Tagovi

Vlada najavila rješavanje studentskih problema - ve? od svetog Nigdarjeva

Dok vrli premijer Sanader objavljuje svekolikom pu?anstvu da nam je EU bliska budu?nost (osim što formalno nije, a de facto nam se baš i ne ?ini da je), nešto niže, na Savskoj i u studentskim domovima javlja se nevi?eni revolt studenata. Još jednom, nekoliko tisu?a ljudi i njihovih obitelji uvjerilo se da žive u banana državi i da napretka nema pa nema. Natje?aj za mjesta u studentskom domu još jednom je uzburkao studentsku populaciju. Ruku na srce, kriteriji su oduvijek bili netransparentni i nelogi?ni, ali ove godine situacija je kulminirala. Ove godine bodovni prag je za 10% (za gotovo 200 bodova) presko?io uobi?ajeni bodovni prag i ostavio doslovno tisu?e nezadovoljnih studenata. Ipak, kao odraz u najmanju ruku zanimljive selekcije, problem je od strane medija popra?en jedino nezainteresiranoš?u.

Od 7300 mjesta u domovima, podjeljeno je njih niti 2700.
Preostala mjesta ostavljena su navodno za brucoše, one koji su sada prva godina te za one ?ija ?e žalba na natje?aj uroditi plodom i za studente na razmjeni. Drugim rije?ima, 4600 mjesta ostavljeno je za samo dvije velike kategorije - mla?e studente i studente koji mjesto dobivaju po žalbi. Legimimna procjena je da je otprilike 1/3 tih ostavljenih mjesta ?isti prostor za manipulaciju, konkretno za smještanje ro?aka, obiteljskih prijatelja te kao plodno tlo za podmi?ivanje. Tu se niti ne radi toliko o onima koji ?e podmititi komisije za dodjelu kako bi sebi priskrbili krov nad glavom, nego o onima koji ?e to u?initi zato da za nemali iznos od ve?inom 700-1000 eura PRODAJU svoje mjesto onome kome se i to ?ini kao prihvataljivo rješenje jer novca za podstanarstvo u Zagrebu jednostavno nema. Takvim na?inom u SC-u je ve? postalo uobi?ajeno što zna?i "prodajem Ž.M." ili "prodajem M.M." (ne, ne radi se o trgovini ljudima). Oglas je jednostavan jer nikome nije potrebno crtati o ?emu se radi - radi se o prodaji ženskog/muškog mjesta u domu, gdje cijena varira jedino ovisno o tome radi li se o manje ili više poželjnom domu. Svatko razuman pita se kako to da netko uop?e do?e u situaciju da "osvoji" mjesto u domu pa ga prodaje. Radi se o jednostavno nenormalnim kriterijima dodjele.

Kao prvo, postoje odre?ene kategorije koje direktno dobivaju mjesto u domu (studenti sa prosjekom 4,5 i više, asistenti i znanstveni novaci, studenti kojima su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata, studenti ?iji su roditelji razvedeni a preminuo je onaj roditelj kojem su sudski dodijeljeni, studenti koji su smješteni u domove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji do punoljetnosti, djeca stradalih branitelja, djeca ratnih i vojnih invalida, ratni vojni invalidi, branitelji, studenti invalidi, studenti koji primaju stipendiju kategorije A (nadareni studenti) te studenti koji promaju stipendiju kategorije D (isklju?ivo na temelju ?injenice da se radi o djetetu branitelja) te stipendisti Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata).
Kada ostavimo po strani te kategorije (od kojih su neke upitne korektnosti no ne?emo se sad uplitati u te dalje pored problema ?ije posljedice imaju šire razmjere), ostali studenti bodove na natje?aju dobivaju s obzirom na prosjek fakulteta, duljinu trajanja studija te neke druge ?injenice od kojih je najvažnija ima li student brata/sestru koji se školuje izvan mjesta prebivališta. Tu nastaje onaj najve?i dio problema.
Konkretno, tim principom student 4. godine medicine treba imati prosjek 4,2 (što je turbo-visok prosjek na tom fakultetu, da se razumijemo!) I obavezno brata ili sestru na školovanju izvan mjesta prebivališta da bi dobio stipendiju. Ako ga nema, tough luck! Neka ima ludi prosjek, neka nam kroni?no nedostaje lije?nika, neka želimo biti društvo znanja i neka gra?anima želimo pružiti kvalitetnu lije?ni?ku pomo?, neka, neka, neka... ali uzdržavaj se sam ili neka te roditelji uzdržavaju! Ovo je sada idealan tajming da uo?ite da komisiju za dodjelu mjesta uop?e nije briga koliki su prihodi ku?anstva. To je posve nebitno. Usto se možemo prisjetiti ?injenice da se medicina studira 5 godina i da školarina košta bajnih 10 000 kuna godišnje. Moja prijateljica koja daje sve ispite u roku sa solidnim ocjenama prošle godine morala se zadužiti kod kamatara zato da plati školarinu jer njeni roditelji nisu imali odakle izvu?i tih 10 000 kn, a ona je posve?ena faksu 14 sati dnevno i nema vremena zaraditi za školarinu. I onda samo neka su usudi netko njorgati da nam fali lije?ni?kog kadra!

Da se vratimo na problematiku raspodjele mjesta u studentskim domovima. ?itav problem izvire iz nedostatka transparentnosti dodjele mjesta; ne postoje nikakva o?ekivanja jer su svi scenariji mogu?i, žalba ili je usvojena ili nije usvojena, sve vjerojatno dosljedno nekom misterioznom kriteriju, dodjela mjesta u "boljim" domovima tako?er je misterij (poznato je da tamo žive 50% ultra-uspješni studenti, a 50% vje?ni studenti). Što bi gale rekao, u ovim natje?ajima osnovni sastojak koji nedostaje je JOT. ?itav problem, naravno, za?injen je sustavnom politikom zapostavljanja studentskih potreba, zatvaranjem o?iju pred krcatim domovima, kroni?nom nedostatku mjesta u domovima i katastrofalnim uvjetima u kojima se u tim domovima živi. Djelomi?no za to možemo kriviti i male doprinose studenata koji u domovima žive, a koji su na razini simbolike, ali isto tako je ?injenica da su studentski domovi okosnica usmjerenosti prema društvu znanja i obrazovnoj politici i u tom smislu krivnja pada i na le?a države koja se za to nije pobrinula i na le?a grada kojeg nije briga za studente.
Još jednom se pokazalo da se kod nas gra?anina ne doživljava kao nosioca nekih prava, nego kao obi?nu figuru podre?enu volji onih koji imaju ovlast staviti predani bunt papira na lijevu ili na desnu hrpu (ovo lijevo ili desno bez aluzija na politiku). Na ovom se primjeru pokazalo kako netransparentnost kriterija i postupka stvara idealne uvjete za procvat korupcije. Nema informiranosti, nema legitimnih o?ekivanja, nema prava gra?ana. Od tako minornog zadatka države da izgradi zgradu studentskog doma, da izradi poštene i jasne kriterije dodjele mjesta te da te kriterije dosljedno provede, ispao je živi kaos i nepravda. Nesavršenost sustava? Ne! Prave rije?i su nezainteresiranost, ležernost, manipulacija, korupcija, kriminal. Ono što nužno slijedi je bunt.

Spremaju se studentski prosvjedi i zbog ovih pitanja. Ho?e li ljeto i sunce ugasiti nezadovoljstvo i okrenuti ionako ve? iscrpljene studente drugim temama ili ?e studenti inzistirati da se ovi problem riješe... vrijeme ?e pokazati. U svakom slu?aju, klju?no je da problem prepoznaju ne samo studenti koji su se našli ispod crte i ne samo njihove obitelji kojima prijeti bankrot, nego i studenti koji sre?om nisu u poziciji tražiti mjesto u domu te svi drugi gra?ani koji ?ine ovu državu i koji imaju pravo tražiti rješavanje goru?ih problema ove države. Ovo je goru?i problem.

Komentari

Broj studenata koji su

Broj studenata koji su došli bio je prilično mali (oko 150). Nedovoljno za ozbiljnu akciju koja bi uključivala osporavanje legitimiteta izabrnima u Studentski zbor prije tri mjeseca, ali ipak dovoljno, da se ne može zaključiti da je "Prosvjed propao", kako piše komentator Index.hr. Neke fotografije i komentare objavio sam na svom b logu (link dolje).

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao
Tko je glasao

Prosvjed je na veliku

Prosvjed je na veliku žalost propao - a tome je vjerojatno pridonijela i obavijest Studentskog zbora kako "odustaje od prosvjeda"...

Tko je glasao

A Primorac kaže kad ih je

A Primorac kaže kad ih je došlo tako malo, znači da imaju povjerenja u sustav. Kakav spin. A tek obraz.

Tko je glasao
Tko je glasao

Dok sam ja studirao,

Dok sam ja studirao, Studentski zbor je po diktatu HAZ-a (hrvatske akademske zajednice), čitaj HDZ jugendi davao legitimitet njihovim stranačkim nebulozama. Isto je izgleda i sada.

Tko je glasao

A u današnjem Večernjem

A u današnjem Večernjem pojavila se vijest kako se Ministarstvo odjednom odlučilo preseliti na novu lokaciju, s Trga Burze u Donje Svetice.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/zagreb/3118673/index.do

S druge strane, to što studenti ne žele slušati kompromitirani studentski zbor, prikazuje se u medijima kao "razjedinjenost studenata"...očiti spin.

Tko je glasao

Zanimljiv je razvoj

Zanimljiv je razvoj događaja zadnjih par dana: u cijelu priču oko prosvjeda uključio se i studentski zbor, koji je kao po zakonu predstavničko tijelo studenata (a o njegovoj legitimnosti bi se dalo raspravljati, budući da uvijek glasuje manje od 50 % studenata, a mislim da je potrebno svega 10 % za legalnost izbora). Studentski zbor isto prati vrlo loša reputacija podilaženja vladajućoj stranci (kojoj - zna se).

Cijela priča je zanimljiva to što SZ uporno namjerava organizirati (čitaj preusmjeriti) lokaciju prosvjeda, tako da se on održi ispred Studentskog centra, a ne ispred Ministarstva. Budući da je po zakonu ministarstvo odgovorno za donošenje pravila i kriterija oko studentskog smještaja, i poznavajući ustroj našeg obrazovno- administrativnog sistema, logično je da se ide prosvjedovati pred ministarstvo, no SZ uporno inzistira na prosvjedu pred SCom (pa su takve informacije plasirane i u medije).

A znamo što bi politički značio još jedan prosvjed ispred ministarstva, koje je zaista prava adresa za ovaj prosvjed...

Tko je glasao

Vidim da je prosvjed

Vidim da je prosvjed odgođen za jedan dan, tj. za sutra (petak) u podne. Sat prije toga, Zagora u Zagrebu - prosvjed 300 metara dalje, ispred sjedišta EU. Pa taman kad to dovrši, došetat ću da vidim i drugu populaciju. :)

Inače, o Studentskom zboru ostavio sam i na face-buku kritiku studentima: Izbori su bili prije samo tri mjeseca - golema većina naravno nije izašla na izbore, mislili su da ih se to ne tiče. Izabranim predstavnicima može se osporavati legitimitet, ali oni imaju formalni legalitet. Proračun SZ Sveučilišta u Zagrebu je 3,7 milijuna kuna, s time legalno raspolažu i donose druge odluke. Bojim se da ćemo vidjeti par dana galame, nakon toga će se studenti razići na godišnji odmor i nikom ništa - možda će se postići neki sitni ustupak.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

da, nažalost je tako, tog

da, nažalost je tako, tog se i ja bojim..
ali dobro je to što studenti sve više i više uviđaju da SZ nije na njihovoj strani..možda to dovede do akcije na slijedećim izborima (kao što je na pmfu bio ove godine dobar odaziv zbog tog jer se zna za malverzacije 2005.). SZ ima legalitet, ali na kraju krajeva je pitanje koliko dobro zastupa studente. Važno je i vrijeme između izbora.

Tko je glasao

Prosvjed je najavljen za

Prosvjed je najavljen za četvrtak u podne ispred Ministarstva prosvjede. Ja ću došetati, da vidim što ima.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

kako da napišem žalbu, ko

kako da napišem žalbu, ko može malo pomoć????

Tko je glasao

Vec mi je muka od

Vec mi je muka od studentskih problema :)..Ja sam jedno 1.5g-2.g. radio nocne u McDonaldsu i paralelno studirao. Nikome to nebih htio preporuciti, no zavrsio sam faks (8 semestara) u 5 godina, sto je ispod prosjeka.

Ono sto ja mislim da bi trebalo je:

1. Povecanje skolarina. Zasto? Na stvarnom primjeru FOI (Fakultet ogranizacije i informatke) u Varazdinu, dok sam ja upisivao skolarina je bila cca 5000kn, no 2-3 godine kasnije su digli na 9500kn sto je jedna od najvecih skolarina u Hrvatskoj. Nakon toga su se osjetno vidjele promjene u infrastrukturi i u kvaliteti studiranja.

2. Studentski fondovi. Zasto? Cim se dijete rodi, roditelji bi trebali poceti uplacivati za njegovo skolovanje. Jedan od nacina je osnivanje studentskih fondova. Svaki mjesec po 400-500kn + subvencije drzave (jer se ovaj nacin drzavi i vise nego isplati). No to moze naici na otpor roditelja koji kukaju kako nemaju, a dok izadjes vani i pogledas vozni park ostanes zatecen jer ti nije jasno. Dali je auto od 20000Eura vazniji od skolovanja djeteta? Dragi moji roditelji vozite vise Daciu Logan za 6500Eura (nov), a ne svoju balkansku farizejstinu na ustrb obitelji. (moj prijatelj iz Geneve vozi Daciu Logan a ima placu cca 3000 Eura - zasto zato sto malo trosi, ne kvari se i jeftin je za odrzavanje)

3. Strukturiranje obrazovanja. Taj posao je na drzavi da kao prvo razvije za potrebe gospodarstva potrebne visoke skole i definira kvote. Jer sto ce Hrvatskoj svake godine gomila ekonomsta i filozofa, kad nema dovoljno posla za njih, a vjerojatno jedan dobar broj njih ce potraziti posao vani, sto je opet direktan gubitak za drzavu. A recimo fali nam inzenjera gradjevine i strojarstva. Kao drugo drzava uz pomoc svoj institucija bi trebala utjecati na mentalitet ljudi jer nitko ne zeli biti vodoinstalater i slicna deficitarna zanimanja. A cinjenica je da imas citavu srednju skolu stipendiranu, osiguran posao i ako imas imalo poduzetnickog duha mozes zaradjivati X puta vise nego recimo dipl.ing elektrotehnike.

4. Stipendiranje. Nase gospodarstvo jos uvijek vjerojatno ne vidi potencijal u obrazovanju, no polako se i to mjenja. Stipendiranje je direktno vezano za strukturiranje obrazovanja, jer bi se uveliko povecalo da postoji svrsishodno skolstvo i visoko obrazovanje.

5. Nacin visokoskolskog obrazovanja - vise prakse, manje teorije :) Na fakultetima bi se vise trebala razvijati covjekova percepcija shvacanja i rjesavanja realnih problema. Znam po sebi, jer 90% znanja (iako to nebi nazvao uopce znanje) je bilo nesto virtualno, sto nisam mogao eksploatirati u stvarnosti na realnim problemima.

Naravno ima jos stvari, ali ovo su meni osobno top 5 koje bi se trebale rijesavati sto prije.

--
Think for yourself, question authority.

Tko je glasao

Potpisujem gornji komentar u

Potpisujem gornji komentar u potpunosti, samo bih dodao još neka svoja mišljenja glede znanja koje fakultet mora dati studentima...

Nijedan fakultet, pa ni najbolji svjetski fakulteti neće proizvesti čovjeka koji će biti spreman za svoj prvi posao on Day One :) Pogotovo danas kad je specijalizacija raznih zanimanja postala jako velika - najbolje što fakultet može napraviti je dati dovoljno široku i kvalitetnu bazu znanja da se dotični može snaći na poslu i naučiti konkretne stvari što brže i kvalitetnije. A pod široku bazu znanja podrazumijevam i teoretska znanja i opću obrazovanost i informiranost, za razliku od stvaranja fah-idiota koji će znati sve o poslu, ali neće znati di su šuplji... Kad sam svojedobno predložio da se na prijemni ispit za faks na kojem radim uvede i test hrvatskog jezika, mnogi su graknuli na mene u stilu "koji će nam to Q?" pa danas imaju studente koji nisu u stanju napisat suvisli seminar (o diplomskom ili znanstvenom radu da i ne govorim) bez gramatičkih grešaka. Zahtijevati od njih složene rečenice, kritičke osvrte, usporedbe raznih izvora, sinteze... je znanstvena fantastika. A sve to polazi od osnovne nepismenosti. A sutra ti ljudi moraju, recimo, šefu napisati obilno izvješće o radu na nekom projektu ili prezentirati svoj rad nekom financijeru i sl.

Stoga ja ne bih toliko inzistirao samo na praksi, važan je dobar omjer teorije i prakse + opća obrazovanost koja bi trebala krasiti svakog akademskog građanina, bez obzira na struku.

Tko je glasao

Ne bih se složio s tobom,

Ne bih se složio s tobom, ja mislim da je bitnije da čovjek zna raditi svoj posao a ne da zna pravilno pisati. Ne želim podcijeniti opću kulturu koja po mom mišljenju uzdiže pojedinca iznad mase, ali to je osobna stvar pojedinca.
I nisu za sve krivi studenti, osobno ne znam stanje fakulteta u Zg-u, ali u Šibeniku su totalni očaj. Profesori su redom sa Splitskih fakulteta, neki sa Fer-a koji predaju kad uhvate vremena. U takvoj okolini teško je studirati kvalitetno i imati motivaciju.
Još jedan primjer u Vodicama je otvoren fakultet brodogradnje. Ja san pa na guzicu kad san to čuo. Mislim brodogradnja, možda griješim, ali ja sam uvjerenja da za je brodogradnja malo složenija da bi se mogla učiti preko tečajeva (fakultet takvog kalibra nije ništa drugo nego tečaj). Bitno je da država da lovu i sudenti školarine, a što su profesori sa pet fakulteta u na takvom "faksu" rade u slobodno vrijeme i kad im se da to nkog nije briga.

Još bi mogao ući u temo prepotentnih profesora kojima je jedini smisao "samozadovoljavanje" nad studentima, ali to je druga tema. Čast iznimkama.

Ponavljam u takvoj sredini teško je biti student.

P.S. Nemojte zaboraviti da su generacije oko 80-ih u sonovnoj školi bile u ratu i kad su trabli osno učiti bili su pod uzbunama.

Tko je glasao

Ponavljam u takvoj sredini

Ponavljam u takvoj sredini teško je biti student.

Znamo mi to dobro, pa oni kaj kopaju s krampovima niti neznaju kak im je dobro.

Tko je glasao

Znamo mi to dobro, pa oni

Znamo mi to dobro, pa oni kaj kopaju s krampovima niti neznaju kak im je dobro.

:) Nije da nije, ali ipak - između fakultetske diplome i "krampanja" ima golemi prostor, u kojem je najzad većina! Najzad, završiti srednju školu znaći imati 12 godina škole i neku kvalifikaciju koja bi u načelu trebala značit da nećeš morati "krampati".

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Zoran, Imam 8 osnovne

Zoran,

Imam 8 osnovne
3 zanat
3 drugi zanat večernja
4 industrijski majstor s položenim ispitom za izučavanje mladih i za vođenje pogona večernja škola plus normalno dalje radil.

Nije mi ne poznato i krampanje i moram ti reč da sam više karakternih ljudi srel među onima koji krampaju nego onima koji su završili fakultet. :-)))

Tko je glasao

Nije mi ne poznato i

Nije mi ne poznato i krampanje i moram ti reč da sam više karakternih ljudi srel među onima koji krampaju nego onima koji su završili fakultet. :-)))

Karakter, karakter... hmmm, što li je to? Ono čime se, po Nikoletini Bursaću, oru njive? ;)

Ja nisam bio dovoljno pametan za krampanje, ali sam zato nosio vreće s cementom i druge teške stvari, tovario šljunak, gurao tačke i takve stvari. Danas, mogu samo sanjat... vreća vapna, najviše, i to možda tri-četiri puta a onda bih riknuo... Ostarilo se. :((

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Ja nisam bio dovoljno

Ja nisam bio dovoljno pametan za krampanje, ali sam zato nosio vreće s cementom i druge teške stvari, tovario šljunak, gurao tačke i takve stvari. Danas, mogu samo sanjat... vreća vapna, najviše, i to možda tri-četiri puta a onda bih riknuo... Ostarilo se. :((

Starim i ja, no zemem kramp još uvjek v ruke kad dojdeju dečki k meni kopat.

U koru se lakše znoji i odnos je drukčiji.

Tko je glasao

apsolutno se slažem. ježim

apsolutno se slažem. ježim se kad na forumu vidim pisanje tipa "uspijeh", ali ako se netko nije u 12 godina obrazovanja opismenio, teško da će ga faks na to na bilo koji način natjerati.
sve što kažeš apsolutno stoji, ali nekako mi se čini da sve najviše ovisi o tome kakva je tko osoba. nedavno mi se šefica projekta požalila kako ju je nova volonterka prvo zavlačila s predajom životopisa, a onda joj je priznala da ga jednostavno ne zna napisati, da nema pojma niti otprilike kako bi to trebalo izgledati. u redu, ne znaš napisati životopis, ali zar je potrebna posebna poduka da na google utipkaš životopis ili cv i da si odabereš jedan od stotina predložaka!? neke stvari ne mogu se obrazovanjem ljudima uliti u glavu. netko tko je nesnalažljiv, tko je muljator, tko je ljenčina na kraju krajeva uvijek će takav ostati, pa makar završio 4 ugledna fakulteta.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Ofkors, jako ovisi tko je

Ofkors, jako ovisi tko je kakva osoba... Vidio sam jako pametnih lijenčina i prosječno pametnih upirača koji su nadoknadili nedostatak klikera upornošću i zalaganjem. Baš zato je teško postaviti sustav koji će pogodovati svim osobnostima i sposobnostima. Nažalost, mislim da se kod nas još uvijek previše podilazi mediokritetima i lošima, a zanemaruje se odlične. Prilagođavamo se najslabijim karikama.

Baš kao što je rekao jedan profesor - ovi što odmah polože i dobiju 4 i 5 njih nikad ni ne upoznaš bolje jer prođu kroz faks bezbolno, ispolažu svoje i idu dalje... A ovi što se pojavljuju deset puta na ispitu, padaju, muljaju, mole za 2 itd... njih upoznaš i zapamtiš vrlo dobro. A trebalo bi biti upravo suprotno, da se ove odlične potiče dalje i usmjerava.

Treba shvatiti i još jednu možda neugodnu stvar - fakultet nije za svakoga i ne mora ga svatko završiti. Nažalost, često se ljude kod nas pušta da diplomiraju a da očito nisu stekli znanje, često su diplomski radovi samo formalnost, često se prelako daju prolazne ocjene "da ih se napokon riješiš..." Nema brijanja na izvrsnost, kako bi gale rekao... :)

Tko je glasao

1. FOI je valjda izvanredan

1. FOI je valjda izvanredan primjer, u smislu da to nije redovno slučaj. Kad sam upisivala faks, školarina za redovne bila je 5500 kn, za izvanredne 3500. sada je uveden onaj sustav proporcionalnog plaćanja tako da neki plaćaju i gotovo 8000 kn. pitanje je da li je jednostavno došlo do preraspodjele tereta školarina ili se stvarno na taj način skupi više love (koliko sam vidjele neke izračune, ovo drugo je realno stanje), napretka ama baš nikakvog nema.
kregar će uvijek ispočetka stati pred kameru i tupiti kako studenti sjede na podu, i istina je, sjede, ali prvih tjedan dana, i to na prvoj godini, a kasnije se situacija raščisti i nema takvih situacija. to je čisto bacanje prašine u oči (jer je teško stvoriti novi prostor) da netko ne bi vidio prave organizacijske probleme (a to je da po cijeli dan čekaš jedan ispit, čekaš da te prozovu jer je 50 studenata naručeno istog dana u isti sat, proziva se metodom slučajnog odabira a ispitivanje SVAKOG traje 15-50 minuta. pa ti računaj! bitno da oni koji trebaju računati ne računaju. btw, ovo je još optimistični scenarij u kojem te NE odgode za drugi dan ili drugi tjedan u kojem onda opet prolaziš istu torturu čekanja; pored toga ona specifična bol u trtici od sjedenja na podu djeluje kao poželjniji scenarij).
ono što želim reći je da jako puno pitanja na faksu ovisi isključivo o volji, želji, razumijevanju, korektnosti itd. npr nije rijetko da se rezultati ispita saznaju u terminu usmenih ispita. drugim riječima, trebaš doći u ono vrijeme kada je usmeni da bi ti pročitali rezultate i da bi saznao da li si prošao ili pao. jedno je sigurno, a to je da ispiti nisu ispravljeni tog trenutka. x puta smo razgovarali zašto ne stave rezultate na net barem to jutro da ljudi znaju da li da se upute do faksa ili ne ili navečer u koje god to doba bilo da ideš leći znajući jesi li prošao ili ne. ne, gospodari prolaza i pada do zadnjeg trenutka, sve pod izlikom da je to "na toj katedri oduvijek bilo tako". za takve stvari ne treba ni lipa - treba samo trunka zdravog razuma. u prvom slučaju treba posložiti indekse po abecedi i složiti REALAN raspored, a ne raspored prema kojem 50 studenata odgovara u 9:00, a u drugom slučaju treba jednostavno biti toliko korektan i uštedjeti studentu koji je pao ispit par sati živciranja i 2 sata da dođe do faksa i vrati se doma. pitam se kad će doći dan kada će se ta trunka razuma isto vrednovati u napredovanju profesora.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

pitam se kad će doći dan

pitam se kad će doći dan kada će se ta trunka razuma isto vrednovati u napredovanju profesora.
Vi koji vrijedno studirate i nastavite se baviti pravom, ekonomijom, raznom tehnikom, pa i medicinom ... pretežno vrlo brzo zaboravite s čime ste se susreli učeći književnost, matematiku, filozofiju i razne vrijedne opće discipline, iz kojih učenja je jasno da dobrovoljno i po autonomiji neće nikada. Ne samo da neće nego je impresivna priča šta ih vuče u drugom smjeru, koje sve neodoljive privlačnosti i strasti peru ne samo taj dio mozga gdje je razum, pa i interes (jer se takve strasti znaju obiti o glavu), nego je sve impresivnija priča s druge strane toga ogledala, kako te divizije profesora kao guske u magli srljaju u močvare i prašume i šta ih sve tamo ne hvata, gledanje njih kao žrtve.

Tako da je to ipak, kao i većinu pojava, preporučljivo gledati prvenstveno iz drugih perspektiva - iz perspektive neodoljivih predmeta žudnje koji kao krvnici obrađuju te jadne profesore, iz perspektive minimalističkih poduzetnika koji ni uz najveću pažnju ne mogu izbjeći zarađivanje na njihovim zaradama, iz perspektive sreće što se nisi upecao i zaglibio u tako impresivni napredak bez razuma, iz poslovne perspektive što vrijeme ne radi u prilog takvoj pojavi nego baš zbog toga snažno otvara vrata boljih mogućnosti.

U vezi prostora i raznog, po čvrstom pravilu to servisiraju još uigraniji profesori nego ovi vaši skvarcani i zbunjeni pravnici, oni s Arhitektonskog, Građevinskog i drugih fakulteta i instituta (IGH), simbolički i stvarno ex sekretar SK Sveučilišta Jure Radić, akademik arhitekt Kincl i razni likovi koji su uigrani da se ni najmanje ne opterećeju bilo akkvom logikom i bilo čim, glatko praše ... iza kojih je nemoguće da se bilo šta zna i da raste bilo kakva trava oko prostora, troškova, gradnji i bilo čega, osim maoističkih vijesti o silnim stoljetnim i milenijskim uspjesima.

A vaši, uigrani za sve slično oko servisiranja zakona i provedbe zakona, čak i naj a la Barbić, Sokol i Vedriš, već vječnost sa beskrajnim divljenjem i slinama surađuju s tim prethodno spomenutim još većim majstorima magle i opsjena. A gdje su tek univerzalci, tipa Nikica Valentić, Marina MD ...

Kada se u obzir uzme kontekst, razlozi za prethodno naznačenu promjenu pozicija gledanja na pojavu su još neuporedivo jači. I tako vjerojatno jako puno toga drugog.

Monty Pyton nisu to radili samo humora radi.
Ilustracije radi, jedna islužena pjesma koja se vraća u igru, samo za izgubljene profesore
"I Love a Man in Uniform" by Gang of Four
http://www.youtube.com/watch?v=i_Ea4loI7xQ&feature=related

Tko je glasao

samo da se na jedno osvrnem.

samo da se na jedno osvrnem. o vedrišu možemo ovo ili ono, ali njegova katedra je s njim kao jedinim profesorom i s jednim asistentom organizirana mnogo kvalitetnije, efikasnije i racionalnije od većine drugih katedri. kao prvo, da se razumijemo, vedriš je jedan od najkorektnijih profesora s kojima sam se dosad srela. to je čovjek koji mi je nakon usmenog ispita čestitao, ustao se i rukovao se sa mnom. čisto da stavim u kontekst, nije uopće rijetka pojava da netko na ispitu briljira, profesor kaže bravo kolega izvrsno ste svladali i u indeks tresne 4. warum? šta će ti petica, kolega!? pitanje je čisto retoričko jer se ono u praksi niti ne postavlja.
da se vratim na katedru za ekonomsku politiku. to je jedna od katedri koje imaju cjelovitu literaturu, jedna od katedri koja se potrudila dati kolokvije bolonjcima i zaostalim nebolonjcima, katedra koja je na tim kolokvijima postavila realan kriterij koji je od početka bio poznat i dosljedno proveden, katedra koja ima solidnu prolaznost, jedina katedra koja nam je pružila nešto izvan predavanja (bio je to odlazak u hnb u vedriševoj režiji), dok na drugih 17 katedri kroz koje sam prošla nije pruženo ama baš ništa (jedino je iznimka jospiović s kpp-a, i to samo za seminariste, a ja sam ah nesreće bila seminarist krapca prezaposlenog svojim pozivom ustavnog suca)... sve u svemu, da su barem sve katedre takve kao što je katedra za ekonomsku politiku, a to je vedriševa zasluga.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

baš zbog toga što si

baš zbog toga što si napisala sam protiv uvođenja školarina.
koliko bi trebalo platiti školarine da se profesori udostoje organizirati ispite kako Bog zapovido, koliko treba platiti školarine da se na fakultetima prestanu zapošljavati nečiji rođaci i prijatelji, koliko treba platiti školarine da svi profesori u vrijeme kad bi trebali imati konzultacije bili u svojim kabinetima, koliko novca treba da se profesori na fakultetima prestanu međusobno obračunavati preko raznih odbora za dodjelu povoljih kredita za stanove ili novca za projekte.

to su sve stvari za koje nije potreban novac već dobra volja i dobra organizacija.

Tko je glasao

Koliko pratim razvoj našeg

Koliko pratim razvoj našeg školskog sistema postoji stalna tendencija uvođenja i/ili povećavanja plaćanja školovanja (isto imamo i u zdravstvu, ali to nije ovdje tema). Ono što dugo nije jasno dali takva pomoć, a mjesto u domu je uvijek predstavljalo solidnu pomoć studentu (ili učeniku) koji studira izvan svog mjesta, je nešto što ima socijalni karakter ili je to nagrada za uspješne ili je poticaj za učenje deficitarnih struka. Ja tu ne vidim nikakvu jasnu ideju već mješavinu socijalnog sustava koji je inercijom dosta oslabljen naslijeđen iz Juge i sustava "babe i stričeva" koji je isto nasljeđen iz Juge s razlikom što se ovaj dodatno razvio i obezobrazio.
Kad promatram tendencije našeg školskog sustava imam osjećaj da je osnovna ideja otežati školovanje svima koji imaju ikakvu želju, a pogotovo onima koji za to imaju slabije mogućnosti ili nemaju sluh svoje okoline.
Kategorija školarine po prosjeku ocjena se može smatrati često vrlo nepravednim sistemom koji udara upravo one koji kreću iz najtežih pozicija. Kad se podsjetim svojeg školovanja i najslabijih učenika iz razreda to su redovito bili oni iz siromašnijih obitelji nižeg obrazovanja ili raznih rastrojenih situacija. Znanje koje mi sklupljamo u životu nije samo ono koje dobijemo u školi nego u dobroj mjeri je i ono koje dobijemo od svoje obitelji i okoline. Sustav vrijednosti časnog lika iz pivske nogometne reklame u pravilu teško da može nabrojati više od 5 svjetskih pisaca ili slikara a teško da zna više od 2 nobelovca, a ako je to dijete išlo u osnovnu školu koja nikako nije uspijevala pronaći nastavnike za sve propisane predmete, eto katastrofe. Jedan od tih se upisao na faks isto kad i ja i na opću nevjericu smo vrlo brzo shvatili da nije znao niti skratiti razlomak. Pitam se kakvu je taj srednju školu završio da ga to nisu naučili, dali je on tupina ili je zapravo prava tupina njegov profesor matematike koji ga je zapravo gadno prevario.

No da ne duljim, ono što želim reći je da treba formirati sustav pomaganja i poticanja za studente i učenike koji će imati odvojeno socijalni karakter od poticajnog karaktera kao nagrada za najbolje. Treći element koji bi se trebao preklapati s oba prethodna elementa je usmjeravanje u deficitarna zanimanja gdje se za to formiraju dodatne stipendije ili dobivaju dodatni bodovi.

Sustav povećavanja školarina sumnjam da će omogućiti povećanje broja školovanih, a pogotovo se to odnosi na one koji ne žive u mjestima gdje su naša sveučilišta zgurana. Ako se danas maknemo u manja naselja pronaći ćemo ozbiljan manjak školovanih stručnjaka budući da mnogi nisu mogli ili ih nitko nije pogurao (a oni koji su otišli se često nisu više vratili). Za mnoge obitelji je ulazak u dodatni trošak od 2-4.000 kn mjesečno nešto u što ne žele ili ne mogu ulaziti, pogotovo kad ima više djece i da budemo ravnopravni najjednostvnije je nikom ništa.
Zar je tako nemoguće ostvariti situaciju gdje se određenom broju maturanata uz diplomu uručuje i stipendija, naravno ne po "babi i stričevima" nego na temelju jasnih kriterija koje si je lokalna zajednica postavila. Stvarno bih volio znati koliko općina ili gradova ima takvu stavku u svom proračunu.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

za rješenje studentskog

za rješenje studentskog problema par stvari je ključno

- uvesti plaćanje za sve koji mogu platiti
- za sve studente koji ne mogu platiti - kontrolirati da nemaju mobitele, da ne posjećuju kladionice. I naravno platiti im studij i smještaj
- ako padnu dvije godine - ukinuti sve beneficije (ako ih primaju)...

sad će se sigurno javiti da imamo premalo fakultetski obrazovanih i da će ih biti još manje ovih mjerama - neće. Jer će studirati oni koji to stvarno žele, oni će i završiti, biti će više motivirani i dobiti će bolju kvalitetu. Bolje je imati jednog superkvalitetnog faklultetski obrazovanog managera nego 100 današnjih studenata koji ispadnu s faksa a intelektualno su na istom nivou kao i ekipa koja je stala nakon srednje škole... od takvih nikakve koristi, samo se uvaljuju u državnu službu gdje primaju na principu "imaš li potrebni papir".

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

za rješenje studentskog

za rješenje studentskog problema par stvari je ključno

- uvesti plaćanje za sve koji mogu platiti
- za sve studente koji ne mogu platiti - kontrolirati da nemaju mobitele, da ne posjećuju kladionice. I naravno platiti im studij i smještaj
- ako padnu dvije godine - ukinuti sve beneficije (ako ih primaju)...

Od ove tri stvari, samo treća ima smisla. Prve dvije su u osnovi pogrešne. Ne smije se ljude diferencirati u smislu pristupa javnom sveučilištu po imovnom stanju - imovno stanje je pitanje za poreznu politiku, a pred sveučilištem bi svi trebali biti jednaki, odnosno diferencija bi se trebala vršiti isključivo po znanju i uspjehu.

Ja mislim da je osnovni problem što su studenti, iako punoljetni ljudi, u podredjenom položaju kao ekonomski subjekti. Zapravo, oni su objekti u ekonomskoj igri na relaciji država-sveučilišta-roditelji/staratelji, osim onih koji svojim radom djelomično pokrivaju troškove studija. Takav položaj ekonomskog objekta, odnosno financijska ovisnost studenata o nekome trećem do u kasne dvadesete, teško invalidira mentalni sklop tih ljudi, i jasno je da kada se nakon završetka studija odjednom nadju u jednom svijetu gdje vrijede sasvim druga pravila ekonomske i ine odgovornosti, dožive šok.

To bi se moglo izbjeći sistem državnih studentskih kredita, dostupnih svim studentima. Dakle, jedan (veći) dio novca koji država danas daje sveučilištima (onaj dio koji se troši na nastavu), trebalo bi dati direktno studentima. Svaki student dobio bi dvije vreće s novcem: jednu za platiti školarinu tamo gdje se je upisao, a drugu od koje bi pokrivao troškove života. Taj novac ne bio poklon, već kredit koji bi se u nekim uvjetima mogao pretvoriti u nepovratnu stipendiju - skoro potpuno ili djelomično. Iznos bi trebao biti toliki da pokriva najosnovnije životne potrebe i cjelokupnu školarinu. Onim studentima koji završe najkasnije s jednom godinom gubitka (ne smije se zaboraviti da studij ipak nije mehanički rad, već ipak zahtjeva malo slobode) , dug bi se mogao oprostiti (minus recimo 20%), što odgovara besplatnom studiranju, plus neka stipendijica. Oni koji završe u roku, ne bi platili ništa. Onima manje uspješnima, dug bi se samo djelomično opraštao i oprost bi oštro padao, tako da oni koji izgube 3 ili više godina moraju vratiti sve.

Ne znam koliko bi to koštalo, ali imam osjećaj da bi društvo u cjelini profitiralo. Student bi od prvog dana studija bio suočen sa eksplicitnom financijskom odgovornošću za novac koji troši. Nad glavom bi visio mač velikoga duga u slučaju neuspješnog studija. Nasuprot tome, motiv za redovan završetak bio bi vrlo jak, jer bi to značilo veliku novčanu razliku u trenutku završetka. Osim toga, studenti bi se oslobodili financijske ovisnosti o roditeljima.

Oni studenti koji to ne žele, ne bi morali ući u ovaj aranžman, već platiti studij iz nekih drugih izvora ako im se to čini povoljnijim.

The Observer

Tko je glasao

marin držić super bijese

marin držić

super bijese na potenciju
vrućina ti prija

kad je jedan moj rođak ulazio u savez komunista jugoslavije
svi smo ga u čudu pitali zbog čega - zašto
a on je cool odgovorio
napredovati ću u karijeri i podrivati ću ih iznutra

čini se da je bijes otpočeo sa podrivanjem hadezeja
iako ne znam da li je član njihovog saveza, odnosno zajednice, kako se to danas veli

marin držić

Tko je glasao

Ne smije se ljude

Ne smije se ljude diferencirati u smislu pristupa javnom sveučilištu po imovnom stanju - imovno stanje je pitanje za poreznu politiku, a pred sveučilištem bi svi trebali biti jednaki, odnosno diferencija bi se trebala vršiti isključivo po znanju i uspjehu.

Možda da svi koji prođu prijamni se upišu besplatno, a kasnije tko ne položi prvu godinu da mu linarno rastu troškovi, a onaj tko uredno položi, dokle je redovan besplatno studira.

Tko je glasao

4 zvjezdice bijesudrugom,

4 zvjezdice bijesudrugom, definitivno zaslužuju i komentar :-)))

U sridu majstore, u sridu !!! (ali, i ovo što griotta niže kaže treba uzeti u obzir).

Tko je glasao

Znaš što, bijes drugi.

Znaš što, bijes drugi. Baš me zanima što si ti studirao!?
Ono, najlakše da je sve studente strpati u ropstvo ili potpuno ukinuti studije. Studenti ne mogu završiti u roku studij, zato što im roditelji nemaju novaca da im omoguće i ove "besplatne studije". Zar ti misliš da oni stvarno svi nemaju želju da završe. Ali ti meni objasni, kako studirati kada nemaš osnovnih sredstava za život, kada ti jedva roditelji sa svojim plačama preživljavaju. Više od 70% hrvatske su siromašni i nemaju za život. Najmanje se izdvaja za školovanje, u potrošačkoj košarici.
Istovremeno, od univerzijade nije napravljeni niti jedan novi dom, niti jedan novi studntski ležej.
Pogledaj malo kako to imaju organizirano vani. Gdje stvano svi mogu završiti i bogati i siromašni i gdi svako ima istu priliku. Ovdje jednostavno nemaju svi priliku.
A to što se stalno pozivaš na mobitele, imaš li ti možda mobitel? Koliko trošiš na njega? Dali možda pušiš? Koliko trošiš na cigarete?!
Što to znaći, ako si student, nemaš pravo na nikakav život, nego moraš stalno biti pod režimom
I samo za kraj, reci mi kako ti zamišljaš da si ljudi plačaju studij?
Ako je četveročlana obitelj, dva roditelja, dvoje djece, svaki od njih zarađuju po 4 000 kn (ako imaju sreće). Djeca još moraju raditi da si priušte bilo šta, i još studirati. Pa kada da to sve stigneju.
Što vi pričate bajke o plačanju.
A da mi još ne spomeneš stipendije. Znam, sto posto pouzdano, da su se stipendije dodjeljivale bez kriterija!!!!!!!!!
One stipendije, za top studente, što toliko reklamiraju. Bez ikakvih kriterija. Poznam osobu koje je paralelno studirala na matematici i fizici, rektorova nagrada, prosjek 5.0, nije je mogao dobiti, i nije mogao završiti na vrijeme, jer se sve razdužilo za koju godinu jer više ga roditelji nisu mogli financirati pa je morao raditi. Sada je zbriso van.
Ono, daj se spustite na zemlju, molim vas

Tko je glasao

ne trebaš se puno sekirati

ne trebaš se puno sekirati oko bijesa i njemu sličnih koji se zalažu za plaćanje studija.
oni su ti poput trkaćih konja kojima stave one nekakve štitnike za oči ili kako li se to već zove, tako da mogu vidjeti samo ispred sebe da se ne bi slučajno prepali kad bi im se proširio vidokrug i kad bi vidjeli da je život i svijet malo više od novca i trke za novcem.
sve što oni vide je novac i sva rješenja im nudi samo novac.

Tko je glasao

sve što oni vide je novac i

sve što oni vide je novac i sva rješenja im nudi samo novac.
Konačno smo dočekali da je jako dobro što je tako, što jure na novac kao bikovi na crvenu krpu.

Kao što se vidi, krenulo je neizbježno. Što više maoističkih objava o uspjesima to alikvotno padaju dionice, cijene i povjerenje u te silne uspjehe a raste potražnja, cijena i plaćanje bilo čega što može pomoći, pa i najobičnijih informacija a svjeta da ne pričam, jer takve obične stvari odlučuju o više odd 30 % i ključnom, preživljavanju ili bezuvjetnoj kapitualaciji.

Zato je jako dobro što još praše juriši na crvene krpe, što se čvrsto slijede takve niti, jer ključno pomažu obratima u poslovanju - još malo i vrapci će znati kako se stvari kreću i okreću.

A ti vrijedni mlađi ljudi ne trebaju globalno brinuti oko smjerova - bez dvojbe ide još tvrđa igra i bez dvojbe pobjeđuje minimalizam, uključujući stvarnu pamet, znanje i rad.

Tko je glasao

samo me je strah da ne bi

samo me je strah da ne bi kad dođe do obrata napedne snage ne bi počele trčati prema nekim drugim sljeparijama.

Tko je glasao

ne bih htjela da se ovo

ne bih htjela da se ovo pretvori u još jednu raspravu o financiranju i školarinama.
u principu se slažem s tobom, ali uz dvije korekcije. kao prvo, zašto bi plaćali svi koji mogu plaćati? moram priznati da to nisam očekivala baš od tebe, nije u skladu s tvojom uobičajenom filozofijom. da konkretiziram, zašto bih ja koja sam u top 10% plaćala samo zato što mogu plaćati, a netko drugi bi bio u 10% najlošijih i ne bi plaćao samo zato što ne može plaćati? hoću reći da treba primijeniti 2 kriterija - i socijalni kriterij i uspjeh (po tom sustavu funkcionira npr državna stipendija koja ima odvojene kategorije za izvrsnost i za socijalni kriterij).
kao drugo, moraš priznati da baš i nije neki pokazatelj rastrošnosti imati mobitel. kao prvo, mobitel možeš kupiti već za 100 kn preko oglasnika a kao drugo možeš trošiti 50 kuna u 90 dana što moraš priznati da nije mnogo, osobito recimo za nekoga tko studira izvan mjesta stanovanja pa se mora ako ništa drugo s vremena na vrijeme javiti roditeljima. nemoj nas zbog 100 kn (jednokratnih) i manje od 18 kuna mjesečno tjerati u srednji vijek.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

zašto bih ja koja sam u top

zašto bih ja koja sam u top 10% plaćala samo zato što mogu plaćati, a netko drugi bi bio u 10% najlošijih i ne bi plaćao samo zato što ne može plaćati?

Imaš pravo za ovo, vani je to riješeno tako što fakultet osigura stipendije onima koje želi na svojem faksu a oni si to ne mogu priuštiti...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

i ti i bjes ste u krivu oko

i ti i bjes ste u krivu oko plaćanja studija.

studij bi morali plaćati oni koji studiraju na privarnim fakultetima, a studij bi morao biti besplatan onima koji se upišu na fakultete koje je osnovala država i koje plaćamo mi iz poreza.
isto kao što školarinu plaćaju oni koji idu u privatne škole, a besplatna je za one koji idu u državne.

Tko je glasao

magarac ne kuži da se ovdje

magarac ne kuži da se ovdje radi o prije svega utjerivanju novog mentalnog sklopa u narod, a tek u fazi 2 je stvarni financijski red, tj. definiranje tko mora platiti i koliko...

i to iz razloga kojega griotta opisuje - studiranje po 7 godina i slično...a da barem nakon tih 7 godina izađu vrhunski stručnjaci... dobijemo nažalost samo nove brojeve na burzi gdje su i dalje na trošak države..

ovom narodu PRIMARNO nedostaje osjećaj da SVE netko mora platiti, da sve KOŠTA. I da to ugrade u svaki svoj korak..

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

kužim ja da se tu radi o

kužim ja da se tu radi o utjerivanju novog mentalnog sklopa, samo se meni taj mentalni sklop u kojem se sve rješava novcem nikako ne sviđa. tu je i problem da sve greške sustava moraju plaćati budući studenti koji nisu nimalo odgovorni za stanje u visokom školstvu.

svi mi plaćamo fakultete iz poreza, a kako zaposleni na fakultetima poštuju to što ih plaćamo. zašto bi budući studenti bili kažnjeni jer je sustav bio loše organiziran, jer su neki fakulteti funkcionirali kao obiteljske tvrtke, u kojoj se zabošljavaju rođaci, prijatelji, ljubavnici/ljubavnice sadašnjih zaposlenika faksa. hoće li i profesori plaćati za svoje gluposti. hoće li političati i zaposlenici ministarstva plaćati svoje greške i propuste.

Tko je glasao

ovom narodu PRIMARNO

ovom narodu PRIMARNO nedostaje osjećaj da SVE netko mora platiti, da sve KOŠTA. I da to ugrade u svaki svoj korak..
Bilo bi odlično da je to moguće, ali nije.

Vjerojatno prevladava osjećaj da sve netko mora platiti, da sve košta, čak i jako dobro znanje i iskustvo, ali i sva sila glupih i veoma pametnih razloga zašto se to ne ugrađuje u svaki korak. U svakom slučaju svijest o tome bar sada jako raste, samo su velike gužve i nedoumi kako i kuda

Ključni razlog za pametno ignoriranje toga jest iznimno znanje i iskustvo da je to smisleno samo do odrđene granice a da pretežno daje kontra rezultate, a naročito iznimni rad, rezultati i plaćanja - što više toga to više minusa, do pogubnih. Jedan jaki val je prošao sa sličnim, tko zna koji put ponovljenim rezultatima - banke i ostali financijski biznis su se nakrcavale dobiti više od 20 % više svake godine (nitko nikada ne bi mogao servisirati samo to), razne dobiti slično a naročito tržišne i državne gradnje a da su pri tome strašno rasla i neplaćanja i dugovanja, strukturna prolupavanja nastavila rasti slični tempom itd.

Mislio tko ovako ili onako, iznimne količine milijardi i svačega su otišle u krive neekonomične vode a troškovi i razni trash se je povećao, pa je razna pamet i sposobnost tu ispala i "glupa" i "kontraproduktivna" i sada je zbilja krenulo doba sinteze, u kojem će konačno biti slomljene ideje podvucimo crtu s tim kakvo je takvo je - to je i inače nešto van pameti a sada vjerojatno ne ide ništa značajno bez minimalnog izmirivanja ceha, preplaćenog i neplaćenog. Pijanke su dugo trajale.

Naprosto je jako nemoguće da mladi i oni rjeđi koji i inače stvaraju isfinanciraju tekućih cca 100 mlrd EUR-a za infratsrukturu vlasnikea nekad zajedničkih stanova, nekretnina i raznog casha, razne kamate i još sebi osiguraju školovanje, rad i sve po jako velikim cijenama. A nije više nitko "lud" da se time i idejno bavi (npr. osnovati ćemo novi Microsoft, zraditi 100 mlrd dolara i pokloniti ovim jebivjetrima, jer kao i oni volimo kardeljizam, maoizam, tuđmanizam i razne spike.

Tko je glasao

ovom narodu PRIMARNO

ovom narodu PRIMARNO nedostaje osjećaj da SVE netko mora platiti, da sve KOŠTA.

Ovo je tužna istina koja vrijedi i u obrazovanju i u zdravstvu.

Što se tiče naših studija uglavnom zbog neodgovarajućih programa mrcvare studente i na kraju im ne daju ono što je najvažnije, a to je konkretno znanje primjenjivo u praksi. S druge strane vjerojatno smo svjestski šampioni po količini nepotrebnih stvari koje moramo naučiti. Što se prolaznosti i dužine studiranja tiče, kad bi se program prilagodio stjecanju praktičnog znanja ( svi bi za ocjenu morali proći praktično ključne stvari, ne bi bilo moguće se izvući kao sada) studiranje bi kraće trajalo. U Americi većina studenata u roku završava. Zato treba prilagoditi programe da izbacuju kvalitetnog studenta koji odmah može početi raditi oboružanog konkretnim znanjem.

Tko je glasao

što se mene tiče, ti si u

što se mene tiče, ti si u krivu.
prosjek studiranja je preko 7 godina, i to za 4-ogodišnji faks. po 5-ogodišnjoj bolonji sad ćemo vidjet hoće li to ostati na toj razini ili će nagurati na 9 godina.
drugim riječima, prosječni student svaku godinu polaže gotovo dvije godine. koja je granica tolerancije države? ja nisam za to da ju se traži. besplatan faks uspješnim studentima i prosječnim studentima koji si ga ne mogu priuštiti, a svi ostali neka plaćaju.
osim toga, i ovo što se plaća je o tvrdnjama dekana daleko ispod onoga što jedan student zapravo košta. koliko je to istina ne mogu provjeriti jer je proračun faksa tajan.
privatni fakulteti naravno, neka se plaćaju. to ću biti toliko korektna da niti ne komentiram. imam svoje mišljenje o njima i ono nije dobro.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

studenti ne koštaju

studenti ne koštaju fakultete. fakulteti koštaju porezne obveznike.
mi plaćamo troškove fakulteta, ako se ne fakultetina ne znaju organizirati tako da studenti završe u roku i da upisuju oni koji mogu i žele završiti studij to je problem kadra na fakultetu.

po meni nije toliki problem što neki studiraju 6-7 godina koliko je problem što se neki profesori (poput one državne tajnice za nastavu Dijane Vican) u cijeloj akademskoj godini na fakultetu pojave 6-7 puta.

Tko je glasao

Izgleda da se u ove 24

Izgleda da se u ove 24 godine baš ništa nije promjenilo. Kad čitam tvoj dnevnik i komentare, imam deja vu. Isti problemi i priča kao prije 24 godine, od domova do duljine i prosjeka studiranja. Mjenjaju se države sustavi, ali studiranje i sve što ide uz tu aktivnost ne.

Tko je glasao

Neće studirati "oni koji to

Neće studirati "oni koji to stvarno žele", nego samo oni koji će imati dovoljno novaca za studiranje - možda iz onih famoznih Tuđmoanovih 200 bogatih obitelji?

A treba se i zapitati kakav je to sustav u kojem studenti ispadaju van i u kojem sustavu njih samo 10-20 % diplomira (ili koliko već). NIje li to neefikasno trošenje sredstava i resursa?

I treće, Hrvatskoj trebaju i , kako ti kaže superkvalitetni fakultetski obrazovani manageri, ali nije sve u managementu. Bill Gates je možda bogat čovjek, (bio) na čelu Microsofta, ali pitam ja tebe, a tko je izmislio računala, tranzistore, poluvodičku tehnologiju koja stoji iza toga...

Tko je glasao

A treba se i zapitati kakav

A treba se i zapitati kakav je to sustav u kojem studenti ispadaju van i u kojem sustavu njih samo 10-20 % diplomira (ili koliko već). NIje li to neefikasno trošenje sredstava i resursa?

preispitivanje je na mjestu
no treba se zapitati da li studenti doista imaju motivaciju dovršiti fakultet?
meni se čini kako je to jedan od ključnih kotačića koji nedostaje i sklon sam podržati ovo što je napisao bijesdrugi

malo performance measurementa nije nikoga ubilo, kako uostalom da sustav napreduje ako ne mjerimo kako on funkcionira

p.s. koliko god bill gates bio sjajan primjer, on i njemu slični su ipak anomalija; bogatstvo se iznimno rijetko zarađuje preko noći (legalno bogatstvo), a kada je i stvoriš preko noći obično ta noć traje godinama i uključuje tisuće i desetke tisuća radnih sati. također, kada i govorimo o bogatstvu, treba opet razlikovati ono koje je stvoreno radom i znanjem u odnosu na ono koje je stvoreno iz eksternih faktora (kao primjerice trenutno popularni rast nekretnina)

Tko je glasao

no treba se zapitati da li

no treba se zapitati da li studenti doista imaju motivaciju dovršiti fakultet?

a odgovor opet ide na stranu sustava - studenti možda ni nemaju motivaciju dovršiti fakultet brzo, a zašto? loše mogućnosti zapošljavanja, loša kvaliteta studija, otežavanje studija itd. itd.

A da je performance sustava loš, pokazuje i ovaj primjer: student koji na bolonji ne uspije ostvariti uvjet za upis u višu godinu, recimo, ne položi jedan jedini ispit, ma koliko taj ispit bio "sitan", slijedeću godinu može upisati samo neke kolegije , no ne i sve. No, evo što se dogodilo na mojem fakultetu u više slučajeva: studenti nisu položili jedan konkretan ispit, koji se sluša u ljetnom semestru. Zbog tog nepoloženog ispita, nisu mogli upisati nijedan drugi kolegij jer svi kolegiji na višoj godini zahtijevaju taj ispit kao preduvjet (neki nužno, a neki apsolutno nepotrebno) - uglavnom, jedan broj studenata je morao čekati ljetni semestar samo da bi odslušali jedan jedini kolegij ponovno! Oni su dakle 6 mjeseci bili "besposleni", odnosno bez ikakvih obaveza na faxu, samo zato jer je sustav loše iskombiniran. Nije li to loše korištenje resursa?

Osim tog, ne studiraju svi ekonomiju :)

Tko je glasao

a odgovor opet ide na stranu

a odgovor opet ide na stranu sustava - studenti možda ni nemaju motivaciju dovršiti fakultet brzo, a zašto? loše mogućnosti zapošljavanja, loša kvaliteta studija, otežavanje studija itd. itd.

Iako je mrak ovo istaknuo, to je toliko krivo da se mora dva puta istaknuti....

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci