Tagovi

Umjesto kockanja - referendum

Pored tema koja u posljednje vrijeme u zaokupljaju hrvatski medijski prostor, jedan je zna?ajan doga?aj prošao „ispod radara“. Radi o izmjenama Ustava, koje je vladaju?a ve?ina na posljednjoj sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politi?ki sustav svela na minimalne – njima prihvatljive – okvire potrebne za ulazak u Europsku uniju, te unato? nepostojanju koncenzusa s oporbom (koji bi garantirao potrbnu dvotre?insku ve?inu), izmjene pustila u saborsku proceduru.

’Kre?e se u ustavne promjene i pred zastupnicima ?e se na?i prijedlozi koji se ti?u unošenja svih nacionalnih manjina u izvorišne osnove, ukidanja zastare u dijelima ratnog profiterstva iz perioda pretvorbe i privatizacije te dijelova Ustava koji se odnose na pristupanje Europskoj uniji', pojasnio je Vladin prijedlog šef Odbora za Ustav Vladimir Šeks

Dakle, nakon višemjese?nog rovovskog rata, te nemogu?nosti postizanja koncenzusa sa oporbom, vladaju?i su se odlu?ili za riskantnu igru. Šeks dodaje ulje na vatru javno prozivaju?i SDP za blefiranje, zaigravši time na sve-ili-ništa:

?ini se da ?e na kraju rješenje ipak iznjedriti saborski zastupnici. Oporba je na današnjoj sjednici Odbora zaprijetila da ne?e podržati ideju vladaju?e ve?ine, a HDZ-u i koalicijskoj ekipi za izglasavanje ustavnih promjena treba dvotre?inska ve?ina, dakle i glasovi oporbe. Kako ?e se opredijeliti oporba, tek treba vidjeti, no ako se pita Šeksa, u pitanju je blef, poput onog kojim je SDP prijetio i u slu?aju ratifikacije arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. 'To je bila znamenita konstruktivna suzdržanost Zorana Milanovi?a. Tako ?e biti i s ovom konstruktivnom suzdržanoš?u', zaklju?io je Šeks.

Pored dva suprostavljena stava, tre?i put je na Odboru za Ustav otvorio prof. Robert Podolnjak, založivši se za rješavanje spora referendumom. Osobno, mislim da je to najbolje rješenje za izlazak iz ove situacije. Ustav naime, mora kao temeljni pravni akt države sadržavati visok stupanj legitimiteta – uostalom, zbog toga se i može mijenjati jedino dvotre?inskom ve?inom. Ono što vladaju?i sada pokušavaju napraviti je izvrdavanje upravo tog temelja Ustava, takti?ki igraju?i na sitauciju u kojoj se nalazimo – pred vratima Europske unije. Takvo kockanje sa samim temeljem države jednostavno nije prihvatljivo – i potrebno im je jasno dati do znanja da ne?e pro?i.

S druge strane, upravo bi referendum kao sredstvo arbitraže izme?u dvije suprostavljene opcije dao nemjerljiv legitimitet cijeloj proceduri. Neshvatljivo mi je kako bi Sabor imao obraza uskratiti javnosti kona?ni pravorijek o ustavnim promjenama, a u isto vrijeme je spreman odluku o državnoj granici povjeriti nepoznatom nekome, u ?ijem odabiru možda ne?emo ni sudjelovati?

Ideju o referendumu za sada su jedino javno prihvatili Lesarovi laburisti, koji na svojoj web stranici donose tekst “Politi?ka elita, promjene Ustava i narod” :

Postavljam si još jedno pitanje, da li je suština, sadržaj ili zna?aj ovih ustavnih promjena toliko veliki da bi se trebao primijeniti i postoje?i ?lanak 86. Ustava i pitati gra?ane na referendumu da li prihva?aju ove ustavne promjene? Ja smatram da da.

Hrvatski laburisti ?e inzistirati da se mora raspisati referendum ako se mijenjaju odredbe Ustava iz glava 3, 4, 5. i 6.

Na stranu sad to, sto mi se ne svi?a Lesarov nastup u kojemu on unaprijed proglasi kako ce se SDP ponasati, i onda na temelju te svoje presude, komentira i kritizira. Lesar te tuzi, Lesar ti sudi. Ali neka, covjek skuplja politicke bodove.

Jedina zamjerka na ra?un Lesarovog teksta i pozicije koju zauzimaju laburisti jest ta da ni oni (barem u linkanom tekstu) ne idu sa svojom inicijativom van prostora politi?kih stranaka. Promjene Ustava bi trebalo otvoriti javnosti, politika bi morala osigurati procedure koje bi definirale na?in na koji zainteresirani gra?ani i udruge mogu sudjelovati sa svojim prijedlozima, na referendumu o ustavnim promjenama bi se moralo na?i mjesta i za izjašnjavanje o prijedlozima poput onih koje predlažu udruge civilnog društva. Bez toga i sam referendum predstavlja samo djelomi?an iskorak ka interakciji politi?ke i javne sfere.

U ovim okolnostima, vidim savršen prostor za djelovanje predsjednika Republike. Naime, Ivo Josipovi? je ve? pokušao posredovati izme?u HDZ-a i SDP-a kako bi se našlo zajedni?ko rješenje. Kako se situacija u me?uvremenu zaoštrila, vjerujem da predsjednik treba iskoristiti svoju poziciju i autoritet, kako bi nametnuo kao temu referendumsko odlu?ivanje.

Hajde Ivo, budi naš glas.

Komentari

Jedna zanimljiva vijest za

Jedna zanimljiva vijest za sve nas, koje zanima širenje koncepcije demokracije institucijama neposrednog odlučivanja. Prenosim sa sajta Ureda za udruge Vlade RH.

Europska komisija objavila prijedlog Uredbe o Europskoj građanskoj inicijativi

Nakon provedenog opsežnog javnog savjetovanja, Europska komisija je objavila prijedlog Uredbe o inicijativi građana kojom će se definirati provedbene pojedinosti i pravila građanske inicijative predviđene Lisabonskim ugovorom. Naime, odredbe Lisabonskog ugovora uvode novi oblik sudjelovanja javnosti u oblikovanju europskih javnih politika, tzv. europsku građansku inicijativu, koja omogućuje jednom milijunu državljana znatnog broja država članica EU da izravno zatraže Europsku komisiju da predloži za njih relevantnu zakonodavnu inicijativu u području nadležnosti EU.

Svrha je predložene Uredbe omogućiti da građanske inicijative uistinu predstavljaju javno mnijenje EU (u znatnom broju država članica Unije), da pravila postupanja budu jednostavna i lako razumljiva kako bi se građana mogli nesmetano uključivati u potporu inicijativi, da pravila ne budu dodatno opterećenje za vlade država članica EU, kao i da prikupljeni potpisi budu autentični.

Temeljna obilježja predloženih pravila su sljedeća:
- građani koji podupiru inicijativu moraju dolaziti iz barem jedne trećine država članica
- potpisnici moraju biti u dobi koja im jamči biračko pravo na izborima za Europski parlament
- građanima treba omogućiti potpisivanje na više načina – na ulici, poštom ili putem interneta
- sigurnosni preduvjeti trebaju biti zadovoljeni kako bi se osigurala autentičnost potpisa građana koji podupiri inicijativu putem interneta
- potrebno je provjeriti odnosi li se inicijativa na područje u kojemu EU ima nadležnost postupanja. Nadležne javne vlasti u državama članicama odgovorne su za provjeru udovoljava li inicijativa tražene uvjete.
Ukoliko inicijativa zadovoljava potrebne uvjete, Europska komisija će donijeti odluku o mogućim daljnjim koracima, npr. - dodatno istražiti problem, predložiti nove zakonodavne inicijative, ili ne poduzeti nikakve aktivnosti (ukoliko se inicijativa smatra neprikladnom). Svoju odluku i poduzete korake Europska komisija će javno obrazložiti

Predložena Uredba bi trebala stupiti na snagu krajem 2010. ukoliko je odobre Vijeće EU i Europski parlament.

Više informacija o ovoj temi dostupno je na ovoj stranici Europske komisije.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Znači ti vidiš problem

Znači ti vidiš problem rješen kad se ivo kao tvoj glas uključi u posredovanje između SDP-a i HDZ-a? A ne vidiš problem što je treća opcija , a to je široka rasprava o promjenama ustava te referendum svedena na Lesara. Ne vidiš problem u SDP-u i Ivi Josipoviću?
Smeta ti što Lesar predviđa kako će se SDP ponašati, mada mu predviđanje i nije baš teško jer je čovjek dugo u toj baruštini? Ne misliš li da je vrijeme da prestaneš biti naivan?

Tko je glasao

Koliko smo ono imali

Koliko smo ono imali referenduma od 1990? Samo jedan čini mi se. Iz toga zaključujem da nekih važnih pitanja nije bilo osim tog jednog.

Tko je glasao

G. Hatzivelkos, Potpuno se

G. Hatzivelkos,
Potpuno se slažem s vašim temeljnim prijedlogom da bi se o ustavnim promjenema trebalo odlučivatti na referendumu. Po mojem mišljenju u skladu s potrebama hrvatskog društva one bi trebale biti šire nego što to od nas traži Europska unija.
Jedino vam je zaključak jako upitan. Predsjednik Republike po onome što je pokazao u ova dva mjeseca ne odražava "vox populi" koji ga je izabrao nego zahtjeve onih koji stoje iza scene, što se najočiglednije manifestiralo izborom dr. Dejana Jovića za glavnog analitičara.
Ova zemlja jednom mora shvatiti - ili ćemo biti svoji na svome ili ćemo biti prirepak raznih interesa na ovom prostoru. Predsjednik Josipović je već s nekoliko poteza pokazao da uopće nije u stanju biti svoj na svome, pa zato Ivo ne može biti naš glas. Možda vaš osobno, ali velike većine političkih Hrvata - ne. Tako nam Bog pomogao.
Stojte mi dobro.

Tko je glasao

AH ako sam dobro razumjela,

AH
ako sam dobro razumjela, vi ne govorite o sadržaju ustavnih promjena nego o proceduri?
Mislim da su se Šeks i Josipović o sadržaju već dogovorili, privatno mišljenje.
Skrenula bih pozornost na to da su i jakobinci, i boljševici, i nacionalsocijalisti, i fašisti, svi odreda provodili promjene , ustavne ili zakonske, točno po propisanoj proceduri. Koju su sami propisivali.
Mislim da će na tu temu sada uskoro doći do insceniranog, ''referendumskog igrokaza'', gdje će se kao Šeks malo opirati, past će nekoliko oštrijih riječi u Yulu i medijskim prirepcima, a onda će PRH uz pompu ostvariti svoju prvu bitnu, ''pravedničku'' pobjedu nad nepravednim saborskim snagama: referendum!!!! će biti raspisan.
No, recite, molim, a što će uopće značiti taj trijumfalni +''referendum'', u zemljici našoj, u kojoj su i dalje na snazi gogoljevski birački popisi, i u kojoj nema zapravo nikakvog stvarnog efektivnog nadzora nad bilo kojim ''izbornim rezultatima''?
Režiseri referendumskog igrokaza poznaju svoju ''ciljanu publiku'': izlaznost vam neće biti viša od 35%, realno između 20 i 30%. A znate li zašto? Dakako da znate, kao i ja, ta živimo u istoj zemlji: zato što je ljudima pun kufer igrokaza, i zato što u sebi misle ''j***te se, društvo, kako god mi glasali, vi ćete namjestiti sebi rezultate kako hoćete''.
Jer druškani su zaboravili sadržaje, a misle da je procedura sama sebi svrha.
Ja ne znam, kako to da nema nikoga na ''vrhu'' tko bi primijetio da se u hrvatskome društvu širi nešto što se zove ''anomija'', a koja je prirodna posljedica relativizirajućih ''demokratskih procedura''? U stranačkom, možda čak i nelegitimnom parlamentu, gdje se zakoni donose mašinerijom i protiv su interesa naroda, pitam se, a tko će ih provoditi? provedba zakona počiva, ili na društvenom konsenzusu, ili na policijskoj prisili. Tamo gdje građani jedne zemlje više ne ŽELE poštivati zakone te zemlje, jer imaju na svojoj koži provjeren osjećaj da su ti zakoni nepravedni i okrenuti protiv njih samih, a dok s druge strane postoji ''privilegirana'' elita na koju se ti isti zakoni ''proceduralno'' ne primjenjuju, tamo više ne pomažu nikakvi igrokazi oko ''referenduma'', kao zadnjih pokušaja da se dade legitimitet nečemu što legitimiteta nema.
Dakle, umjesto da bude ''moj glas'', a što mu strogo zabranjujem, PRH će sljedećih mjeseci DJELIMA odgovorit na pitanje: kani li se on baviti SADRŽAJIMA protunarodnih zakona, ili se kani baviti DOSLJEDNOM PROVEDBOM zakona koji su rezultat raznih namještaljki u zadnjih 10 godina, ili se, na koncu, kani bavi tek virtualnom ''procedurom''?

Čega ćemo se, AH, igrati dakle ove školske godine?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci