Tagovi

Uvoz radne snage

Nedavna izjava Nadana Vidoševi?a, predsjednika Hrvatske gospodarske
komore da Hrvatska mora u dogledno vrijeme uvesti oko milijun radnika
uzburkala je duhove ali je isto tako iznena?uju?e brzo nestala iz
medija. Neki su špekulirali da je Vidoševi? ovom izjavom poslužio kao
Sanaderov gromobran i nagovještavali da se na tom podru?ju u Vladi
sprema neka radikalna promjena. Drugi su to povezali s zahtjevima
dijela sindikata za nove pregovore o pla?ama i netom završenim
pregovorima o minimalnoj pla?i.

Uvoz radne snage

Nedavna
izjava Nadana Vidoševi?a, predsjednika Hrvatske gospodarske komore da
Hrvatska mora u dogledno vrijeme uvesti oko milijun radnika uzburkala
je duhove ali je isto tako iznena?uju?e brzo nestala iz medija. Neki su
špekulirali da je Vidoševi? ovom izjavom poslužio kao Sanaderov
gromobran i nagovještavali da se na tom podru?ju u Vladi sprema neka
radikalna promjena. Drugi su to povezali s zahtjevima dijela sindikata
za nove pregovore o pla?ama i netom završenim pregovorima o minimalnoj
pla?i.

Sam Vidoševi? svoju procjenu obrazložio je ?injenicom da
naše gospodarstvo više ne može izdržati ?injenicu da na 1.4 zaposlenih
dolazi 1 umirovljenik (oko 1,5 milijuna zaposlenih i oko 1.2 milijuna
umirovljenika) i da taj odnos moramo di?i na nekadašnji 2,4:1. Njegova
je matematika jednostavna: na 1,2 milijuna umirovljenika moramo imati
2,5 milijuna zaposlenih. A s obzirom da prosje?na starosna struktura
umirovljenika ide sve bliže 55 godina ne može se ra?unati na prirodni
balans. Vidoševi? je o?ito imao i na umu natalitet u Hrvata i Hrvatica
i izra?unao da u slijede?ih desetak godina ne možemo „proizvesti“
potrebnih milijun radnika te stoga izlaz vidi samo u uvozu radne snage.

Uvoz
radne snage osjetljivo je pitanje za svaku državu pa tako i za
Hrvatsku. Svaka ure?ena država taj proces pomno planira, oprezno
provodi i jako dobro nadzire u sklopu ukupne migracijske politike.

I Hrvatska ima „Migracijsku politiku RH za 2007 – 2008“ (NN 83/07) koju je usvojio Hrvatski sabor 2007 godine.

Predvi?a
li taj strateški dokumenat mogu?nost uvoza milijun radnika u slijede?ih
10-15 godina? Uostalom, kakva je situacija u Hrvatskoj dana u pogledu
izdavanja radnih i poslovnih dozvola? Kakva je struktura nezaposlenih,
koja zanimanja poslodavci traže i tko se najlakše zapošljava?

Krenimo redom.

Za
prikaza stanja stranaca sa stalnim boravkom, radnom ili poslovnom
dozvolom poslužio sam se ve? spomenutom „Migracijskom politikom“.

Prikaz odobrenih statusa stranica na stalnom boravku po godinama (od 1995. do 31. prosinca 2006. godine):

U
odnosu na ranije važe?i Zakon o kretanju i boravku stranaca, novi Zakon
o strancima, koji se primjenjuje od 1. sije?nja 2004. godine, pooštrio
je uvjete za odobravanje statusa stranca na stalnom boravku. Stalni
boravak odobrit ?e se strancu koji u trenutku podnošenja zahtjeva ima
neprekidan privremeni boravak u trajanju od 5 godina ili je 3 godine u
braku s hrvatskim državljaninom ili sa strancem na odobrenom stalnom
boravku, uz ispunjavanje ostalih zakonskih uvjeta. Zahtjev za
odobravanje stalnog boravka može se podnijeti isklju?ivo u Republici
Hrvatskoj, dok je po starom zakonskom propisu zahtjev bilo mogu?e
podnijeti i u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu. Na taj na?in,
izbjegava se praksa da stalni boravak dobivaju stranci koji ne žive
(borave) u Republici Hrvatskoj.

Privremeni boravak
Stranac
koji, zbog odre?enog razloga (rad, studiranje, lije?enje, školovanje,
spajanje obitelji i drugi opravdani razlog), namjerava boraviti u
Republici Hrvatskoj duže od 90 dana, mora regulirati privremeni
boravak. Zakon o strancima propisuje da se zahtjev za prvi privremeni
boravak može podnijeti u zemlji ili u inozemstvu. Me?utim, prema
pravnoj ste?evini EU stranac mora zahtjev za svaki prvi privremeni
boravak podnijeti isklju?ivo u diplomatskoj misiji-konzularnom uredu
države u kojoj namjerava boraviti, te je u tom dijelu hrvatski propis
potrebno uskladiti s EU acquisom.

U razdoblju od 1995. do 2005.
godine ukupno je strancima izdano 108.356 odobrenja za privremeni
boravak, odnosno ukupno je u Republici Hrvatskoj u tom razdoblju, sa
statusom privremenog boravka, boravilo 50.342 stranaca. U 2006. godini
taj se broj pove?ao za još 4.802 osobe, te je ukupan broj stranaca,
kojima je u razdoblju od 1995. do 2006. godine odobren privremeni
boravak, bio 55.144 osobe.

Najve?i broj odobrenih privremenih
boravaka bio je u svrhu zapošljavanja, spajanja obitelji, i braka s
hrvatskim državljanom. Jedan od problema vezanih uz statuse stranaca
odnosi se na ure?enje boravka žrtvama trgovanja ljudima. Naime, u
posljednjih nekoliko godina trgovanje ljudima poprimilo je alarmantne
razmjere. Pra?enjem pojavnosti trgovanja ljudima utvr?eno je da je
Republika Hrvatska uglavnom zemlja tranzita, ali se pojavljuje i kao
zemlja podrijetla odnosno odredišta. Trgovanje ljudima obuhva?a
vrbovanje, prijevoz, transfer, pružanje smještaja i prihvat osoba. Pri
tome se koriste razli?ita sredstva kao što su: prijetnje, uporaba sile
ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, zlouporabe ovlasti ili
položaja bespomo?nosti, davanje ili primanje pla?anja da bi se postigla
privola osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, a u svrhu
izrabljivanja. Zakonom o strancima predvi?ena je mogu?nost odobravanja
privremenog boravka žrtvama trgovanja ljudima.

Radna dozvola
Republika
Hrvatska je tradicionalno zemlja odredišta za odre?ene kategorije
stranih državljana koji žele raditi u Republici Hrvatskoj. Prema
podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najviše radnih dozvola u
razdoblju od 1994. do 2003. godine odobreno je državljanima BiH, SCG,
Makedonije i Slovenije. Od kraja 90-ih postupno se pove?ava broj radnih
dozvola odobrenih državljanima i drugih zemalja Europe: Austrije,
Njema?ke, Francuske, Italije i Velike Britanije.
Kvalifikacijska
struktura stranih državljana kojima su odobrene radne dozvole postupno
se izmijenila. Po?etkom devedesetih najviše je zahtjeva za izdavanje
radnih dozvola podneseno za, u Republici Hrvatskoj, deficitarna
zanimanja srednje i niže stru?ne spreme (zidar, tesar, zavariva? i
dr.), a od sredine devedesetih postupno se pove?ava broj radnih dozvola
izdanih strancima koji imaju višu ili visoku stru?nu spremu (menadžeri,
prokuristi i dr.).
Sukladno Zakonu o strancima, nadležnost za
izdavanje radnih dozvola, od 1. sije?nja 2004. godine, prešla je s
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na Ministarstvo unutarnjih poslova i
uvedena je obveza utvr?ivanja godišnje kvote radnih dozvola. Vlada
Republike Hrvatske je prvi put, za 2004. godinu, donijela Odluku o
utvr?ivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca 23.
Iskustvo u provedbi navedene Odluke, tijekom prve tri godine primjene,
pokazalo je da radne dozvole za pojedina zanimanja uvrštena u sustav
kvota nisu iskorištene. S druge strane, u nekim djelatnostima, za koje
poslodavci iskazuju veliki interes (graditeljstvo, brodogradnja,
turizam), kvotom nije predvi?en dovoljan broj radnih dozvola.
Najviše
radnih dozvola, za strance sa završenom srednjom stru?¬nom spremom,
izdano je za rad u gra?evinarstvu, brodograd¬nji, turizmu i
ugostiteljstvu, dok se strani radnici s višom i visokom stru?nom
spremom uglavnom zapošljavaju na poslovima u rukovode?im strukturama
trgova?kih društava (?lanovi uprava, direktori), u stranim
predstavništvima (direktori), na poslovima profesora u obrazovanju te
na radnim mjestima predava?a stranih jezika i prevoditelja (izvorni
govornici).

Prikaz broja stranih državljana s važe?im boravkom,
kojima je temelj odobrenja boravka zaposlenje, po spolu i stru?noj
spremi (na dan 31. prosinca 2006. g.):

Prikaz
stranih državljana s važe?im boravkom, kojima je temelj odobrenja
boravka zaposlenje, po spolu i dobnoj strukturi (na dan 31. prosinca
2006. g.):

Poslovna dozvola
Zakonom
o strancima uveden je institut poslovne dozvole, koja se smatra
odobrenjem za boravak i rad na podru?ju Republike Hrvatske. U odnosu na
institut poslovne vize prema Zakonu o kretanju i boravku stranaca,
proširen je krug osoba kojima se izdaje poslovna dozvola na obrtnike i
strance koji pružaju usluge u ime inozemnog poslodavca. Praksa
izdavanja poslovnih dozvola u prve tri godine primjene Zakona pokazala
je neujedna?en pristup i raz¬li?ito tuma?enje ovog instituta od strane
razli?itih središnjih tijela državne uprave.
Prvotna namjera
nadležnih tijela da se ovim institutom uklone administrativne prepreke
za strana ulaganja u Republici Hrvatskoj, te da o boravku i radu
odlu?uje jedno tijelo, nije se pokazala najboljim rješenjem u praksi.
Isto tako, institut poslovne dozvole predvi?en je i za osobe koje
pružaju usluge u ime inozemnog poslodavca. Obzirom da se ne definiraju
vrste usluga, postoje?a zakonska formulacija otvara mogu?nost izdavanja
poslovnih dozvola i za djelatnosti za koje se prilikom izrade Zakona
nije predvi?alo izdavanje poslovnih, ve? radnih dozvola (npr.
gra?evinska djelatnost i sl.). Ukoliko se i dalje želi zadržati
institut poslovne dozvole, potrebno je ograni?iti njezino izdavanje za
odre?ene vrste usluga (npr. intelektualne i sl.) i njezino odobravanje
eventualno vezati uz visinu ulaganja u Repub¬liku Hrvatsku.
Od 1995.
do 2003. godine, sukladno odredbama Zakona o kretanju i boravku
stranaca, bilo je izdano ukupno 8.840 poslovnih viza, dok je u 2004.
godini, sukladno odredbama Zakona o strancima, bilo odobreno ukupno
3.417, u 2005. godini 3.822, a u 2006. godini 5.429 poslovnih dozvola.

Na
dan 31. prosinca 2006. godine, u statusu s izdanom poslov¬nom dozvolom
nalazilo se ukupno 4.543 stranih državljana. Status poslovne dozvole
imalo je 2.516 državljana Bosne i Hercegovine, 308 državljana Republike
Makedonije, 233 državljana NR Kine, 154 državljana bivše Srbije i Crne
Gore, 153 državljana Republike Italije, 127 državljana SR Njema?ke, 126
državljana Republike Slova?ke, 110 državljana Ruske Federacije, 95
državljana Republike Slovenije itd.

Pošto ovaj dokumenat daje
stanje zaklju?no s krajem 2006. godine zanimalo me je što se nakon toga
doga?alo odnosno koje je u?inke proizvela „Migracijska politika“.
Zahvaljuju?i
susretljivosti odgovornih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje uspio sam
u kratkom roku prikupiti nove podatke za 2007. i po?etak 2008. godine.
Evo kako stvari stoje:

Izdane radne dozvole u odnosu na
planirane potrebe za zapošljavanje stranaca po zanimanjima za 2007.
godinu (do 11.12.2007. godine):

Izdane i produžene radne dozvole (od 01.01.2008. do 09.04.2008. godine):

Produženo radnih dozvola (u razdoblju od 01.01.2008. do 09.04.2008.):

To je sve što se stranaca ti?e.
A
što traže naši poslodavci? Koja zanimanja oni trebaju? Da bi podatke
u?inio ?itljivijim dajem pregled – popis TOP 20 zanimanja koja naši
poslodavci traže na burzi:

PRIJAVLJENA SLOBODNA RADNA MJESTA

20 najzastupljenijih zanimanja kod prijavljenih slobodnih radnih mjesta (od 1.1. do 31.5. 2008.):

PRIJAVLJENA SLOBODNA RADNA MJESTA

20 najzastupljenijih zanimanja kod prijavljenih slobodnih radnih mjesta (od 1.1. do 31.12. 2007.):

A struktura nezaposlenih? Koji je TOP 20 me?u nezaposlenima?

NEZAPOSLENE OSOBE

20 najzastupljenijih zanimanja 31. svibnja 2008.:

NEZAPOSLENE OSOBE

20 najzastupljenijih zanimanja 31. prosinca 2007.:

A tko se najlakše zapošljava? Odnosno koji je TOP 20 onih koji su dobili posao posredovanjem HZZ-a?

ZAPOSLENI IZ EVIDENCIJE HZZ-a

20 najzastupljenijih zanimanja kod zaposlenih osoba s evidencije Zavoda od 1.1. do 31.5.2008.:

ZAPOSLENI IZ EVIDENCIJE HZZ-a

20 najzastupljenijih zanimanja kod zaposlenih osoba s evidencije Zavoda od 1.1. do 31.12.2007.:

Ako
ste došli do kraja ovog posta i pažljivo usporedili što imamo na
zavodu, što naši poslodavci traže a što uvozimo morati ?e te se složiti
sa mnom da Hrvatska ima tri mogu?nosti:

1. prona?i – osmisliti brzi i u?inkoviti sustav stjecanja novih znanja i vještina onih koji na zavodu ?ekaju posao;
2. produžiti radni vijek za tri godine;
3. uvoziti radnu snagu.

Ili sve troje odjednom?

Komentari

Ako ste došli do kraja

Ako ste došli do kraja ovog posta i pažljivo usporedili što imamo na zavodu, što naši poslodavci traže a što uvozimo morati će te se složiti sa mnom da Hrvatska ima tri mogućnosti:
1. pronaći – osmisliti brzi i učinkoviti sustav stjecanja novih znanja i vještina onih koji na zavodu čekaju posao;
2. produžiti radni vijek za tri godine;
3. uvoziti radnu snagu.

Postoji i četvrta mogučnost : započeti ukidanje sive ekonomije koja totalno deformira politiku zapošljavanja i naknada za rad (plaća) i svojim učincima ruši ekonomsku logiku poštenog poslovanja te ruši svaki sistem socjalnog i mirovinskog osiguranja.

Tko je glasao

Postoji i četvrta

Postoji i četvrta mogučnost : započeti ukidanje sive ekonomije koja totalno deformira politiku zapošljavanja i naknada za rad (plaća) i svojim učincima ruši ekonomsku logiku poštenog poslovanja te ruši svaki sistem socjalnog i mirovinskog osiguranja.
Ta četvrta mogućnost, ukidanje sive ekonomije, se u kontinuitetu provodi i još uz to jako puno toga s time povezanog - vodi se stalni rat protiv birokracije, mijenja se i korigira društvena nadgradnja i osnove sustava te etape iz etape u etapu, uvode se nove tehnologije i škole tako staalno cvjeta tisuće cvjetova i tisuće se škola natječe ...

I šta je rezultat. Čim stišneš sivu ekonomiju, sve oko poreza itd., stvar se brzo urušava i osnove i stupove društva uhvati panika, godinama to ispravljaju i mole boga da opet oživi staro. Iz čega se da spekulirati ono najgore, da je siva ekonomija možda osnova poslovanja od koje se živi a tzv. osnovna ekonomija i osnove društva neki parazitizam. Ako to samo na trenutak uzmemo kao da jest, zar sve ne izgleda logično.

Sada su opet osjetljivi trenuci igre i nema sumnje da će se primjeniti ova četvrta mogućnost, što će ovaj još dragocijenije pomoći i potvrditi očigledno. Vjerojatno je jako dobro da sve snage podrže ovu četvrtu mogućnost, da poslije toga ne mogu jamrati da nije još jednom pokušano te da se konačno mogu suočiti sa osnovama poslovanja, u kojima jako dugo dominira pijanka na zajednički račun, koja ne ruši samo socijalnu i mirovinsku sferu, nego sve pa i zadnju točku.

Tko je glasao

Ne treba nasjedati

Ne treba nasjedati Vidoševićem i drugim maoističkim žvakanjima žvake, koja se ponavljaju desetljećima, jer smo konačno došli da inače obrnuto ili normalno počinje funkcionirati - u trgovini, građevinarstvu, turizmu a naročito u svemu gdje treba nešto znanja i jako puno rada su iscrpljena i zagađena "vodocrpilišta" i više ne hoda "vodoospkrba" maoističke industrije trasha.

To i čudna pojava da najednom umjesto iznimnih dobitaka samo problemi od napredovanja na način da se maoistički samoproglasiš apsolutom (ništa ne misliš, piješ žuju i lamentiraš o sposobnosti) čine zajedno veoma solidnu pripremu za zrelost i sintezu razne nužnosti nužnosti koja nije nužna.

U pozadini ovih pojava i razmatranja zamislite kao napreduju usluge i solidnost u trgovini, turizmu, građevinarstvu a naročito svim djelovima sa nešto pameti. I ako zaključite da se to odvija kako isti uvjeravaju - onda samo naprijed, uživajte u uslugama, smatrajte se sretnim osobama. Ako zaključite da to možda ipak ima veze s nekom vezom, to je minimalizam kročio u odaje kuhinjaa i tajni priprava jela.

Tko je glasao

Ne treba nasjedati

Ne treba nasjedati Vidoševićem i drugim maoističkim žvakanjima žvake, koja se ponavljaju desetljećima, jer smo konačno došli da inače obrnuto ili normalno počinje funkcionirati - u trgovini, građevinarstvu, turizmu a naročito u svemu gdje treba nešto znanja i jako puno rada su iscrpljena i zagađena "vodocrpilišta" i više ne hoda "vodoospkrba" maoističke industrije trasha.

Ma o čemu ti to filozofiraš.... Daj ti otvori firmu iz ICT sektora i pronađi 10 ili 20 kvalitetnih radnika...
Sjećam se Otvorenog, neka IT firma iz Splita kaže da im 20 zaposlenih i da ih trbaju još i kako sami educiraju jer na tržištu nema ljudi

Smješno je jedino da to dolazi iz usta Vidoševića čima parazitska HGK nije na primjer

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Pred koji mjesec si točno

Pred koji mjesec si točno znao koja od ove tri opcije igra i nisi postavljao puno pitanja.
Tada je opcija bila uvoz katoličke radne snage.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Dopusti da citiram

Dopusti da citiram Milanovića " Pametan čovijek uči svaki dan".
Nitko i ništa me ne može spriječiti da svaki dan budem pametniji. (to nije citat Milanovića)

Tko je glasao

Ne moraš nikoga

Ne moraš nikoga citirati.
Lijepo je vidjeti kad netko prizna da ne zna sve i da uči svakodnevno. Još ako je političar, možemo se i snijegu u sedmom mjesecu nadati.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

sredinom kolovoza na

sredinom kolovoza na Zavižanu prije par god, uživao sam u neočekivanom snijegu... dakle, u politici je sve moguće...

Tko je glasao

Izravna korist od

Izravna korist od Vidoseviceve izjave o uvozu radne snage jeste da se makne predrasuda o zaposljavanju kao nasem najvecem problemu sto je bilo aktualno jos prije 8 godina (xxx xxx radnih mjesta i sl.). Kajin je isto vrlo kvalitetno istrcao u tom smjeru rekavsi kao Istra nema dovoljno radne snage, ali cini mi se da se ponovo vraca na stare utvrdene polozaje (bas sam ga danas cuo da opet udara o nezaposlenosti).

Upravo se krupne stvari dogadaju u svjetskom gospodarstvu. To treba gledati i hvatati ikoje upraznjeno mjesto u tome vlaku. Sva roba i svi procesi morace se optimirati i dodatno nego je to bilo do sad po energetskim, ali i drugim modernim kriterijima. Mi imamo npr vrlo glasno anti GMO raspolozenje i bas je danas Petirka o tome udarala po Saboru. Osobno sam tu jako jako razocaran. Ja drzim da mozemo biti GMO free zona i da je to divno i krasno, ali da istovremeno mozemo imati vrlo snaznu GMO tehnologiju u razvojnom smislu. Ne samo GMO nego mnoge druge moderne thenologije koje tek dolaze, a gdje imamo dobrih ljudi i loseg stanja javnog misljenja o njima. Ako ih i nema takve ljude je moguce dovuci u Hrvatsku i ne treba ih puno.

Tko je glasao

dobro, vidimo da si hrpu

dobro, vidimo da si hrpu toga pročitao da bi mogao o tome "diskutirati" u Saboru... Diskutirati ne mislim konstruktivno, već kao Kajin da možeš izgledati da se razumiješ u to što pričaš...

ali daj ti nama rješenje, narod te je izbarao da napravite da nam bude bolje, e na da nam prepisuješ s copy-paste što si našao u Narodnim novinama na privatni blog pollitika.com

Niš koristi od tebe niti u ovome slučaju....

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Ali kad bi ti pročitao samo

Ali kad bi ti pročitao samo zadnji dio teksta, mogao bi vidjeti tri predložene mogućnosti, odnosno možebitna rješenja. Kao i ova dvojica koja su ti do ovog trenutka udijelila visoke ocjene na komentar koji je ustvari samo "pljuvanje" po sabornicima koje ne voliš - naputak pogledati preporuku o ocjenjivanjima.

Hrvatska će se morati uskoro odlučiti koje mjere (od tih) i koliko. Možda nekim koncenzusom, referendumom ili nečim trećim...

Tko je glasao

1. pronaći – osmisliti

1. pronaći – osmisliti brzi i učinkoviti sustav stjecanja novih znanja i vještina onih koji na zavodu čekaju posao; 2. produžiti radni vijek za tri godine; 3. uvoziti radnu snagu.

pročitao sam to naravno. to zna nabrojati i ekipa iz birca koja poslije posla pije Žuju....ali treba rješenje provesti, a ne fantiaairati o njemu

ali ako baš hoćeš
pod 1 - glupost, ekipa na burzi nema intelektualnog kapaciteta maknuti se s mjesta gdje jesu
pod 2 - također glupost, oni koji su traženi i na kraju radnog vijeka ostanu raditi kao savjetnici
pod 3 - jedino rješenje - ciljanom imigrantskom politikom..

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

pod 1. 2. i 3. - u

pod 1. 2. i 3. - u potpunosti točno.

1. danas je na burzi onaj koji nije u stanju (jer je nepotreban) naći posao. Sve firme u RH traže radnike, zašto ih ne uzimaju? Zato jer im takvi radnici ne trebaju...

2. osim u 10% poslova gdje dugogodišnje iskustvo u vođenju poslovanja ima itekako utjecaja, ljudi pred penzijom su nažalost tehnološki višak i opterećenje za tvrtke. Takvo je danas vrijeme (tranzientnost) a to će biti još itekako izraženije u budućnosti. Očekujem realni kraj poslovne karijere u cca 35 godini vrlo skoro. Nakon toga je najbolje preći u neku drugu branšu, tipa ovori restoran i ugošćuj one iste s kojima si dosad radio...

3. pogledaj koliko se dimnjačara, vodoinstalatera, bravara itd upisalo danas u srednje 3godišnje škole? I šta ćemo za 10 godina? Posao će biti napokon dobro plaćen, bankovni manageri će se klanjati dimnjačaru... Zato trebamo uvoz radne snage. Uz to, postoje i deficijentna zanimanja iz visokog obrazovanja, a sve zbog genijalne državne politike i u tim sektorima (zdravstvo npr) i u visokom obrazovanju kao takvom. Pa zašto bi dijete išlo biti doktor kad ima u biti malu plaću i strašne dužnosti? Da ne velim koliko se čeka na specku...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Pod 1: nije glupost ali je

Pod 1: nije glupost ali je naša realnost (iako nisam u potpunosti suglasan), nema druge nego ih natjerati na pomak s mjesta
Pod 2: isto nije glupost, neke države (kao što je Njemačka) su već produljile radni vijek, osim toga ne mogu baš svi biti savjetnici.

I ja znam kako Lesarovi prijedlozi nisu ništa novo (nismo jedina država sa takovim problemima), ali treba provesti raspravu što i kako učiniti. I da to ne bude u bircu nego, recimo na ovim stranicama, u saboru i oko njega...

BTW Prikupljeni/prikazani podaci uvelike prelaze okvire rasprave iz nekog bircu.

Tko je glasao

Lesarov dnevnik je obično

Lesarov dnevnik je obično otkrivanje tople vode. Ako tebe to posebno oduševljava, to je tvoj problem.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

Tko je glasao

Nedvojbeno je kako Lesar

Nedvojbeno je kako Lesar nije ništa novo otkrio.
Kao i što je nedvojbeno kako kod mene nema oduševljenja.
Kao i što je također nedvojbeno da nema razloga pljuvati po jednom takovom RFC-u.

Tko je glasao

Unatrag par godina, naveliko

Unatrag par godina, naveliko se pričalo kako će se sad nenastanjeni dio od Labina do Zagorja prodat kinezima koji će otić iz Hong Konga kad on bude 100% kineski.
To se odlično poklapa s onim milijunom!
Izviđači su po svim gradovima i naseljima lijepe naše: da se razumijemo, nemam ništa protiv, čak što više, jako su mi dragi!
Kad pogledam njihovu demografsku politiku i našu, sve je u njihovu korist!
Sad ozbiljno: dok se u sistemu školovanja ne naprave bitni pomaci i poboljšanja, vrlo crno vidim budućnost!

Tko je glasao

Postoji nedostatak ozbiljnog

Postoji nedostatak ozbiljnog državnog planiranja i strategije na tom području. Ne može se npr reći da nam je brodogradnja prioritet i iza toga ići uništiti jedno po jedno brodogradilište i ništa uspješno poduzeti da to opredjeljenje zaživi. Kako će se ljudi školovat za ta zanimanja ako im na očigled se zatvaraju škverovi i prijeti otkazima. Ili se deficitarni građevinarac plati minimalnom plaćom. Naravno da će pobjeć u ilegalni fuš, em toga ima puno i može zaraditi. Usput kad je pobjegao kvalificirani građevinac, evo onda može preko prije i rodijaka druga firmica preuzeti dio posla i proslijediti trećoj koja nastupa s Rumunima i Bugarima, a svi pri tom zarade, osim stranih radnika i cijela stvar ispadne skuplje nego da su platili onog našeg koji im je pobjegao s minimalca.
Ja vidim dva načina za poboljšati stvar. Nek država rekne ovo će nam u idućih 10 godina trebat, takav profil se traži, oni će svi dobiti zaposlenje i relativno dobru plaću i ovu djelatnost ćemo razvijat i nećemo dozvoliti da propadne. Ako sutra ne bi stajali repovi pred tim školama evo moje glave dolje.
Ili nek se pošteno rekne: razvijat ćemo trgovinu s Kinezima (ne znam što bi drugo za sada mogli) i naselit ćemo milion Kineza da nam pošteno plaćaju porez jer od nečeg moramo i mi (državni službenici) živit, a vi rajo na elektrotehniku tko može i zna jer to se traži po Evropama, tko ne može na smetlarski fakultet, jer i taj posao nas još čeka kad uđemo u Evropu.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci