Tagovi

Vjeronaukom na izbore!

Vjeronauk Izbori su za dvadesetak dana i ne trebaju ?uditi prejake rije?i s kojima se tu?e po narodu. Istina jest da nisu parlamentarni nego lokalni i regionalni izbori, ali su i takvi izbori uvijek test za stranke, pogotovo one na vlasti. Ovaj put regionalni izbori su posebice važni jer se održavaju u vrijeme gospodarske i socijalne krize koje i ina?e se reflektiraju na one na vlasti (koji su krizu trebali amortizirati -pa je pogolem problem ako nisu). Koliko su uspjeli znat ?e se za dvadesetak dana, ali sude?i po panici koja je zavladala u HDZ-u, o?ekivanja nisu nimalo sjajna. A posljedice loših rezultata na ovim izborima su nepredvidive, jer u slu?aju težeg poraza i temeljitijeg gubitka vlasti na lokalnim razinama, ni centralna vlast ne?e mo?i funkcionirati. U demokratskom svijetu veliki nesrazmjer izme?u obnašanja vlasti na državnim i lokalnim razinama je dovoljan razlog za ostavke i raspisivanje parlamentarnih izbora. Možda nas upravo takvo nešto ?eka - i nije nikakva tragedija ni za naciju ni državu (mada može biti za one koji su u vlasti pretjerano uživali).

Pri?ekajmo pa vidimo, ali panika od takvog razvoja situacije je povelika. Zato se javnosti ?esto govore besmislice. Prošli tjedan je bio predizborni skup i predstavljanje HDZ-ovog kandidata za Zagreb Jasena Mesi?a (to što je on i HSS-ov i HSLS-ov kandidat nema nikakvog politi?kog zna?enja - osim možda zabijanje zadnjih ?avala u ljesove tih politi?kih pokojnika). Na tom predstavljanju lansirano je dosta spinova (ili gluposti za stoku sitnog zuba), ali je jedan ipak pobrao malo više pažnje. To je onaj o vjeronauku u školama, pri ?emu su Sanader i HDZ se predstavili kao posljednji branitelji vjere u Hrvata.

Sama zažarena obrana vjeronauka u školama je ipak samo predizborna jeftina upotreba, a pitanje vjeronauka u školama je ozbiljnije pitanje, koje je i sama crkva ovih dana odlu?ila predstaviti u pravom svjetlu. Naime, u Ve?ernjem od 25.04.pod naslovom "Vjeronauk u školama nije uspio" se govori o studiji doktorice i ?asne sestre Valentine Blaženke Mandari?, predstojnice Katehetskog ureda Zagreba?ke nadbiskupije. Njena knjiga pod naslovom “Mladi - integrirani (il)i marginalizirani” u izdanju Glasa koncila danas (u ponedjeljak 27.04.2009.g. a samo dvadesetak dana uo?i lokalnih i regionalni zbora) ?e se predstaviti javnosti - a za nju se o?ekuje da ?e uzburkati javnost, barem onu koju problem vjeronauka u školama interesira, ali vjerojatno najviše one koji su na vjeronauku u školama željeli politi?ki profitirati. U njenoj knjizi stoje (barem prema najavi u Ve?ernjem) sljede?e tvrdnje:

Vjeronauk u školi nije odgojio vjernike, srušen je stereotip o “Hrvatu-katoliku”, me?u mladima se primje?uje nedovoljno poznavanje sadržaja vjere.
.....
“U našoj pastoralnoj praksi, ponekad padamo u zamku nerealnih o?ekivanja od situacija i aktivnosti da dovedu djecu i mlade do zrele vjere”
..............
“Od ponovnog ulaska vjeronauka u naše srednje škole oslabio je pastoral adolescenata i mladih. Vjeronauk u školi nije u stanju odgojiti vjernika i nau?iti ga krš?anski živjeti. To je temeljna zada?a župne kateheze i krš?anske zajednice”
...............
“U radu s mladima i pastoralnim projektima za mlade više ne možemo ra?unati na vjeru i crkvenu pripadnost koja bi proizišla iz tradicije, obitelji ili etni?kog identiteta. Ne vrijedi više lozinka: ‘Ja sam katolik jer sam ro?en u Hrvatskoj!’ Vjera se danas više temelji na slobodnom izboru”.
...............
“..mladi ne doživljavaju vjerodostojnim poziv Crkve ako on nije pra?en uvjerljivim autenti?nim iskustvom i životom”.
-----------
“Sve je manje sve?enika, redovnika, kateheta laika koji žele biti s mladima”
------------
To zna?i da se mladima mora pristupiti na zanimljiviji na?in, pa i u misi. “Siromašan liturgijski jezik mladih rezultira doživljavanjem liturgijskih obreda teškim i dosadnima.

Ono što je najvažnije a možda i najinteresantnije, ova više nego objektivna doktorica iz samostana se poziva na iste nalaze sli?nih prou?avanja i u drugim zemljama, pa „naslovi iz priložene bibliografije prelaze brojku od stotinjak citiranih djela“. Da bi objektivnost njenih prikaza moglo biti gruba crkvena realnost pokazuje i današnja vijest iz Jutarnjeg od 27.04.2009 Berlin?ani na referendumu odbacili ja?anje vjeronauka u školama.

Za uvo?enje ravnopravnog tretmana etike i vjeronauka, što je izme?u ostalog podržala i njema?ka kancelarka Angela Merkel, izjasnilo se tek 346.000 gra?ana od 713.000 koliko ih je izišlo na referendum. Za uspjeh inicijative bila je potrebna podrška ?etvrtine od ukupno 2,4 milijuna bira?a koliko ih je registrirano na podru?ju njema?kog glavnog grada

Pitanje vjeronauka u školama je kompleksnije pitanje i nimalo ne bi smjelo biti zloupotrebljavano u politi?ke svrhe. Jer su vjera i svakodnevni život uglavnom u neskladu. Teško se može propagirati vjera od onih ljudi oko sebe toleriraju nemoral, štite kriminal, ne rješavaju korupciju. Pravi vjernik na to reagira na onakav na?in kakav opisuje sama autorica studije doktorica i ?asna sestra Valentina Blaženka Mandari? – da je parafraziram na njen na?in:
Mladi ne mogu doživljavati vjerodostojnim poziv Crkve (ili svih onih koji se u sve to ubacuju u ime Crkve nose?i svoje male prljave sebi?ne ovozemaljske interese) ako on nije popra?en uvjerljivim autenti?nim iskustvom i životom.

Mada nisam vjerski praktikant (odavno sam s time prestao) smatram vjeru važnim dijelom življenja. Kao i Voltaire smatram da kad ne bi bilo Boga trebalo bi ga izmisliti. Izvorni Sveti spisi (s Biblijom na ?elu) ne podu?avaju nikoga ni?emu lošem, ali se zaista slažem da vjeronauku nije mjesto u školama. Ni vjerskom znakovlju. Naime, ve? nam je otprije poznato da je svijet jako kompliciran, da je i sama Hrvatska kompleksnija od onog što bi netki željeli priznati, da biti Hrvat istovremeno i bezuvjetno ne zna?i biti i katolik, da u Hrvatskoj postoje razni ljudi, koji imaju vrlo razli?ite odnose prema vjeri u Hrvata (od ateizma do fanatizma) a da ne govorimo drugim vjeroispovijestima. Uvaljivanje vjerskog odgoja u školske klupe je ustvari posve kontraproduktivno jer predstavlja naglašavanje podjela me?u mladima u sazrijevanju, a to ostavlja katastrofalne posljedice baš za samu vjeru, vjerski odgoj i Crkvu kao instituciju. Žalosno je da se ta istina u tim strukturama ne shva?a, ili ?ak odbija prihvatiti. Daleko je važnije za sve, a za crkvene strukture ponajviše, promovirati toleranciju i etiku u me?uljudskima odnosima bez obzira na vjeru,boju kože i porjeklo, a moral postaviti kao mjerilo svakodnevne prakse u društvenim a posebice politi?kim odnosima.

Meni osobno je jako drago da je doktorica i ?asna sestra Valentina Blaženka Mandari? na?inila ovakvu objektivnu studiju i napisala jednu više nego pou?nu knjigu, o ?injenicama o kojima se i prije znalo aloi nije govorilo, ali je ona s ovim samu Crkvu (i njene prelate) stavila na ispit savjesti koliko ?e i dalje trgovati ispod stola sa korumpiranim državnim strukturama i pojedincima, i šutjeti o njihovim marifetlucima samo zato što im se to ekonomski isplati. Naime, Crkva mnogo, mnogo više gubi s time što samo bespomo?no gleda „egzodus mladih nakon primanja sakramenta inicijacije, tj. krizme ili svete potvrde“ (kako to sama doktorica zaklju?uje).

Komentari

Ah, ti

Ah, ti zagovaratelji.....Sanki zagovara vjeronauk u školi, a njegov oponent pušenje marice.... netko pak ZTP

My Soul

Tko je glasao

Bezpredmetna rasprava! Ne

Bezpredmetna rasprava!
Ne postoji čovjek koji ne vjeruje,kojemu vjera nije potrebna,ona je sastavni dio svake osobe.
Druga je stvar kako učenje o vjeri( i vjeru samu) prakticirati.
Činjenica je da crkva uvijek kasni za svjetovnim životom,zato što je temeljitija od dnevnih novina i ostalih svakodnevnih događanja.
Upravo iz tih različitosti pretpostavljam da niti crkva nije najsretnija s ovakvim riješenjima i metodama.
Ako crkva prepusti da svako tumači i vjeru i boga kako hoće-evo populizma
Populizam rađa površnost,a površnost nema jake temelje
Na drugoj strani, ako je to "teška tema"-nema kvoruma, onda ti džaba svega.
Mislim da crkvu više muče ta pitanja,nego hoće li biti crkve u školi ili ne.

ZAGOR

Tko je glasao

Posljednji Stankovićev

Posljednji Stankovićev gost, uvaženi svjetski psiholog je u jednom trenutku rekao bit stvari koju mnogi zaboravljaju; nas, i našu djecu tijekom školovanja bombardiraju tonama nepotrebnog znanja, a zanemaruju osnovne stvari, komunikaciju sa drugim ljudima, psihologiju i etiku; u tom slučaju vjeronauk bi bio nepotreban; Očenaš, Zdravo Marijo, Vjerovanje i ostalih par čisto "bazičnih" vjerskih pojmova se moglo naučiti i u redovitim, i puno rjeđim satovima vjeronauka, kakav je nekada postojao. Nastava vjeronauka postavlja pitanje ravnopravnosti vjera, jer bi sve vjere trebale imati isti tretman, drugo, dolazi do preklapanja vjere i države, i preklapanja između dva pogleda na svijet, "vjerujem jer je apsurdno", i strogo znanstvenog pristupa. Osnovni i vjerojatno najveći problem da se Vjera nije pravilno prilagodila modernim društvima, već je ostala u Srednjem vijeku, dok je društvo napredovalo (ne nužno moralno naprijed).

Tko je glasao

Imao sam priliku razgovarati

Imao sam priliku razgovarati sa prof. Sartoriusom koji je inače zagrebački student. Završio je medicinu i specijalizirao neurologiju i psihijatriju tako da je on neuropsihijatar, a ne psiholog iako je magistrirao i doktorirao psihologiju. U sat vremena koliko traje emisija Nu" je uspio prenijeti puno, iako samo mali dio svoga genija. Nemoje zaboraviti da je riječ o čovjeku koji preko 40 godina živi u inozemstvu, a hrvatski nije ni malo zaboravio. Jednako priča više stranih jezika. Čovjek ima 74 godine, a izgleda kao da mu je 20 godina manje. Kako to obično biva, moraio je otići vani da bi ga see prepoznalo, a i sada kao svjetska veličina nije mogao dobiti profesuru na Zagrebačkom sveučilištu koje je na karti svjetskih sveučilišta beznačajno, ali je zato osiječko svučilište koje je u velikom usponu prepoznalo veličinu i zahvalilo ovom skromnom čovjeku. Razmišljanja i vizija ovog čovjeka samo pokazuju kako trebaju izgledati vodeći ljudi u nekoj branši u nekoj zemlji pa usporedite to sa recimo primorcem ili nekim drugim političarom.

http://www.wpanet.org/content/biosketches/Sartorius-CV.pdf

Tko je glasao

Tako je Seneka, riječ je o

Tako je Seneka, riječ je o čovjeku koji je briljantno jednostavnim riječima opisivao najkompliciranije pojmove; i kratko se ali efikasno dotakao biti stvari-školovanjem se djeci ubacuje na silu u glavu brda nepotrebnog znanja, umjesto praktičnih "vještina preživljavanja" u ovom svijetu.
Ostatak emisije samo - magister dixit.

Tko je glasao

Od svega što sam pročitao

Od svega što sam pročitao u ovome vrijednome dnevniku, moram priznati da me je najviše zainteresirao podatak kojega našao u članku o referendumu u Berlinu, koji u ovome tekstu, međutim, nije prenesen, a glasi:

Ovaj referendum pokazao je i još uvijek prisutne razlike između istočnog i zapadnog dijala grada. Na zapadu je gotovo 70 posto izišlih na birališta podržalo ovaj oblik religijske nastave, koji se prakticira i u zapadnim saveznim pokrajinama, dok je u dijelovima grada koji su nekad pripadali Istočnom Berlinu za inicijativu glasovalo 25 posto izašlih birača.
Naime, više mi je nego zanimljiv taj raskorak između onih koji imaju nešto dužu demokratsku tradiciju, od onih kojima je ta tradicija, zbog komunističkog režima, nasilno prekinuta.

Što se, pak, osnovne teme dnevnika tiče, slažem se da je, što se Sanadera tiče, riječ o "predizbornoj jeftinoj upotrebi". Tko zna, možda to Sanader radi svjestan činjenice da je kod dobrog dijela istinskih vjernika uistinu izgubio povjerenje, no sumnjam da mu ovakva jeftina demagogija (više) može koristiti.
Što se pak tiče dr. Blaženke (s. Valentine) Mandarić tiče, nekako imam dojam (ne isključujem i da te nisam dobro razumio) da ti izmiče glavna poanta njene knjige: nije ona uperena PROTIV vjeronauka u školama (pouzdano znam da je s. Valentina gorljivi zagovornik istoga - ta nije slučajno stavljena na čelo predstojnice Ureda za vjeronauk najveće hrvatske nadbiskupije; a ni izdavač - Glas Koncila, ne spada među osporavatelje prava na vjerouauk u školama), nego ZA JAČANJE tzv. župne kateheze, odnosno crkvenog djelovanja među mladima u samim crkvenim zajednicama. Mnogi su naime svećenici, zbog prevelikih i nerealnih očekivanja od školskoga vjeronauka (naravno, i ne samo zbog toga), zanemarili svoje osnovno polje djelovanja.

Tko je glasao

Ovo s zapadnim i istocnim

Ovo s zapadnim i istocnim Berlinom nije tako jednostavno kao sto se cini na prvi pogled. Glavni pobornik referenduma je bila muslimanska zajednica u Berlinu. Muslimanska zajednica (vise od cetvrtine stanovnika zapadnog Berlin) zivi velikom vecinom u zapadnom dijelu grada, tako da i nije cudno da je u zapadnom Berlinu bilo vise onih koji su glasovali za uvodjenje vjeronauka. Postotak izaslih na referendum u cijelom gradu je bio jako mali (29%). Po anketama radjenim prije referenduma su upravo Berlincani muslimanske vjeroispovijesti bili za uvodjenje vjeronauka, a ostali vecinom protiv.

Tko je glasao

Ne poznajem spomenutu

Ne poznajem spomenutu sestru, o njoj ništa ne znam osim ovo malo što sam pokupio njenih teza ali mislim da je dovoljno. Činjenica je da se projekt "Vjeronauk u školama" nije dokazao ni na vjerskoj razini i da nauk vjere treba drugačije forsirati. Naravno da će Crkva uvijek nastojati ostati u školama (neće oni napuštati zauzete položaje), ali je najveći problem vjeroučitelja koji su ostali na primitivnijoj razini bukvalnog prenošenja arhaičnih pričica iz Biblije, koje su prema današnjem stanju znanja i spoznaja naivne i mladima neinteresantne. Religijski problemi su istovremeno i filozofska pitanja i egzistencijalna propitivanja - za koje oni većinom nisu spremni ni obučeni.

Imaš pravo, moja poanta je bila više političke nego vjerske naravi. Htio sam naglasiti apsurd u kojem se s HDZ-govornica galami o "vjeronauku u školama" kao izuzetnoj vrijednosti dok ga je istovremeno Crkva stavila pod kritičku lupu. A stvarni problem je ona pratktična razlika između politike i vjere. Vjera se (za razliku mod politike) ne nameće silom, pa tu opet naglašavam moj stav da je vjeronauk u školama kontraproduktivan i za samu Crkvu jer pojačava averzije prema vjeronauku kao školskom predmetu (a time i vjerskim poitanjima) a istovremeno nameće podjele koje mladi ljudi obično shvaćaju uvredama.

Nije samo kod nas prisutno propitivanje vjere općenito i svrhe učenja vjere u školama. U zemljama "zrele" demokracije "zrela" je vjera sastavni dio svakodnevnice (čak i poreznih pravila) ali više kao ukras i manje kao bitan dio dnevnih okupacija. Te priče npr. o Hrvatskoj kao katoličkoj zemlji su glupost koju su neki izmislili za svoje male potrebice, to je već odavno poznato i komentirano s najviših vrhova Crkve. Ali je tamo u "zrelim" demokracijama talibanstvo nepoznata stvar jer su vjera i država, odnosno vjersko i svjetovno razlučeno - i svaki segment živi u vlastitoj sveri - tj. vjera je na intimnoj razini a svjetovnost na javnoj razini - i to se ne samo ne može nego ne smije miješati.

Glede Istočne Njemačke znam dosta dobro kako stoje stvari - tamo se ne cijeni toliko vjerski element, ali to nije samo i isključivo ostatak komunizma, nego se je komunizam prije nakalemio na tradicionalni pruski mentalitet koji nikada nije bio toliko naklonjen crkvi, nego više živio u nekakvoj germanskoj teutonskoj, pomalo poganskoj tradiciji. Oni uostalo nisu petežito katolici (kao Bavarska) nego protestanti a to je ipak druga vrsta problematike. To je možda čudno čuti ali je tako.

Glede ponašanja na samom Referendumu, zaista nisam ni želio prenositi detalje (zato je link bio tu) ali mislim da treba prije pogledati ukupne brojke da bi se razumjelo čemu se na referndumu stvarno presuđivalo. Referendum je zabilježio preveliku nezainteresiranost za taj problem, budući da je na na izjašnjavanje izišlo samo nešto malo više od četvrtina ukupnog tijela s pravom glasa (a toliko ih je prema Zakonu trebalo da referndumsko pitanje uopće dobije pozitivan rezultat). A od tog neobično malog broja ljudi polovina je glasovala za a polovina protiv. To znači da su na zapadnoj i istočnoj strani izlazili samo oni diretno zainteresirani (za ili protiv vjeronauka) pa bi se teško moglo reći da su spomenuti obmjeri išta značajniji od reflektiranja uobičajenih i očekivanih odnosa u za referendum generalno nereprezentativnom uzorku. Javno mnijenje bi s poravilnim uzorkovanjem i na manjem broju ispitanika sigurno dalo neke druge rezultate.

Tko je glasao

Frederiče, inače jako

Frederiče, inače jako cijenim tvoje pisanje jer je obično argumentirano i dobro potkovano činjenicama, međutim smatram da si u ovoj rečenici upotrijebio jednu floskulu:
Izvorni Sveti spisi (s Biblijom na čelu) ne podučavaju nikoga ničemu lošem.
Naprotiv, ako pogledaš Bibliju, osobito Stari zavjet, pronaći ćeš mnoštvo, s današnjeg stanovišta, moralno izopačenih i neprihvatljivih "učenja".
Da ne duljim, na ovoj stranici: www.angelfire.com/scary/svetopismo sve je prilično dobro ilustrirano. (Navest ću samo jedan primjer: Abraham ide zaklati svoga sina jer mu je to naložio Bog, ali onda Bog sekundu prije nego li se nož spustio na grudi djeteta kaže: "ma stani stari, šala mala, ma ne moraš, htio sam te samo iskušati!" Jedna od sličnih metoda, a to je fiktivno izvođenje pogubljenja nad iračkim zarobljenicima, ovih je dana oštro kritizirana kao duboko nehumana i nemoralna! A da ne spominjemo što bi na ovo rekla pravobraniteljica za djecu.)
Dakako, ljudi poput tebe razumjet će takve pričice u kontekstu vremena, međutim djeca na vjeronauku to uglavnom ne mogu shvatiti i tu dolazi do konfuzije.

Tko je glasao

Interesantno, upravo isti

Interesantno, upravo isti komentar sam i ja namjeravao napisati našem vrlom Frederiku, ali si me, eto, pretekao.

Dodao bih samo sa svoje strane kako to "mnoštvo moralno izopačenih i neprihvatljivih "učenja"" nije problematično samo s današnjeg stanovišta.

Tko je glasao

Kao što je i mene (doduše

Kao što je i mene (doduše nepotrebno) G-news uputio da Bibliju ne treba tumačiti doslovno, riječ po riječ, jer spomenuta sveta knjiga vrvi preljubima, ubijanjem, etničkim čišćenjem, kao i propovjed o Abrahamu koja je alegorija o kušanju vjere, toliko iščekivati dijete i biti ga spreman žrtvovati je znak najviše vjere koju neki čovjek može posjedovati, a ne neka trećerazredna horror pripovjetka. Uspoređivanje te biblijske alegorije sa ratnim zločinima je blago rečeno apsurdno; razmišljajući tako, što bi rekli o kazni razapinjanja koja je Rimljanima bila specijalnost (zamislite da visite na tetivama ruke, dok su vam kroz kosti stopala probijeni čavli, a sada zamislite 6600 Spartakovih sljedbenika razapetih duž Via Appia, koje nije bilo vjerska alegorija). Držeći se toga morali bi cenzurirati cijelu povijest kao predmet (kako djeci objasniti Hiroshimu, Ypres, koncentracijske logore, giljotiniranje Marie Antoanete ili Ann Boylen, spaljivanje vještica i slične "delicije" kojima obiluje taj školski predmet...
Također, ne podcjenjujte djecu, a nasilje izneseno u Bibliji je čista limunada prema horror filmovima koje mogu vidjeti na televiziji ili u igricama tipa San Andreas GTA ili Far Cry. Problem je doduše što inteligentnije djeca postave pitanje koje je postavio sin jednog mog prijatelja; Tata nas u školi uče da je čovjek nastao evolucijom, da je svemir nastao Velikim praskom ,a vjeroučitelj nas uči da je sve stvorio Bog. Tko govori istinu?...

Tko je glasao

Potpuno je nebitno radi li

Potpuno je nebitno radi li se o alegoriji. Jasna je poruka Abrahamova poučka koja je namjenjena našoj, ljudskoj strani, no što nam taj isti poučak govori o samom bogu. Jedino što možemo zaključiti je kako se radi o sebičnom i osvetoljubivom bogu.
Ali, čemu nas uči more drugih takvih pričica, recimo pokolj prvorođenih Egipćana. Svojoj djeci (prvi i treći osnovne) nikako nisam mogao (nakon odgledanog animiranog filma) objasniti koja je to motivacija, koje opravdanje ima taj "dobri" bog kada ubija svakog malog prvorođenog Egipćanina. Čime su ta nevina djeca zaslužila smrt? Može li mi tu neko pomoći oko alegorije.
S druge strane, povjesni "specijaliteti" su prilično jasni. Nitko neće glorificirati one koji su razapeli "spartakovce", ali su zato "spartakovci" moralne veličine, ono u što se ugledamo, oni s kojima suosjećamo. Isto je i s ostalim žrtvama koje si naveo, žrtve Hirošime, žrtve konc-logora itd. Niti povijest, niti bilo tko normalan u tragediji konc-logora ne suosjeća s krvnicima, već suosjećamo sa žrtvama.
Ako se vratimo na epizodu o prvorođenima vidimo drugačiji pristup. Bog je dobar. Mali egipćani mrtvi. Točka.

Uostalom, nije li Bog bog svih ljudi. Ili stari Egipćani nisu bili ljudi.

Tko je glasao

Bog nije susjed,ili

Bog nije susjed,ili sugrađanin
Bog je samokontrola uma
Bog je moralna norma
Šta mislite,kada ljudi nebi imali pojam o bogu, dali bi on postojao?
Kada nebi postojali ljudi, bi li bog i dalje postojao?

ZAGOR

Tko je glasao

a nasilje izneseno u Bibliji

a nasilje izneseno u Bibliji je čista limunada prema horror filmovima koje mogu vidjeti na televiziji ili u igricama tipa San Andreas GTA ili Far Cry.
Točno, samo za navedene horor filmove i igrice im nitko ne govori da su izvorište mudrosti i morala, a pogotovo ih nitko ne uvjerava da su glavni likovi usprkos svemu što čine puni neizmjerne ljubavi prema čovjeku.
A tumačenja Biblije su priča za sebe: nedavno se tako don Živko u Jutarnjem upinjao "teološki" objasniti kako Bog sebe nigdje ne predstavlja kao gospodara iako Biblija vrvi baš takvim kategoričnim tvrdnjama.
Ista stvar i s "alegorijama" - kad pitanja postanu preteška ili neugodna, onda se s doslovnog prelazi na "alegorijsko" tumačenje.

Tko je glasao

Nikad neću razumjeti dvije

Nikad neću razumjeti dvije stvari:
- zašto se muškarci na maškarama najviše vole oblačiti u žene?
- zašto ateisti uvijek ispočetka razglabaju o vjeri, Crkvi, Bogu i sličnim stvarima, koje ih se baš ništa ne tiču?
Nije li u pitanju osjećaj manje vrijednosti?

My Soul

Tko je glasao

Na drugo pitanje, odgovor je

Na drugo pitanje, odgovor je vrlo jednostavan: čovjek ostaje trajno vezan za ono čega se u životu odrekne. Tako kurve vječito govore o Bogu, svećenici o seksu, a kriminalci o poštenju. I to nije osjećaj manje vrijednosti nego osjećaj uskraćenosti.

Tko je glasao

zašto ateisti uvijek

zašto ateisti uvijek ispočetka razglabaju o vjeri, Crkvi, Bogu i sličnim stvarima, koje ih se baš ništa ne tiču?
Nije li u pitanju osjećaj manje vrijednosti?

ne radi se samo o ateistima. o svemu tome raspravljaju i vjernici. a ako je netko vjernik, ne znači da se automatski mora slagati sa svim što crkva propovjeda.
obzirom da smo mi država u kojoj se najveći postotak gradjana izjašnjava kao vjernici, normalno da je pitanje vjere i te kako aktualno, bilo da dolazi od strane ateista ili od strane vjernika. znači, to se pitanje tiče svih nas, vjerovali ili ne.
ne vidim zašto bi osjećaj manje vrijednosti imao bilo što s tim.
istina je da je vjera, kao i crkva, stvar slobodnog izbora. i da onima koji to nisu, crkva i vjera ne bi trebali smetati.
no, ukoliko se crkva upliće u politiku, te time indirektno utječe na život svih nas, onda je za shvatiti zašto se crkva tako često spominje.
neka mi oproste vjernici, nije mi namjera nikoga uvrijediti, ali imali smo prilike vidjeti kako funkcionira trgovina vjerom prije ovih posljednjih parlamentarnih izbora.
općenito gledajući, mislim da je potrebno razdvojiti vjeru i crkvu.
vjera u boga trebala bi nas činiti boljim, stalno nas upozoravati da trebamo činiti dobro, a ne zlo.
što se crkve tiče, to je već institucija. a nepogrešivih institucija, kao i institucija koje ne gledaju svoje interese nema, što povijest najbolje dokazuje.

Tko je glasao

Da mi se ne petljaju u

Da mi se ne petljaju u život, tj. da me se ne tiču kako ti kažeš, ne bih ih nikada spomenuo. Nije u pitanju vjerovanje i religija već utjecaj Kaptola na svakodnevni život.
Nisam nikada niti riječ napisao ili komentirao proklamirane vrijednosti Društva ljubitelja NLO-a, Islamske vjerske zajednice ili Pokreta za obožavanje Zubić Vile - zato jer mi se nikada nisu uplitali u život.
A što se tiče opaske o "osjećaju manje vrijednosti" ... u starijoj vrtićkoj grupi se isto bave tako važnim pitanjima pa ponekad vole pitati nema li Papa osjećaj manje vrijednosti kad se voli očešati o ateiste koji su jedna tako minorna i beznačajna skupina.

Tko je glasao

Odgoj djece i razvoj mladih

Odgoj djece i razvoj mladih je vrlo odgovoran zadatak i ne treba potcjenjivati nepoželjne negativne efekte takvog biblijskog materijala u rukama neznalica i neodgovornih mulaca. Zato je pitanje pedagoškog obrazovanja i primjene suvremenih civilizacijski standarda vrlo važno. Da li od Crkve ponuđeni vjeroučitelji zadovoljavaju neke minmalne pedagoške strandarde za takav odgovoran posao je pitanje koje se skoro pa i ne postavlja nego se navodno podrazumijeva.

Ovo govorim iz iskustva. U vrijeme kad je uveden vjeronauk u škole, moj susjed uvjereni vjernik je od maloljetne kćeri doznao za neprimjereno i agresivno ponašanje vjeroučitelja na nastavi vjeronauka. Bio je pomalo zbunjen a dijete mu razapeto između obveza da prisustvuje nastavi i neprimjerene agresivnosti nastavnika. Kad me je došao pitati za savjet upitao sam ga je li ona njegovo dijete i njegova odgovornost ili vjeroučitelja. I kako može biti siguran da je taj čovjek, koji je kao dijete ušao u sjemenište i prošao sve crkvene škole i samostane prava osoba da mu odgaja njegovo dijete za svjetovni život. Otišao je u školu i sve riješio sa svećenikom pa više ni njegovo ni druga djeca nisu imali poteškoća s neodgojenim vjeroučiteljom.

Ja ipak mislim da bi vjeronauk trebali tumaćiti samo laici s pedagoškom i vjerskom naoubrazbom, i da tu ne bi smjelo biti mjesta improvizacijama.

Tko je glasao

Svjestan sam tih detalja i

Svjestan sam tih detalja i takvih tumačenja iz Biblije, ali ih treba sagledavati kroz prizmu povijesnog i kulturnog sazrijevanja ljudskog roda. Doslovno čitanje Biblije bi nas odvelo na velike stramputice, a vjerojatno je i na to mislila spomenuta časna sestra i doktorica (autor ove studije i knjige po studiji kad priča o siromaštvu izraza u Crkvi koje ne pali više kod omladine). Nažalost te naivne Biblijske priče još mnoštvo svećenika doslovno pepričava u svom djelovanju pa su najčešće dosadni i vjerski neproduktivni. Recimo priča o bezgrešnom začeću prije 2 tisuće godina ili danas kad je in vitro začeće tek tehnička stvar medicinske nauke. Ili kao što moj prijatelj Konavljanin reče za čudo pretvaranja vode u vino - pa to se kod nas u Konavlima radi od pamtivijeka.

Naivne vjerske priče imaju svoj dublji povijesni i simbolički smisao. Priču o Abrahamu i žrtvovanju sina treba prije razumjeti kao raskidanja prastarog barbarskog običaja žrtvovanja ljudi (a kasnije i živih bića- žrtva lijevanica - lijevanje krvi) na oltarima barbarskih božanstava koje monoteizam dokida - to je pravi simbolički smisao epizode koju si ovdje spomenuo iz Biblije.

Općenito Bibliju treba smatrati kao uvođenje pisanih pravilu među ljude u to prethistorisjko vrijeme, mada Biblija nije bila ni prva ni jedina takva knjiga, u Kini imaju i starije. Bilo kako bilo, o sadržaju tih knjiga se ne smije razmišljati bukvalno i iz današnje perspektive.

Iz Biblije je proizišao i Kuran, ali s njim muslimanski ekstremizam nema puno zajedničkom osim što neki ekstremisti zloupotrebljavaju Kuran, ali sličnih zloupotreba je bilo sa ili u ime Biblije, kao uostalom i u Marksovo ime isl. U svetim knjigama nigdje ne piše da se zlo čini bližnjemu, nego dobro, mada se nažalost u stvarnosti to događa.

Tko je glasao

Dakako, ljudi poput tebe

Dakako, ljudi poput tebe razumjet će takve pričice u kontekstu vremena, međutim djeca na vjeronauku to uglavnom ne mogu shvatiti i tu dolazi do konfuzije.
Mislim da je ipak Bog u kontekstu, a ne vrijeme...

Tko je glasao

To je onaj o vjeronauku u

To je onaj o vjeronauku u školama, pri čemu su Sanader i HDZ se predstavili kao posljednji branitelji vjere u Hrvata.
Vidiš da je i Đurđa sve na vrijeme uredila da je Ivo ne bi izbacio iz koalicije:
Đurđa Adlešič izrekla sudbonosno "da" i u crkvi:
Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič postala je u petak navečer udana žena i pred Bogom. Naime, u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke iza zatvorenih vrata Đurđa je suprugu Stašku Adlešiču izrekla „da“.
Vjenčanje u petak i onda predizborni skup na kojem je lansirana priča o vjeronauku u subotu. Slučajno?

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Kročila gordo, u bijeloj

Kročila gordo, u bijeloj je vjenčanici bila,
kupljenu je diplomu u njedrima krila.
U Božjem je hramu, starom mužu zavjet dala,
stvar jako je ozbiljna...Bogu dragom hvala.

O vjeri sad može ... laprdati čuda,
radi se o opstanku...nije ona luda.

Tko je glasao

Ti S Pollitike Marcijal si

Ti S Pollitike Marcijal si naš
Vrijedno epigrame slažeš hude
satira ti odlično ide baš
možda jednom i knjiga bude.

Tko je glasao

sad imaju potpuni

sad imaju potpuni kredibilitet za zagovaranje crkvenog vjeronauka, kao sto su radili i u kampanji 2007 :roll:


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

nisam baš prava osoba za

nisam baš prava osoba za pisati o vjerskim pitanjima: katolik sam jer su tako odlučili moji roditelji, jer sam krštena na putu od rodilišta do doma, jer je to bio sastavni dio našeg identiteta, a srećom roditelji su mi ostavili na volju koliko "jak" vjernik ću biti...nekako iz životnog iskustva zaključujem da oni koji najviše ližu oltare su najzločestiji, valjda tako peru savjest ili ih to opravdava ili im daje za pravo da u ime te "nesporne" činjenice raditi i živjeti tako kako rade i žive...
jednako sam i ja napravila sa mojom djecom: krstila sam ih a dalje su one odlučivala hoće ili neće. doduše, malu sam morala obrađivati i objašnjavati da znanost i vjera baš i nemaju dodirnih točaka, da vjera ide iz srca a znanje iz mozga, pa je ona to odradila da iz srca usreći noniće i none, u srednjoj je išla na etiku i na žalost onaj ko je predavao nije dobro odradio svoj posao ali to je već druga priča - priča o tome kako se regrutira nastavnički kadar....
moja baka je često pričala o vjeronauku u školi i kako ih je svećenik mlatio ravnalom za svaku sitnicu, ista su sjećanja bila i od mame, tata je pak imao lijepe uspomene na svog svećenika i vjeronauk, moja sjećanja su bila malo ružnija jer sam svašta pitala i svećenik se često spašavao "jer je Bog tako rekao" a roditelje prao svakom prilikom i zvao me komunistom -vjernikom....i ne nisam za vjeronauk u školi!
to bi trebala biti duboko intimna stvar, iz srca, u mističnom okruženju crkve, kipova i fresaka, anđela koji plešu po stropu.... Bog uz globus, učeničke radove na zidu, razmnožavanje biljaka....jako teško ulazi u glavu!
naravoučenije: vjeronauk iz usta naših političara gubi svaki smisao!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci