Tagovi

Vizualizacija državnog prora?una

Državni prora?un je nakon Ustava pojedina?no najbitniji dokument koji definira i opisuje funkcioniranje jedne države. U našem slu?aju, rije? je o dokumentu s nekih 14.000 stavaka gdje su na primjer pla?e državnih službenika definirane na nekoliko stotina me?usobno razli?itih mjesta pa je stoga vrlo teško pratiti što se to?no u državnom prora?unu doga?a.

Kako bi to riješili, napravili smo grafi?ku vizualizaciju kroz državni prora?un.

Državni prora?un 2010.

Državni prora?un mogu?e je pregledati na dva na?ina, prvi pogled je po korisnicima prora?una (dakle po ministarstvima, agencijama i uredima, a unutar toga po vrsti troška), a drugi pogled je po vrsti troška (pa unutar toga po korisnicima). Sve što treba u?initi je kliknuti na korisnika ili trošak i stranica ?e iscrtati dodatnu razinu detalja, natrag se vra?ate pritiskom na desnu tipku miša. Veli?ina grafikona ozna?ava ukupnu veli?inu državnog prora?una, dok je veli?ina svakog pojedinog kvadrata pokazuje relativnu veli?inu stavke u odnosu na ukupni prora?un. boje su posložene na na?inda sli?ni troškovi ili korisnici budu obojeni srodnom bojom.

Pregledom prora?una na ovaj na?in mogu?e je na vrlo jednostavan i vizualan na?in vidjeti odnose me?u stavkama, veli?ine pojedinih troškova kao i grupirati pojedine vrste troškova a koje su raszasute na puno lokacija po prora?unu.

U okolini poput naše gdje je svaku kunu potrebno dobro odvagnuti, alati poput ovoga mogu se koristiti za jednostavnu i brzu identifikaciju anomalija u prora?unu i kao podloga za ispitivanje veli?ina pojedinih stavki. Primjerice, ako pogledate izdatke za prijevozna sredstva koja su ove godine predvi?ena u iznosu od 191 milijun kuna, o?ito je da prakti?ki 75% iznosa otpada na vozila MUPa i vozila ministarstva obrane, no jednako tako ministarstvo poljoprivrede ima predvi?enu kupnju 8.7 milijuna kuna vrijednih vozila. Tako?er, nije teško uo?iti kako se puno razli?itih subvencija dodjeljuje iz razli?itih ministarstava i pod razli?itim nazivima (kapitalne pomo?i, subvencije trgova?kim društvima i sl). Ako promatrate pla?e koje se nalaze na nekoliko mjesta (jer se odvojeno vode pla?e, odvojeno porezi i doprinosi a odvojeno naknade zaposlenima), nije teško uo?iti da u masi pla?a uop?e ne postoje pla?e zdrastvenih radnika koje su pak sakrivene u transferima HZZO-u ili da naknade zaposlenima nisu proporcionalno zastupljene po ministarstvima.

Da bi se moglo racionalno trošiti potrebno je u?initi državni prora?un transparentnijim a to trenutna razina detalja ne dopušta, tako?er treba napraviti povratni mehanizam izme?u planiranja i stvarne potrošnje. Naime, dešava se da je pojedina jedinica državne uprave (ministarstvo, agencija, ured) za odre?enu svrhu predvidjela odre?enu sumu novaca, a koja je prošla i bila prihva?ena od strane ministarstva financija prilikom sastavljanja prora?una, a da bi onda tokom godine s te prora?unske stavke bio uzet novac i preusmjeren na neki drugi trošak. Ovo je tipi?na metoda manipulacije jer Vlada dopušta tijekom godine nekoliko takvih "mini-rebalansa" koji su dopušteni zakonom, a uop?e nisu podložni saborskoj kontroli gdje je mogu?e premještati stavke unutar prora?una jedne jedince vlasti.

Primjer: Agencija za istraživanje ruda ima sistematizacijom predvi?eno 200 radnih mjesta te u prijedlogu svog prora?una traži puni iznos pla?a za svih 200 djelatnika iako ih imaju samo 150. Ministarstvo odobrava taj iznos, a potom agencija tijekom godine u mini rebalansima sa stavke pla?a taj novac prebaci na npr. intelektualne usluge. Ili, trošak održavanja objekta (primjerice kupovina novih prozora ili trošak klimatizacije) koji je bio trošak samo u jednoj godini, provu?e se ponovno u slijede?u, a potom se u mini rebalansu preusmjeri na drugu stavku.

Da bi se riješio gornji problem, potrebno bi bilo uspore?ivati prvobitni prora?un (dakle onaj koji je usvojen) i usporediti ga sa stvarnim stanjem o izvršenju prora?una (a koji je dostupan s velikim vremenskim odmakom) i na taj na?in identificirati institucije i stavke koje imaju zna?ajne razlike i koje troše novac suprotno naputku sabora.

Tek u izvršenjima prora?una dostupna je puna klasifikacija troškova, a ona nisu dostupna u samom prijedlogu tj. prora?unu.

Nadalje, koli?ina povratne informacije od korisnika prora?una koji u stvari odlu?uju o troškovima je minimalna ili nepostoje?a.

Veliki države poput primjerice USA imaju posebne mehanizme za predlaganje ušteda. Ameri?ki predsjednik Obama ima posebni dio web stranice i nagradu za one koji predlože najkreativniji i najbolji na?in za stvaranje ušteda.

Nešto bliži primjer je Velika Britanija gdje je premijer David Cameron zamolio je državne službenike da predlože na?ine za smanjenje prora?una. Tijekom prikupljanja prijedloga, predloženo je više od 100.000 ideja kako uštediti u prora?unu. (vidi: http://spendingchallenge.hm-treasury.gov.uk/), a samu molbu je David Cameron direktno uputio službenicima putem youtubea.

Ovo nije alat za kritiku Vlade, dapa?e, ako mislite da je razina transparentnosti državnog prora?una niska, onda niste vidjeli što se doga?a na lokalnim razinama. Ovo je alat koji pomaže u pronalaženju na?ina za stvaranje ušteda, alat koji pomaže dizanju svijesti kako se troši javni novac, te naravno alat koji promovira transparentnost što je najbolji i naju?inkovitiji antikorupcijski alat koji postoji.

Link na vizualizaciju državnog prora?una.

Ovaj mini-projekt ne bi se dogodio bez polliti?ara i talentiranog ekonimiste Marka Krištofa koji je pomogao u pribavljanju podataka i interpretaciji, te nekolicine drugih a nespomenutih koji su pomogli da se ovo isprogramira, debugira i pripremi za objavu. Puno hvala svima. Kratka napomena: Projekt vizualizacije državnog prora?una prvi je projekt udruge Vjetrenja?a, a koja je izrasla iz web stranice pollitika.com.

Komentari

Hej, mrak, čestitam!

"Više od 56 tisuća ljudi isprobalo proračunski kalkulator: Slovenci i Srbi zainteresirani za otkup aplikacije?"

http://www.jutarnji.hr/slovenska-i-srpska-pokazali-zanimanje-za-aplikaci...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

stara brojka

sada smo na preko 77.000 :) biti će uz malo sreće i stotka do kraja dana

Tko je glasao

Ja sam očekivao više

Ja sam očekivao više reakcija i analiza nakon objave ovog alata, a ono tek pokoji komentar tu i tamo:

Proračun u ovoj godini na stavkama Ministarstva financija za otplatu glavnice i kamata državnih dugova predviđa 16,28 milijardi kuna.
Taj podatak jednostavno je izračunati zahvaljujući vizualnoj obradi proračuna na web stranici Vjetrenjaca.org...

http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Svaka-cetvrta-kuna-koju-S...

Ako tolika lova godišnje odlazi samo na vraćanje dugova države, koliko tek odlazi po svim ostalim osnovama uključujući građane, poduzeća, lokalnu vlast...
Tko to može izračunat, barem približno?!
:)))

Tko je glasao

gle, trošak hladnog pogona

gle, trošak hladnog pogona države (dakle da ne naprave ama baš ništa) je oko 45 mlrd kuna i to po konzervativnoj procjeni da je ukupna masa plaća nekih 30mlrd kuna te da su zavisni troškovi za pogon od toliko ljudi dodatnih 50% troška (dakle 30 + 15 = 45 mlrd kuna)

ono što treba gledati su primjerice situacije poput HZMO-a, gdje je jasno da oni na plaće troše nekih 250mil kuna, što ispada da ih ima oko 4.200 zaposlenih i apsolutno mi je nejasno što ti ljudi rade

takvih situacija ima koliko god želiš

Tko je glasao

Znači hladni pogon+

Znači hladni pogon+ mirovine+ otplata dugova bi bilo onih 80% zadanog proračuna o kojem Kosorica i Šuker trabunjaju. Jasno je da bi se tu dalo dosta uštedjeti
No ja sam se očito krivo odrazi pa me nisi shvatio.

Mene zanima koliko se godišnje izdvaja po osnovi ukupnih otplata kredita svih dužnika uključujući i građane i poduzeća i lokalnu vlast (gradovi).

Znademo da banke godišnje na domaćem tržištu od kamata uberu 23 milijarde kuna (2009.), ali mene zanima koliko još odlazi na kamate za kredite koji su uzeti vani. Vanjski dug nam je trenutno 44 milijarde eura i premašuje plasmane domaćih banaka, znači da za otplatu kamata trošimo barem još 20ak milijardi kuna godišnje.
Ukupno to bi bilo cca 14% BDP-a samo za plaćanje kamata. A BDP u najboljim vremenima rastao je po stopi od max 6%.
Znam da je ovo pojednostavljeno ali već i na prvi pogled je jasno da je ovakav način financiranja neodrživ i da mora pasti.
Bilo je ranije spomenuto (citat nekog vanjskog članaka) kako bi se u VBritaniji desio kolaps kad bi prosječna kamatna stopa kojom su trenutno zaduženi britanci porasla za samo je postotni poen, a nama kako građanim tako i poduzećima zbog krize banke su digle kamatne stope za min. 3 postotna poena.

Evo samo kad bi državni dug bilo moguće refinancirati uz neku povoljniju kamatnu stopu (npr. 4-5%) proračun bi se rasteretio za min. milijardu kuna godišnje. kod građana i poduzeća koji su zaduženi po prosječnoj stopi od 9,5% efekat smanjenja bio bi znatno veći (odokativno građanima i poduzetnicima bi godišnja ušpara bila barem 3-4 milijarde kuna).

Možda bi političari trebali u tom smjeru tražiti izlazak iz krize i možda bi se trebali konačno za istim stolom naći Vlada, guverner i bankari i vidjeti što i kako dalje jer ovako neće još dugo ići.

Uz ovo naravno povećati fiskalnu disciplinu i smanjiti pljačku kroz korupciju u javnoj nabavi i to bi bilo to.

Tko je glasao

baš radim nešto na temu

baš radim nešto na temu unutarnjeg i vanjskog duga te državnog deficita kroz godine (pa i po mjesecima)

to će ti biti dio odgovora

no slažem se s tvojom temeljnom tezom da kamate pojedu više od dodane vrijednosti koju stvorimo i da jedemo svoju vlastitu supstancu

Tko je glasao

Jedna sam od onih sa

Jedna sam od onih sa pollitike koja zaista rado "švrlja" državnim proračunom. Stoga iskrene čestitke na projektu. Ono što bi ja voljela vidjeti u toj vizualizaciji su stavke koje RH sustavno uništavaju. Gotovo je nevjerojatno kolika se sredstva troše na npr. informatizaciju. Koliko je do sada utrošeno mogao je već i svaki stan u Hrvatskoj imati jedno računalo. Fascinira me kako uvijek uspiju do posljednje lipe potrošiti svaku kunu koju su predvidjeli. Sa troškovima reprezentacije su zakočili, samo prekasno. Dodatno me uvijek zanimaju i sredstva za intelektualne usluge. Voljela bi da takve stavke budu naznačene posebno ( možda bijeli kvadratić sa crnim posmrtnim križem ). Prekovremeni rad, namještaj, najam za prostore u kojima su smještena pojedina ministarstva, sudovi... kao da RH nema vlastitih prostora.

Voljela bi da u onoj reklami ne stoji "Donirajte za kavu" već da piše npr. Donacija u vrijednosti jedne kave može pomoći projektu.

Tko je glasao

nažalost, razina detalja u

nažalost, razina detalja u proračunu je jako niska i teško je iskamčiti preciznije podatke

što se tiče donacije, ideja je zamoliti ljude da doniraju jer je to jedini način da bude još takvih projekata (a imam ih nekoliko na pameti, od kojih je jedan s iznimno dalekosežnim posljedicama)

Tko je glasao

@mrak, razina detalja je

@mrak,
razina detalja je takva da je za računalne usluge potrošeno:

2006........399.737.490,00
2007........491.277.690,00
2008........531.439.774,00
2009........556.425.146,00

ili za intelektualne usluge:

2006......847.215.058,00
2007......1.057.539.476,00
2008......1.326.068.039,00
2009......1.448.547.988,00

Treba inzistirati na pojašnjenju stavki gdje se novac poreznih obveznika troši u ludo i netransparentno. Potreba za donacijama je očigledna i ja sam spremna donirati za projekt, a ne za kavu. Očekivala sam da ćeš shvatiti smisao mog komentara. Priznajem, odgovor nisam očekivala.

Tko je glasao

Slazem se, mene strasno

Slazem se, mene strasno zanimaju te "intelektualne usluge". Kome, kolilo, za sto? Podaci moraju postojati, ali nam ih ne zele dati. Pada mi na pamet da bi se moglo poslati nekom od ministarstava (recimo s visokim iznosom za to) poslati zahtjev za pristup informacijama i traziti specifikaciju. Bas me zanima u kojem bi roku i pod kojim izgovorom odbili zahtjev :)

mrak, ako sam dobro shvatila, kolegica nije protiv doniranja novca za projekte, nego joj se samo ne svidja formulacija ("dajte nam za kavu" ili kako vec).

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

ako sam dobro shvatila,

ako sam dobro shvatila, kolegica nije protiv doniranja novca za projekte, nego joj se samo ne svidja formulacija ("dajte nam za kavu" ili kako vec).

sve je meni jasno, simbolika rečenice "platite nam kavu" nije u tome da doistsa očekujemo da nam netko plati kavu nego da želimo reći da je donacija i u vrijednosti jedne kave dobrodošla, kada i ako klikneš na banner na samoj stranici točno piše za što će novac biti utrošen i nikakve kave ne dolaze u obzir :)

Tko je glasao

je, "za kavu" može imati

je, "za kavu" može imati malo odbojan prizvuk... možda bi
"sviđa vam se ovo što radimo? - platite nam struju" naišlo na više razumijevanja:)

"A sada i jedan kuriozitet. Nedavno sam saznao za podatak da je nekoliko članova Predsjedništva jedne od balkanskih državica samo za troškove toalet papira, otpisalo za prošlu finansijsku godinu pola miliona dolara!? Mislim da je ovaj podatak dovoljan da čovjek dobije sliku - koliko ti ljudi seru!? (Naravno, ovaj problem je riješen tako što je osoba koja je objavila ove podatke odmah otpuštena s posla, tako da nas ona neće više moći uznemiravati ovakvim detaljima iz objektivne realnosti.)
Zar je onda nekakvo čudo što narod živi u govnima do grla?!"
http://galaksija.blogspot.com/2005/09/privatizacija-na-balkanu-u-zavrnoj...

Tko je glasao

klikni na banner, na

klikni na banner, na stranici sve piše a može se donirati i za točno određeni projekt

Tko je glasao

Možemo li očekivati

Možemo li očekivati prihodovnu stranu uskoro?

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

imamo jednu još bolju

imamo jednu još bolju ideju, samo što nam fale temeljni resursi (čitaj: kune) da bi to realizirali

Tko je glasao

Naravno sve pohvale ovom

Naravno sve pohvale ovom uradku i svaka čast na unikatnoj ideji da se proračun vizualizira i time učini transparentnijim te podložnijim analizi i kritikama i to baš u pravo vrijeme kad se očekuje njegov rebalans.
Nadam se da ovo neće biti konačno i da ćete projekat dalje unaprijeđivati i detaljizirati sve dotle dok se ne bude mogla pogledati i analizirati i najsitnija stavka npr. u "ostalim troškovima".
>>>>
Američki predsjednik Obama ima posebni dio web stranice i nagradu za one koji predlože najkreativniji i najbolji način za stvaranje ušteda<<<<

Možda se netko već sjetio, ali za svaki slučaj ako nije, možda nebi bilo loše poslati Obami ovaj uradak i pokupiti nagradu ili još bolje = patentirati ga i zaštititi i ponuditi i ostalim zainteresiranim strankama kojih sigurno nebi nedostajalo.
Evo ja se kladim da bi čak i Kosorica u ovoj situaciji odriješila kesu samo da može na što jednostavniji način pronači uljeze i parazite koji potajice sisaju proračunska sredstva prelijevajući ih u vlastite džepove.

:)))

Tko je glasao

Za ovakve stavke prikaza

Za ovakve stavke prikaza državnoga budžeta trebao bi Hercule Poirot i kriptografska služba MI& da otkriju što se iza toga krije. Struktura je, zahvaljujući Don Kihotima u napadu na Vjetrenjače, malo postala ''transparentnijom'', no, nigdje sadržaja, točnije: kamo cure novci?
Osjećam se kao idiot koji je ''izabrao'' druge još gore idiote u sabor da o ovome sranju dižu rukice.
Što, recimo, znači, ona prelijepo zabašurena stavka pod HZZO, koja glasi ''plaćanja građanima i kućanstvima na temelju osiguranja'' - puć! - 21,6 mlrdica kunica? Da mi se tu negdje nisu posakrivali Glaxo, Baxter, i ostali veledobavljači - uvaljivači nužno nepotrebnih medicinsko ubojitih sredstava? Kada pročita tu stavku, čovjek bi pomislio da svaki građanin ove zemlje dobije od HZZOa godišnje barem 5000 kn na tekući račun? (''plaćanja građanima...). dakle, sve plaće, 640 mil, a dobavljači 21 mlrd...? najbolje da nas liječe direktno infuzijom iz baxtera, oni su se pokazali najbolji recimo kod dijaliza, a liječnici i sestre su ionako nepotrebni posrednici...
A sladak je i Šuki. cca 30 mlrd krije se pod zamaskiranom stavkom ''ostali izdaci države''??? Koji, Šuki, ''ostali izdaci''? možda nas tolikokoštaju sedmerostruka blindirana vrata Rohatinskoga koji namješta dečkima iz Cityja rekete u RH?
Dakle, struktura državnoga budžeta jasno pokazuje da cca 50 mlrd kuna čini financijsko-farmaceutski reket u koji je ova zemlja uhvaćena. A budući da ne možemo platiti, platit ćemo rođenom zemljom, šumama i izvorima, plus jadran, i to je bilo to... zar ne?

Tko je glasao

Pozdrav, Vidim da nitko nije

Pozdrav,

Vidim da nitko nije odgovorio oko HZZO-a i "plaćanja građanima i kućanstvima na temelju osiguranja", no ja mislim da se tu ipak radi samo o troškovima bolovanja i "bolovanja" :)

Tko je glasao

baby bea prodžekt je tek u

baby bea
prodžekt je tek u razvoju, to su početni koraci, treba malko potpomoći dalnji razvoj stvari, ali ovo sa curenjem to je vjerovatno u onom the most skupom prodžektu ilitiga tajnom zadatku. wait a month or two

do tada, ako uzmemo jednostavniji put, prilagodbu, onda bi to bilo ovako:

-svima besplatno školstvo, ne samo njima
-svima vikendice i aparmani, ne samo njima
- svima jahte, ne samo njima
-savima golf, ne samo njima
-svima besplatna parkirališna mjesta u hoto garaži koja je javni interes, ne samo njima
.....
odnosno i nas preostalih dvadesetak% smo javnost......

Tko je glasao

"Druze Roha otvaraj ta

"Druze Roha otvaraj ta vrata
narod treba novaca & zlata!
Stize jesen, djeca ce u skole,
a i registracije za nase aute nove."

Tko je glasao

Ne kaže se više ''djeca'',

Ne kaže se više ''djeca'', nego ''deca''. pazi malo, gnjuz.

Tko je glasao

tako je

tako je

Tko je glasao

Ne mogu na android 2.2

Ne mogu na android 2.2 odzumirati je nemam desni klik.

Ako to mozete ikako rijesiti bilo bi super.

Tko je glasao

jako dobra aplikacija koja

jako dobra aplikacija koja (između ostalog) potvrđuje onu staru da jedna slika govori više nego tisuću riječi...
još nekada davno sam bezvrijedno spomenio da poljoprivreda "parazitira" s tek 2,5% proračuna (danas i manje)

Tko je glasao

tek toliko da budem na

tek toliko da budem na čisto, pod mini-rebalansom misliš na proračunsko virmiranje?
istina da to stvara probleme u transparentnosti trošenja novca, ali nisam baš sigurna da je to nešto problematično i specifično za hrvatsku. mislim da u slučaju, kako kažeš, iznos investicije koja je po prirodi jednokratna zadržava za naredne godine i preusmjerava u druge svrhe, problem nije toliko u preusmjeravanju koliko je problem u tome što uopće isti iznos bude prepisan svake godine i onda uvećan za nove investicije. taj dio bi trebalo provjeriti, ali kažem, mislim da je to način funkcioniranja i u drugim državama. pošto se iznos koji je u konačnici potrošen ne povećava ni ne smanjuje, procedura je drugačija nego kod rebalansa. drugi dio priče je što naravno treba inzistirati na tome da i virmiranje mora podlijegati svim pravilima koja vrijede za proračun - javnost i transparentnost.

generalno, nadam se da će ovo u javnosti dobiti pažnju koju zaslužuje. mislim da će ljudi tek kada shvate koliko točno novca daju za pojedini segment postati svjesni svojih prava i tek tada može početi pravi pritisak na one "s druge strane stola" da rade svoj posao u skladu s tim koliko se sredstava izdvaja za njihovo postojanje.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

ne znam kako se taj proces

ne znam kako se taj proces točno zove i ima li uopće ime, no bit tog manevra je u tome što se njime dopušta prenamjena sredstava bez dozvole sabora (što je problem sam po sebi), i naravno u tome što takve korekcije ukazuju na probleme prilikom planiranja sredstava

najbolja fora je što kada vlada daje saboru izvješće o izvršenju proračuna onda se izvještaj bazira na posljednjem mini-rebalansu i odstupanja od njega, dok bi se u stvarnosti trebale raditi usporedbe između onoga što je sabor izglasao u prvom proračunu u odnosu na posljednje stanje - zato jer bi takvo izvješće pokazivalo efikasnost planiranja javne potrošnje (ja osobno mislim da je to jedna ogromna santa leda koju još nitko nije vidio)

i da, to je sve legalno, ali ukupnost i masa novca koja se time prebacuje sa stavke na stavku ukazuje na to da se kasnije, internim odlukama značajno utječe na odluke koje je donio sabor, a to je ogromni problem kojeg naši vrli sabornici nisu svjesni i to se jednostavno ne bi smjelo desiti

p.s. kada se fakat mora napraviti ogromna preraspodjela (a bez sabora) onda se pribjegava promjeni kontnih planova, što je isto priča sama za sebe

Tko je glasao

Bit ću kratak i reći da se

Bit ću kratak i reći da se taj proces prečesto zove ''Pronevjera'' ili ti kako narod kaže Lopovluk!
Zbog toga se tu skoro ništa neće promijeniti, pa neće sami sebi otežati Pljačkanje naših kuna...

p.s. svaka čast na projektu.

Tko je glasao

Mi se konacno poslije

Mi se konacno poslije 1945-2010. moramo prestati baviti socijalnim kreketanjem, partijsko/suseljansko/kumovskim kadroviranjem i stvaranjem fetisha od od osrednjih kadrova iz ex JNA, Partije i sindikata.
Treba poci od pravila broj 1 svake socijale:
Socijala ne postoji u drzavama gdje ne postoji jaka i konkurentna industrija i poduzetnistvo!
Bez njega nema ni socijale!

Uza sve ovo treba prije nego se uopce stvari pocnu mijenjati mijenjati percepciju politicara kod glasaca kao politicara - indijskih svetih krava.
Drzavu iz propasti ne mogu izvaditi radio spikeri, vozaci kamiona i sl. ekipa uz asistencijeu prepaslasenih ekonomskih teoretica iz ekonomslih ureda za izucavanje ekonomije, koji im pristaju biti smokvin list, a bez dovljno hrabrosti da sami ikad u praksi provjere svoje teorije!"
Jer ...ovo je real life a ne igrica za PC!

Nevidjeni diletanti, a nedodirljivi i srasli sa povlastenim izmisljenim mirovinama i beneficijama.
Sve to na racun sitnozubanstva kojemu se na sav glas cerekaju u face.
Sve se bojim da za nuzne promjene nema ni volje ni znanja...
Potezi koji se najavljaju su suludi!
1.Porez bankama koji bi njima za troskarenje i cirkusiranje donio 1,8 mld. kuna ostavlja pitanje kako planirati budjet ako su banke platile 1 mld poreza?!
2. Zastopavanje trzisne cijene el. energje uz argument da ima 1 mld kuna viska, ne odgovara na pitanje kako namaknuti za 5 godina jos 3-5 mld. kuna za nove energetske projekte i odrzavanje starih.
Slijede redukcije ili prodaja HEP.a?
3. mi jos uvijek imamo jednako blesav i neodrziv broj opcinica, gradova i zupanija...
4. Kad bi sutra sve nacionalizirali i nasli sve pokradne pare, za 5 bi godina propali sa ovim brojem umirovljenika i ovolikim porezima.
Jedina alternativa:
1. MMF - drugi su preveliki diletanti za njihov posao
2. rezanje svega sto gusi proizvodnju, usluge i zaposljavanje
3, u promisljanje javnih investicija uvesti referentne, dokazane i transparentne kadrove.I to iz inozemstva
Mozemo ih dovuci za nogomet i reprezentaciju, pa valjda mozemo i za ozbiljnije stvari.
Stare pse se ne moze nauciti nove trikove.

UPDATE!
Skoro mi ih je zao gledati kako se odguruju vrhovima noznih prstiju u bacvi punoj otpada koji im je do usta...

Vecernji List:
OBJAVA: 20.08.2010 / 20:30PRIKAZA: 1897

Vlada priprema novi porezni udar: Veći PDV spašava proračun?

Veci PDV ce jos vise poskupiti robu, smanjiti potrosnju i posljedicno narudzbe od industrije i usluge pa ce se budjet jos manje puniti itd.
Jedino odrzivo rijesenje je sasvim jasno: smanjenje birokracije i poreza ili bankrot...

MMF ODMAH!

Tko je glasao

Gnewsu zbog nečeg moram

Gnewsu zbog nečeg moram dati plus, iako poludim kad vidim njegov bojni poklič mmf odmah.
dakle,
MMF NIKAD!!

Tko je glasao

Nemaš baš izbora ili MMF

Nemaš baš izbora ili MMF ili DIKTATOR.
Najvjerovatnije oboje i to što prije to bolje.

Dvojac bez kormilara odmah !!!!!!!!

Tko je glasao

Alternativa MMF ?!? Pa oni

Alternativa MMF ?!?
Pa oni su obični UTJERIVAČI dugova svjetskih banaka (trojke s Wall streeta) ! Tvoji argumenti su uberlibertarijanski i friedmanovski, isti oni koje su sprovodili Reagan, Thatcher i oba Busha - privatiziraj sve (HEP, HŽ, INA, Šume, Vode, Autoceste, itd.), a narodu naplaćuj sve usluge (privatiziraj zdravstvo, školstvo), *ebeš razvoj države i naroda.

Ako misliš da nema alternative, razmisli o zemljama koje su poslale MMF u tri lijepe i oslonile se na domaće snage i keynesianki razvoj (Britanija u XVII stoljeću, Malezija u XX., Brazil i Rusija u XXI.). Ni jedna zemlja se nije mogla razviti u stanju prezaduženosti, podložna interesima stranih bankara.

Prvo, trebamo nacionalizaciju (makar i kroz poreznu reformu financijskog sektora- puno VIŠE od onoga što je predložila Jadranka).
Barem su joj jednom uzori ispravni, Francuska i Njemačka, umjesto anglosaksonskog modela koji u hrvatskoj najljepše predstavljaju Sanader i Žužul :)

Tko je glasao

@esseker-bez stranih banaka

@esseker-bez stranih banaka zaboravi na mirovine i zdravstveno osiguranje!
Pa ne mislis valjda da ti to Hrvatska dijeli?!
A sto se tice price o anglosaksonskom modelu iz Dugobaba i Prdine Bare, ne znam sto bih rekao osim:
Ma ti se sigurno salis!

Tko je glasao

dobro, jel se možemo

dobro, jel se možemo skinuti više sa tih prežvakanih i glupavih floskula o MMF-u? samo to znate ponavljati. ko papagaji! postoji i druga literatura, naime. ne samo naomi klein!

Tko je glasao

Oli ima još koja

Oli ima još koja alternativa????

p.s.
Ako si mislija na komunizam ka alternativu , za to je još rano.

Tko je glasao

@tomy82 hvala na

@tomy82 hvala na komentarima. Mislim da se mnogi prevare i u tvom stvarnom životu kada povjeruju da si neozbiljan.

Tko je glasao

@gnjus, meni se po nekoj

@gnjus, meni se po nekoj bazičnoj logici čini da love ima na pretek samo je na nekim drugim mjestima i da je ova cijela kuknjava oko proračuna zapravo umijeće stenjanja a kako bi i dalje ključni mlaz neometano tekao na ta neka mjesta.
Mene kao potpuno neupućen 3103 zanima koja bi ta mjesta bila i da li možda ti znanstvenici u mumfu znaju te tajne i da li će oni ako dođu samo podijeliti taj mlaz na dva dijela odnosno pola skupiti sebi ili misle da tu lovicu nekako kanaliziraju u proizvodnju, poljoprivredu, infrastrukturu
nadalje me zanima da li će sa mmfom recimo cijena izgradnje nečeg što je neminovno biti ona realna ili će i dalje ta cijena biti 3 do 10x veća, i dall će i dalje neke banke jednostavno propasti i država ih sanirati
i to sve mislim jer se Borislav Škrga se ne slaže s tobom
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/82697/Ne-treba-nam-MMF-mozemo-...
kaže da se sami možemo nositi sa današnjim izazovima
koji avanturistički tip
avanturama nikad kraja

odnosno jeli B.Š. good gay ili bad
kada pogledamo susjednu Srbiju ne vidimo neki napredak

odnosno ovako....dođe mmf i kaže: pola uprave doma
gdje ih i kako zaposliti kada su mali i srednji umrtvljeni, a Todo ošo u šoping po Srbiji

odnosno da zaključim : love i nekretnina u stvari kao plijeve, u tren bi se mogao porezima napuniti proračun, ali ekipa neće i naravno da neće da dođe mmf
a nama ostalima je to u ovoj konstalaciji sazvježđa zapravo potpuno nevažno

Tko je glasao

odnosno ovako....dođe

odnosno ovako....dođe mmf i kaže: pola uprave doma
gdje ih i kako zaposliti kada su mali i srednji umrtvljeni, a Todo ošo u šoping po Srbiji

Pitanje zaposljavanje nije nikakav problem za onoga tko zaista zeli raditi. Kod nas uz 157.000 Ha novih neobradjenih zemljista i uvozom sve vise hrane - pogotovo.
Ne pratim redovito sto Skegro najcesce prica jer ne citam sve njegove humoreske.
Instant partijski poduzetnici su mi samo dio raznolikog otpada iz cijele hrpe u nasoj pretrpanoj Augijevoj stali....
Ako me pitas za Agrokorove i Atlanticove perspektive na trzistu koje ima 40% manji BPD i jos nizu kupovnu moc a dugove prema stranim bankama u €, nisam bas optimist.
Njihovo ogromno optimisticko misljenje o skorom fenomenalnom gospodarskom rastu u Srbiji mi je sasvim nedokucivo.
Sve sam manje skolon dilemi politika ili MMF.
Sad sam u razmatranju jedine 2 opcije: grcki scenario ili MMF.
Postoji 5 stupnjeva propadanja:
1. kad se zaduzujes
2. kad se puno zaduzujes
3. kad si puno duzan i tesko dobijas kredite za vracanje duga
4. kad dizes kredite da bi mogao vracati samo kamate jer ti je glavnica duga vec prevelika
5. kad ne mozes uopce vise nista posuditi i kad ti svaku imovinu u inozemstvu plijene

Trenutno smo "vrlo dobri" 4.
S tendencijom postajanja "odlikasima"...

Neka logika tzv malog covjeka kaze ovako: ako imas sefa oporbe sa 10-12000 kuna stambenog kredita i Predsjednika sa 7-8 nekretnina, ne treba se bojati ni devalvacije ni poreza na nekretnine.
Znaci ici ce se na davljenje poduzetnika a ovi ce im uzvratiti novim glasacima koji ce im stici na urede za zaposljavanje....
Logika politike je takodjer vrlo jednostavna i vrlo kratkovidna: ako se pred izbore vec moras nekome zamjeriti, onda se zamjeri onima kojih je najmanje, a to su oni koji jos proizvode, izvoze i pune budjet.
Ishod je naravno predvidljiv...

Tko je glasao

mi smo uvijek bili najbolji,

mi smo uvijek bili najbolji, ali svi zajedno.
Naravno da možemo
bez mmmmmfa,
ali nitko neće
u to da kreće
jer postoji totalna paranoja od reda
Neki dan su vjećnici Rogoznice krenuli mjeriti (dakle oni sami) kubike kuća. Naravno da ih je duplo više nego ih ima u papirima....i još samo porez da tresnu na viškove nekretnina, imaš za par mjeseci red i to bez pobuna...a onda može sve dalje mirno..
http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/Articl...

pa predsjednikui bi nezapamčenu popularnost donijelo da baš on bude zagovornik harača nekretninskog
jer izvoznika ima na kapaljku, proizvodnja, co to jest?, a valjda je 60% firmi pred stečajem u odnosu na prošlu godinu.
Tako da ide još jedan, pa još jedan i nema više kreditića

Tko je glasao

Mogu samo reći, bravo,

Mogu samo reći, bravo, čestitam, krištofu i svima koji sudjeluju u ovome.
krajnje je vrijeme da počnemo otvoreno razgovarati o novcima, osobito o trošenju( iliti rashodima), jer se u Saboru i strukturama to očito ne usude.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci