Tagovi

Vjerovanje u neistine/2 - Zašto se država zadužuje i ima deficit proračuna?

Neistine?
»Prisiljeni smo zaduživati se da bismo mogli plaćati kamate za dug koji je nastao ranije.”
Ili “Prisiljeni smo zaduživati se da možemo isplaćivati mirovine.».
Takove neistine o važnim državnim poslovima koje štete državi može stvoriti samo neznanje i ego koji si umišlja da zna i čini najbolje, ali eto situacija, za koji ego nije pravno nadležan, je loša. Ili zlonamjernost?
Svrha neistina je izbjeći odgovornosti za loš rad i štete, prikazati da se radi najbolje što se može i opstati na vlasti.
Što ako vjerovanja u neistine nekih drugima predstavlja glupost i nanosi im direktnu veliku štetu? Što ako su neki vlast a drugi građani?
Što ako vjerovanja u neistine o državnim poslovima čine štete u stotinama milijuna ili milijardama svake godine i osiromašuje stotine tisuća građana?

Istina?
»Središnja državna uprava i javni sektor se zadužuju jer loše rade pa država ne ostvaruje dovoljno dodane vrijednosti za potreban i velik BDP te imaju prevelike troškove koji smanjuju životni i javni standard građana te razvojnu sposobnost i konkurentnost poduzetnika."
To je uzrokovano i ima razloge u nekoliko desetaka grupa uzroka i razloga.
Više od godišnjeg iznosa novog zaduživanja troši se na nepotrebne upravljačke i organizacijske gubitke, propuste o pogreške.
Struke upravljanja, organizacije, financija i računovodstva poznaju načela prioriteta dodjeljivanja troškova raznim procesima. Troškovi se prvo terete na "konta" nepotrebni troškovi rada, nepotrebni materijalni troškovi, troškovi rada koji je ostvaren manje od standarda rada, troškovi loše kvalitete usluga i proizvoda, troškovi pretjeranog luksuza ili kvalitete koje si organizacija ne može dopustiti,……Tako se određuju projekti za restrukturiranje.

Zašto prevladavaju neistine o važnim državnim elementima razvoja?
Ako je teza o štetnom djelovanju središnje državne uprave i javnog sektora istinita, zašto ju javnost ne zna? Zašto o njoj ne govore oni koji se smatraju znanstvenicima i državni dužnosnici? Neistine koje uzrokuju financijske i životne patnje stotine tisuća građana može stvoriti samo neznanje i ego koji si umišlja da zna i čini najbolje, ali eto situacija, za koji ego nije pravno nadležan, je loša. (namjerno ponovljena rečenica)

1. Razlozi i uzroci zaduživanja u središnjoj državnoj upravi i javnom sektoru

Dio nepotrebnih troškova države zbog lošeg upravljanja javnim sektorom su:
Razlozi i uzroci su: loše upravljanje i loš organizacijski sustav koji bitno povećavaju troškove javnog sektora, poduzetnika i građana.
Navodim mali dio:
* nedovoljno stvaranje dodane vrijednosti u javnom sektoru, ali i podrške u stvaranju dodane vrijednosti privatnom sektoru i građanima. Javni sektor smanjuje konkurentnost privatnom sektoru i povećava mu troškove.
Primjerice, loša regulacija dijela društvenih djelatnosti koja interesima suprotnim državnim omogućava parazitizam, emulaciju monopolnog djelovanja i rad mimo stručnih i ustavnih načela pa se nepotrebno uništavaju radna mjesta u privredi.
* loše upravljanje novcem proračuna pa su troškovi preveliki, a prihod premali
* loše korištenje materijalnih resursa pa nema dovoljno prihoda, a troškovi su preveliki,
* loše upravljanje porezima i nezakonitim tržištima rada, roba, usluga pa je naplata poreza i novac koji dolazi u proračun premali,
* preveliki troškovi zbog loših koncepata i elemenata javne politike i organizacija,
* preveliki troškovi zbog nepotrebnog rada,
* nepotrebni troškovi uredskog rada koji se mogu zamijeniti automatskim radom,
* nepotrebni troškovi uredskog rada koji se mogu zamijeniti boljom organizacijom rada,
* preveliki troškovi zbog niske učinkovitosti zaposlenika,
* preveliki troškovi zbog loše kvalitete javnih usluga
Primjerice, preskupo pravosuđe koje nanosi štetu građanima, poduzetnicima i državi lošom kvalitetom rada.
* predugi rokovi
* preveliki troškovi zbog pogrešnog dodjeljivanja rada, primjerice zaposlenici sa visokom stručnom spremom rade poslove koji mogu obavljati zaposlenici za srednjom stručnom spremom.
* preveliki troškovi zbog svjesnog nepoštivanja zakona, akata i organizacijskih uputa od zaposlenika javnog sektora, a rukovoditelji to dopuštaju iako to šteti proračunu,
* preveliki troškovi zbog pogrešnog sustava plaća zaposlenika javnog sektora,
* preveliki troškovi zbog pogrešaka (osoba zna kako treba činiti, ali griješi nenamjerno),

Legalna (zbog loših zakona), a interesno (s aspekta države i građana) loša i nemoralna upravljačka djelovanja
To su primjerice: preuzimanje privatnog duga na teret države, oprost poreza onima koji su novac izvukli iz poduzeća za osobno bogatstvo, rasipanje na luksuz državnih dužnosnika, nepotrebna prerana kupovanja i nepotrebna kupovanja uopće, kupovanje nevažnih stvari prije kupovanja važnih određenih prioritetima razvoja i humanosti te razine životnog standarda građana, rasipanje na nepotrebne troškove organizacija (rada i materijalnih sredstava), kupovanje stvari loše kvalitete koji se preskupo plaćaju, za takve stvari su kasnije troškovi održavanja i zamjene veliki, …
Ovdje pripadaju i preveliki troškovi za skupe proizvode obzirom na razinu razvijenosti države i životni standard građana.

Neke organizacije javnog sektora imaju troškove rada i troškove povezane s radom mnogo veće nego što mogu prema standardima na tržištu znanja i to za više desetaka milijuna kuna godišnje.

Dio nepotrebnih troškova zbog loših zakona:
Zbog loših zakona - javni sektor (neintegrirana i upravljački zaostala organizacijska struktura s nerazvijenim mehanizmima strategije, projekata i kontrole) je izložen znatnom ideološkom djelovanju. To smanjuje kvalitetu odluka i konkurentnost države.
Česte promjene zakona su trošak sam po sebi, a troškovi prilagodbe za izvršenje zakona nepotrebni kada se odnose na informacijski sustav i financijske obveze prema državi.
Loši zakoni i ne postupanje po zakonima djeluju destruktivno. Omogućava se krađa dijelova plaća za višak odrađenih sati iznad dozvoljenih te krađa dijela plaća zaposlenika neisplatama ili kašnjenjem bez isplate kamata, neplaćanje ili kašnjenje plaćanja dobavljačima, distribucija novca pojedincima suprotno pravilima dodane vrijednosti, prevelika, prerana i neodgovarajuća naplata poreza i davanja u odnosu na poslovni proces, preskupe troškove računovodstva i evidencije vlasničkih prava, preskup pravni sustav i sustav dozvola, preskupe troškove pravnog prometa te ostalih javnih usluga poduzetnicima i građanima.
Nedostatak novca kod velikog broja aktera je pokazatelj međufaze razdoblja preraspodjele resursa većeg obujma od "nesnalažljivih" k s"nalažljivijim"iz društva i međunarodnog okruženja, a što se desilo zbog kombinacije nedovoljno definiranih zakona te nepromišljenog operativnog djelovanja središnje državne uprave.

2. Uzroci zaduživanja države u državnoj okoline
Od brojnih uzroka ističem grupe: usvajanje elemenata izvandržavne regulacije koje odgovara penetraciji razvijenijih organizacija i interesa na tržište države, izvan tržišne manipulacije cijena roba i robnih tokova te novca, korištenje oružja, vojne opreme, savjetovanja i učešća u vojnim i ratnim operacijama, povećavanje standarda kvalitete roba i usluga kao prepreke izvozu, pretvaranje organizacija u državi u jednostavnije strukture zbog mijenjanja vlasništva prema izvandržavnom, izvlačenje kvalitetnih ljudi iz države, emigracija,…
Negativna djelovanja međunarodne okoline se pojačavaju lošim vrstama poreza, carinama, trošarinama, tečajem i drugim pravilima interne regulacije koja stumulira parazitsko ponašanje.
Propusti, kasna, nedovoljna i loša reakcija središnje državne uprave pojačava negativne utjecaje iz međunarodne okoline.

Zašto nema razvoja države i zašto će razvoj biti otežan, spor i malen
Suma:
* nepotrebnih gubitaka,
* nepotrebnih šteta uzrokovanih lošim upravljanjem i organizacijskim procesima
* te nepotrebnih gubitaka zbog izostanka djelovanja koja povećavaju dodanu vrijednost
u središnjoj državnoj upravi i javnom sektoru se može procijeniti.
Potrebno je analizirati svaku organizaciju i svaki proces u organizaciji, odnose između organizacija te odnose između organizacija i strategije. Sve dobivene iznose treba zbrojiti.
Ili procijeniti koliko:
* izostanak i loše strategija, javne politike
* izostanak i loše organizacijske upute organizacija koje nemaju potrebne standarde javnih usluga i internog rada
* izostanak ili pogrešna automatizacija rada
u središnjoj državnoj upravi i javnom sektoru stvaraju gubitaka građanima, poduzetnicima i državi.

Na oba načina izračunata suma gubitaka, šteta i propusta djelovanja mogla bi iznositi više desetina milijardi kuna godišnje.

To znači da se država zadužuje te da novac umjesto u ulaganja u razvoj koristi za plaćanje nepotrebnih troškova i gubitaka javne uprave i javnog sektora

***

Komentari

Država se zadužuje

zbog naslijeđa titoizma i jugoslavenskog komunizma

http://pollitika.com/nema-nama-ni-njima-s-titom-naprijed

Tako ih je ON učio. Većina su učenici njegove škole, sljedbenici njegove sljedbe.

Način vladanja jest učiniti što više građana ovisnim o vlasti tj. partiji na vlasti i na taj način izreketariti podršku..glas na izborima.

Tito je zaduživao...ovi samo nastavili. Razlike su u nijansama...Tito je s puškom tjerao ljude u gradove i tvornice da bi imao što više lumpenproletera ovisnih o sebi, ovi su se prilagodili..pa ljude preko kredita i zaduživanja..sa stalno visećim mačem bankrota...čine ljude ovisne o sebi.

Umjesto da se riba lovi...poklanjaju se mrvice.

Između ostalog, mnogi Hrvatskoj neskloni to čine i namjerno..u nadi da će nametanjem politike- što gore to bolje- u bližoj ili daljoj budućnosti doći do tektonskih promjena gdje bi se Hrvatska pokazala kao neuspješan projekt.

Birajući na vlast one koji se ne odriču Sotone ( Tite), Hrvati kao ovce..biraju mesara.

Sve to je posljedica prve i druge Jugoslavije.

sve dobro...

Tko je glasao

kao da je moje

rodjen

ako želiš pobijediti, nemoj izgubiti
ili
može li se na pitanje odgovoriti jednostavnije, jasnije?

koliko je ljudi koji vode državu
premijer, ministri, saborski zastupnici, ...
ključne osobe medija
ključne osobe HNB, ostalih banaka

bankrotiralo u osobnom životu?

koliko ih je zatražilo oprost dugova, i izrazilo spremnost prihvatiti skrbnika, koji će njihovom imovinom vratiti dugove, a prihode u slijedećih 5 godina raspoređivati po svojoj procjeni?

nisu li se, u velikoj većini, popunili, nadebljali, pa i brojem kg povećali,
financijski?

zašto bi sumnjali u njihovu inteligenciju, energiju, sposobnost procjene financijskog rizika, sposobnost da zarade?

činjenice govore da su apsolutno sposobni, i zato i jesu na mjestu hrvatske elite, koja upravlja državom...

luka

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci