Tagovi

Vjetroelektrane u Europi danas i predviđanja za 2020. i 2030. g.

Kako je moj prethodni dnevnik, Europa promovira investicije u solarnu energiju, solidno čitan, komentiran i ocjenjen, dozvoljavam sebi da vas zagnjavim prenoseći i novi tekst s bloga Ekološka ekonomija".

European Wind Energy Association - EWEA: EU reaches 100 GW wind power milestone

Rast instaliranih kapaciteta vjetroagregata u Europi 1995.-2011.Europski savez na energiju vjetra (EWEA) objavio je da su instalirani kapaciteti vjetroelektrana u Europskoj uniji premašili međaš od 100 gigavatta. Trebalo je 20 godina da porastu od nula do 10 GW, a 13 godina da se od 10 dođe na 100. Polovica trenutnih kapaciteta bila je instalirana tijekom zadnjih šest godina.

Da pokriju današnju potrošnju vjetroelektrana, u TE na ugljen bilo bi potrebno 72 milijuna tona kamenog ugljena. Vlakovi, koji bi taj ugljen prevozili, bili bi ukupne duljine 11.500 kilometara. U TE na plin, bilo bi potrebno 42 milijarde prostornih metara prirodnog plina. Cijena ugljena bila bi 5,0 milijardi eura, a plina 7,5 milijardi.

Tijekom 2011., po Wind in power: 2011 European statistics, na mrežu je bilo uključeno 9.616 MW (ali je i isključeno 216 MW). To je jednako kao i prethodne godine, a manje nego 2009., kad je bilo priključeno rekordnih 10,5 GW. Krajem 2011,  bilo je ukupno 93.957 MW instaliranih kapaciteta.  To je 10,5 posto kapaciteta svih elektrana u EU.  U prosječno vjetrovitoj godini, VE mogu proizvesti 204 TWh (milijardi kilowattsati) i pokriti 6,3 posto ukupne potrošnje električne energije; s ovogodišnjim povećanjem, to će biti oko 7%.

Više od polovice svih kapaciteta nalazi se u Njemačkoj i Španjolskoj (29,1 i 21,7 GW). Slijede Francuska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo s između 6,5 i 6,8 GW, a zatim Portugal (4,1) i Danska (3,9). Jedino Slovenija i Malta su na nuli. Gledajući prosječnu godišnju proizvodnju VE u odnosu na potrošnju, na prvom je mjestu Danska Danska sa 25,9%, slijede Španjolska (15,9), Portugal (15,6), Irska (12,0) i Njemačka (10,6%).

Godine 2008., prvi put je među novoinstaliranim energetskim kapacitetima vjetar bio na prvom mjestu, sa 35 posto. Slijedili su plin i sunce. Godine 2011., vjetar je na trećem mjestu sa 21,4 posto, za vlas iza plinskih elektrana koje su imale 21,6 posto. Daleko na prvom mjestu bili su fotonaponski sustavi sa 46,7 posto (21 GW). Obnovljivi su ukupno činili 71,3 posto.

U termoelektranama na ugljen instalirano je 2011. godine 2.147 MW (4,8%), a isključeno 840 MW. Ovo je druga godina zaredom da je saldo za TE na ugljen pozitivan.  (Pstoji i tehnički napredak kod novih elektrana na ugljen. Postoje naznake da će u slijedećim godinama doći do djelomične renesanse termoelektrana na ugljen, ne na račun obnovljivih, nego plina. To se u Europi odnosi na zemlje koje imaju domaći ugljen. Vjerojatno ukupni kapaciteti neće biti bitno povećani, nego se nadomještaju starija postrojenja, ali su nove elektrane učinkovitije i čišće, a također i fleksibilnije, što je inače prednost plinskih.)

U nuklearnim elektranama, 331 MW je priključeno, a 6.263 MW isključeno (prvenstveno u Njemačkoj nakon nesreće u NE Fukušima Daići).

Ukupno je u 11 godina, 2000.-2011., u Europsko uniji (sumirajući podatke za 27 sadašnjih članica)  instalirano 302,6 GW novih kapaciteta. Od toga je plin 43 posto, vjetar 28,2 posto, ostali obnovljivi 19,6 posto. U tih je 11 godina isključeno s mreže više kapaciteta nego što je priključeno termoelektrana na ugljen (-10,3 GW), naftu (-14,2 GW) i nuklearnih (-13,5 GW).

U izvještaju Pure Power: Wind Energy Targets fo 2020.  and 2030., EWEA analizira nacionalne akcijske planove 27 zemalja članice EU, sačinjene 2010. g., u skladu s direktivom koja je svakoj članici propisala obvezujući cilj za udio obnovljivih izvora energije 2020. g., tako da 20% ukupne energije i 34% električne energije u EU bude iz obnovljivih izvora. Ukupno, po istaknutim ciljevima, za 2020. g. planirano je 213 GW instalirane snage u vjetroelektranama što bi pokrilo 14% potrošnje. Vjetar bi time pretekao hidroelektrane po proizvodnji. HE bi pokrile 10,5%, biomasa 6,7, solarni FN sustavi 2,4 i ostali obnovljivi 1,0%. Europska komisija, po procjeni prihvaćenoj 2009., predviđa 222 GW, a EWEA 230 GW.

Komisija je ranije redovno znatno podcjenjivala mogućnosti vjetra. Prvi put kad je uzet u obzir, 1996., procjena je bila da će u EU (s tadašnjih 15 članica) biti instalirano 8 GW 2010. g., a to je ostvareno već 1999.. Nakon toga prihvaćene su poticajne mjere za vjetar i procjenjivalo se da će one dovesti do kapaciteta od 40 GW 2010.. Zatim su procjene šest puta povećavane. Jednako je bilo s procjenama koje je pravila Međunarodna energetska agencija (IEA).

Za 2030. g, EWEA predviđa ukupno instalirane kapacitete vjetroelektrana od 400 GW, koje će pokriti 28,5% potrošnje električne energije u Europi. Očekuju da će nakon 2020. g. opadati gradnja novih VE na kopnu, a znatno rasti gradnja pučinskih VE. (Trenutno su u zakašnjenju neki projekti pučinskih VE u njemačkom priobalju na Baltiku, jer kasni gradnja visokonaposnke prijenosne mreže prema kopnu.) Potonje su danas još u razvoju i gradnja je bitno skuplja, ali je godišnja proizvodnja po jedinici instalirane snage (capacity factor)  znatno veća; očekuje se da će prosječni capacity factor porasti i za kopnene VE zahvaljujući tehničkim poboljšanjima, a također i gradnji na novim povoljnim pozicijama u zemljama koje tek počinju razvijati vjetroenergetiku.  Očekuje se da će godišnja proizvodnja po jedinici instalirane snage biti ekvivalent od oko 3.750 sati rada punim instaliranim kapacitetom za pučinske, a 2.360 za kopnene VE (danas je za kopnene oko 2.150,  a u Njemačkoj samo oko 1.700, jer su zbog velikih poticaja građene i na manje povoljnim mjestima, a ima već i starijih koje su manje učinkovite).

Jedno poglavlje navedenog izvještaja EWA posvećuju danas još vrlo nesigurnim procjenama  budućnosti električnih cestovnih vozila. Električni motor znatno je učinkovitiji od motora s unutrašnjim sagorijevanjem, a koliko je ukupno "čist" ovisi naravno o tome, na koji se način proizvodi elektrika koju troši. Uz konzervativnu pretpostavku da će prosječni električni automobil trošiti 20 kWh na 100 km (prodviđa se da bi se to moglo smanjiti na 11 tehničkim poboljšanjima) i prelaziti 10.000 km godišnje (koliko prelazi današnji prosječni automobil), proizvodnja VE 2020. bila bi dovoljna za 290, a 2030. g. za 577 milijuna automobila. (Godine 2009. u EU-27 bilo je ukupno 236 milijuna automobila. Njemačka predviđa 6 milijuna električnih automobila 2030. g.)

EWEA smatra izvodljivim i poželjnim da EU godine 2050. sve potrebe za električnom energijom (oko 5.000 TWh/g - danas oko 3.100) zadovoljava iz obnovljivih izvora, od čega bi vjetar davao 50%.

Komentari

Danska energetika danas i do 2050.

Kad govorimo o vjetru, Danska je i danas nezaobilazna. Dajem ovdje poveznicu i sažetak članka, da ne otvaram novi dnevnik.

Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)

Sažetak:

Godine 2011. obnovljivi izvori pokrili su 23,6% potrošnje primarne energije i 40,7% električne energije, od toga vjetar 28,1%. Najvažnija je biomasa. Ukupna potrošnja energije je opala u odnosu na 2010. i sad je gotovo jednaka kao i 1990., a emisija ugljičnog dioksida iz energetike opala je za 19,5%.

U taj razvoj ulažu znatan novac. Danska energetska agencija zapošljava 250 stručnjaka, koji puno radno vrijeme posvećuju strateškim energetskim pitanjima. Strategija se svake godine provjerava i prilagođava.

Cijena struje za kućanstva najviša je u Europi (za industriju je prosječna), ali javnost to prihvaća jer novac odlazi u korisne svrhe. Lokalne zajednice, udruge, kooperative, poljoprivredne zadruge i pojedinci intenzivno sudjeluju u osmišljavanju i provođenju programa.

U ožujku ove godine, parlament je prihvatio novu energetsku strategiju, po kojoj će se već 2020. g. iz vjetra pokrivati 50% potreba za električnom energijom.

Dalji ciljevi još su ambiciozniji: do 2030. godine potpuno eliminirati ugljen i naftu iz proizvodnje električne energije, već 2035. iz obnovljivih pokriti sve potrebe za električnom energijom i toplotom, a 2050. također i sve potrebe u industriji i prometu – stopostotno obnovljiva nacionalna energetika!

Dalji ključni element plana je razvoj “pametne električne mreže” (smart grid). To je preduvjet, da bi mreža mogla primiti udvostručenu proizvodnju vjetroelektrana i bioplina.

Također će se poticati konverzija sadašnjih termoelektrana s ugljena na biomasu. Najveća energetska kompanija u Danskoj, DONG Energy, planira današnji odnos od 15% biomase i 85% ugljena obrnuti.

Tko je glasao

Vjetar

U prethodnim raspravama na to sam želio ukazati. Sada pokušavam potvrditi to danskim primjerom.
@Zorane, ne možete ispred svih alternativnih izvora staviti znam jednakosti.
Danci dakle pametno povećavaju odio dobiven iz vjetroelektrana.
Energija vjetra, da.
Fotonaponski paneli, veliko ne (detaljnije razloge iznio sam u prošlim raspravama).

->Pointer

Tko je glasao

Pa ćuj, nitko mene ne plaća da promoviram solarnu. :)

A niti vjetar. Radim to za osobno zadovoljstvo. Čak sam odustao i od društvenog angažmana: mirim se s time da sva moja pamet onima koji u ovoj zemlji odlučuju ili utječu na odluke, uključivo "zelenu" društvenu i političku scenu, nije potrebna, dapače je štetna.

U energetici, kao i drugdje, kod nas ionako racionalna rasprava ne utječe na odlučivanje, a "sagledavanje općeg interesa" je prazna fraza, politika je samo usklađivanje lobija, na osnovu parcijalnih i kratkoročnih interesa. Zato smo tu gdje jesmo. Svaki korak sam po sebi može biti dobar, ali ako se nema strategije, sve vodi u bezizlazje.

Nisi jedini koji tako razmišlja, npr. vrlo poznati kolumnist "Guardiana" George Monbiot također je protiv znatnih subvencija za FN. Austrija je ukinula subvencije za postrojenja veća od 500 kW, ali dodatno potječe integriranje FN sustava u zgrade! Možda bi i Hrvatska mogla o sličnome razmisliti.

Napisao sam i jedan kraći članak (samo prikaz dva članka s neta) Solarna termoelektrana u Maroku – vizije i kontroverze, to se doduše odnosi na solarnu termoelektranu.

Razlika svakako postoji u tome, što je vjetar zrela tehnologija, komercijalna ili na pragu komercijalnosti, a fotonaponi su još uvijek u razvoju. Ne može se mjeriti istim aršinom. Evo recimo EU ulaže 13 milijardi dolara ili više u ITER projekt, razvoj fuzije, a to je još u fazi istraživanja, nije proizveden ni wat korisne energije i neće još bar 10 godina, ali osobno mislim, da je sasvim OK da se to ulaže.

Opet, imamo i mi dvije tvornice solarnih panela, pa tu imamo neki interes, da država stimulira, neka se i kod nas sadašnjih oko 2 MW instaliranih poveća, na par desetaka. To je ulaganje u razvoj. Njemačka i Italija uložile su mnogo više. Natko Urli, znanstvenik koji radi na solarnim ćelijama, pisao je 2005. kako je Njemački plan instaliranih 1.000 MW u PV godine 2010. ambiciozan. A postigli su 10.000 2009. g, sada su prešli 30.000. Istina, koliko vidim, čak i sami su zbunjeni, prebrzo je išlo. Vlada je dala puno novca - doduše, Njemačka novca ima, slažem se, i to je faktor, dostupni kapital. Ali i ukupna cijena instalacije u Njemačkoj je danas duplo manja nego u SAD!

Vjetar je za Hrvatsku vrlo konkretna perspektiva i do 2020. godine, osam godina, i u Strategiji energetskog razvitka je predviđeno da imamo 1.200 MW instaliranih. To je realno ostvarivo, uz ulaganja u mrežu, a HEP-OPS čak i radi na tome. Suradnja sa susjedima, recimo Slovenija je uz Maltu jedina u Europi koja nema ništa vjetroelektrana, ali kako čujem grade jednu reverzibilnu hidroelektranu. Možda gradnja RHE, upravo je unesena u prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije RHE Korita na Cetini. (Vidi moj članak Uklapanje nestalnih izvora u električnu mrežu: reverzibilne hidroelektrane. ) One bi davale između 2,5 i 3 TWh godišnje, više od 10% potrošnje; a u EU u cjelini, 14% ili nešto više. Ne bi trebalo biti nikakvih problema da se to nakon 2020. bitno poveća.

Dakle, vjetru dati punu pozornost, a isto tako i poticanju biomase, kao neposrednim rješenjima za hrvatsku elektroenergetiku, nešto se tu počelo, postoje i europski fondovi, a fotonaponske ne ignorirati, ulagati u manje objekte odnosno stimulirati njihovu gradnju, povezati s bitnim promjenama u zgradarstvu (građevinarstvo kod nas - koma što se tiče uvođenja promjena; vidi moj kratki tekst Zgradarstvo: ključno područje za energetsku strategiju), u istraživanje i razvoj. Također držati na oku što se događa s električnim automobilima - nažalost je pretjerano očekivati da kod nas banke i država pokažu interes za stimuliranje razvoja - oni koji se kod nas time bave i postigli su neke uspjehe (malac iz Samobora - najmoćnija električna jurilica na svijetu do 1000 KS), prodat će svoju pamet strancima.

Na osnovu svojih proučavanja u posljednjih 2-3 tjedna (nešto sam pisao i ovdje na Feniskovom djevniku, još ću detaljnije to prikazati) došao sam do zaključka, smatram vrlo čvrsto potkrijepljenog, da nam ulaganje u TE Plomin C od 500 MW, na uvozni ugljen za koji će se plaćati minimalno 120 milijuna dolara godišnje, uopće nije potrebno. Bacanje novca, jednostavno neće biti potreba za strujom u slijedećih 10-15 godina koje bi trebalo time zadovojiti. Zamjena za onaj prvi blok, koji izlazi iz pogona, OK, 100 do 150 MW, sasvim dovoljno, uz zamjenu nekih starih blokova u drugim TE, čime se uvijek nešto dobiva na učinkovitosti i smanjenju emisija štetnih plinova (kao što se i revitalizacijom HE, što je u tijeku i treba biti završeno do 2016., dobiva dodatna snaga).

Tko je glasao

Preduvjet za agresivniji plan

Preduvjet za agresivniji plan izgradnje elektroenergetskih kapaciteta za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora je reorganizacija HEP-a, odnosno zaokret prema proizvodnji struje kao specifičnoj robi za tržište.
Današnji HEP je vertikalno organizirani holding proizvodnje, prijenosa i distribucije. Takav oblik elektroenegetskog sustava imamo samo mi i Bosna i Hercegovina.
On ima svoje prednosti u koordiniranom planiranju investicija između proizvodnje struje, prijenosa i distribucije.
Mana mu je u državnoj arbitraži cijena struje, koja često nema veze s ponudom i potražnjom struje, ali ima veze sa zakulisnim manipulacijama raznih interesnih grupa na raznim energetskim područjima.
Zato mi nigdje ne možemo vidjeti razložno obrazloženje zašto ugljen ili plin, zašto nuklearka ili ne, ili kako to da je HEP iznenada postao faktor u LNG lancu u regasifikaciji tekućeg plina.

Isto je i sa vjetrom ili suncem. Veće investicije u obnovljive izvore energije za proizvodnju struje mogu se očekivati kad se država sama sa sobom dogovori kako će investitori valorizirati svoju investiciju na tržištu struje. FIT-ovi s vremenom nestaju ili se smanjuju. Investitoru mora biti poznato što će se njegovom strujom dogoditi onog dana kad forward contracta nema, a državni HEP transmisija počne laganu i tihu diskriminaciju generatora struje, koji mu nisu po volji, a pravila slobodne tržišne utakmice nisu poznata.

Tko je glasao

Temeljni, dopunski i vršni

Temeljni, dopunski i vršni izvori el. energije.
ne uvažavaš te osnovne parametre u svojim tekstovima.
Osobno nisam ni protiv vjetra ni sunca ni biomase itd sve su to dobrodošli dijelovi mixa ali sustav ne funkcionira ako u sustavu nemaš sve komponente.

Tko je glasao

Ako nešto ne spomenem u svakom tekstu, ne znači da ne znam

Temeljni, dopunski i vršni izvori el. energije. ne uvažavaš te osnovne parametre u svojim tekstovima.
U ovom tekstu nema ništa moje originalno. Prikazujem što piše u nekoliko dokumenata. Ne pravim se pametnijim nego što jesam. S druge strane, bavim se elektroenergetikom 30-ak godina; možeš li prihvatiti hipotezu da sam neke osnove naučio, makar ih i ne spomenuo u svakom članku?

Kad smo kod osnovnih pojmova: "temeljni, dopunski i vršni" ne odnosni se na izvore, nego na postrojenja.

Međutim, sad kad nestalni i neupravljivi izvori postaju veliki postotak, zaista se logika cijelog sustava mijenja i ti pojmovi postaju zastarjeli. VE i SE rade i predaju struju u mrežu kad god mogu i one sad postaju primarne. Hidroelektrane također koliko mogu ali se njima može upravljati kroz akumulacije, a reverzibilne HE spremaju višak kad trenutra proizvodnja premaša potrošnju. Ostale elektrane (uključivo TE na biomasu i geotermalne, koje su obnovljivi izvori ali stabilne) moraju biti fleksibilne i pokriti potrebe kad ih VE, SE i HE ne mogu pokriti. One, dakle, sve postaju "dopunske".

sustav ne funkcionira ako u sustavu nemaš sve komponente
Misliš li da Danci, Švicarci i Austrijanci, koji planiraju imati elektroenergetiku 100% na obnovljivim izvorima, to ne znaju? Da ne spominjemo planove o 80% 2050. g. isl..

Danska
Austrija
Švicarska

O reverzibilnim HE

Tko je glasao

Na prošlotjednom Renewable

Na prošlotjednom Renewable Energy Finance Forum u San Franciscu dogodila se zanimljiva stvar. Predstavnici American Gas Association su na svojoj panel diskusiji pružili ruku pomirenja obnovljivim izvorima, iako su do tada plin i obnovljivi izvori uvijek bili neprijatelji.

http://gigaom.com/cleantech/why-the-natural-gas-lobby-is-wooing-the-clea...

Zastupnici obnovljivih izvora su ostali skeptični, jer sumnjaju da im gas-lobby uvlači trojanskog konja s niskim cijenama shale gasa. Vjetar, sunce i plin mogu ići ruku pod ruku, jer narednih 20 godina sigurno neće biti obnovljivih izvora za pokriće baznih opterećenja, a to znači da je mix vjetra, sunca, prirodnog plina i LNG-a moguć i atraktivan.

Tko je glasao

Obnovljivi i plin

@Hlad, hvala na poveznici, zanimljivo je! Prenijet ću na facebook stranici "Ekološka ekonomija".

U SAD je poseban problem glede plina tehnologija frackinga, koja je plinare katapultirala u velike igrače, ali izaziva zabrinutost i otpor okolišara (environmentalists), koji podupiru obnovljive. Vidjet ćemo kako će s time biti u Europi.

U Hrvatskoj, plinarski i obnoviteljski lobi su surađivali, recimo bila je jedna brošura prije 10-ak godina kako je kombinacija plina i sunca optimalno rješenje za Dalmaciju, također 2008. kad je bila diskusija o energetskoj strategiji.

Kako sam gore napisao u odgovoru na primjedbu macaktoma, sad VE, SE i HE postaju osnova sustava, od ostalih se traži fleksibilnost, a tu su plinske TE u prednosti.

Tko je glasao

reverzibilne HE ne mogu biti

reverzibilne HE ne mogu biti rješenja za sve jednostavno lokacija i mogučnosti za njigovu gradnju nema dovoljno + ogromni su gubitci samim time što ih se mora koristiti i zbog uglavnom veće udaljenosti od centara proizvodnje i potrošnje el energije.
poanta koju iznosim je da među obnovljivim izvorima za sada nije zadovoljavajuće rješeno pitanje temeljne i vršne proizvodnje el. energije.
Btw konstantno navodiš Dansku kao primjer a njihova je situacija je takva da cca 50% el energije dobijaju iz ugljena a ostatak iz vjetra i plina a sa rastom udjela vjetra još više raste udio plina kao nužnog backupa vjetru.I sve to u uvjetima gdje Danska ima gotovo idealne uvjete za iskorištavanje vjetra relativno konstantno iskoristiva snaga vjetra.
http://docs.wind-watch.org/DKELEC.gif
Isplativost vjetra je do 20-30% unutar sustava sve preko toga pojedu gubitci.

Tko je glasao

Razne poante

reverzibilne HE ne mogu biti rješenja za sve jednostavno lokacija i mogučnosti za njigovu gradnju nema dovoljno
Gore sam dao poveznicu na moj članak o RHE. U njemu su i poveznice na studije na tu temu, kontretno ima i case study za Hrvatsku. Ima ih puno više nego što treba.

poanta koju iznosim je da među obnovljivim izvorima za sada nije zadovoljavajuće rješeno pitanje temeljne i vršne proizvodnje el. energije.
Poanta koju ja iznosim, a mislim da sam u pravu prateći svakodnevno vijesti i analize, jest da to pitanje prestaje biti aktualno i postavlja se, kako gore napomenuh, drugo pitanje.

Btw konstantno navodiš Dansku kao primjer a njihova je situacija je takva da cca 50% el energije dobijaju iz ugljena a ostatak iz vjetra i plina a sa rastom udjela vjetra još više raste udio plina kao nužnog backupa vjetru
Navodim i druge primjere i možda bi bila dobra ideja da to i pročitaš. Gore sam opisao što Danci planiraju.

Isplativost vjetra je do 20-30% unutar sustava sve preko toga pojedu gubitci.
Ovu rečenicu ne razumijem. :(

Tko je glasao

planovi s jedno a stvarnost

planovi s jedno a stvarnost je drugo pogotovo ako planove donose političari a ne energetičari.
pa ako za svaki postotak iznad 30% udjela vjetroelekrana u sustavu moraš imati backup u jednakoj snazi plinske turbinske elektrane to je prilično veliki trošak, sa ispod 30% kompenzacije su jeftinije i jednostavnije.
zar stvarno misliš da sa RHE nema gubitaka gubitci su barem 50% ne računajući ono što sam prije spomenuo udaljenost takvih lokacija od centara proizvodnje i potrošnje i tako povećanim gubitcima u transmisiji.
Btw dodatne investicije u RHE treba pripisati vjetru tako da vjetar postaje ekonomski još ne isplativiji.

Po tebi kakav bi bio idealni energetski mix za državu kao što je RH. Pripazi na dnevne fluktuacije potrošnje i sezonske promjene potrošnje.

Tko je glasao

Vjetra i sunca

Vjetra i sunca će biti dok bude zemlje. Prema tome već je jučer trebalo tražiti riješenja kako energiju od njih pretvoriti u energiju koja će služiti ljudima. Ugljen,plin i nafta nemaju budućnosti kao resursi koji će ljudi koristiti u budućnosti. Mnogima je i doživjeti 2000. godinu bila naučna fantastika, a evo nas već na kraju 2012. godine.

Tko je glasao

3. rujna u njemačkoj luci

3. rujna u njemačkoj luci Bremerhaven je krštena neobična plovilica, jack-up vessel, po imenu Innovation. Namjena te ploveće konstrukcije je polaganje temelja za offshore vjetro turbine na dno mora. Operira na dubinama do 65 metara, dugačak je 147 metara, a na sebi ima dizalicu od 1500 tona, najveću na svijetu takve vrste. U prisustvu 600 i nešto uzvanika brod je krstila Mrs Geertrui Van Rompuy-Windels, prva dama Europe, supruga predsjednika Europskog vijeća Herman Van Rompuy-a.
Cijeli projekt zgradnje Innovation-a je simbol pan-europske suradnje:

-Vlasnik broda je kompanija HGO InfraSea Solutions, a dioničari su njemački Hochtief Solutions, belgijski GeoSea (supsidijarija belgijskeDEME group), a ima i nešto francuskog i španjolskog udjela.
- prvi posao za Innovation je konstrukcija velike njemačke wind farme u Sjevernom moru, a developer je francuska Areva.

I na kraju, najzanimljivije za nas... ta vrlo specijalna plovilica je izgrađena u poljskom brodogradilištu Crist Shipyard iz Gdanjska, a suhi dok im je u Gdinji. Taj dok i površina od 28 hektara je nekada pripadala poljskom državnom brodogradilištu Gdynia Shipyard, koje je bankrotiralo pod uvjetima europske komisije, tkzv compensation procedure, to jest prodano je na komade, a jedan dio kupilo je privatno brodogradilište Crist, i to kreditom države, uz odobrenje europske komisije, ali po tržišnim financijskim uvjetima. Kod nas bi svi završili u Remetincu. To je primjer djelomično uspješnog restrukturiranja brodogradilišta kroz uvjetovani bankrot, za razliku od Sanader-Polančec glupog inzistiranja na privatizaciji.
Baltička i sjevernonjemačka brodogradilišta sve se više okreću konstrukciji specijalnih plovila za transport i polaganje vjetro turbina na offshore wind farmama, polaganju visoko naponskih kablova do kopna, i izgradnji transformatorskih stanica na moru.

Tko je glasao

e jesi dosadan s prenosenjem

e jesi dosadan s prenosenjem tekstova sa svog bloga!

Tko je glasao

Ako sam ti dosadan...

... ne čitaj! Ja nastojim davati precizne naslove, tako da je jasno o čemu je tekst.

Mnogi ljudi ovdje, možda većina, prenose tekstove sa svojih blogova. To je jedna od osnovnih ideja ovog "kolaborativnog bloga".

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci