infrastrukturu, zgrade i profesionalno osoblje, već nastavu drže većinom ili samo gostujući profesori, kojima je to izvrstan dopunski izvor zarade. U prošloj školskoj godini, od ukupno 185.457 studenata, njih 148.859 studiralo je na sveučilištima, a ostali na veleučilištima.


1. Broj studenata po vrstama visokih učilišta

2. Broj studenata po područjima i poljima u akademskoj godini 2009/2010

U drugoj tabeli stoji jedan podatak koji strašno bode oči, a to je broj studenata ekonomije, kojih je čak 52.303, tj. skoro trećina od ukupnoga broja studenata!!! To najjasnije pokazuje do čega su dovele školarine - do upisa što većeg broja studenata bez ikakve društvene opravdanosti, a kamoli mogućnosti normalnog održavanja nastave, samo da bi profesori uzeli (nažalost ne i zaradili) što više novca od školarina. Prema neslužbenim podatcima, na ekonomskim i pravnim fakultetima ne izvede se niti 30% nastave, a stanje nije puno bolje niti na ostalim fakultetima, gdje količina izvedene nastave nikad ne prelazi 70%. Kao što vidimo, prosječna prolaznost je jednaka kao i postotak održane nastave, što nije nimalo slučajno, ali sigurno nije i jedini razlog slabih rezultata studiranja. Dok država, tj. Vlada, ne odredi upisne kvote na određenim fakultetima, i to prema fakultetskim mogućnostima i društvenim potrebama, situacija se sigurno neće promijeniti nabolje. Kad su fakulteti postali izolirani profitni centri, bez ikakve kontrole kvalitete nastave i studiranja, kao i bez kontrole financijskog poslovanja, nastava je u potpunosti zanemarena i došli smo do ove tragične situacije koja nije promakla niti OECD-u (točke 117 i 118). Isto tako im nije promaklo niti tezgarenje profesora od sveučilišta do sveučilišta, preko veleučilišta, koje u točci 114 nazivaju moonlighting, što se može prevesti kao rad na crno. Prije nego što se našim sveučilištima pozabavio tim stručnjaka OECD-a, još 2000. godine rad profesora i fakulteta odlično je opisao prof. dr. Matko Marušić u pismu zagrebačkom rektoru prof. dr. Branku Jerenu, naslovljenom "Ravnoteža niske vrijednosti". Preporučujem vam da i to pismo svakako pročitate.

Stručnjaci iz OECD-a nisu znali, kao niti mi do nedavno, kamo ide novac od školarina. Kao što se vidi iz Financijske revizije sveučilišta i veleučilišta, kompletan iznos školarina, više od 400 milijuna kuna, profesori su podijelili između sebe u obliku honorara i troškova. To također pokazuje čemu vodi izolacija fakulteta na osnovi iskrivljenog shvaćanja autonomije sveučilišta. Taj novac su studenti i njihovi roditelji uplatili za školovanje, za kvalitetnu nastavu, a ne za otplaćivanje profesorskih jahti, i Vlada je morala urediti i ograničiti raspodjelu i trošenje tog novca strogo namjenski. S druge strane, neki jako naivan građanin mogao bi pomisliti kako su ti honorari podijeljeni za rad na znanstvenim projektima, ali istina je daleko od toga. Nerijetko se kod znanstvenih projekata ne stigne dalje od njihova odobravanja, nerijetko nema ni rada, ni rezultata, već samo račun s odobrenim novčanim sredstvima, čije trošenje također nitko ne kontrolira. Znamo koliko nam je slaba ekonomija, u kojoj sudjelujemo sa 0,4% u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. No, znanost nam je duplo slabija i u njoj sudjelujemo sa samo 0,2% u svjetskoj znanosti.

OECD je uočio i kako se kod nas prihvaćaju gotovo svi prijavljeni znanstvenoistraživački projekti (oko 80 %), a bilo bi normalno da ih se odobri najviše 20 % (točka 224). Istina je da ne izdvajamo dovoljno novca za znanost, ali puno je poraznija činjenica da novac koji izdvajamo većinom ne odobravamo po načelima izvrsnosti, već po načelima financijskih potreba dobro pozicioniranih profesora. OECD je primijetio još jednu degeneraciju, koja se odnosi na stručne studije. Iako zapošljavaju velik broj visokoškolovanih stručnjaka, što ih čini odličnim partnerom za istraživačku suradnju s poslovnim sektorom, zakon im ne dopušta obavljanje istraživačkog rada (točka 224, 4. natuknica)! Ironično bi se moglo zaključiti kako se zakonodavac uplašio još jedne slavine kroz koju bi mogao iscuriti novac.

U nabrajanju osnovnih anomalija našeg visokog školstva i znanosti ne može se izbjeći nepotizam. O njemu se ne govori ništa u izvješću OECD-a, vjerojatno zato što je nepotizam, toliko rasprostranjen u našem društvu, odavno nezamisliv u njihovu društvu. Spomenut ću samo jedan primjer, Agronomski fakultet u Zagrebu, na kojem je od ukupno 460 zaposlenika, njih 70 (možda i 100) rodbinski povezano. Čak niti privatni fakultet iz poslovnih razloga ne bi zapošljavao ljude po tom ključu jer bi ga to dovelo do poslovne katastrofe. Ovdje ne da nema zapošljavanja po kriteriju izvrsnosti, već se radi o obiteljskoj pljački Hrvatske i najgorem primjeru čemu vodi izolacija fakulteta od društva uime sveučilišne autonomije. Ovako nešto zakonodavac može riješiti jednim kratkim zakonom, koji čak i ne mora biti oštar kao u Njemačkoj, gdje je zakonom ograničen broj studenata koji se mogu zaposliti na matičnom fakultetu, mogu činiti najviše 0,5 % zaposlenog kadra.

Nepotizam na fakultetu: Na Agronomiji radi 70 rođaka ...
Osječkim Pravnim fakultetom vlada nepotizam

U ovom dnevniku namjerno sam preskočio preporuke i rješenja iz "Pregleda visokog školstva u Hrvatskoj", koji je načinila stručna skupina OECD-a (link na PDF dokument -engleski), jer ih namjeravam obraditi i s vama raspraviti u sljedećih nekoliko dnevnika Naglasio bih kako nisam ni u kakvu "lovu na vještice" po našem visokom školstvu i znanosti, već želim otvoriti pitanja i s vama potražiti put kojim bismo mogli doći do "zemlje znanja", što je najučinkovitiji način da izronimo iz gliba u koji smo utonuli.


I na kraju nekoliko linkova za one koji žele znati još više:

- Izvještaj OECD-a (engleski)

- Ravnoteža niske vrijednosti (tekst prof. Matka Marušića)

- Analiza uspješnosti studiranja (izvještaj za 2007. g.)

- Analiza uspješnosti studiranja (izvještaj za 2008. g.)



Komentari

Izbor ministra znanosti

Glede i unatoč budućeg ministra znanosti na portalu za znanost Connect se razvila neka mala diskusijica o novome ministru. Prvo su napravili intervju sa Gvozdenom Flegom koji nije baš pao na plodno tlo i nije pokazao oduševljenje znanstvenika a malo smo se i mi pridružili sa kritikom- Onda je nastala jedna diskusije sa prijedlogom Nevena Budaka.
http://portal.connect.znanost.org/2011/11/kukuriku-ministar/
Pošteno sam "ugušio" u toj diskusiji očekujući žestoku raspravu kao na našoj stranici ali ovi naši znanstvenici, puno fini ljudi.
Tu sam kao i ovdje predložio Peru Lučina na što sam uprkos akademskom nivou rasprave dobio pozitivan odgovor. U tim raspravama sam predložio da Connect portal otvori raspravu o najboljem ministarskom kandidatu i danas je počela anketa.
Obratite pažnju na desnu stranu stranice gdje se nalazi. Tek je krenulo ali Pero Lučin vodi trenutno ima dvotrećinsku podršku!!
http://portal.connect.znanost.org/
Pratiti ću intezivno anketu i prenijeti vam rezultate. Bravo za Connect a i mi bismo mogli početi raditi ankete o ministarskim mjestima oko kojih postoji dvojba. Kukuriku koalicija se zaklinje u demokraciju pa možda i poslušaju glas struke i naroda.
Pokušati ću ubrzo učiniti nešto slično na našoj stranici. Predstaviti ćemo kandidate, napraviti raspravu i glasanje.
Ideja mi se jako dopada, a vama?

Tko je glasao

Medicinski fakultet Zagreb

Koji me opskbio mnoštvom materijala za ovaj serijal nastavlja tim tempom. Ili ga je jo malo pojačao. I sada dolazimo do pitanja gdje je Rektor i što bi trebao učniniti. O tome u slijedećem nastavku. Jedino ako me ne spriječi njegov ukor ili i mene pošalju na psihijatrijsko posmatranje :)
http://www.jutarnji.hr/rekla-sam-istinu--profesori-ne-drze-nastavu--stud...

Tko je glasao

Vidio i bookmarkirao članak

Vidio i bookmarkirao članak kad je izašao, čekao sam da ga ti staviš.

Mislim da je vrlo koristan jer navodeći probleme u par crtica naznačuje u kom pravcu treba ići reforma kako bi na kraju studenti dobili ono se plaća, svoje profesore i, još više, redovitu i kvalitetnu nastavu. Kada toga bude, neće biti potrebe ni za prepisivanjem ni za raznim drugim čemu sada pribjegavaju i studenti i profesori.

Uključuje to, dakako, i kvalitetniju upravu.

B-52

Tko je glasao

Luciano Lukšić, H-alter

"Umjesto meritokratskog sustava imamo spontanu ad hoc mrežu korupcije u kojoj podjednako sudjeluju učenici i njihovi roditelji, kumovi, prijatelji, stričevi, ujne, bake, nastavnici i ravnatelji, sveučilišni profesori, prosvjetni inspektori, ministarstva i ministri."
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/problemi-hrvatskoga-skolstva

Tko je glasao

svaka sličnost sa susjedima je slučajna

Nije ovdje, dakle, riječ o meritumu spora – traže li 'razmaženi studenti' previše ili ne – nego je riječ o licemjerno-ciničnome stavu vlasti i sveučilišnih feudalaca: njima nije do općeg interesa i koristi za društvo i državu; njima je do održanja statusa quo. Svjesni su oni da će im ono što od studenata vrijedi emigrirati odmah, jer da u Srbiji kakvu oni drže i održavaju budućnosti nema; pa neka barem odmah plate, a onda neka idu s milim Bogom kud hoće. Možda čak i u Burkinu Faso, gdje diplomiranih fali. http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/157818/Beogradska-studentska...

Tko je glasao

Minus ali i plus

Izuzetno me ljuti i smatram to nekorektnim kada netko glasa sam za sebe ili sebi daje plus u našem slučaju. O tome nas je učila još učiteljica u osnovnoj školi.
Maloprije sam primjetio kako sam sam sebi dao plus. Pošto ga ne mogu ukinuti pretvorio sam ga u minus, jedina moguća varijanta.
Ako nekome svome radu ne bih dao minus onda je to ovaj. Evo i razloga. Poneka svojim pisanjem doprinesemo nekim sitnim promjenama u našem društvu. Možda ovi moji uradci nešto donesu i stvarno u praksi.
Danas ujutro je ovaj rad prenesen je na Connect portalu specijaliziranom za znanost.
http://portal.connect.znanost.org/
U komentaru ispod teksta sam se zahvalio i upitao za pomoć u prevodu OECD-ovog izvješča koji mnogi smatraju za odličnu bazu na kojoj bi se trebalo urediti naše visoko školstvo i znanost. Nikako mi nije bilo jasno, što sam par puta spomenuo, zašto Ministarstvo znanosti i visokog školstva već 4 godine ne objavljuje taj dokument.
Poslije podne sam dobio mail iz ministarstva sa obećanjem kako će se za koji dan ovaj dokument objaviti na hrvatskome i ponudili su mi pomoć u mome radu!? Stvarno sam ostao zatečen i u pozitivnome šoku.
Kao što sam najavio u sljedećem nastavku razgovarati ćemo o političkim rješenjima, rukovođenju i upravljanju fakultetima, čuvanju fakultetske autonomije i izlasku iz fakultetske izolacije sa OECD.ovim izvješćem na hrvatskome što će u mnogome promijeniti trenutnu situaciju i pomoći građanima Hrvatske kako bi trebao izgledati novi zakon o visokom školstvu.
Izuzetno sam zadovoljan i sretan ovim događajom u čemu su mi pomogle mnoge kolege sa i izvan našega portala.
Pada mi napamet kako bi puno naših medija i portala opisalo ovo. Ja bih vas pozvao sve da budemo i dalje ustrajni u vjeri kako možemo promijeniti svijet oko nas.
Srdačno vaš
Goran Jurić Splića

Tko je glasao

Svjetska banka- Izvještaj o konvergenciji Hrvatske u EU

Među ostalim dobio sam prijevod izvještaja Svjetske banke preveden na hrvatski. Meni je za temu kojom se bavim zadnjih mjeseci potrebno 5. poglavlje koje potvrđuje preporuke OECD.a i njihovu reviziju našega naučnoga rada čime se mislim baviti u slijedećim nastavcima kada ću poslije kritika preći na traženje rješenja.
Kada dobiješ nešto iz Vlade, odnosno Ministrastva red je to pročitati. Upravo sam završio i radi se o izuzetno značajnom djelu na koji bi naši političari trebali obratiti pažnju.
Ovo je više za naše stručnjake za ekonomiju i bilo bi jako dobro kada bi to netko od nas predstavio javnosti. Mišljenje moje malenkosti je da prevođenje ovih značajnih radova u ovo vrijeme nema veze sa izbornom utrkom već su inteligentni i kvalitetni ljudi iz Ministarstava iskoristili trenutni vakum i odlučili nešto pravo učiniti a možda se radi i o slučajnosti.
Upitao sam naučnike i profesora koji mi pomažu u mome radu za ljude iz ministarstva koji su me kontaktirali i pomogli mi.
Odgovoreno mi je u superlativima o njima prema tome dao sam im svoje povjerenje. Evo toga značajnoga linka. G news, Bet, S.M, Lunoproof i ostali - navalite.
http://www.worldbank.hr/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/CROATIAEXTN/0,,...

Tko je glasao

Još smo manji

Znamo koliko nam je slaba ekonomija, u kojoj sudjelujemo sa 0,4% u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. No, znanost nam je duplo slabija i u njoj sudjelujemo sa samo 0,2% u svjetskoj znanosti.

Ne znam kako je sa znanošću, ali udiio Hrvatske u svjetskoj ekonomiji (BDP) je oko 0.11%, a ne 0.4%

The Observer

Tko je glasao

Vjerujem tvojim podacima

Ovi moji stari se vrte godinama u medijima pa sam ga ja prenio usporedbe radi.
Uprkos brojnim "znanstvenim" radovima na osnovi čega dosta profesora podiže mjesečne honorare iznad 100 000 kn (Flego im omogućio svojim školarinama)naša znanost je sigurno lošija od ekonomije. Tu imamo opet primjer izolacije i transparentnosti, što stalno naglašavam, jer fakulteti neće objaviti imena tj profesora kao i radova na osnovi kojih dobivaju novce.
Prvo bi trebalo tu napraviti reviziju i ustanoviti za što oni to dobivaju novce i koliki je procenat krađe od naroda i države (plaćanje puno manjeg poreza) na osnovu honorara. Ukratko na koje smo to "vrijedne" radove 2009 potrošili preko 400 miliona kuna.

Tko je glasao

Danas najprihvatljivija mjera

Danas najprihvatljivija mjera "vrijednosti" znanosti koja se "proizvodi" na nekom sveučilištu ili nekoj državi jest broj objavljenih radova u vodećim znanstvenim časopisima, te "impact", koji se mjeri kroz citiranost tih radova. Mislim da si s pravom pesimist u pogledu broja i kvalitete objavljenih radova, odnosno njihove vrijednosti u svjetskim relacijama, ali bilo bi interesantno vidjeti egzaktne podake i usporediti s drugim zemljama. Radovi objavljeni u vlastitim glasilima uz kolegijalne recenzije ne služe ničemu osim ispunjavanju formalnih uvjeta.

The Observer

Tko je glasao

Govoreći o IF (impact

Govoreći o IF (impact factor), ovih sam dana o tome razgovarao s meni vrlo bliskom osobom, upravo šalje rad u časopis s IF 24.

U svijetu znanosti, onome izvan Hrvatske, relevantnim radovima za evaluaciju znanstvenika i natjecanje za pozicije se smatraju oni objavljeni u časopisima s IF od najmanje 4, sve ispod toga je samo za "umjetnički dojam". Također, za istu svrhu su relevantni samo radovi u kojima je znanstvenik prvi autor, ima i nekih opcija koautorstva ali nije presudno.

Kako znamo, kod nas je cilj mnogima ugurati se u popis autora jer se broji sve, neovisno jesi li prvi ili deseti. Da te netko ovdje ugura, dovoljno je da si rad samo pročitao a neki puta niti to u cijelosti.

Ovdje je u prethodnom članku o začaranom krugu akademske korupcije pisano o našem CMJ. Rečeno je da se mijenja uredništvo kako bi se moglo objavljivati i članke koji se do sada nisu prihvaćali zbog manjka kvalitete. Ilustracije radi, IF CMJ je 0,85 i slavi se kao najviši tog časopisa do sada. Usporedimo li naš slavljeni 0,85 sa 4 inozemnog kao minimalno poželjnog praga kvalitete, dobit ćemo otprilike odnos naše i svjetske znanosti.

Još je parametara za usporedbu ali je bespotrebno trošiti vrijeme za dokazivanje već višekratno dokazanog.

Financiranje visokog školstva treba razdvojiti od financiranja znanosti, odnosno obrazovne od znanstvenih ustanova i odmah će sve biti jasnije i lakše rješivo. Također treba zabraniti tezgarenje profesora jer osim što je besramno rasipanje ionako nedovoljnog novca, izravno umanjuje kvalitetu obrazovanja na matičnom poslu a da pritom nimalo ne pridonosi kvaliteti na dopunskom ili dopunskima.

Kod nas je trenutno sve povezano sa svim i tvori klupko bez početka i bez kraja a posebno bez dna pa sve što se ulupava novca propada bez da da željenu kvalitetu i ono što društvu zapravo treba. To klupko je kao Borg, sve usisava, sve što uđe pretvara u beskorisnu masu uz znamenito "svaki otpor je uzaludan".

Naravno da ima i izuzetaka ali oni samo potvrđuju gornje pravilo.

Rješenja ima ali su ona bolna. Ponekad je od popravljanja nepopravljivog bolje krenuti otpočetka, ustrojavanjem ustanove po ustanove uz istovremeno ukidanje starih, ali to onda kak` bog zapoveda.

Država (društvo) treba financirati samo ono što njoj treba i koliko joj toga treba a sve ostalo ako se može i u prvome redu oni kojima to treba, pa bili to i studenti predimenzioniranih smjerova i time beskorisnih zvanja, uključujući beskorisne znanstvenike i beskorisne profesore.

Zvuči grubo ali je jedino što nije pretakanje iz šupljeg u prazno i ima neku šansu za uspjeh.

B-52

Tko je glasao

zašto bi uopće netko nešto radio dobro?

sm

to je tako i drugdje
postoje B filmovi
i C filmovi

štrace od novina, TV emisija,

ima u tome šarma, od kitcha do campa

Drugorazredna znanost; što je, gdje je i kako upravljati?

Medjunarodni Stručni Skup, Dubrovnik, 07-11 studeni, Hotel Excelsior

Glavne teme:
gdje je hrvatska akademska zajednica u drugorazrednoj znanosti
principi drugorazrednosti
Miroslav Radman: drugorazrednost u zrelim godinama
kako objaviti u IF < 0,001
Trendovi: postoji li trećerazredna znanost?

luka

Tko je glasao

Radmanova blamaža

Pošto Connect prenosi naše tekstove red je da mi prenesemo jedan njihov :)
Ide jako dobro uz ovaj odličan Lukin komentar. Posebno obratite pažnju na komentare naše znanstvene zajednice koja je jedinstvena po ovome pitanju.
http://portal.connect.znanost.org/2011/10/intervju-miroslav-radman/

Tko je glasao

Iako u znanosti osim

Iako u znanosti osim akademskih postoje i časne "industrijske" pozicije, nazovimo to primijenjena znanost, ovo na što se odlučio Radman u to ne spada. Čini mi se kako je njegov nesporni znanstveni autoritet iskorišten u znanstveno posve promašenu svrhu. Prije bih to svrstao u čisti trgovački marketing koji sa znanošću ima tek tananu i samim time nedovoljnu vezu.

Ili u posljednje vrijeme kod nas popularnim rječnikom, prerano je kukuriknuo. I morati će se jako potruditi da ne završi u loncu. Premda bi taj projekt mogao polučiti određenu financijsku korist, mislim da mu to kao znanstveniku nije trebalo.

B-52

Tko je glasao

Mala ispravka

CMJ je imao prošle godine i ove Impact factor 1.455 što je ipak skoro duplo od tvoje informacije. Postoji još par časopisa sa faktorom iznad 1. Evo cijele liste za Hrvatsku:
http://portal.connect.znanost.org/2011/06/ostavke-u-croatian-medical-jou...
Pozz

Tko je glasao

Ispričavam se uredništvu CMJ

Ispričavam se uredništvu CMJ i čitateljima Pollitike.com zbog toga što sam navodeći stari i time netočan podatak nesvjesno i nenamjerno umanjio znanstvenu relevantnost tog časopisa.

Iako je IF CMJ skoro duplo veći od onoga kojeg sam naveo, jednako dobro ilustrira i potvrđuje tezu koju sam postavio.

B-52

Tko je glasao

Moja dopuna

"Financiranje visokog školstva treba razdvojiti od financiranja znanosti..."
...i prekinuti njihovu neprirodnu simbiozu s upravljačkim funkcijama.
LP

Tko je glasao

I moja dopuna

Sasvim se slažem sa obojicom a to i OECDe prepručuje.
Imamo profesore koji uprkos svojim znanstvenim kvalitetima na posjeduju odgovarajuće nastavne sposobnosti i obrnuto. A imamo i one kojima nije mjesto niti na fakultetima i institutima (dosta velika grupa).
Zato se i institira na postavljanju jasnih mjerila kojima bi se ocjenjivao kvalitet nastave i naučnoga rada. Dok se naučni rad kod nas počeo barem u tragovima mjeriti profesori bojkotiraju ocjenjivanje nastavnoga rada. Iako Agencija za znanost i visoko školstvo traži od fakulteta da krenu sa prvom preporukom OECD a u tome ocjenjivanju - samo procjeni, niti jedan fakultet to nije pristao uraditi. Pogledajte tu par rubrika.
http://www.azvo.hr/hr/audit-vu
Sve to dokazuje da su se fakulteti potpuno odvojili od društva i potvrđuje njihovu izolaciju. Tko u ovoj zemlji ima pravo ne sprovoditi zakone i ne odazvati se na njih? Samo fakulteti.

Tko je glasao

evo kako to ocjenjivanje izgleda

Nastavnik redovito održava nastavu
Jasno sam i detaljno informiran o ciljevima nastave i radnim zadacima
Nastavnik upućuje na povezanost sadržaja nastave sa drugim kolegijima i strukom u cjelini
Gradivo mi je prezentirano jasno i razumljivo
Na nastavi se za ilustraciju novih pojmova koriste praktični primjeri
Potican sam na aktivno sudjelovanje u nastavi
Nastavnik me potiče na samostalnost u radu i kritičko mišljenje
Nastavnik me motivira za stjecanje znanja i savladavanje programa kolegija
Nastavnik se prema meni odnosi s poštovanjem
Nastavnik je dostupan i otvoren za komunikaciju
Nastavnik potiče interakciju i suradnju među studentima
Od nastavnika dobivam korisne povratne informacije o svom radu
Moj rad tijekom semestra je kontinuirano vrednovan i ocjenjivan
Obaveze na kolegiju usklađene su s ECTS bodovima
Općenito, iskustva pohađanja nastave kod ovog nastavnika bilo je korisno

Odbor za razvoj i upravljanje kvalitetom
Studentske evaluacije

da li je mene pregazilo vrijeme ili bi ta pitanja ipak trebala biti drugačija? veseli me da se pokušavaju provjeravati, samo mi neke stvari ipak spadaju u srednju školu....

Tko je glasao

upitnik studentima

To što si ti napisala je studentski upitink, maksimum koji su kod nas učinilo samo par fakulteta a još manje objavilo javno. Tko je to uradio stoji u izvještaju o uspjehu studiranja.
Drugi, zapravo prvi korak u ocjeni kvaliteta je samo procjenjivanje i ocjenjivanje svoga rada i fakultetskoga kvaliteta nastave. Izgleda jako jednostavno ali u tome i je cijela poanta. Profesori i asistenti trebaju ocijeniti svoj rad i rad fakulteta u odgovarajućim upitnicima. Pogledajte u analizi uspješnosti studiranja kako niti jedan fakultet to nije uradi iako se to tražilo od njih.
Na osnovu te samoprocjene onda se radi vanjska revizija i uspoređuju rezultati. Možda djeluje sve dosta naivno i jednostavno ali tom metodom se najlakše dolazi do najboljih rezultata u ocjenjivanju nastave. Studentsku upitnici i rezultat uspješnosti studiranja nadopunjuju te rezultate i tako se svugdje u svijetu dolazi do pravilne ocjene kvaliteta nastave.
Poslije toga se može raditi i internacionalna procjena.
Uskoro ću objaviti na hrvatskom kako bi to sve točno trebalo izgledati u praksi.

Tko je glasao

Obrazovanje treba kompletno

Obrazovanje treba kompletno reformirati.
Za 21. stoljece.
Primjenjivo u prakticnom zivotu na korist diplomanta i drustva.
Uostalom dok nas MMF bude ucio loviti ribu slijedecih min 5 godina, najbolje je investirati u znanje.
U suprotnom imamo frustrirane besposlicare koji su zrtve mudrih savjeta svojih roditelja iz nekih drugih vremena.
Od tud potjece luddizam, strah od globalizacije koja se sama nametnula i inzistiranje na samoizolaciji od "zlog" svijeta.

Tko je glasao

ako nije off topic?

http://pragcap.com/harvard-the-mankiw-revolt
...ili, friški primjer kako se studenti mogu uzjoguniti i bez respekta k svjetskim
autoritetima tražiti ono zbog čega pohađaju i plaćaju edukaciju. I time sami
štite svoje interese.

Tko je glasao

unatoč brojkama koje si

unatoč brojkama koje si naveo, kukuriku je izašao s ovime:
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=B4745B0F-7CF9-4884-B715-A5646370EC71
čak i ako zanemarimo svu debilnost izlaženja s izjavom kako još nisi odlučio o nečemu, ali postoji mogućnost primjene vrlo nepopularnog modela, prijedlog je jednostavno nevjerojatan.
u namjeri da proučim koliko je vremena studirao svaki od istaknutijih članova kukuriku koalicije, odnosno koliko od njih bi izgubilo pravo studiranja, spriječio me jedino nedostatak vremena. naravno, prijedlog je tu jer lako je tuđim.

u pogledu prolaznosti, možda i ne bi bilo šteta da sadržajno to na čemu se prolaznost brusi ima veze sa stvarnošću i praksom. nažalost, kod nas je visoko obrazovanje pretežito u službi samoga sebe, odnosno znanja koja se prolaskom kroz sustav stječu primjenjiva su jedino u okviru tog sustava, u vidu podučavanja novih snaga. samim time, podloga za praksu koja se stvara što bi se reklo "puno zuji, malo meda daje", odnosno zahtijeva jako puno zujanja, a sve bez odraza na količinu meda. mislim da svijet nije vidio sustav koji tako malo mari za praksu.

sjećam se sudjelovanja u jednom međunarodnom programu koji je tada tek kretao pa je bio u procesu akreditacije. nije akreditiran na temelju opisa na papiru niti je akreditiran na temelju odluke nekoga u ministarstvu ili nekoga s faksa. ne, ne. o tome koliko se bodova stječe pohađanjem programa odlučuje strukovna organizacija.
naravno, može program funkcionirati i ako se njime stječe jedan ili nijedan bod, ali je pitanje koja će ga budala upisati.

možemo se samo pitati koliko bi bodova naši praktičari dali studijskim programima.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

zvoni kao

griotta

zanimljivo je kako ljudi s pollitike, kad napišu nešto jasno, logično, strasno
nešto čime opisujući dio naših problema, jedan od elemenata, nekog društvenog mehanizma, bilo školstva, zdravstva, urbanizma
bez obzira kakvim se stilom služe
zazvone kao
ap

griotta i ap puno pozdrava, ma gdje bili

luka

Tko je glasao

odličan link

Puno ti hvala na njemu, baš mi treba . Progresivan sistem plaćanja školovanja je nešto što je OECD preporučio i jako naglasio. Nisam htio objavljivati cijeli tekst jer je već i ovo puno te može odbijati čitaoce a o ovome Fleginom prvom predlogu piše u 90. i 91. točci koje nisam objavio ):.
Znači student koji izgubi godinu, slijedeću plaća 15% od cijene a ako izgubi još jednu, 30% od cijene itd. Isto tako treba se izdvojiti 10% od ukupnog iznosa namijenjenog za školovanje studenata koji bi poslužio za stimulaciju, nagrađivanje, slanje u inozemstvo najboljih studenata.
Ovaj drugi, radikalan prijedlog, kojim bi studenti gubili pravo na studiranje nakon prve izgubljene godine je čisti idiotizam. To bi napravilo neviđeni pritisak na studente i još povećalo koruptivnu atmosferu.
Sem toga ne spominje se podizanje kvaliteta nastave što je glavni preduvjet za bolje studiranje. Tek kada se profesori stvarno uhvate svoga posla, prestanu tezgariti i poboljšaju sveukupnu atmosferu možemo to očekivati i tražiti od studenata.
Prema tome prvo treba postaviti na zdrave noge rukovođenje i upravljanje (slijedeći nastavak, goverance and menangment) od Ministarstva preko rektorata i dekanata do profesora pa onda zavoditi red među studentima.
Mala riječ je da sam razočaran mogušnošću da Gvozden Flego bude postavljen na mjesto ministra znanosti jer su baš njegovi zakoni, pogotovo uvođenje školarina, dovele do ove današnje situacije. Znači onaj koji te je ukopao treba da te vadi, stara balkanska politička škola koja nikada ne uspijeva. Još da dovede iste suradnike koji su napravili ogromne afere i nepravilnosti u akademskoj zajednici možemo već početi plakati za Primorcem i Fuchsom.

Tko je glasao

Gvozden Flego-NE !!!

Još sam jednom pročitao griottin link i još se više ražestio.
Pogledajte točku 81. OECD-ovog izvještaja u kojoj se navodi da je broj studenata kojima je plaćeno studiranje palo sa 88% 1993. ratne godine na 44% 2003. godine. Gvozden Flego je bio ministar 2000-2003 kada se najviše povećao broj studenata koji plaćaju studije. I sada on traži besplatno studiranje za sve!? Čovjek koji je uveo školarine sada obmanjuje javnost kako je to sve djelo HDZ-a koje će on ispraviti koji je uveo školarine !? Nemam ništa vele protiv da Kukuriku koalicija dođe na vlast ali tako bitno ministarsvo dati čovjeku koji ga je bacio na dno je ogromna sramota.
Sljedeća nelogičnost koja je jako često protivna interesu zajednice je da će on sa akademskom zajednicom dogovoriti buduće zakone!? Ej čovječe to su stvari o kojima se narod pita a napose gospodarski sektor kao i regionalne potrebe. Opet se moram pozvati ne OECD i njihovu primjedbu da je došlo do izolacije visokog školstva od zajednice. Ne mogu se oni između sebe dogovarati kako će i šta raditi bez uključivanja cjelokupne zajednice a napose gospodarstva koje bi trebali opskrbiti nužno potrebnim novim i adekvatnim znanjem.
Izgleda kako nas političari stvarno smatraju telcima sa kratkom memorijom pa je tako i došlo do prijedloga da Gvozden Flego bude opet ministar. Evo dati ću svoj prijedlog - Pero Lučin čovjek koji je uzdigao Riječko sveučilište na nivo koji su jedino pohvalili OECD-ovi stručnjaci. Naša najveća mana je što je 50% visokih učilišta i 70% naučnih radnika smješteno u Zagrebu. Takva koncentracija u svijetu postoji samo u Južnoj Koraji, u Seulu i nosi sa sobom more teških i loših posljedica. Baš zbog nasušno potrebne regionalizacije viskokih učilišta bilo bi dobro da to mjesto preuzme netko van zagrebačkog sveučilišta. Dovoditi iste ljude koji su se već pošteno obrukali svojim radom je čista glupost.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci