Tagovi

Ulazak u eurozonu 2020 godine

Evo jednog mog teksta iz novina pa da čujem Vaše po mogućnosti argumentirane komentare. Hrvatska mora odlučiti što želi. Da li želimo nastaviti na dosadašnji način, da li želimo rezati plaće i mirovine ili želimo ono što sam ovdje napisao ili želimo nešto četvrto....

Predsjednik Odbora za gospodarstvo Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) i član Odbora za gospodarstvo Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om Robert Jurčić smatra da Hrvatska može bez bolnih rezova smanjiti javni dug na razinu manju od 60 posto BDP-a i time stvoriti uvjete za uvođenje eura već 2020. godine.

– Već godinama se vode polemike o javnom dugu i potrebi provođenja mjera štednje kako bi se javni dug i proračunski manjak sveli u okvire smjernica EU. Na to se nadovezala i rasprava o našem ulasku u eurozonu. Razni stručnjaci kažu da ne možemo smanjiti javni dug i proračunski manjak da ispunimo uvjete za ulazak u eurozonu prije 2025. ili 2030. godine. Ne slažem se i odgovorno tvrdim da možemo već sljedeće godine drastično smanjiti javni dug i proračunski manjak pa potom 2020. ući u eurozonu ako to stvarno želimo, smatra Jurčić. Pojašnjava da je najveći dio javnog dug »stvoren političkim odlukama, a ne gospodarskim potezima pa stoga politika taj dug može i riješiti ako za to postoji volja«.

– Javni dug iznosi oko 287 milijardi kuna ili 87 posto BDP-a. Veliki dio tog duga otpada na mirovinske fondove čija procijenjena vrijednost iznosi oko 70 milijardi kuna ili oko 21 posto BDP-a. Što putem izravnih uplata, onih pet posto, što putem kamata na dug u mirovinske fondove uplaćujemo 7,5 milijardi kuna godišnje. Ako se oni ne ukinu njihova vrijednost 2035. iznosit će oko 291 milijardi kuna, a iz proračuna će se na njih trošiti godišnje više od 17 milijardi kuna dok će oni po vladinim projekcijama isplaćivati manje od dvije milijarde. Država će do 2060. godine u mirovinske fondove utući 1.000 milijardi kuna što gospodarstvo jednostavno ne može podnijeti, smatra Jurčić. Dodaje da dio financijske zajednice u obranu fondova navodi argument da bi se u slučaju njihovog ukidanja zaista smanjio javni dug, ali da u tom slučaju ne bi bili provedene reforme.

– A meni je to argument protiv fondova jer se svatko tko voli Hrvatske treba se protiviti reformama koje bi iz Hrvatske protjerale 400.000 mladih kao što se to dogodilo u baltičkim državama. A ukidanjem mirovinskih fondova javni dug više ne bi bio 287 milijardi kuna, odnosno 87 posto BDP-a već 217 milijardi, odnosno 66 posto BDP-a. U tom slučaju proračunski manjak ne bi bio 5,7 nego 3,5 posto BDP-a, smatra Jurčić.

Dodaje da se financijski problemi mogu dodatno umanjiti korištenjem deviznih rezervi.

– Moramo biti svjesni činjenice da Hrvatska po određenim pokazateljima ima najveće devizne rezerve u EU. Ideološka, a ne gospodarska pozicija HNB-a i financijske industrije je da su te rezerve korisne i potrebne. Međutim, po podacima Svjetske banke one nam daju deset puta veću mjesečnu pokrivenost uvoza od Slovenije, osam puta od Njemačke, četiri puta od Litve i dva puta od Mađarske. Kada bi Hrvatska svela svoje devizne rezerve, koje ne donose nikakve prinose, na razinu drugih članica EU smanjili bi naš javni dug za dodatnih 60 milijardi kuna, a proračunski manjak za oko 2,4 milijarde kuna. Sve u svemu kada bi ukinuli mirovinske fondove i sveli devizne rezerve na razinu onih u drugim članicama EU naš javni dug bi iznosio 157 milijardi kuna ili 48 posto BDP-a, a naš proračunski manjak 2,7 posto BDP-a tako da bi po obje ove stavke Hrvatska ispunila kriterije iz Maastrichta o javnom dugu manjem od 60 posto BDP-a i proračunskom manjku manjom od tri posto BDP-a što bi dovelo do uvođenja eura 2020. godine, naravno pod uvjetom se da naši građani na referendumu odluče na to. Osnovno što želim je reći da mi možemo i moramo smanjiti javni dug bez katastrofalnih rezanja mirovina, plaća i socijalnih prava, zaključuje Jurčić.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Jurcic-Ne-trebaju-nam-rezovi-neg...

Komentari

Nedavno je ministar Grčić

Nedavno je ministar Grčić reka da narod može počet trošit kune koje stavlja na stranu.
Prije nekih 230. godin de Calonne , mislin da je to bija predzadnji ministar financija Luja XVI, je reka da za spas francuskoga financijskoga sustava i podizanje samopuzdanja nacije triba pokrenit politiku trošenja "Narod ima novaca, samo ga triba izvuć" - njegove riči. Nekoliko godina kasnije financijski sustav francuske se totalno raspa a Luja XVI giljotinira je njegov vlastiti narod.

Tko je glasao

Pa moglo bi to

Pa moglo bi to funkcioniorati. Naravno pod uvjetom da se dobro odigra s bankama i da se smanjeni dug ne iskoristi kao šansu za nova zaduživanja i trošenja na sulude projekte ala podmorski tuneli i tome slične stvari.

Što se tiče brojki, meni se čini da je iznos od 7,5 mlrd kuna koliko se godišnje uplati u drugi stup ipak malo preveliki. Čini mi se da su brojke bile između 4 i 5 mlrd kuna, pogotovo jer je sve manje zaposlenih a i dio državnih zaposlenika je isključen iz uplaćivanja u drugi stup.

Ima tu još nekih stvari, prije sam oko toga malo više prčkao, a sad mi se ne da pa ću brojke dati onako po sjećanju.
državni proračun iznosi 125 mlrd. kuna. od toga kroz poreze država sakupi 110 mlrd. kuna, te se zaduži za 15 mlrd. kuna koje nedostaju u proračunu.
Koliko sam vidio država za plaćanje kredita, kamata, obveznica izdvaja 25 mlrd. kuna.
znači da nema duga, država bi bila u plusu 10 mlrd. kuna.

E sad, ako bi smanjili dug države onda bi se smanjile i obaveze plaćanja duga, a isto tako ako bi sredstva iz drugog stupa prebacili u državni proračun onda bi proračun imao povećane prihode za 4-5 mlrd. kuna te bi država mogla svake godine na otplatu kredita isplaćivati 14-15 mlrd kuna, a da državni proračun uopće nije u deficitu. To bi se ostvarilo tako da bi se dug refinancirao i napravilo da isplaćujemo svake godine toliko da nemamo deficita. to znači da bi dug države do 2020 pao za još nekih 60 mlrd. kuna, na oko 100 mlrd. kuna.

A u javni dug ide i dug autocesta, pa bi se i taj dug mogao dijelom isplatiti. barem do one razine da HAC može sam plaćati svoje kredite.
Ne znam je su li trošarine koje idu za autoceste prihod državnog proračuna koji se onda računa kao subvencije HAC-u ili te trošarine ne idu u proračun već direktno HAC-u. ako je tako onda bi još brže mogli otplaćivati dug jer bi to bila još milijarda i nešto prihoda koji bi smanjivali javni dug.

Tko je glasao

Pojednostavljeno

Strogo pojednostavljeno.

Putem onih 5 % iz mirovinskih doprinosa u II stup odlazi oko 5 milijardi kuna. Na taj broj moraš dodati kamate na dug koji plaća država u visini vrijednosti mirovinskih fondova koji vrijede 70 milijardi kuna. Stvarni broj je već jer ako računaš da Hrvatska plaća 4 % kamata onda dođeš do 2.8 milijardi kuna tako da bi sveukupna cifra koju država plaća mirovinskim fondovima iznosila 7.8 milijardi kuna.

Kolege iz financijske industrije navode da u taj obračun ne smijem računati vrijednost OMF-ova nego vrijednost državnih obveznica koje oni posjeduju, a ta vrijednost iznosi 53 milijarde kuna. To sam kada govorimo o proračunskom manjku uračunao jer država na te obveznice u vlasništvu fondova plaća 5 % kamata (i više) tako da na kraju dođem do 7.5 milijardu kuna godišnjih uplata.

Normalno unovčavanje obveznica od poslovnih subjekata (onih preostalih 17 milijardi kuna u vlasništvu fondova) koje posjeduju OMFovi će biti problematičnije, ali to je već druga stvara.

Čak i ako ih ne unovčimo na kraju ove operacije javni dug će biti daleko ispod 60 % BDPa (iznosit će 53 %)

Tko je glasao

I onda

opet Jovo nanovo.
Ovim tempom zaduživanja koji je sve ubrzaniji, ne treba ni sumnjat da će i slijedeći nastavit isto. Prema tome opet bi za par godina bili dužni 90% BDP, a ne bi imali ništa u mir. fondovima, a devizne rezerve (oboje čitaj štednja građana) ne bi postojali. Imaju li kakvi drugi plan, recimo odsjecanje glave ili metak u potiljak za slabo baratanje javnim novcem.......to bi više pomoglo.

Tko je glasao

znamo

Oboje znamo da se to što si napisao neće dogoditi jer Europska unija ne bi dopustila gomilanje javnog duga. Mogao sam u govoru za Novi list navesti i donošenje ustavnog zakona o ograničavanju javnog duga na 60 % BDPa kao što je napravila Poljska, ali to i još puno drugih stvari koje sam mogao reći ne bi stale u ograničeni novinski prostor koji se poklanja "nepoznatoj osobi".

Tko je glasao

europska unija neće dopustiti?

Neka slična zabrana kao u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj, Irskoj.....

Tko je glasao

pravila, pravila, pravila

Pretpostavljam da ćeš reći kako nisi u toku s Europskim Sixpack zakonom o javnim financijama ili što se dogodilo s financijski neodgovornim vladama (političarima) država koje si naveo ?

Lp

Tko je glasao

Što im se dogodilo?

Kopaju po kontejnerima? Imaju nesigurnu budućnost? Jadni.

Tko je glasao

Da

,a da oni tamo zajedno kopaju po kontejnerima s menadžerima propalih fondova i banaka.

Tko je glasao

Sve pet, ali.. Sve u svemu

Sve pet, ali..
Sve u svemu kada bi ukinuli mirovinske fondove i sveli devizne rezerve na razinu onih u drugim članicama EU naš javni dug bi iznosio 157 milijardi kuna ili 48 posto BDP-a, a naš proračunski manjak 2,7 posto BDP-a tako da bi po obje ove stavke Hrvatska ispunila kriterije iz Maastrichta o javnom dugu manjem od 60 posto BDP-a i proračunskom manjku manjom od tri posto BDP-a što bi dovelo do uvođenja eura 2020. godine, naravno pod uvjetom se da naši građani na referendumu odluče na to.
Imaš jedan problem tj. ja ga imam - "ispuniti kriterije iz Maastrichta"! Fatamorgana! Suludo, ispuniti nešto nekome koji ne postoji niti ti išta osigurava ako ispuniš "kriterij".
Drugi ti je "problem" usporedba nas i ostalih članica EU. Njemačka npr. može svoje fondove držati na minimumu minimuma jer ima uvijek gdje uzeti (pa i jednokratnom naredbom) iz proizvodnje. Tvoja teorija bi "stajala" da Hrvatska ima proizvodnju, ali Hrvatska je nema. Počeo je uništavati proizvodnju još Ante Marković svojim suludim egzibicijama pred raspad SFRJ-ot a zapečatio Tuđman "pretvorbom na hrvatski način". I jedan i drugi su radili po naredbi kreatora novog Balkana. Prodane duše!

Da bi tvoja teorija "stajala" Hrvatska mora obnoviti proizvodnju a to je moguće samo i jedino na jedan jedini način - nacionalizacijom onog što je u pretvorbi pretvoreno, stečeno, na strane račune položeno...

Preduvjet gore spomenutog je lustracija.
Daaa, fali nam i neki naš Putin.

I još jedno pitanje: Što mi imamo raditi u eurozoni? Tu nas lansira izvoz zahodskih daski iz Ivanić-Grada i ... što još?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci