Tagovi

U bezdanu (ne)znanja

Sintagmom "društvo znanja" bombardirani smo valjda od onih famoznih Sanaderovih jamstvenih kartica 2003. Ta sintagma treba označavati straloviti rast kvantiteta i kvaliteta produkata obrazovnog sustava u Hrvatskoj. U sebi objedinjuje tri važna reformska procesa: Bolonjski sustav, HNOS i obvezno srednje školovanje.

No, da počnem od početka. Primarni problem koji je evidentiran u RH bila je poražavajuća brojka od 7% visoko obrazovanih stanovnika, nasuprot kojima stoji 40% stanovnika koji su završili samo osnovnu školu. Dubljim zabadanjem nosa došlo se i do spoznaje o upravo brutalnoj nekvaliteti obrazovnog sustava koja raste sukladno stupnju obrazovanja. Također je bjelodano da je odgojni moment odgojno-obrazovnog sustava anakron, što se očituje kroz porast maloljetničke delikvencije i povećanje prisustva devijantnog ponašanja u društvu.

Dakle, ukoliko idemo prema cilju koji je rješenje primarnog problema tada se nameće, kao jedini logičan cilj, revolucija odgojno-obrazovnog sustava. Samu riječ revolucija ovdje koristim u njenom izvornom značenju i njome želim izraziti naglu i korjenitu promjenu. Rezultat ove promjene bit će, ili bi bar trebao biti, porast broja visoko obrazovanih na 20% s tendencijom daljnjeg rasta, konkurentnost radne snage koju proizvodi naš obrazovni sustav na međunarodnom tržištu rada. Također su tu još konzekvence poput povećanje broja zaposlenih u obrazovnim institucijama, ali to je nebitno za daljnje razmatranje problema.

Kako bi postigla rezultat, od hrvatske se Vlade očekivalo provođenje adekvatnih mjera. Budući se radi o revolucionarnim promjenama podrazumljiva je i oblikovna i sadržajna reforma obrazovnog sustava. Međutim, ono što se događa proteklih 4-5 godina može se nazvati svime samo ne sadržajnim promjenama. O čemu se radi? Kako ne bi prekardašio s tekstom uzet ću za primjer Bolonjski proces.

Bolonjski proces u sebi sadrži niz mjera čiji je zajednički cilj reforma visoko obrazovnog sustava zemalja potpisnica i produciranje konkurentne radne snage u roku od 3 godine kako bi se europsko tržište rada moglo ravnopravno nositi s onim američkim i/ili japanskim. Pretpostavke Bolonje su mobilnost studenata između visokoškolskih ustanova u tuzemstvu i inozemstvu bazirana na ECTS kreditaciji, uska specijalizacija za jedno područje i visoka prolaznost temeljene na promjeni načina rada i ocjenjivanja i kontinuirano poboljšavanje sustava kroz transparentan sustav osiguranja kvalitete.

Upravo suprotno priručniku "Bolonja za budale" je MZOŠ RH provelo reformu. Proizvoljnim ECTS kreditiranjem kolegija onemogućili su nam međunarodnu mobilnost, neusklađivanjem izvedbenih planova i programa onemogućili su nam tuzemnu mobilnost, prolaznost se neznatno povećala, specijalizacija je element diplomskih studija (dodatne dvije godine), a načini rada i ocjenjivanja su ostali isti kao i do uvođenja reformi (da ne kažem kao u 19. stoljeću) Tu moramo voditi računa o tome da je povećana opterećenost studenata pošto su dvosemestralni kolegiji postali jednosemestralni, a kolokvije spomenuti starijim profesorima je po život studenta opasno. O sustavu kvalitete ne može se govoriti dok god HDZ postavlja svoje marionete na čela studentskih zborova i kontinuirano odbacuje konstruktivne kritike koje dobiva.

Društvo znanja? Divan san. Novac koji se ulaže je očito lakše baciti u bezdan hrvatskog obrazovnog sustava, u bezdan neznanja i ignorancije.

Komentari

Rezultat ove promjene bit

Rezultat ove promjene bit će, ili bi bar trebao biti, porast broja visoko obrazovanih na 20% s tendencijom daljnjeg rasta,...

Vizija je privlačna i izražava apsolutnu neophodnost.

Medjutim, nije jasno tko će to i gdje, nakon brze revolucionarne promjene, kvalitetno obrazovati tolike ljude, kada već od ovih današnjih 7% dobar dio je produkt loših i prenatrpanih studija, s premalo kvalitetnog nastavnog osoblja.

The Observer

Tko je glasao

Hvala svima na komentarima i

Hvala svima na komentarima i kritici. Kao što vjerovatno vidite, nema više Smranadera, izletilo mi. Izuzetno cijenim prijedlog da raspišem temu i rezultat možete vidjeti u postu "Lijepo li je student biti, majko hvala ti..."
Čitamo se!
"Vjerovati u filozofiju znači ne dopustiti strahu da na bilo koji način zaguši sposobnost mišljenja" max Horkheimer

"Vjerovati u filozofiju znači ne dopustiti strahu da na bilo koji način zaguši sposobnost mišljenja" Max Horkheimer

Tko je glasao

Pouzdano znam da je i na

Pouzdano znam da je i na karlovačkom veleučilištu predsjednik studentskog zbora trebao biti iz HDZ-a pa nije prošao zbog nepoštivanja pravila i statuta kod izbora. Nije ispunjavao sve uvjete kao kandidat. Ne znam imena odbora za imenovanja ili kako se već zovu pa ne mogu konkretno ali izvor je kredibilan. Što je tu točno loše? Pa loše je da se klinci već na faksu uče da se kroz strukture sistema probijati prema gore može samo pripadanjem nekoj interesnoj skupini koja u datom trenutku drma scenom. I to čak i u akademskom svijetu koji bi valjda stručnost trebao cijeniti iznad svega. To jednostavno nije ok. E da, na kraju se ipak našla jedna osoba u tom odboru koja nije htjela potvrditi tog kandidata jer ne ispunjava uvjete pa mali nije prošao. Ali, njemu je sad bar (ili već neko vrijeme ) sve jasno. Baš me zanima dal on i dalje misli da je to dobar način za napredak u životu. Vjerovatno da. I to je loše. Vrlo.

Tko se mača laća, sam u nju upada a ćud nikada

Tko je glasao

Zato sto je sve danas u

Zato sto je sve danas u drzavnoj upravi korumpirano. Pa tako i u visokom obrazovanju. Diplome su se mogle kupovat na veliko, a meka prodaje diploma je bio Prometni fakultet gdje se ponekad znao naci i cjenik ispita izvjesen na zidovima zgrade. Danas u Hrvatskoj svakog visoko-obrazovanog covjeka mora biti sram sto dijeli tu titulu sa jednim Ljubom Cesicem Rojsom koji je evidentno kupio diplomu.

Kad vec spominjes Karlovac, on je odvec poznat po losim i nesposobnim politicarima. Sto je i vidiljivo za svakog tko tamo zivi. Pogotovo sto je na vlasti HDZ, koji su prokazani kao "vrlo sposoban" kadar pa se tako dogadja da se u nadzorni odbor Hrvatskih suma postavlja covjek iz HDZa koji je pravomocno optuzen za falsificiranje diplome, a do danas je obavljao duznost predstojnika ureda gradonacelnika grada Karlovca.

--
Think for yourself, question authority.

--
Think for yourself, question authority.

Tko je glasao

Kad vec spominjes Karlovac,

Kad vec spominjes Karlovac, on je odvec poznat po losim i nesposobnim politicarima. Sto je i vidljivo za svakog tko tamo zivi.
Ti bi lako moglo dati značajnog ploda.

Karlovac dugo prakticira aktivnu politiku, političari i politika radi više nego igdje drugo, politika su i tekući dnevni razgovori a kakvo radno mijesto ranga osnovna škola i kakva posao od par tisuća nečeg je prvorazredni politički slučaj, sve do stupnja da štabovi moraju grozničavo raditi svako jutro svakog dana a u podne se već vrše složena pregrupiranja snaga, a bilo je normalno da cijele divizije zamjenjuju uloge, sdp-ovci u HDZ a hdz-ovci u sdp i još toga, nitko ne može preživjeti bez jakog angažmana i onda te, kada misliš da si nešto napravio, štabovi iz bliskog Zagreba ppokušavaaju baciti kroz prozor, više napete politike nego po cijelom kontinentu.

Iz takve duge maoističke prakse mora nešto izići, a Karlovac (i Šibenik ...) bi mogli predvoditi smjerove. Npr. tamo bi minimalistički internet sindikati, poddomena pollitka.com, mogli uskoro diktirati igru.

A zarađivati se može dugo samo na naplati dužnih pristojbi za trase prometnica kroz grad - SK je udario o čelo, običan član toliko, srednje istaknuti član toliko, istaknuti toliko, tako HDZ (ne mogu toliko izvući samo koliko su Vukelić i ekipa), SDP, HNS (Čačiću neće biti dovoljno sve što je ...), pravično, pri čemu je najvažnije od toga ppovrat preplaćenih doprinosa. Da ne bi shvatili preapstraktno, taako je previđeno zakonima a razni ponešto od toga već ozbiljno rade, makar na siroviji način (npr. Stipe Petrina Primošten, lokalni doprinosi naprosto moraju biti plaćeni i lokalni interesi minimalno zadovoljeni i točka, milom ili silom). Karlovac može godišnje ubirati samo redovno skoro 1 mlrd kuna a stari dugovi prelaze 10 mlrd kuna samo od toga, pa se ti misli šta će s tim biti, pogotovu jer i tamo ima snaga koje to znaju i kojima nije strano malo računanja i poslovanja, samo ako ih maoističke ospjene malo puste.

Tko je glasao

Meni se ovaj tekst čini kao

Meni se ovaj tekst čini kao dobar uvod u neki dublji tekst o problematici, ali nikako ne kao samostalan dnevnik. Malo se "zagrebe" po problemu, istrese se žuč i... kraj. Pozivam autora da napiše cjelovitiji (pa makar i 5 puta dulji) tekst o Bolonji u Hrvata, s konkretnim primjerima i primjedbama, pa može i s prijedlozima rješenja problema.

I još jedna stvar... Ja u razgovoru često znam reći "sranjader", no u pisanom tekstu - pogotovo ako želiš privući sugovornike i pričati o nekoj temi sa što više ljudi - a priori pljuvanje po čelnom čovjeku države jednostavno nije niti u redu niti korisno. A mislim da i Sanaderu i njegovim ministrima možeš predbaciti dovoljno toga da ti ovo "S(mra)anader" - i to u samom uvodu texta! - stvarno ne treba.
--
Ne zove se to za džabe "politics", gdje "poli" znači "mnogo", a "tics" su "krpelji". ;-)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Mislim da smo u slijepoj

Mislim da smo u slijepoj ulici, kako s obrazovanjem tako i sa svim drugim reformama koje su pred nama, npr. reformom pravosuđa, zdravstva itd.

Pod pritiskom termina za pristup EU dešava se svašta. Nije da mi je krivo što taj pritisak postoji - dapače (barem se nešto radi), ali mi je krivo što i dalje kadar koji se bavi novim zakonima, pravilnicima... nije, ČAST IZNIMKAMA, sposoban napraviti nešto kvalitetno. Kako kod vladajućih nije presudan kriterij pamet i sposobnost već samo stranačka pripadnost i poslušnost teško da možemo očekivati kvalitetne poteze, kvalitetne zakone i kvalitetnu PROVEDBU zakona.
Niz zakona i pravilnika koji se pišu u posljednje vrijeme pišu se po principu "Neka lijepo izgleda na papiru zbog EU", a da pri tom izgleda nitko ne misli što s tim "što lijepo izgleda na papiru" dalje u stvarnom životu. I tu spada i Bologna.... napisano na papiru, a da se pri tom nije sve razradilo do najsitnijih detalja i još prije proglašavanja Bologne svaki segment obrazovanja pripremio na Bolognu.

Tko je glasao

Rezultat ove promjene bit

Rezultat ove promjene bit će, ili bi bar trebao biti, porast broja visoko obrazovanih na 20% s tendencijom daljnjeg rasta, konkurentnost radne snage koju proizvodi naš obrazovni sustav na međunarodnom tržištu rada.
I ovih 7 % "visokoobrazovanih" je znatno rezultat dugih kardeljističko-maoističkih forsanja, ispiranja svijesti. Kao što g-news podsjeća što više ekonomista i pravnika to proporcionalno rastu dugovi i pravno-ekonomska prašuma, a zanimljivo je da nitko nije obratio pažnju na ostala područja, gdje također sa sve više znanstvenika, doktora znanosti i akademika proporacionalno rastu šume i prašume i nešto znanja i razuma je pred istrjebljenjem.

Sa ovakvim dugim forsanjem na 3 x više za kakviih pišljivih 50 mlrd kuna za zgrade i prateće obiačje uz zgrade, u kojem Bjeljina gdje su do jučer šutali glave po ulici ima 27 fakulteta od kojih 12 poslovno-managerskih, ni pojmiti ne možemo šta se razvija.

Već sa ovom fazom napretka praktički nikoga i ne zanima više od 2 nužna djela kakvog procesa, 5 od 20 nužnih runo i slučajno zna poneko a o svemu skupaa nitko ne stigne, osim što Bianca matković i Vesna Pusić drže malu tablicu s popisom zakona o EU harmonizaciji i zaokružuju svakih mjesec dana po nekoliko kružića.

Pravo vrijeme za minimalističku ekspanziju na najelementarnijim informccijama i savjetima, čak samo na prodaji obične signalizacije smjerova, tamo ili tamo naprijed zdravo.

Tko je glasao

Dobro dođu smjerovi. Ono

Dobro dođu smjerovi. Ono sto ja smatram bitnim a to ne postoji npr. Zakonski treba propisati da tvrtke trebaju slati ljude na postdiplomski van na poznata sveucilišta npr. http://www.cranfield.ac.uk/
i tako graditi ljude po znanju i poznanstvima.Netko tko je vec u prilici(tj. da ispunjava kriterije za postdiplomski) bez problema ce se nadograditi odnosno upoznati buducu konurenciju ili partnere.
To bi mogao biti početak "Izvozne ofanzive"....to rade i kinezi:)

Tko je glasao

Mislim da ne postoji realna

Mislim da ne postoji realna potreba za time. Naime, poslijediplomski studij u svojoj biti nije namjenjen ljudima koji će svoju karijeru graditi u poslovnom sektoru, nego onima koji će graditi znanstvenu karijeru. Također, troškovi pohađanja trogodišnjeg poslijediplomskog studija u inozemstvu su, za hrvatske prilike, izuzetno visoke.

Smatram stoga da bi puno bolji način stručnog usavršavanja u inozemstvu bio odlazak u studijske posjete, na različite seminare i konferencije. Jer to su forme koje služe užoj specijalizaciji, a ne pohađanje poslijediplomskog studija u inozemstvu.

Ono što bi hrvatska poduzeća mogla, a vjerujem da bi im se i isplatilo, je davanje semestralnih stipendija nadarenim studentima za odlazak na neko od top500 europskih sveučilišta kako bi tamo pohađali nastavu tijekom tog jednog semestra. Nadalje bi poduzeće studenta u kojega putem stipendije ulaže ugovorno vezalo za sebe na rok od recimo 5 godina nakon stečene prvostupničke diplome.

"Vjerovati u filozofiju znači ne dopustiti strahu da na bilo koji način zaguši sposobnost mišljenja" max Horkheimer

"Vjerovati u filozofiju znači ne dopustiti strahu da na bilo koji način zaguši sposobnost mišljenja" Max Horkheimer

Tko je glasao

Nije točno da je

Nije točno da je postdiplomski skup, košta cca .120 000 kn(npr.nova Škoda Octavia)
http://www.cranfield.ac.uk/sas/fees/index.jsp
i nije točno da traje tri godine, traje godinu dana
http://www.cranfield.ac.uk/sas/postgraduatestudy/taughtcourses/economics...
E sad prodaja magle o tome kako nesto sto ne traje dugo nije ni dobro i da magament nije znanost je tipični defekt nekih hrvatskih doktora koji su do doktorata dosli na prijevodima znanstvenih članaka.
Seminari i konferencije sluze samo za pijanke koje takav dekadentni znanstveni korpus konzumira i uže i šire...zašto ponavljati pogreške?
Pitanje je u što uložiti:
Evo ja sam dao šesto (6.) svjetsko sveucilište za godinu dana,košta Škoda Octavia)...država se može odreći poreza prema poslodavcu za taj iznos,pola,četvrtinu....joj koliko tu kombinacija ima

Tko je glasao

Samo malo pojašnjenje -

Samo malo pojašnjenje - dotično sveučilište je 6-to na svijetu po "staff to student ratio" (znači, odnosu broja nastavnika i studenata!) a ne po nekim (drugim) kvalitativnim pokazateljima.

Tko je glasao

College and university

College and university rankings:
http://en.wikipedia.org/wiki/College_and_university_rankings
o crainfieldu dovoljno pise na njihovim stranicama

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci