Tagovi

Udžbenici na webu

Prijedlog Ve?ernjaka da se udžbenici stave na web ne rješava osnovni problem, a to je njihova dostupnost u?enicima ?iji su roditelji slabijeg imovnog stanja. Takvi u?enici najvjerojatnije nemaju ra?unalo na kojem bi mogli pregledavati taj udžbenik, a sumnjam da obitelji s više u?enika imaju onoliko ra?unala koliko i djece pa da svako dijete može u?iti koliko želi. Drugi problem je što su udžbenici za niže razrede osnovne škole uglavnom radnog tipa (u?iteljica mojeg djeteta kaže da djeca mogu vratiti samo 30% dobivenih knjiga, sve ostalo su razli?ite vrste radnih listova i radnih udžbenika). Što bi dijete radilo kad bi takav udžbenik dobilo u elektroni?kom obliku? Trebalo bi ga ispisati, a ispis u ku?noj radinosti je višestruko skuplji i nekvalitetniji od klasi?nog tiska. Objava udžbenika samo u elektroni?kog izdanju stvorilo bi ve?e probleme u?enicima i ve?e troškove.

Distributeri i nakladnici udžbenika su protiv tog prijedloga jer zahvaljuju?i udžbenicima oni imaju dobar priliv sredstava. Neki od njih su toliko bezobrazni s cijenama da ima udžbenika koji stoje daleko više nego da ih se tiska u ku?noj radinosti. I tu bi trebala država intervenirati, ne bi smjela dozvoliti nakladnicima da postavljaju nerealno visoke cijene udžbenika.

Profilova baljezganja o jedinom primjeru gdje je država bila jedini izdava? udžbenika (bivši Sovjetski Savez) i o tome kako je izvrsnost postala jedini kriterij uspjeha udžbenika su pomalo smiješna. Jedan od velikih problema s udžbenicima je taj što svaki nastavnik bira udžbenike pa se doga?aju situacije da u školama sva odjeljenja istog razreda imaju razli?ite udžbenike. Kriterij odabira udžbenika nije izvrsnost ve? kreativni marketing izdava?a koji na razli?ite na?ine motivira ravnatelje i u?itelje da odaberu baš njih. Od razli?itih seminara, poklona pa da toga da se odabire odre?en udžbenik zbog toga što ima bolju pripremu za nastavnike. Djeca su tu opet po strani i manje važna. Trebalo bi smanjiti tu raznovrsnost udžbenika jer manji broj razli?itih udžbenika za isti predmet omogu?io bi ve?u koncentraciju kvalitetnih autora i bolje udžbenike.

I na kraju da, ho?emo udžbenike na webu. Zašto i roditelji djece ne bi imali mogu?nost da utje?u na odabir udžbenika? Zašto ljudi od struke ne bi imali mogu?nost uvida u udžbenike i da na taj na?in svojim savjetima i prijedlozima pomognu da ti udžbenici budu kvalitetniji? Razvoj i pisanje udžbenika bi trebali biti otvoreni kao što je to slu?aj s Django knjigom (posjetitelji imaju uvid u nastajanje knjige na webu, mogu komentirati, a knjiga na kraju izlazi u klasi?nom papirnatom formatu). Tako bi se lakše otkrile greške. Zašto djeca ne bi svojim prijedlozima utjecala na to da ti udžbenici postanu razumljiviji i prilago?eniji njima? I zašto bi autori trebali biti u sprezi sa izdava?ima?

Neka autori i timovi autora otvoreno razvijaju svoj udžbenik. Postojala bi komisija koja bi odobravala udžbenike, a tek onda bi u igru ulazili izdava?i koji bi se na javnom natje?aju natjecali koji ?e povoljnije i bolje otisnuti pojedini udžbenik, a autori bi za svoj rad bili pla?eni.

Na taj na?in bi razvoj udžbenika bio transparentan, kvaliteniji, udžbenici bi bili dostupni svima, a jedini koji gube u toj igri su izdava?i koji su do sada koristili mutnu vodu da dobro zagrabe. Takav razvoj udžbenika bi stvorio preduvjete da se jednog dana potpuno pre?e na elektroni?ka izdanja na e-papiru.

Smiješna je i Profilova primjedba kako korisnici nisu usvojili projekte poput Kindlea. Možda im netko treba re?i da sold out zna?i rasprodan, a ne nije usvojen. E-?ita?i su budu?nost, pitanje je samo vremena kad ?e u potpunosti istisnuti papirnate udžbenike u školama.

Udžbenici na webu

Komentari

Razmjena školskih

Razmjena školskih udžbenika

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Distributeri i nakladnici

Distributeri i nakladnici udžbenika su protiv tog prijedloga jer zahvaljujući udžbenicima oni imaju dobar priliv sredstava.

To je bit, nakladnici žive na udžbenicima, a ne na knjigama u slobodnoj prodaji.

To je pravi "rent-seeking". Svakih par godina novi udžbenik... usklađen s najnovijim spoznajama... i koji milijunčić... pa tiskanje... pa silni priručnici, radne bilježnice...

Svi to znaju, ali je interes knjižara velik. I imaju novaca da podmažu gdje treba.

Da ne govorimo o drugima, prvi se nakog pada Sanadera oglasio izvjesni gospodin (svi znamo koji) iz Nogometnog saveza, koji se uplašio da će se rezati na nogometu, jer je "nogomet važan".

http://pollitika.com/udzbenici-muka-jesenja

Tko je glasao

Distributeri i nakladnici

Distributeri i nakladnici udžbenika su protiv tog prijedloga jer zahvaljujući udžbenicima oni imaju dobar priliv sredstava. To je bit, nakladnici žive na udžbenicima, a ne na knjigama u slobodnoj prodaji. To je pravi "rent-seeking". Svakih par godina novi udžbenik... usklađen s najnovijim spoznajama... i koji milijunčić... pa tiskanje... pa silni priručnici, radne bilježnice...

Koja kratkovidnost iz frustracija... Nevjerojatno je to u ovoj državi, dovoljno je naći neprijatelja po nekoj osnovi, i odmah krene koordinirani napad, vrijeđanje ili što već. A logika i zaključivanje se eliminira na početku samo zato da se teze mogu podržati i održavati na životu...

Pa prvo, ti udžbenici koji bi trebali biti free online - to su ti isti izdavači financirali izradu (platili autore i sve druge u liniji). Da nije bilo njihove investicije ne bi bilo tih udžbenika... I sad se jave genijalci - ajmo ih napraviti free na webu. Pa možete, napišite ih prvo besplatno, prelomite u PDF besplatno i onda ih slobodno stavite besplatno na web.

Pažnja: Država ne plaća izdavačima autorska prava kada otkupljuje udžbenike, država je platila gotove knjige kao proizvode, pa stoga ne mogu ih objaviti, iako su fizički vlasnici tona i tona knjiga koje su npr prošle godine platili 200 ili 300 milijuna

Drugo, sve te brojeve koje iznosiš i teze da izdavači žive od udbženika nije baš istina... Im u jednom Lideru tablica o tome, pa malo prouči

Nešto ima u ovom tekstu na Nacionalu ali smješna je ova "poslovna analiza" gdje se kaže da ŠK ima priohod od 140 do 200 milijuna, kao ono par kuna promašaj u procjeni. Takve raspone samo naši novinaričići objavljuju

Najviše zarađuju Školska knjiga i Profil koji vode žestoku bitku za prvo mjesto na tržištu. Cjelokupni godišnji promet Školske knjige iznosi od 140 do 200 milijuna kuna, a dobit se procjenjuje na oko 45 milijuna kuna. Profilov promet iznosi oko 110 milijuna, a na udžbenike otpada više od 65 milijuna, a Alfe 45 milijuna kuna. Promet Znanja je samo za udžbenike oko 22 milijuna, a Meridijana je od 4 do 4,5 milijuna kuna. “Na listi 500 najvećih hrvatskih poduzeća nalaze se samo dva nakladnika - Školska knjiga i Mozaik s prometom većim do 200 milijuna svaki, a u cijelom izdavačkom biznisu vrti se milijarda i pol kuna“, kaže Valerij Jurešić, osnivač KIS-a. Prema podacima Branka Jazbeca, vrijednost biznisa s udžbenicima u Hrvatskoj iznosi 400 milijuna kuna, a u proizvodnji sudjeluje 4000 ljudi: autora, urednika, lektora, korektora, ilustratora i dizajnera te zaposleni u tiskarama, knjižarskoj mreži i distribuciji. Proizvodnja udžbenika traje oko dvije godine, a samo za osnovnu školu radi se 465 udžbeničkih kompleta. Cijena udžbenika nije se povećavala desetak godina, tek za kunu, dvije, manje od inflacije.

NAPOMENA #2
Mrak je davno obećao da ima ideju kako se može pojeftiniti tiskanje udžbenika, nije objavio nigdje na svojim blogovima pa da država nešto uštedi. To on drži samo za sebe... Sebični preserator, što drugo...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Ne, država bi trebala

Ne, država bi trebala platiti prava autorima i nakladnicima. Ali cilj je da se to plati što manje. To je smisao javne nabave.

Zamisli ovako: treba graditi auto-cestu do Siska. Gradio bi Konstruktor i ima svoj projekt. Gradio bi i Viadukt, ima svoj projekt. Najbolje je da se izgrade obje ceste, pa svatko može voziti po onoj koja mu se više sviđa.

Riječ je o rasipanju novaca. U svakom državnom poslu se mora biti maksimalno štedljiv, pokušati dobiti maksimum za što manje novaca.

Javno objavljivanje udžbenika (naravno, nakon otkupa prava!) bi omogućilo svim da vide što je u njima, svima da kritiziraju, nalaze greške, predlažu promjene i dopune.

Odvojen posao je tiskanje udžbenika. Iako su udžbenici na internetu, svakom je jasno da ih je jeftinije otisnuti u tiskari. Za to treba isto natječaj, i tako otisnuti udžbenici se dijele učenicima. Ali budući da su prava otkupljena, svaki nakladnik ih može otisnuti i jeftinije, ili u boljem uvezu, većim slovima za djecu koja slabije vide, na CD-u (u audio-formatu) za djecu koja ne vide, Brailleovim pismom itd., i svatko može nabaviti to ako mu treba ili ako ne želi jeftino otisnutu knjigu koju daje škola.

Bit je konkurencija, ali na zdravim osnovama, čiji je cilj povećanje efikasnosti.

Pazi, ako ima ljudi koji besplatno rade na Linuxu, bit će ljudi koji će svoj rukopis dati besplatno, bit će ljudi koji će se stvarno potruditi da pročitaju sve udžbenike i nađu loša mjesta... u današnjem sustavu je sve zatvoreno u neke odbore, sve je neprozirno, stalno se povlače stavovi o korupciji i muljanju...

Bit će ljudi koji biu toj shemi (koja se naravno neće ostvariti) prošli lošije nego sada — ušteda mora biti na nekom. Ali će sve zajedno biti bolje!

Tko je glasao

b2 je u pravu, udžbenik je

b2 je u pravu,

udžbenik je daleko više od knjige koja se dobije na stol i to je jedan dugoročni projekt u kojeg se investira, koji je podložan autorskim pravima (i honorarima koji uz to slijede) ali i tržišne rizike za one koji ne naprave dovoljno dobar udžbenik

priča o besplatnim web udžbenicima je suluda i besmislena, apsolutno nepromišljena i kada bi i otišla u realizaciju samo bi stvorila još više problema nego što ih danas imamo, a najgore od svega je da apsolutno ništa ne bi bilo jeftinije

Mrak je davno obećao da ima ideju kako se može pojeftiniti tiskanje udžbenika, nije objavio nigdje na svojim blogovima pa da država nešto uštedi. To on drži samo za sebe... Sebični preserator, što drugo...

ja sam rekao da znam kako to učiniti, ali ne i da ću to napraviti bez da netko plati; ipak je to business od 440mil kuna godišnje
puno toga ću napraviti besplatno, neke od tih stvari samo kada znam da me slušaju, no neke stvari se jednostavno moraju platiti :)

Tko je glasao

Javno školstvo je javni

Javno školstvo je javni servis. A neki od toga prave 'business'. A kada se radi o zdravstvu, e onda to ljudima jako smeta....

Priča nije besmislena, pa udžbenici su ionako (bili) besplatni. Ovako će ako ništa drugo, svi imati uvid u njih.

Ideja je da se udžbenici objave i na internetu. Pa makar se sa strane vrtile reklame za Kiki i Dorinu.

Nitko normalan ne predlaže do to bude jedini način distribucije...

Tko je glasao

svijet i život se mjenjaju.

svijet i život se mjenjaju. ova ideja kao i sve dobre ideje vodi naprijed.
vidim tu samo jedan mali problem: djeca već danas samo što ne šutaju svoje nastavnike! ako bi oni mogli preko neta sami rješiti i doći do znanja, mislim da bi i ovako nezainteresirane i apatične nastvanike gađali ciglom. postoje i djeca koja su lijena ili komotna pa bi roditelji opet morali povući, a ima i onih kojima treba deset puta reći i još prstom pokazati. mislim da je razred važan, odnosi unutar razreda ali to traži nastavnike koji će biti izvrsni. zato bi trebala biti vrhunska provjera prilikom upisa i to ne u smjeru koliko podataka ima pohranjenih u mozgu već koliko ima čvrstu osobnost i koliko je vješt u komunikaciji. vrsni stručnjaci ne moraju i imati sposobnost jasnog prenošenja svojih misli.
recimo, mene prirodne znanosti ne zanimaju: bio je dnevnik od našeg Hyronimusa (jako mi nedostaje - ako netko ima kontakt s njim neka ga zove da se vrati!) kojeg ja nisam razumijela jednako ko da je kineski. hiro se potrudio i objasnio mi to na način da sam ne samo kužila o čemu on piše nego sam čak imala i pitanja! samoj sebi sam rekla vi a hiru sam beskrajno zahvala za taj moj trenutak prosvjetljenja! dao nam Bog mnogo takvih divnih mladih ljudi!

Tko je glasao

tako je otprilike i na

tako je otprilike i na dnevniku o fizici. btw, hyeronimus je otišao van na školovanje i nema previše vremena.
i ja imam dojam da je odnos prema nastavnicima loš, ali koliko se sjećam (završila sam srednju 2005.), mi smo zaista imali super odnos s velikom većinom profesora, a i s onima s kojima nismo imali najbolji nismo imali problema nego jednostavno drugačiju radnu atmosferu.
problem zaista je u tome što danas klinci u škole dolaze s puno više znanja nego prije 20 ili pogotovo 50 godina, i dolaze s puno drugačijim zahtjevima i očekivanjima. ruku na srce, suhoparno predavanje nikome nije zanimljivo, bez obzira na dob i navike. ono što bi i profesori trebali napraviti je otvoriti se malo, potruditi se malo više oko toga kako izvode nastavu itd. ovo što se sada u pravilu radi definitivno više nije dovoljno. da stvar bude još bolja, alata je sve više i sve su dostupniji, a velikoj većini i dalje su ploča i kreda osnovni pomagatelji.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Kolegice griotta, Moja

Kolegice griotta,
Moja generacija je bila prva na zapadu da je imala "informatiku" kako se zove ovdje i to na one stare "Comodore 64" milsim da se tako zvali, .. 1984, 4 razred osnovne..... pa onda na "Apple IIe" 1986 god. u 6 god OŠ (tamo smo imali 6 OŠ + 6 gimanzije) i pogledaj koliko je danas sve skočilo...

Pa moj sin meni nedavno poslao "friends request" na Facebook...........

Jel moram još nešto dodati...... a on je sada upravo završio 4 razred OŠ!!!!!!!!

Tek probajmo zamisliti kako je onim učiteljima koji nisu imali ni r od računala a kalkulator se onda još zvao "digitron" po poznatoj marki koliko sam shvatio....

Enciklopedije.... tko još koristi enciklopedije?

Stvar prošlosti..... a to su knjige koje su bile "pojam"..... za školovanje na svim nivoima!

Ako si ti u šoku, i ja u šoku, zamisli tek kako je onima koji su završili svoje školovanje recimo prije 25 do 40 godina! Njima je ovo "nepojmljivo" zar ne!

Psiholozi bi mogli pisati knjige i knjige.. cijele studije o tome.... kako je tehnologija unaprijedila mladež 21 stoljeća do tog nivou da mi koji smo i malim dijelom vezani sa školovanjem iz 20 stoljeća već "obsolete"!!!!

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

potpuno se slažem, ali isto

potpuno se slažem, ali isto tako je za mene normalno da se čovjek treba tijekom čitavog radnog vijeka usavršavati i pratiti što vrijeme donosi, a ne reći "ja sam učio po enciklopediji pa tako trebaju i moji učenici".
ono što mene strahovito iritira jer što država zaista troši nezanemarive svote novca za obrazovanje profesora koje to ne košta ništa osim vremena i truda i na kraju od toga ništa ne bude.
mogu ti reći da sam prisustvovala edukaciji profesora u jednoj srednjoj školi gdje su na početku upitani da li su koristili nešto od onoga što su naučili na prošlom treningu i - nitko nije! reći ću ti i konkretno. ta škola ima 2 smart boarda (koji btw imaju paprenu cijenu) i profesori su imali obuku za korišenje tog smart boarda. 2 mjeseca kasnije, priznaju da NITKO od njih nije napravio NIJEDAN sat koristeći tu ploču. e pa sad ti meni reci tko je tu blesav.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

To je i mene šokiralo. Na

To je i mene šokiralo. Na predavanjima iz edukacijske psihologije, koja su pohađali prosvjetni djelatnici, profesorica podučava što i kako s djecom koja stvaraju nered na satu. Objašnjava tehniku svladavanja tog nereda. Ustaje stari matori jarac i veli joj: ma profesorice, ne možete vi njima ništa, to su kreteni nedokazani!
Čovjek uopće nije pokazao namjeru poslušati što struka kaže kako se treba ponašati na satu, on je davnih dana zauzeo stav da su djeca kreteni i da se njima ništa ne može dokazati i kraj priče. Uzalud je ova država bacila novac na edukaciju tog profesora. Jedini način na koji se to može riješiti je interna kontrola, koja bi se sustavno bavila praćenjem rada profesora i otkazivala takvima, pa nek idu rezati trupce na pilanu. Kad sam pitala profesoricu postoji li takva interna kontrola, veli ona da ne postoji. Dakle, djeca su nam prepuštena sama sebi i frustriranim profesorima.

My Soul

Tko je glasao

završila sam srednju

završila sam srednju 2005.

Ah, pa ti se ne sjećaš socijalizma! Dobro, to i nije neko lijepo iskustvo. Uh, kako sam star...

Tko je glasao

ja sam maturirala prije 33

ja sam maturirala prije 33 godine i moje iskustvo i sjećanje su više nego dobra i lijepa!

nisam stara, samo sam naučila biti i previše oprezna!

Tko je glasao

jako me veseli da je hiro

jako me veseli da je hiro dobio priliku. tako drag, pametan dečko ju zaslužuje! molim, pošalji mu tople pozdrave, čestitke i veliku pusu!

najveći je problem što recimo 30% ima ogromno predznanje, 30% pretpostavljeno, a za ostatak se čovjek pita da li su ikad vidjeli ili čuli da postoji TV, radio, kompjuter....naravno to ovisi o roditeljima a oni opet u borbi za preživljavanje ....

Tko je glasao

ja sam rekao da znam kako to

ja sam rekao da znam kako to učiniti, ali ne i da ću to napraviti bez da netko plati; ipak je to business od 440mil kuna godišnje. puno toga ću napraviti besplatno, neke od tih stvari samo kada znam da me slušaju, no neke stvari se jednostavno moraju platiti :)

ajmo vi svi zagovornici besplatnih udžbenika. Mrak ima rješenje, dajte prikupte novce koliko Mrak traži, to je za dobrobit društva. Ovo vam je prilika. Mrak ima znanje, vi samo morate malo novaca skupiti i mati ćemo udžbenike za 20% troška, možda čak i besplatno na webu...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

ajmo vi svi zagovornici

ajmo vi svi zagovornici besplatnih udžbenika. Mrak ima rješenje, dajte prikupte novce koliko Mrak traži, to je za dobrobit društva. Ovo vam je prilika. Mrak ima znanje, vi samo morate malo novaca skupiti i mati ćemo udžbenike za 20% troška, možda čak i besplatno na webu...

zaboravio si da sam ja apsolutno sposobna raditi i za rezultat, primjerice za 10% uštede koju ostvarim :)

Tko je glasao

zaboravio si da sam ja

zaboravio si da sam ja apsolutno sposobna raditi i za rezultat, primjerice za 10% uštede koju ostvarim :)

Ta tko bi to mogao zaboraviti? :)

Tko je glasao

malo me dere disleksija

malo me dere disleksija zadnjih dana

Tko je glasao

udžbenik je daleko više od

udžbenik je daleko više od knjige koja se dobije na stol i to je jedan dugoročni projekt u kojeg se investira, koji je podložan autorskim pravima (i honorarima koji uz to slijede) ali i tržišne rizike za one koji ne naprave dovoljno dobar udžbenik

O kakvim se autorskim pravima radi? Plaćaju li autori udžbenika Pitagori što koriste njegov poučak, ili Newtonu što koriste njegovu formulu za gravitaciju? Ili Danteu što zarađuju na njegovim stihovima? Nije da su autori otkrili ili napisali išta od toga što piše u knjigama, osim nepotrebnih fusnota. Što je to toliko posebno u udžbenicima da imaju vrijednost maltene "Rata i mira"?

priča o besplatnim web udžbenicima je suluda i besmislena, apsolutno nepromišljena i kada bi i otišla u realizaciju samo bi stvorila još više problema nego što ih danas imamo, a najgore od svega je da apsolutno ništa ne bi bilo jeftinije

Evo, mene zanima zašto bi učenik morao imati tiskani udžbenik i kupiti ga pod obavezno, a ne neki fotokopirani, pa neka ga kazne ako je učenje iz fotokopija kršenje autorskih prava.

Tko je glasao

Prava su na tekst,

Prava su na tekst, ilustracije, itd. Zatim na razne karte, fotografije i slično. Sve to se mora platiti.

Cijeli projekti tipa Wikipedija imaju velike probleme s takvim stvarima, svaku kartu treba ponovo nacrtati, sve tekstove treba prepričati ili iznova napisati, i tada se autori moraju izričito odreći prava.

Prava se moraju platiti autorima. Ali nema smisla da se plaćaju 5 puta za 5 udžbenika iz istog predmeta kad je jedan dovoljan.

Svaka rečenica koju napišeš, recimo:

"Pitagorin poučak je otkrio Pitagora."

Je autorsko djelo, i podliježe pravima. Nema veze što je trivijalna.

Tko je glasao

Prava su na tekst,

Prava su na tekst, ilustracije, itd. Zatim na razne karte, fotografije i slično. Sve to se mora platiti. Cijeli projekti tipa Wikipedija imaju velike probleme s takvim stvarima, svaku kartu treba ponovo nacrtati, sve tekstove treba prepričati ili iznova napisati, i tada se autori moraju izričito odreći prava. Prava se moraju platiti autorima. Ali nema smisla da se plaćaju 5 puta za 5 udžbenika iz istog predmeta kad je jedan dovoljan.
Svaka rečenica koju napišeš, recimo:
"Pitagorin poučak je otkrio Pitagora."
Je autorsko djelo, i podliježe pravima. Nema veze što je trivijalna.

Dankec, nisi li ipak malo pretjerao? Onda autorskom pravu podliježu i riječi koje si ti napisao "Prava", "su", "na", "tekst" itd. Sve na ovome svijeti je netko ili otkrio, ili napisao. Školski udžbenici se većinom prepisuju iz godine u godinu, i tako desetljećima, tu i tamo dođe do pokoje izmjenice. No, ne shvaćam kakve veze bi web udžbenici imali s kršenjem autorskih prava, ukoliko se isti izdaju za objavu na web-u? Cilj je pojeftiniti troškove, dakle ukloniti troškove tiskanja, uveza, pakiranja, distribucije, reciklaže papira, veleprodaje i maloprodaje, a ne nekome kršiti autorska prava.

Tko je glasao

Pravu granicu je teško

Pravu granicu je teško odrediti, naravno da sam dosta karikirao, pitanje je što je nova kreacija, to je zaštićeno.

Znam da se prepisuju. Ali prava su prava. Cijeli udžbenik, s tekstovima i ilustracijama je sigurno zaštićen autorskim pravima. Kvragu, svaka fotografija je zaštićena autorskim pravima.

Bit je samo da netko plati autoru za obavljeni posao. Ako se otkupe prava, tada se s tim može raditi što god, a ako ne, autoru ostaju prava.

Usporedi sa glazbom. Nema veze što se emitira na radiju, autor dobiva novce za to opet i opet.

Tko je glasao

Znam da se prepisuju. Ali

Znam da se prepisuju. Ali prava su prava. Cijeli udžbenik, s tekstovima i ilustracijama je sigurno zaštićen autorskim pravima. Kvragu, svaka fotografija je zaštićena autorskim pravima.

Ok, je li recimo ova fotografija nečije autorsko pravo, dobiva li autor ili njegova obitelj tantijeme?

Ili, slika Charlesa Darwina?

Naravno da je udžbenik autorsko djelo kao cjelina, ali to ne znači da netko ne smije napisati 2+2 jer je to netko napisao u nekom udžbeniku. U čemu je problem da se isti naruči za stavljanje na web za potrebe obrazovanja, ne kužim. Osim u otporu tiskarske mafije.

Tko je glasao

Komplet knjiga za peti

Komplet knjiga za peti razred stoji 1100, a kopiranje ni 500 kuna

Knjiga je knjiga, ali u krizi se bez problema uči i iz fotokopiranih papira. A najbolji je motiv za to cijena – 60 posto jeftinija “knjiga” ako se udžbenik fotokopira u boji ili čak 70 posto za crno-bijeli isprint. Primjerice, fotokopija čitanke iz hrvatskog jezika za pete razrede, koja u knjižarama stoji oko 64 kune, kopirana crno-bijelo stajat će 9 kuna ili 16 ako je u boji. Uvezivanje kopiranog sadržaja stoji minimalno šest kuna, a plastificiranje, kako bi takav udžbenik izdržao godinu dana, dodatnih pet kuna. U konačnici cijena kopiranog udžbenika neće prijeći 27 kuna.

Uče iz vlastitih bilježaka
Kad se usporede cijene kupljenog i kopiranog paketa udžbenika, ušteda je još impresivnija. Jer za komplet školskih knjiga za peti razred sa svim radnim bilježnicama roditelji će u knjižarama morati platiti više od 1100 kuna. Cijena fotokopiranja tog paketa neće prijeći 500 kuna.

http://www.vecernji.hr/vijesti/komplet-knjiga-peti-razred-stoji-1100-a-k...

:)

Tko je glasao

Ja osobno nemam ništa

Ja osobno nemam ništa protiv da sve bude na netu, ali obzirom na to da nisam baš upućen u to područje (klinci su mi veliki, pa sam već zapravo izašao iz štosa), mene zanima, što je s autorskim pravima. Ne bi li država trebala snositi troškove isplate tantjema autorima i što je sa štamparijama, koje ostaju bez posla? Ne bi li i oni trebali dobiti određene subvencije od države? Nije li malo kasno za tu priču, i da li bi ta cijela priča bila u konačnici jeftinija ili skuplja?
Pozdrav,
Molotov

Tko je glasao

Trebalo bi ga ispisati, a

Trebalo bi ga ispisati, a ispis u kućnoj radinosti je višestruko skuplji i nekvalitetniji od klasičnog tiska. Objava udžbenika samo u elektroničkog izdanju stvorilo bi veće probleme učenicima i veće troškove.

Ne znam samo od kuda si ovo izvukao.

Tko je glasao

Sasvim je u pravu, cijena po

Sasvim je u pravu, cijena po otisnutoj stranici — ako se tiskaju tisuće knjiga sa stotinama stranica — je neusporedivo manja u tiskari. Jednostavno, i najbolji printer jer tek igračka prema pravom tiskarskom stroju.

Druga stvar, naravno, su marže. Na tiskarskim poslovima se jako masno zarađuje.

Ali nitko ne traži samo u elektroničkom izdanju, već i u elektroničkom izdanju...

Tko je glasao

Ne znam samo od kuda si ovo

Ne znam samo od kuda si ovo izvukao.

Iz iskustva. Zadnjih par knjiga koje sam kupio imale su od 350-600 stranica. Ne pada mi na pamet da skidam .pdf (ako sam za dobar dio njih imao .pdf prije kupnje) i da ih printam jer će me to koštati više nego sama knjiga koja ima kvalitetniji papir, bolji uvez, a i autori imaju nešto od toga što ja kupim knjigu.

Oni koji doma printaju obično ne naprave realnu analizu troškova ispisa po stranici. Da to naprave vidjeli bi da je taj ispis skuplji.

Tko je glasao

Iz iskustva. Zadnjih par

Iz iskustva. Zadnjih par knjiga koje sam kupio imale su od 350-600 stranica. Ne pada mi na pamet da skidam .pdf (ako sam za dobar dio njih imao .pdf prije kupnje) i da ih printam jer će me to koštati više nego sama knjiga koja ima kvalitetniji papir, bolji uvez, a i autori imaju nešto od toga što ja kupim knjigu.

Koja je kvalitativna trajnost tih knjiga koje si kupio? Je li to potrošna roba poput udžbenika, ili nešto što vrijedi čuvati? Udžbenici vrijede jednu školsku godinu i nakon toga postaju nepotrebni. Ni novine se ne tiskaju na finom papiru i nemaju tvrde korice.

Oni koji doma printaju obično ne naprave realnu analizu troškova ispisa po stranici. Da to naprave vidjeli bi da je taj ispis skuplji.

500 komada papira - 25 kn ---> 5 lipa po stranici
toner za 2000 str - 300 kn ----> 15 lipa po stranici
amortizacija printera -----> zanemarivo
struja ----> zanemarivo
uvez i klamerice ----> cca 5 lipa po stranici
Tuto 25 lipa/stranica udžbenika - za udžbenik od 100 stranica 25 kn, ako ide obostrano još jeftinije :)

Tko je glasao

zanimljivo da se to tek sad

zanimljivo da se to tek sad pokreće kao pitanje, a već neko vrijeme gotovo nezapaženo postoji nacionalni portal nikola tesla (https://lms.carnet.hr/lms/login.jsp?dd=1247605928446) za kojega učenici i profesori mogu u svojoj školi naravno besplatno dobiti account. inače, tamo se nalaze zaista zanimljivi načini obrađivanja lekcija iz različitih predmeta sa fantastičnim zadacima i drugim sadržajima.
također, ako znamo da postoji i mentorirani LMS, gotovo potpuno nestaje potreba da se neki zadaci uopće printaju kada profesor u sve može imati uvid pomoću nekoliko klikova. ipak, potpuno neopravdano, kod nas se to koristi samo iznimno, a pruža nebrojene odlične mogućnosti koje itekako olakšavaju posao i profesorima i učenicima. ali ne, lakše se natezati oko udžbenika na papiru.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

akvi učenici

akvi učenici najvjerojatnije nemaju računalo na kojem bi mogli pregledavati taj udžbenik, a sumnjam da obitelji s više učenika imaju onoliko računala koliko i djece pa da svako dijete može učiti koliko želi.I ne mora ga imati ako škola (učionica) ima dobar printer i učenicima omogući print slijedeće lekcije.... zadatka ili sl....

Drugi problem je što su udžbenici za niže razrede osnovne škole uglavnom radnog tipa (učiteljica mojeg djeteta kaže da djeca mogu vratiti samo 30% dobivenih knjiga, sve ostalo su različite vrste radnih listova i radnih udžbenika). Što bi dijete radilo kad bi takav udžbenik dobilo u elektroničkom obliku? Trebalo bi ga ispisati, a ispis u kućnoj radinosti je višestruko skuplji i nekvalitetniji od klasičnog tiska. Isti odgovor kao i na prvo..... sve vrlo jednostavno

Distributeri i nakladnici udžbenika su protiv tog prijedloga jer zahvaljujući udžbenicima oni imaju dobar priliv sredstava.

Tko je glasao

I ne mora ga imati ako

I ne mora ga imati ako škola (učionica) ima dobar printer i učenicima omogući print slijedeće lekcije.... zadatka ili sl....

Iz kojeg si ti svemira? Pa češći je slučaj u školama da učiteljice i učitelji sami kopiraju i plaćaju kopiranje izvan škole ili printaju sadržaj (obično neke radne listiće) na svojem osobnom printeru doma. :-(

Tvoj ako je u većini slučajeva NE.

Nije jednostavno jer škole to ne rade tako jednostavno.

Tko je glasao

Iz kojeg si ti svemira? Pa

Iz kojeg si ti svemira? Pa češći je slučaj u školama da učiteljice i učitelji sami kopiraju i plaćaju kopiranje izvan škole ili printaju sadržaj (obično neke radne listiće) na svojem osobnom printeru doma. Tu sam ja čvrsto na zemlji i ako si zaboravio pričamo kako bi trebalo ili moglo biti, a ne kako je npr. u nekoj školi konkretno.... možda i tvojoj.

Tko je glasao

Ovdje mozemo povuci paralelu

Ovdje mozemo povuci paralelu s lijekovima. I lijecnici izabiru koji lijek ce propisati pacijentu. Farmaceutske kuce rade sve moguce da bi lijecnici izabrali bas njihov lijek, pa tako npr. lijecnici odlaze i na strucna usavrsavanja na safari u Keniju. Dok nastavnici dobiju besplatnu olovku i notes. Ali, jos nikome nije palo na pamet da kaze da bi pacijenti, a ne lijecnici morali propisivati lijekove. Isto tako jos nikome nije palo na pamet da kaze da bi pacijenti morali imati samo jedan lijek, i da nikakvog izbora ne bi smjelo biti. Ocito ovdje vlada uvjerenje da su profesori nekakav korumpirani olos skupljen na ulici i stavljen u razred.

Tko je glasao

Ipak se ne slažem. Lijek se

Ipak se ne slažem. Lijek se odabire individualno prema pacijentu i njegovim potrebama. Prema tome bi se i udžbenik trebao odabrati prema djetetu — jedan za napredne, jedan za prosječne, jedan za one koji imaju poteškoća u savladavanju tog predmeta, jedan za one koji slabo znaju hrvatski, npr. Rome.

To nije tako. Profesor bira udžbenik za sve učenike obzirom na... što?

To je državna škola, toga ne bi smjelo biti. Naravno da privatna škola može izabrati što želi.

Ako je cilj što jeftiniji i kvalitetniji udžbenik, e to se tako ne postiže.

Tko je glasao

Nije baš dobra paralela. Ja

Nije baš dobra paralela. Ja sam informatičar i o svojoj struci znam više od velike većine profesora. I kosa mi se na glavi diže kad vidim kakvi su udžbenici te kako se djeca uče na pogrešan način. A igrom slučaja pohađao sam i fakultet koji je stvarao buduće profesore informatologije. I znaš koji su kadrovi iz moje generacije završili u školi? Uglavnom kolegice koje su to izabrale kao usputni predmet (drugi predmet iz dvopredmetne grupe) i koje su više biflale napamet nego stvarno razumjele ono što su trebale razumjeti. Naravno, čast iznimkama koje odlično rade svoj posao.

Neki učitelji su mi otvoreno rekli da radije biraju udžbenike u sklopu kojih dobiju gotovu pripremu za predmet.

Tko je glasao

Ja sam informatičar i o

Ja sam informatičar i o svojoj struci znam više od velike većine profesora.

i atomski fizičar vjerojatno zna puno više fizike od profesora fizike, no to ga ne čini autoritetom da bude dobar profesor

mislim da treba paziti da ne miješamo kruške i jabuke

Tko je glasao

Radio sam nakon faksa godinu

Radio sam nakon faksa godinu dana u skoli i profesora ima svakakvih. Ali isto je s svim zanimanjima. Ti razmisljas da bi ti bio u stanju izabrati prikladan udzbenik za svoje dijete. Ali, iskreno, vecina roditelja ne bi.

Tko je glasao

Ali u cijeloj Hrvatskoj bi

Ali u cijeloj Hrvatskoj bi se našlo stotinjak roditelja po jednoj generaciji koji bi pomogli da se donese kvalitetnija odluka?!

Tko je glasao

ja sam inače sretni vlasnik

ja sam inače sretni vlasnik tog uređaja i to je jako, jakooo dobra stvar

Tko je glasao

@Franka Valli, koga Ti

@Franka Valli, koga Ti zajebavaš sa ovim linkom? Jel one roditelje koji zbrajau zadnje kune da bi djetetu kupil obavezne tenisice i pristojne hlače za početak nove školske godine?

Ili si samo teški cinik?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci