Tagovi

Vozačka dozvola u kvazi kapitalizmu i kapitalizmu

Kvazi kapitalizam u nekoj državi, za razliku od kapitalizma, uništava državu, siromaši vlastite kapitaliste i građane. Državna regulacija je takova da se uspostavlja javni sektor s jezgrom favoriziranih koja blokira razvoj i kapitalista i građana. Tada javni sektor ne dobiva dovoljno stimulacija od kapitalista i građana pa usporava razvoj.

Regulacija zadaća, ovlasti i sankcija za favorizirane nije dostatna, a često je mnogo manja od minimalne reguliranosti. Prema dijelu favoriziranih pravni sustav ne djeluje. Tada središnja državna uprava i javni sektor ne rade potrebne državne zadaće za građane i poduzetnike, a ono što rade rade loše.

Sredstava kojima država sprječava razvoj ima na tisuće pa navodimo dio grupa sredstava. To su:
* uzimanje novaca - brojni porezi i paraporezi sa velikim stopama, trošarine, naknade za dozvole
i ostvarivanja prava, ......
* oduzimanje i smanjenje ljudskih prava građanima posebno onih koji su povezani s novcem i
zdravljem
* uzimanje sati od života građana ili poduzeća za čekanje u redovima, za preduge rokove dobivanja dozvola i dokumenata, rokovi dobijanja pravomoćnih presuda (ovdje se gube milijarde svake godine)
* sprječavanje prihoda
* sprječavanje zapošljavanja i povećanje nezaposlenosti
* korupcija i kriminal
* smanjenje broja ljudi koji odlučuju, nepotizam, stranački privilegiji
* trošenje proračunskih sredstava na stimulacije privređivača, otpise obaveza privređivača i građana državi, te stotine oblika otuđenja novaca poreznih obveznika protivno svrsi države i ustanim načelima jednakosti u tržišnoj utakmici i pred zakonom.

Slobodno tržište roba, usluga i kapitala u državi je dezintegrirano, a totalitarno tržište integrirano.
Slobodno tržište rada u javnom sektoru je dezintegrirano, a totalitarno uspostavljeno.
Država je tada kvazi kapitalistička.

Ideolozi vlasti i vladajućih će koncept proglasiti "teorijom zavjere", pokušati situaciju opravdati određenim stupnjem razvoja države, krizom u svijetu ili izmisliti četvrto.
Analizirajmo jedan operativni element regulacije od više tisuća - zamjenu vozačke dozvole i neka svatko prosudi sam.
Svatko može u zakonima uočiti elemente koji smetaju njegovom interesu, a ne ugrožavaju javni te ocijeniti u kakvoj državi živi.

Produženje vozačke dozvole u kvazi kapitalizmu
Građanin produžuje trajanje vozačke dozvole u upravnoj jedinici (UJ). Postoji hitan i "normalan" rok produženja, a "normalan" je sa stanovišta građana predug.
1/Građanin mora predati na šalteru:
* važeču vozačku dozvolu
* zdravstveno uvjerenje za upravljanje vozilima kategorije (za dio slučajeva)
* fotografiju veličine 30x35 mm
* državni biljeg prema cjeniku
* dokaz o uplati novca prema cjeniku za obrazac vozačke dozvole - opću uplatnicu koja dobije
u UJ ili potvrdu bank za internet plaćanje.
Ukupan iznos biljega i ostalog troška je između pet i deset posto minimalne plaće. Humano?
* osobnu iskaznicu.

Hitan postupak je tridesetak postotaka skuplji. Niti jedna kalkulacija troškova takovu veliku razliku između cijena hitnog i "normalnog", a zapravo predugog roka ne može opravdati.
Vrijeme rada na zamjeni vozačke iskaznice u srednje razvijenim organizacijama je 12 minuta. Povećanje iznosa za hitnost iznosi oko 150% prosječne satnice rada koja je oko 35 novčanih jedinica. Prema satnici bruto trošak rada bi iznosio desetak kuna. Ovdje je riječ o nakani otimanja od građana.

2/ Službenik UJ unosi podatke i štampa Obrazac zahtjeva za izdavanje vozačke.
3/ Građanin potpisom na obrascu potvrđuje točnost podataka. Građanin kontrolira službenika koji treba njega kontrolirati?
4/ UJ uručuje građanu Potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole.
5/ UJ uručuje građanu vozačku dozvolu u roku x ili y dana od zaprimanja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole ovisno je li postupak redovit ili hitan, u prostoru UJ.

Zbroj novca, plaćenog direktno za izdavanje vozačke dozvole, troška transporta do UJ i kući u dva puta, trošak fotografiranja te trošak sati korištenih za pribavljanje obnovljene vozačke dozvole, neka je minimalno dva sata je velik iznos nepotrebnog državnog troška i troška građana.

Produženje vozačke dozvole u kapitalizmu
Kapitalistička država stimulira razvoj građana jer zna:
* da građanin jača moć države, njenu međunarodnu konkurentnost. Ako građanin ima veće prihode više će trošiti pa će biti veći porezi, štednja i ulaganja.
* da je dobro da građanin novac troši u gospodarstvu,a loše ako ga troši na administrativne procedure regulacije dozvola.

1/U kaptalizmu na srednjem stupnju razvoja građanin ne treba:
* važeču vozačku dozvolu pokazivati jer se identitet utvrđuje osobnom kartom, a podatci s vozačke se već nalaze u bazi podataka.
* zdravstveno uvjerenje za upravljanje vozilima kategorije (za dio slučajeva) davati službeniku UJ.. Građanin nije dostavljač pa da nosi dokumente između dvaju subjekata. Onaj koji izdaje zdrastveno uvjerenje šalje dokument UJ ili ga unosi u centralnu bazu vozačkih dozvola.
* fotografiju veličine 30x35 mm
Građanin ima pametnijeg posla nego se slikati i nositi fotografije u UJ. Zašto bi građanin zbog nesposobnosti države da organizira proces prema javnom interesu trošio nepotrebno novac i vrijeme. Ako državu sliku iz osobne iskaznice koristi za identifikaciju, slika se može koristi za vozačku dozvolu. Onda neka UJ zaviri u bazu osobnih iskaznica.

* državni biljeg
Građanina ne treba maltretirati da plaća za vozačku dozvolu sa dva sredstva plaćanja.
Biljeg je skup način prikupljanja sredstava za državu i građana i ne treba ga koristiti.
Biljeg se mogao ukinuti prije dva desetljeća. Građanin ne kupuje biljeg već UJ knjiži ukupni iznos naknade (po biljegu i općoj uplatnici) na određen konto s kojeg u određenim razdobljima uzima iznos biljega i stavlja ga na drugi konto te plaća državi.
U kapitalizmu nema biljega, odnosno naknade za koju je određen biljeg. Sustav državnog računovodstva ne pozna takovu "javnu uslugu" i takovu stavku računovodstva države

* dokaz o uplati novca za obrazac vozačke dozvole.
U kapitalizmu se redovna zamjena dokumenata za građane ne naplaćuje. Zamjene dokumenata se financiraju iz poreza na dodanu vrijednost.
U kapitalizmu je trošak regulacije dokumentima povezan s plaćama, veći trošak regulacije manje plaće rukovoditelja javnog sektora.

1. Zamjena vozačke dozvole u kapitalizmu na nižem stupnju razvoja.
Građanin treba:
Internetom prema e-obrazacu UJ, telefonom odgovarajući na pitanja automata, poštom, ubacivanjem u sandučič na ulazu u zgradu ili na drive in-u ubaciti zahtjev s prepisanim dijelom podataka iz vozačke dozvole i redosljedom kako je u osobnoj dozvoli, svaki podatak u jedan red.
Građanin ne plaća naknadu za redovno obnavljanje dozvole. Rok obnove je duži nego u kvazi kapitalizmu.
Dozvola će doći kući na adresu poštom u roku sedam dana ili sutradan hitnom dostavom koju će građanin platiti sam privatnom poduzeću kojeg će dopisati na zahtjevu. Ako dozvola ne dođe građanin reklamira UJ.

2. Zamjena vozačke dozvole u kapitalizmu na višem stupnju razvoja
* Osoba odgovorna za provjeru znanja vožnje upisuje podatke o vozaču i ispitu u centralnu bazu vozačkih dozvola.
* Građanin ne plaća niti pokreće zamjenu vozačke dozvole, on je ne treba ni imati.
* Odgovorne osobe (sudac, liječnik, UJ ako kazne nisu plaćene) u centralnu bazu dozvola unose podatke koji utječu na promjene statusta vozačke dozvole-
* Procedura kontrole u prometu je takova da vozač na poziv prometnika pokaže osobnu i skenira ju preko ručnog skenera prometnika koji na ekranu provjerava podatke o statusu vozačke dozvole.

Viša kvaliteta javne usluge u administraciji, manji troškovi građana i države
Oba sustava zamjene vozačke dozvole u kapitalizmu imaju manji državnii trošak od troška u kvazi kaptalizmu, a građanin ima znatno kvalitetniju javnu uskugu.

Komentari

Ilustracija i kvaziilustracija

Mislim da ti je ovaj primjer s vozačkim dozvolama promašen, premda razumijem namjeru ilustracije.

Naime, imati efikasnu javnu uslugu objektivna je, a ne ideološka potreba i cilj.

U definiciji tipa: "treba osigurati javnu uslugu na efikasan i pristupačan način, u službi građana i za dobrobit društva" ja ne vidim ideološkog predznaka, te takva definicija može biti dio i Plana21 i ORAH-a i HDZ-a i SRP-a.

Isto tako, prema mom mišljenju, razmišljanje na relaciji kapitalizam-kvazikapitalizam nije produktivno, slično kao i razmišljanje komunizam-kvazikomunizam. Iz takvog razmišljanja proizlazi kako ovaj kapitalizam, koji nije dobar za čovjeka, a nije, nije dobar zato što nije pravi kapitalizam, koji bi slijedom logike bio dobar da je dakako pravi.

Diljem kapitalističkog svijeta vidimo da je taj "pravi" kapitalizam prešao ili prelazi u fazu "kvazikapitalizma", pa bi logičan zaključak bio da se radi o imanentnoj osobini kapitalizma.

Koliko je meni poznato iz povijesti sociologije, kad se u nekom društvu nagomilaju problemi, rješenja se ne traže u socijalnoj regresiji, nego se traže nova rješenja. To rijetko dovodi u pitanje takozvane temeljne vrijednosti, ali gotovo uvijek znači originalan način njihovih tumačenja i primjene.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

odgovor za Bigulicu

Mislim da ti je ovaj primjer s vozačkim dozvolama promašen, premda razumijem namjeru ilustracije.
** Možda sam nedostatno objasnio. Isprika.
_____
Naime, imati efikasnu javnu uslugu objektivna je, a ne ideološka potreba i cilj.
** Jedno je u zakonima napisano načelo. Drugo je stvaran rad vlasti na ostvarivanju tog načela.
Jedno od ideoloških sredstava manipulacije je istaknuti građanima prihvatljiva načela pa ih onda ne sprovoditi u praksi.
Ideologija služi vladajućima, a ne građanima.
Vrsta vlasti se ocjenjuje kroz rezultate, a ne izborne programe.
Što je sve lijepo bilo napisano u ustavu prijašnje države.

Loša javna usluga ima za posljedicu nedovoljno financiranje potrebitih zbog prevelikih troškova. To je objektivni problem, problem države, a ne ideologije.Ali zbog ideologije nema dovoljno novaca za potrebite, a ima za lošu administraciju.

Država se načelno sastoji od demokratskog sustava i kapitalističkog-tržišnog. Prvi sustav je trebao optimalizirat državu jer djeluje kao upravljački, a nije uspio jer je podložan ideologiji.
Drugi sustav je racionalniji jer je riječ o sekundama i razvoju tehnike i tehnologije.

Ako državu promatramo kao Marx – sredstvo za ostvarivanje interesa kapitalista možemo zaključiti jedno. Ako državu promatramo kao sredstvo za dobrobit građana zaključit ćemo drugo. Moj je dnevnik pisan s druge pozicije.
_____
U definiciji tipa: "treba osigurati javnu uslugu na efikasan i pristupačan način, u službi građana i za dobrobit društva" ja ne vidim ideološkog predznaka, te takva definicija može biti dio i Plana21 i ORAH-a i HDZ-a i SRP-a.
Isto tako, prema mom mišljenju, razmišljanje na relaciji kapitalizam-kvazikapitalizam nije produktivno, slično kao i razmišljanje komunizam-kvazikomunizam. Iz takvog razmišljanja proizlazi kako ovaj kapitalizam, koji nije dobar za čovjeka, a nije, nije dobar zato što nije pravi kapitalizam, koji bi slijedom logike bio dobar da je dakako pravi.

** Pretpostavimo da ima deset tisuća elemenata koji određuju državni sustav bez obzira je li kapitalizam ili neki drugi. Jedan od njih je izdavanja vozačke dozvole. Grupirajmo elemente u recimo sto grupa sa aspekta interesa građana i pitajmo svaku ciljnu grupu građana da izabere parametre države koje želi. Analizirajući parametre doći ćemo do ocjene kojem ekstremu država pripada. Je li kapitalistička ili nije?

Pogledajmo broj određenja u ustavu po kojima bi država trebala biti kapitalistička pa ćemo vidjeti da ih gotovo i nema.

Izvrstan je primjer načelo socijalne države u ustavu i praksa. Mlm pogledajte dnevnik Nehumani režimi i humana država i sami ocijenite što je na stvari. Mlm napišite mi u komentaru Vašu ocjenu.
______
Diljem kapitalističkog svijeta vidimo da je taj "pravi" kapitalizam prešao ili prelazi u fazu "kvazikapitalizma", pa bi logičan zaključak bio da se radi o imanentnoj osobini kapitalizma.
Nigdje sustav kapitalizma nije bio razvijen. Ne može se raditi o imanentnoj osobini idealnog pojma-kapitalizma već o imanentnoj osobini režima koji "prodaju" građanima da upravljaju kapitalizmom.
Uporedite SAD za Roosevelta i Obame i vidjete ćete dva različita državna sustava, a oba spadaju u kapitalizam.
Uporedite Austriju i nas, obje kapitalističke države. Zbog čega je takav razvojni jaz zbog demokracije ili zbog kapitalizma? Gdje je ideologija prisutnija?
Koliko je meni poznato iz povijesti sociologije, kad se u nekom društvu nagomilaju problemi, rješenja se ne traže u socijalnoj regresiji, nego se traže nova rješenja. To rijetko dovodi u pitanje takozvane temeljne vrijednosti, ali gotovo uvijek znači originalan način njihovih tumačenja i primjene.

** Slažem se. Ne vidim da je to proturječno s dnevnikom.

rodjen

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci