Tagovi

Vjetar u jedrima hrvatskog gospodarstva: jedan od razloga zašto je nuklearka nepotrebna

Šaljem ovo sa zakašnjenjem: nekako se dogodilo da sam ?itav tjedan odga?ao, pa nisam stavio na blog. Prošla nedjelja u Europi je bila obilježena kao Eujropean Wind Day. Uo?i toga, bio sam napisao priop?enje za medije u ime Zelene liste, pridružene ?lanice Europske zelene stranke. Medijske su reakcije bile, o?ekivano, dosta mršave - takve stvari jednostavno nisu dobra tema za medije. Imao sam u nedjelju jedan prilog za Radio Sljeme. Prenosim sada ovdje malo izmjenjeno i dopunjeno. Donosim gotovo isklju?ivo podatke bez komentara, ?vrste ?injenice i brojke, nikakve fantazije.

Ve? od kraja prošlog desetlje?a, vjetroelektrane u Europi više nisu "alternativa", ve? postaju jedan od stubova elektroenergetskog sustva. Brojke su fantasti?ne, ali nažalost u Hrvtskoj je ?ak i stru?na javnost posve nesvjesna dramati?ne promjene koja se doga?a. Spomenimo, primjerice, da je u Španjolskoj tijekom 2007. godine instalirano više od 3.300 megavata novih kapaciteta, što zna?i da se postavljalo deset novih turbina dnevno. Posljednjjih godina, intenzivno se grade i u velikim vaneuropskim zemljama: SAD, Indija, Kina.

Godine 2007., me?u novoinstaliranim elektri?nim kapacitetima u zemljama Europske unije energija vjetra našla se na prvom mjestu, sa instaliranih 8.662 megavata. Godišnja proizvodnja samo tih vjetroturbina, instaliranih u 12 mjeseci, ve?a je od godišnje potrošnje elektri?ne energije u Hrvatskoj. Vrijednost investicije je oko 10 milijardi dolara, pa se radi o velikom biznisu - daleko ve?em, nego što su nuklearne elektrane. Prema planovima i predvi?anjima, u tijeku slijede?ih dvadesetak godina ta ?e se svota još pove?ati.

U razdoblju od osam godina, od 2000. do 2007., na podru?ju EU instalirano je ukupno 158.000 megavata novih kapaciteta, od ?ega vjetroelektrane ?ine 47.000. Energija vjetra pokrila je 2007. godine 3,7 posto potrošnje Europske unije, odnosno 6-7 puta više od godišnje potrošnje Hrvatske. U istom razdoblju prikop?an je na mrežu samo jedan nuklearni reaktor, dok ih je nekoliko zatvoreno. (Pogledajte podatke na stranicama EWEA, European Wind Energy Association.)

Europska komisija predložila je 23. sije?nja 2008. novu Direktivu o poticanju korištenja energije iz obnovljivih izvora. Predložen je cilj da Europska unija do 2020. godine 20 posto svojih potreba za energijom zadovoljava iz obnovljivih izvora. Vjetroelektrane ?e pokriti 12 do 14 posto potreba za elektri?nom energijom. Svake godine instalirat ?e se oko 10.000 novih megavata. Ova Renewables Energy Directive trebaju još prihvatiti Europsko Vije?e i Europski parlament; to ne?e biti problem, jer Komisij je uvijek najkonzervtivnija - Vije?e i Parlament predlagale su više ciljne postotke. Ti kapaciteti dovest ?e do smanjenja emisije uglji?nog dioksida ekvivalentnog uklanjanju 165 milijuna automobila s ulica, uštedjedi godišnje 20 milijardi eura u cijeni goriva, te otvoriti stotine tisu?a radnim mjesta.

U energetskom planiranju u Europskoj uniji koristi se softverski alat Green X. On omogu?ava opis potencijala i prate?ih troškova razli?itih obnovljivih izvora energije, procjene utjecaja zakona te utjecaj raznih mjera (tehnološki napredak, smanjenje investicijskih troškova, neekonomske prepreke korištenju obnovljivih izvora idr.).

Uz sve zemlje ?lanice, voditelji projekta iz Energy & Economics Group, Vienna University of Tehnology, napravili su i za Hrvatsku analizu potencijala obnovljivih izvora u proizvodnji elektri?ne energije. Oni procjenjuju da bi 2020. godine Hrvatska iz obnovljivih izvora mogla pokriti više od 50 posto potrošnje elektri?ne energije. Od toga bi gotovo šest milijardi kilovatsati dali novi obnovljivi izvori (ne ra?unaju?i hidroelektrane), a od toga 3,6 milijardi vjetroelektrane. (vidjeti: Action Plan GreenNet Europe , te Vjesnik Hrvatske elektroprivrede, br. 207, travanj 2008., str. 18) To bi zna?ilo instalaciju oko 1500 megavata kapaciteta - nipošto nezamisliv cilj!

Ve? krajem prošle godine razne su tvrtke zadržile prethodno odobrenje za priklju?ak na mrežu za 800 megavata! Rije? je o tvrtkama koje su spremne uložiti novac uz uvjete koje je Hrvatska ve? ponudila - država se ne bi morala zaduživati, davati garancije itsl.. Kako trenutna prijenosna i distributivne mreže ne mogu toliko prihvatiti, HEP - Operator prijenosnog sustava je izdao prethodna odobrenja za 331 megavat, što je jednako kapacitet polovice NE Krško, koja pripada Hrvatskoj.

Ovo ograni?enje prihvatnih sposobnosti mreže nije apsolutno, nego je uvjetovano današnjom strukturom mreže prijenosa, koja se stotinu godina razvijala u situaciji da gotovo svu elektri?nu energiju proizvodi mali broj velikih elektrana, odakle se ona prenosi potroša?ima. Sada se situacija stubokom mijenja, sa tisu?ama i desetinama tisu?a disperziranih izvora. Potrebna su znatna istraživanja da se mreža prilagodi, u ?emu su zemlje EU ve? znatno napredovale. Hrvatska i HEP moraju uložiti u odgovraju?a znanstvena i stru?na istraživanja.

Hrvatska elektroindustrija tako?er ima iskustva i kapacitete dovoljne, da i sama proizvodi cjelokupnu opremu (kao što je recimo u tijeku desetak godina u?inila spomenuta Španjolska, koja danas iz vjetra pokriva deset posto potreba).

Samo onih 800 megavata, koje bi se na?elno moglo izgraditi za dvije-tri godine, zna?ilo bi dodatnu proizvodnju od dvije milijardi kilovatsati godišnje - više od deset posto trenutne hrvatske potrošnje. Za proizvodnju ekvivalentne koli?ine elektri?ne energije u klasi?noj termoelektrani trebalo bi potrošiti oko 700.000 tona kamenog ugljena, koji se iskapa u Australiji i prevozi preko cijelog svijeta da bi bio spaljen u Plominu; ili 400 milijuna prostornih metara prirodnog plina - cjelokupnu proizvodnju naših plinskih polja u Sjevernom Jadranu. Deset posto (a u perspektivi i više) potreb mogli bismo pokriti bez potrošnje goriva koje se mora uvoziti, u doma?im kapacitetima, bez ikakvih štetnih emisija i otpadaka, uz znatno smanjivanje emisije uglji?nog dioksida na što ?emo, zbog ublažavanja klimatskih promjena, kao ?lanica Europske unije i kao ?lanica Ujedinjenih naroda biti obavezni! A pri tome nisu potrebne nikakve osobite državne mjere, nego samo razumno korištenje slobodnog tržišta!

Iskoristiti takvu višestruku korist mora biti jedan od prioriteta energetske politike. Naravno, vjetroelektrane same ne mogu biti stup elektroenergetskog sustava. Tijekom godine, vjetar manje varira nego padaline i voda koja se koristi u hidroelektranama, pa na tih dvije milijardi kilovatsati možemo ra?unati uz manje varijacije, ali naravno ne po satima i danima. Potrebna je pri?uva u drugim elektranama (klasi?nim, ali sve više i solarnim idr..). Sustav se mora optimizirati tako da ovu blagodat prirode i visoke tehnologije iskoristimo, kao što koristimo hidropotencijale.

Prije dvadeset godina, predvi?anja da ?e vjetar davati više od marginalnog postotka elektri?ne energije bila su "znanstvena fantastika". Danas, to je realnost koja se doga?a oko nas. Tehnologije koje danas nisu još komercijalne ali se vrtoglavo razvijaju (uz zna?ajne zarade i nova radna mjesta) su solarni fotonaponski sustavi za proizvodnju elektri?ne energije, solarne termoelektrane, toplinske pumpe, korištenje vodika idr.. Hrvatska i tu ima odre?ena iskustva i kapacitete, koji bi se ozbiljnom politikom poticanja obnovljivih izvora (danas se nažalost i one mjere, koje su donesene, teško provode) mogli zna?ajno razviti i donijeti višestruku korist hrvatskom gospodarstvu, okolišu i kvaliteti života. Tako je primjerice javnosti gotovo nepoznato da se u Hrvatskoj proizvodi 2,5 milijuna kvadratnih metara fotonaponskih panela godišnje, koji se gotovo u potpunosti izvoze i prodaju kao talijanski proizvod.

Posebno treba napomenuti da investicije u obnovljive izvore, te tako?er u mjere supstitucije i racionalne potrošnje energije (npr. korištenje solarnih kolektora za grijanje vode ?ime se smanjuje potrošnja elektri?ne energije ili plina, pasivna solarna arhitektura koja znatno smanjuje koli?inu energije potrebnu za grijanje prostorija itd.) otvaraju znatno više radnih mjesta za inženjere (strojarstvo, elektronika idr.) i VKV radnike, koji su jedan od najdragocjenijih resursa kojima Hrvatska raspolaže (usporedimo, primjerice, naše varioce koji se zapošljavaju u Italiji), nego što je to slu?aj kod ulaganja u klasi?nu energetiku (jedna nuklearna elektrana košta više milijardi dolara, a u njoj se zapošljava nekoliko stotina ljudi). A tako?er i za znasntvenike, koji se mogu uklju?iti u golem broj raznolikih istraživanja (dok je recimo malo šanse da se hrvatski znanstvenici uklju?e u izvanredno skupa istraživanja nuklearne fuzije isl.). Zelene ?esto optužuju da su neprijatelji znanosti i tehnologije, ali istina je upravo suprotna!

Komentari

Dobar tematski dnevno, uz

Dobar tematski dnevno, uz male napomene operativne prirode.
Već krajem prošle godine razne su tvrtke zadržile prethodno odobrenje za priključak na mrežu za 800 megavata! Riječ je o tvrtkama koje su spremne uložiti novac uz uvjete koje je Hrvatska već ponudila - država se ne bi morala zaduživati, davati garancije itsl.. Kako trenutna prijenosna i distributivne mreže ne mogu toliko prihvatiti, HEP - Operator prijenosnog sustava je izdao prethodna odobrenja za 331 megavat, što je jednako kapacitet polovice NE Krško, koja pripada Hrvatskoj
Ove predhodne HOP-sove suglasnosti su nepotpune i malo zastrjele. ALi tu je i ne bitno.
Ministarstvo graditeljsta i zatite okolišia i čega još, odobrava koncesije tvrtkama, te na osnovu toga, HOP može izdati prethodnu energetsku suglasnost. Međutim, u praksi je došlo malo do igri napretka, pa je HOP dao svoje suglasnoasti tvrtkama koje nisu ni tražile koncesiju od ministarstva, tako da nije ostalo mjesta za one koje su dobile koncesiju. Pa se priča razvukla na godinu i nešto mejeseci, zbog čega kasni izgradnja novih VE.

Hrvatska elektroindustrija također ima iskustva i kapacitete dovoljne, da i sama proizvodi cjelokupnu opremu (kao što je recimo u tijeku desetak godina učinila spomenuta Španjolska, koja danas iz vjetra pokriva deset posto potreba
ovo je potpuno neistinito, jer hr industrija nema tehnologiju niti za proizvodnju stupa, a kamoli nečeg kompliciranijeg. Končar sad radi neki prototip svog VE generatora. Najdalje što bi mogli doći je licencirana proizvodnja, i na njoj učiti dalje. recimo mali generatori se ne proizvode više u Europi, oni ispod 1MW, a nama su oni sasvim dobri, i nema razlogas da ne radimo licencnu proizvodnju. Ali nastaje mali problem, većina inžinjera el. i stroj. moje srednje generacije, nije nikad radila u nekoj ozbiljnoj prozvodnji.
I jedno pitanje, vi ste koliko sam shvatila povjesničar po struci, i nije mi jasno zašto toliko sumnjate u kolege el. inžinjere. Zašto svi misle da je njihov posao trivijalan i da znaju bolje? el energetika je egzaktna znanost i nema prevelikih dogovora. Fizikalni zakoni djeluju, znali i prihvatili mi to ili ne. Postoje jasno definirana pravila koja se moraju poštivati. Ja ih znam samo okvirno, jer to nije moje primarno područje, i zato sam vrlo oprezna o tome. Ali me fascinira kako svi ostali vrlo samouvjereno raspravljaju o tome. Ili je to samo sukob s kolegom bezkomentara. Da li bi ste vi zeleni mogli izgraditi održivu i funkcionalnu energetsku strategiju Hrvatske? Molim vas da ovo shvatite kao dobronamjernu primjedbu. Podržavam zelene, samo od njih očekujem da poštivaju struku, bilo koju.

Tko je glasao

Neću komentirati, zaista...

Neću komentirati, zaista... neću... samo ću reći da se od spomenutih 8,6 GW instalirane snage vjetroelektrana uz malo sreće i neravnomjerno raspoređeno u svakom trenutku može računati tek na 20 do 30%. To jest, ako hoćeš efektivan ili pouzdan izvor energije vjetra potrebno je izgraditi otprilike trostruko više vjetrenjača od očekivango, umrežiti u čvrst sustav koji bi pokrivao čitavu Europu ili konačno iznaći neeksperimentalnu metodu pohrane energije vjetra... :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

A mogao si se baš, osim od

A mogao si se baš, osim od komentara, suzdržati i od ovog irelevatnog spominjanja. Naravno - raspoloživost VE je manja: to je njihovo ograničenje, o kojem svatko, tko se njima bavi, od početka zna.

I da, treba umrežiti u čvrst sustav - koji međutim "u čitavoj Europi" već postoji, i radi se se na njegovom dalje razvoju i "učvršćivanju"; što si ti svakako čuo na fakultetu, ali si nekako smetnuo s uma...

A onaj minus očito ne ide meni (jer čitav dnevnik sadrži vrlo malo komentara, a puno citata i činjenica) nego svim ovim zelenim fanaticima koji su zavladali EU i bacaju novce na gluposti. :)

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Ne, gospodine Oštriću,

Ne, gospodine Oštriću, minus vam ide zbog posljednjih nekoliko rečenica u kojima se spominje već znate što, no to je vaša i moja rak-rana oko koje se nema smisla više natezati.

A napisao sam to što sam napisao, postoji već nekoliko ideja o povezivanju vjetroturbina i vjetrofarmi na sjeveru Europe s onima na jugu podmorskim kabelom (a možda i podzemnim putem) kako bi se postigla ujednačenost proizvodnje i postigla uniformna dobavljivost električna energija iz energije vjetra diljem Europe pod pretpostavkom da vjetar zbog njene veličine uvijek puše negdje u Europi, kako bi se izbjegla potreba za pohranjivanjem energije proizvedene iz vjetroturbina. Ideja posebno interesantna kad su u pitanju offshore vjetroelektrane. Ovo je dosta pojednostavljeno objašnjenje, a stvar je još uvijek na razini idejnog rješavanja.

Što se tiče ograničene dobavljivosti vjetra, taj protuargument i vrlo relevantnu činjenicu ste vrlo vješto izbjegli dok ste pokušavali argumentirati nepotrebnost nuklearke pa sam pokušao malo srušiti vašu računicu... i zaista čestitiam, sa tim silnim vjetroelektrama: 8600 MW x 25% = 2150 MW - ste izbjegli gradnju jedne jedine nuklearke - tipični napredni PWR reaktor III. generacije ima tipsku snagu 1600 MW, ispod 1000 MW se okvirno gledano ne isplati graditi. Sva sreća da ih je u Europi trenutačno još 5 nuklearki (Olkiluoto, Flamanville, 2 bloka Mochovce u Slovačkoj i Belene u Bugarskoj) u procesu gradnje, a neke zemlje poput Bugarske i ostatka čitavog Balkana, Mađarske i Slovenije, ali i V. Britanije osjećaju očajničku potrebu za njima... :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

A jesi naporan... Što se

A jesi naporan...

Što se tiče ograničene dobavljivosti vjetra, taj protuargument

Ama, protuargument za što? Iznio sam da se VE grade visokim intenzitetom, da je politika EU da se i dalje grade još više,. pa da bi i Hrvatska trebala to slijediti. A o tome se čak i u postojećim strateškim dokumentima RH govori. Oni koji te planove rade naravno znaju to elementarno ograničenje VE.

A glede elementarne matematike, stvarno se ne bi smio ovako blamirati... Računajući kao da je NE raspoloživa 100% u tijeku godine... I tvrdeći da megavat nije megavat, kao da te je zbunilo ono što sam o novcu govorio.

A je smiješno bilo kad je Dr Ivo našao baš u Austriji pričat' kako Hrvatska treba gradit' nuklearku... Što nije pričekao posjetu naprednim zemljama poput Bugarske i ostatka Balkana... :) (Hm, Srbija? Albanija? Republika Kosovo? Možda naprave koju zajedno...)

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Ja baljezgam? Oštriću, Ivo

Ja baljezgam? Oštriću, Ivo je očitao Austrijancima odličnu lekciju! Pa tko je vidio sagraditi nuklearku i ne koristiti je? :-)) A koja korist od silnih priča o kapacitetima kad čovjek može računati na 30% njih, za razliku od nuklearke i njenih visokih 95% na više. Vi pričate o megavatima, ja o iskoristivim megavatima na koje je u svakom trenutku moguće računati, stoga prestanite baljezgati...

A što se tiče trendova gradnje vjetroelektrana po čitavoj Europi - evo malo Oštriću za istraživanje... zašto je Hrvatska nepogodna za veliku koncentraciju vjetroelektrana i kakve su karakteristike vjetra u našim krajevima? :-) Jeste li se već dokopali barem ENWIND-a i prelistali ga ili samo nabadate u prazno kad govorite da se trebamo uključiti u globalne trendove gradnje vjetroelektrana? Hoćemo li dodati priču o tome zašto je naša obala nepogodna za offshore ili da vas ne podcjenjujem? :-))

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Ma daj odrasti jednom! Još

Ma daj odrasti jednom! Još uvijek si u fazi poricanja pa nastojiš uvjeriti sebe kako sam eto neznalica, iako sam ti neku suvremenu literaturu naveo. ENWIND sam naravno čitao još 1998., kao i sve druge knjige serije PROHES, "Prethodni rezultati i buduće aktivnosti". Danas je to zastarjelo.

Da li bi se tvoj svijet mogo održati ako dopustiš mogućnost da ja znam o čemu govorim, čak i ako ipak griješim?

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Ja da "odrastem", Oštriću?

Ja da "odrastem", Oštriću? Ako vi niste u ovih 25 godina uspjeli "odrasti", ne znam zašto to očekujete od mene? I ne, ne mogu dopustiti da znate o čemu govorite, jer da znate o čemu govorite biste nakon 25 godina drugačije govorili o određenim temama... Patrick Moore, anyone? :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

< cite>I ne, ne mogu

< cite>I ne, ne mogu dopustiti da znate o čemu govorite

Da, shvaćam da ne možeš i da je moj trud da ti pomognem bio uzaludan. To je fenomen religijske strukture svijesti: jedan istinski kršćanski vjernik ne može dopustiti da oni koji poriču Kristovo božanstvo MOŽDA imaju pravo - to bi uništilo cjeloviti njegov doživljaj svemira.

Prije 25 godina, nisam mogao shvatiti da ljudi koji su razumni i trezveni kad se ne dovode osnovne pretpostavke njihovog svijeta u pitanje (a to može značiti - skoro uvijek ili uvijek, ako imaju sreće), mogu biti totalno iracionalni i fanatično odricati elementarne očitosti, kada se osnove dogme dovedu u pitanje.

Prije 10 godina, još sam se zbog tog fenomena jako uzrujavao. Sada sam mnogo staloženiji. Što je, nadam se znak sazrijevanja. :)

Dakle, živi mi lijepo!

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Ne primjećujem znakove

Ne primjećujem znakove sazrijevanja, samo znam da ljudi s godinama obično ublaže stavove prema nekim stvarima... 25 godina i nuklearna energija i u tebe se ama baš ništa nije promijenilo... nego... da mi prekinemo naša prekucavanja 1 na 1 na pollitici i prebacimo priču na neki drugi privatni vid komunikacije i riješimo te tvoje i moje dileme jednom za svagda? :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Zelene često optužuju da

Zelene često optužuju da su neprijatelji znanosti i tehnologije, ali istina je upravo suprotna! ma vas se cesce optuzuje sto niste stvarni vec hinjeni prijatelji prirode nego sto vas se optuzuje da ste neprijatelji znanosti i tehmologije. Problem kod vas je sto je lako zelenilom mlatarati da budes u zizi pozornosti, a prilicno nezahvalno raditi u pozadini i sa doista bitnim stvarima (na koje tesko mozes utjecati).
Npr vjetar je nista drugo nego pridoda sama. Da li se vjetar moze iskoristavati bezbrizno? Znamo da u prirodi vjetar nastaje zbog neravnoteze atmosferskih prilika. Moze li intenzivno iskoristavanje ove neravnoteze utjecati na ravnotezu samu? Moze li novoprobudeno vjetrenicarstvo utjecati na povecanje zagrijavanja, biocenozu u okruzenju, ... gomila pitanja i upozorenje u bukvalnom obliku poznate uzrecice "tko vjetar sije buru zanje"

Tko je glasao

ma vas se cesce optuzuje sto

ma vas se cesce optuzuje sto niste stvarni vec hinjeni prijatelji prirode

Istina, čuje se ta primjedba "s druge strane". Preradikalni, ili nedovoljno radikalni?

Problem kod vas je sto je lako zelenilom mlatarati da budes u zizi pozornosti, a prilicno nezahvalno raditi u pozadini i sa doista bitnim stvarima

Gle, moj posao kao aktivista i čelnika političke stranke i jest, da nastojim doći "u žižu pozornosti". To nipošto nije lako! Puno drugih naravno radi "u pozadini".

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Moze li novoprobudeno

Moze li novoprobudeno vjetrenicarstvo utjecati na povecanje zagrijavanja, biocenozu u okruzenju, ... gomila pitanja i upozorenje u bukvalnom obliku poznate uzrecice "tko vjetar sije buru zanje"

Vjetroelektrane, kao jedna od novijih tehnologija, gotovo od samog "rodjenja" izložena je ispitivanjima utjecaja na okoliš (uključivo čitav life-cycle). Svi poznati rezultati ukazuju da je ukupni negativni utjecaj na bliski i globalni okoliš neusporedivo manji (iako je teško usporedjivati) nego bilo koji konvenconalni izvor. Negativni utjecaji. naravno, postoje, kao i kod svakog drugog zahvata u prirodu.

The Observer

Tko je glasao

I biodizel je bio popularan

I biodizel je bio popularan cak do mjere da ga je npr gradsko poglavarstvo uvelo u gradske autobuse. Biodizel je bio popularan dok nije postao krivac za divljanje cijena hrane, a da ne govorim o jos gorim posljedicama.

Tko je glasao

Da, biogoriva (biodizel i

Da, biogoriva (biodizel i etanol) postaju problem, kada se veće količine kukuruza, šećerne trske idr.. prerađuju u gorivo a ne hranu. Osim tog i sama postroenja za prreradu mogu biti problem za okoliš, kao u Hrvatskoj u Slunju.

No kako je već rečeno - vjetar ne možemo jesti! A imamo već i puno više iskustva.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Točno, samo što se tu ne

Točno, samo što se tu ne radi o utjecaju na okoliš, nego o utjecaju na ekonomiju u osjetljivom sektoru hrane.

Srećom za vjetroektrane, vjetar nije jestiv i ne može se prodati nekom drugom korisniku :)

The Observer

Tko je glasao

Godine 2007., među

Godine 2007., među novoinstaliranim električnim kapacitetima u zemljama Europske unije energija vjetra našla se na prvom mjestu, sa instaliranih 8.662 megavata. sto znaci novinstalirani kapacitet? Energija vjetra je po prirodi ne stalna i na jedan MW energije vjetra treba imati 1MW nekog sandardnog izvora koji ce pokrivati situaciju kad vjetra nema. Tako da kada bi se govorilo o novoinstaliranim kapacitetima mora se govoriti i o tome. Na ovaj nacin vjetroelektrane mogu dovesti do povecanja klasicnih kapaciteta ili samo mogu utjecati da se postojeci kapaciteti malo prestrukturiraju u korist tzv obnovljivih ali skupljih vjetroelktrana. Dakle ako govorimo o povecanju kapaciteta i novoinstaliranim kapacitetima sa vjetroelektranama onda mi na mala vrata govorimo i o povecanju i klasicnih elektrana.

Tko je glasao

sto znaci novinstalirani

sto znaci novinstalirani kapacitet?

Mislim da je pojam sasvim jasan, ne vidim kako bih ga podrobnije objasnio. Kad izgradimo i priključimo na mrežu bilo kakvu novu elektranu, to je "novoinstalirani" kapacitet.

Energija vjetra je po prirodi ne stalna i na jedan MW energije vjetra treba imati 1MW nekog sandardnog izvora koji ce pokrivati situaciju kad vjetra nema.

Ne baš cijeli MW, nego 0,85 do 0,90 (mislim da je propis u Njemačkoj 0,88). (Jer, ako imaš više vjetroparkova, nemoguće je da se dogodi da nigdje ne puše vjetar!) Da, naravno, to je ograničenje. U članku sam na to jasno ukazao, i rekao koja je korist, zbog koje se sada vjetroelektrane tako masovno grade (štediš gorivo, izbjegavaš zagađivanje, smanjuješ ovisnost o uvozu). Točan proračun, koji su ti sve kapaciteti potrebni, stvar je složenijih razmatranja, ovisi o raznim faktorima. Imamo klasičnu podjelu elektrana na bazne, vršne i regulacijske - masovno korištenje novih izvora dovodi do toga da tri kategorije više nisu dovoljne.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Za vjetrovitih dana

Za vjetrovitih dana vjetroelektrane pokrivaju preko 50% od ukupne potrošnje u Danskoj, a na nivou prosjeka to je oko 20%. Time se šted evelike količine fosilnih goriva, jer u zemlji nema drugih značajnijih izvora.

Prema nekim izvorima (doduše bliskim proizvodjačima vjetroturbina), moguće je dostići i 50% udjela vjetra u prosjeku "uz umjerene modifikacije sistema".

Ovo je vjerojatno preoptimistično, ali ipak govori da u dobro umreženom i razvijenom sistemu sa visokom redundacijom ima dovoljno potencijala za uključenje nestalnih izvora kao što su vjetroelektrane.

The Observer

Tko je glasao

kako uopće funkcioniraju te

kako uopće funkcioniraju te vjetrenjače? koliko bi im odgovaralo postavljanje npr u slavoniji ili to mora biti uz more?
inače, čini mi se da se hrvatska energetska politika svodi na upravljanje cijenom električne energije. ni na koji način se ne potiče niti promovira bilo koji drugi izvor energije, a bogme ni štednja električne energije (osim ako ćemo rast cijene ee tumačiti kao promociju štednje :D). kao i u drugim sektorima, hrvatska nema snage zakoračiti korak naprijed i primijeniti ono što nije tu oduvijek i što se ne vodi pod "naravno". tako i sada kada se vidi da izvori energije postaju itekako problematični i da ne ide na bolje, mi se hvatamo nuklearne elektrane (pošto smo s tom energijom već kako-tako na ti radi nuklearke krško), a nikako da nam dođe do mozga da bi se moglo zaokrenuti i u nekom drugom smjeru.
dok polja u slavoniji zjape prazna i obrasla korovom na taj način si smanjujući mogućnost da u bliskoj budućnosti i budu privedena poljoprivrednoj proizvodnji, netko ovdje tvrdi da nemamo mjesta za vjetrenjače. još samo da napomenem da čitam da se područja na kojima su vjetrenjače mogu paralelno upotrebljavati i za poljoprivrednu proizvodnju.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Ne moraju biti uz more,

Ne moraju biti uz more, naravno, samo su vjetrovi na granici mora i kompna obično najjači. Dakako da se prvo koriste najpovoljnije lokacije.

Standardna VE od jedan megavat je vitki stup, učvršćen u betonsko podnožje. Diretkno je zauzeto na površini stotinjak kvadradnih metara, okolo je slobodan prostor, može rasti žito ili biti pašnjak. Iznad, naravno, trebaš prostora za elise.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Vjetrenjača funkcionira ko

Vjetrenjača funkcionira ko i sve druge elektrane, samo se kod nje energija vjetra iskorištava u pokretanju generatora, a kod drugih, druge energije ko na primjer, vodena ili toplinska, koja može biti iz raznih izvora.

Tko je glasao

Dobar dnevnik, dodao bih da

Dobar dnevnik, dodao bih da bi također trebalo investirati u smanjenje potrošnje energenata u kućanstvima, mjerama poput edukacije, subvencioniranja solarnih ploča i kolektora, omogučavanje privatnom korisniku da struju koju sam proizvede proda na tržištu (odbijanjem od računa za struju) i slično. Jer da bi efikasno mogli koristiti obnovljive izvore energije, koji su sami po sebi dosta nestabilni (vjetra nekad ima nekad nema...), trebamo ulagati u smajenje potrošnje energije, a ne u povečavanje kapaciteta. Bar ne u mjeri da nam se strategija zasniva na enormoj potrošnji i neogranišenim MW.

Tko je glasao

Pozdrav polliticarima! Dobar

Pozdrav polliticarima!
Dobar clanak ( dao bod ) ali htio bi naglasiti par stvari koje mislim da su izostavljene.

Prvo, taksativno nabrajanje MW-a i preslikavanje na Hrvatsku nema smisla. Koliko vjetroelektrana bi trebalo da pokrije hr. potrosnju? Ima li lokacija za njih? Poznavajući hr mentalitet, stanovnistvo bi ili trazilo dodatne rente ili ne bi dopustilo postavljanje ( radi: turizma, buke, pogleda... ). Što odma vodi na:

Drugo, pri uspoređivanju troškova treba uspoređivati cijenu po MWh. Tu su , koliko me sjećanje služi, Ne i dalje najisplativije.

Trece, vjetro i solarne elektrane imaju nezgodnu naviku da ne proizvode struju kad se ona najviše traži ( npr. na božićnu i novogodisnju večer ). U elektroenergetskom sistemu nije problem samo kapacitet nego i njegova raspoloživost. Treba znati da u kritičnim periodima i susjedne zemlje imaju manjak struje pa otpada uvoz. Još jedna dodatna napomena: struju je teško skladištiti. Nema nikakvih "akumulatora" ili gorivih ćelija koje bi nadomjestile cijelu elektranu. Postoje reverzibilne HE centrale - mi imamo jednu pod Velebitom. Ona kad je višak struje pumpa vodu u akumulaciju a kad fali, pušta ju. U svakom slučaju, to nije dovoljno efikasno ni veliko da pokrije kritične periode.
Poanta mojeg komentara je da alternativni izvori energije ne mogu osigurati dovoljno energije za RH - niti kapacitet ( radi love) niti raspoloživost ( radi prirodnih faktora).
Nemojte me odma svrstati u pobornike NE. Ja se osobno trudim da živim ekološki i pazim na potrošnju energije. Ali sam realist i mislim da nije moguće da se većina stanovništva odrekne komfora klima, hladnjaka, tv-a i rasvjete radi ekologije. A onda u izboru između TE i NE biram NE.

PS. kad smo kod zračenja- čuo sam da pepeo iz TE Plomin (prirodno) više zrači od Krškog. Ne znam je li istina pa to ide pod PS.

Tko je glasao

Prvo, taksativno nabrajanje

Prvo, taksativno nabrajanje MW-a i preslikavanje na Hrvatsku nema smisla. Koliko vjetroelektrana bi trebalo da pokrije hr. potrosnju? Ima li lokacija za njih? Poznavajući hr mentalitet, stanovnistvo bi ili trazilo dodatne rente ili ne bi dopustilo postavljanje ( radi: turizma, buke, pogleda... ).

Taj se problem svuda javlja, nema neke posebne veze s "našim mentalitetom". EWEA (Europska asocijacija za energiju vjetra) žali se na komplicirane administrativne procedure.

Dakako da se potencijali razlikuju. Zemlje kao Danska ili Španjolska su u najpovoljnijoj poziciji, jer su na obali Atlantika gdje su vjetrovi jaki i stalni, a s udruge strane, za razliku recimo od Engleske ili Nizozemske, nisu prenapučene pa ima više slobodnog zemljišta. Hrvatska ima pristojne mogućnosti - naveo sam u članku neke podatke.

Drugo, pri uspoređivanju troškova treba uspoređivati cijenu po MWh. Tu su , koliko me sjećanje služi, Ne i dalje najisplativije.

Nisu. Vrlo su skupe, što je jedan od razloga zašto je prestala gradnja novih i zašto se niz starih, recimo u SAD gdje ima obilje raznih izvora, zatvarao još 1980-ih (ili su narudžbe bile stornirane).

Problem je s novim izvorima da nemaš dovoljno iskustva tijekom cijelog radnog vijeka, 20, 30 i više godina, da usporediš. Kod klasičnih izvora također su velike razlike. Danas već iam više iskustava, a naravno i tehnologija je sazrijela (iako će još biti puno tehnoloških poboljšanja!), pa možemo reći da je cijena po proizvedenom kilovatstu iz VE 5-6 eurocenti, što je u rangu klasičnih elektrana. Za NE; to je 8 do 10.

Trece, vjetro i solarne elektrane imaju nezgodnu naviku da ne proizvode struju kad se ona najviše traži

Kao što sam već puno puta napisao - to jest ograničenje. Svi ljudi koji su ikada radili na razvoju tih tehnologija naravno to znaju. (Mada mi nije jasno zašto misliš da "ne proizvode baš kad se najviše traži".) Razvijaju se razne mogućnosti da se to riješi. Postoje i razne tehničke mogućnosti da se riješi skladištenje, npr. proizvodnja vodika. (Jeremy Rifkin, energetski savjetnik EU i njemačke vlade, napisao je knjigu o vodikovoj ekonomiji. Čitao sam ju kao i mnoge polemike. On je vizionar, mnogi detalji koje daje su problematični, ali niz pragmatičnih inženjera slijedi njegovu generalnu ideju i razvijaju i nešto što njemu nije palo na pamet. Kako rekoh: revolucija je u tijeku, ne možemo tvrditi što nije moguće.)

Poanta mojeg komentara je da alternativni izvori energije ne mogu osigurati dovoljno energije za RH - niti kapacitet ( radi love) niti raspoloživost ( radi prirodnih faktora).

Poanta je mojeg članka da postoji niz novih tehnologija i novih koncepcija koje se brzo razvijaju u raznim smjerovima. Posve je deplasirano usred revolucije koja se odvija inzistirati da nešto nije moguće. Imamo ono što planira 25 zemalja EU, imamo ono što je za nas moguće, prema procjeni koju sam u članku naveo: ne sve, ali 50% potrebne el. en. (tj. oko 13 TWh, od toga 3,6 iz VE) iz obnovljivih do 2020.. Nikakvo posebno odricanje nije uračunato. Barem glede VE, uopće ne treba država brinuti o lovi - već postoji niz kompanija koje su spremne graditi VE uz ponuđene uvjete, i banki koje stoje iza njih. Držav se pak mora pobrinuti za neke uvijete (da x posto opreme proizvedu hrvtske firme isl.).

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Nevezano uz energiju vjetra,

Nevezano uz energiju vjetra, ali vezano uz alternativne izvore energije, evo danas baš čitam kako je njemački grad Marburg donio odluku po kojoj sva novogradnja mora dobivati min. 20 % energije iz solarnih kolektora, pa su tako uređaji za iskorištavanje energije Sunca postali zakonska obaveza.

LINK

Tko je glasao

Od početka, Danska je bila

Od početka, Danska je bila predvodnica u razvoju tehnologije vjetroelektrana i izgradnje vjetroelektrana u većem razmjeru. Bila je to posljedica politike tadašnjih vlada koje su odgovarajućim mjerama omogućile da su ulaganja u vjetroektrane bila rentabilna. rezultat je da danas Danska ima najviši udio vjetroenergije u energetskom sistemu, a danska industrija vjetroelektrana je najveća u Svijetu.

Dolaskom liberalno-konzervativne vlade, poticaji su ukinuti i uvedene su administrativne prepreke za postavljanje novih vjetrenjača, pa je daljnja izgradnja praktično zaustavljena. Danas je situacija apsurdna da danska indusrija vjetroelektrana plasira manje od 1% svoje proizvodnje u samoj Danskoj - 99% ide u izvoz - oko 5 mlrd EURA godišnje.

Uz nove postavljene ciljeve, izgleda da će sadašnja vlada ponovno mijenjati politiku kako bi se moglo izgraditi što više vjetroelektrana.

Došlo je vrijeme da su i liberalni krugovi uvidjeli da zeleno ne znači samo trošak nego i veliku mogućnost profita.

The Observer

Tko je glasao

A kakve mogučnosti ima

A kakve mogučnosti ima Sanska za dobivanje električne energije osim vjetra, TE i NE?

Tko je glasao

Nova mogućnost je energija

Nova mogućnost je energija valova, gdje je tehnologija još u povojima, ali dolazi.

U Danskoj se uopće ne spominje NE i to još dugo neće biti aktualno, ako ikada.

Danska je uključena u Skandinavski el. sistem, tako da se kombinacija TE i vjetra upotpunjava hidroenergijom iz Norveške i Švedske.

Bioenergija se zasad koristi u obliku spaljivanja slame i ostalog celuloznog otpada, ali se gradi ekperimentalno postrojenje druge generacije za proizvodnju tekućeg goriva iz biljnog otpada.

The Observer

Tko je glasao

Znači Danska je ovisna o

Znači Danska je ovisna o skandinavskim zemljama kej se tiče energije.

I mi smo bili uključeni u energetski sistem jugoslavije, financirali puno elektrana i sad imamo cirkus.

Jel imamo novce za projekte koje ima Danska je svima nama poznato.

Tko je glasao

Znači Danska je ovisna o

Znači Danska je ovisna o skandinavskim zemljama kej se tiče energije

Ne, nije. Danska je veliki netto izvoznik el. energije koju proizvodi u velikim TE. Kad jako puše, onda poklanja struju besplatno.

Osim toga, Danska pokriva 100% potrebe za naftom i plinom iz Sjevernog mora.

Ovisnost o Skanidinaviji je utoliko što se energetski sistem razvija tako (npr. velika snaga vjetra) da se računa na "backup" iz Norveške i Švedske u odredjenim situacijama.

Što se tiče ulaganja u energetiku, to ne bi trebao biti problem. To je komercijalna djelatnost na kojoj svi uključeni zaradjuju, a novaca za kredite kojima bi se to financiralo ima koliko hoćeš. Ali, nama je važniji Pelješki Most!

The Observer

Tko je glasao

Jedan od naj večih

Jedan od naj večih proizvođača CO2 su TE i ulaganje energije je ogromno a mala korist.

Puno energije odlazi ne iskorišteno u prirodu.

Kolko imam u sječanju je temperatura 500 stupnjeva celzija i za iskorištavanje te topline koja izlazi iz turbina se mora ta ista hladiti jel kad bi se odma uključila u protok bi došlo do eksplozije.

To su nam objašnjavali u TE Heilbron.

Jesi ti stanoval u blizini jedne elektrane na vjetar?

Ja poznam ljude na Schwćbische Alb i mogu ti rači da baš i nisu sretni.

I us put, ja nisam ljubitelj NE.

Kaj se tiče kredita za pelješki most, mislim da o njemu nije riječ.

Isto tak nije riječ ni o kreditima koji se uzimaju od strane zagrebačkog Holdinga za gradnu i Jakuševački deponi smeča, ili kolektor za pročiščavanje otpadnih voda.

Kad bi spomenuli uložene novce za maksimirski stadion i kak sad izgleda i razmišljaju gradit novi s gotovinom koju nemaju.

Tko je glasao

Puno energije odlazi ne

Puno energije odlazi ne iskorišteno u prirod

Da, zato se sada grade uglavnom kogeneracije (osttak toplote ne odlazi u rashladnu vodu i zrak, nego se koristi u toplani). Tu je tehnologija korištenja prirodnog plina najrazvijenija (kombi postrojenja, sa plinskim i parnim gneratorom). Od spomenutih novih kapaciteta u EU u posljednjih osam godina, kombiplinske elektrane su 60%, VE 30%, sve ostalo 10"! No Danska, kao i drugi, ima velike kapacitete još upotrebljivih klasičnih TE na ugljen, koje koristi. Odlučeno je međutim da se do 2030. ugljen posve eliminra - ostat će plin, vjetar i biomasa.

Jesi ti stanoval u blizini jedne elektrane na vjetar?

Nisu baš mnogi od nas uopće za to imali priliku. ) Ali, naravno, one buče. OKO 300 metara je ograničenje za najbliže stambene kuće.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Točno je da su TE

Točno je da su TE neefikasne (najnoviji projekti obećavaju čitavih 47%) i da emitiraju puno CO2. Ali, ugalj je najjeftiniji energent, pa se i te kako koristi.

Prije par dana je ovdje na Pollitici naširoko diskutirano o kogeneraciji kao efikasnijem obliku TE.

Nisam stanovao u blizini elektrane na vjetar, ali znam da susjedi nisu nimalo sretni. Zato se danas demontiraju brojne male jedinice i zamjenjuju sa puno manjim brojem velikih, daleko od naselja. A najveći projekti su "off-shore" oko 10 km od obale, tako da niti ne vide s kopna.

Projekti Jakuševačkog deponija i pročiščivaća nikako ne idu u istu kategoriju kao Pelješki Most i maksimirski stadion, iako to nisu proizvodne investicije. Bez mosta i stadiona se može, ali se jakuševačko smetlište mora riješiti pod svaku cijenu jer ugrožava izvorišta pitke vode, a pročiščavać se mora izgraditi, jer to zahtjeva EU legislativa. Druga je stvar što svi projekti bez razlike služe kao "money machine" za sve koji se nalaze u njihovoj orbiti, pa sve ispadne tri puta skuplje nego je trebalo biti.

The Observer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci