Tagovi

Tu me cijene - tu kupujem

Na?ula sam da postoji neki ispit iz javne nabave. Tragom toga, dolazim na stranicu posve?enu javnoj nabavi i ne vjerujem svojim o?ima. Fakat, postoji ispit. I besplatan je. ?udno! Ali! Da bi izašao na ispit trebaš pro?i odre?enu edukaciju. Okeeej. Gle ?uda, edukaciju provodi nekoliko "u?ilišta", nastava traje efikasnih 50 sati i za svojih 3000 kuna dobivaš potvrdu koja ti omogu?ava izlazak na ispit. E sad, dio koji mi nije jasan. Pla?anje ispita bih razumijela. Pla?anje edukacije koja je obvezna nikako ne razumijem. Kao prvo, zašto ja ne bih mogla sama nau?iti to što trebam i iza?i na ispit? Kao drugo, koliko me može prosvijetliti taj predava? u 50 sati kada je tek osnovna literatura 4 zakona, 20 uredbi i 1 priru?nik. Dodatna literatura to i više nego udvostru?uje. Prema tome, radi se o najbesmislenijem mogu?em sustavu u kojem se onemogu?ava da ja iza?em na ispit i položim ga ili ne. Za razliku od uvjetovanja izlaska na ispit za vožnju papirom o poha?anju autoškole (jer je nemogu?e na legalan na?in ste?i potrebna znanja bez autoškole), ovdje ne vidim svrhu takve komplikacije i stvaranja terena za ubiranje love. Ipak, tako je naša Vlada Uredbom odlu?ila i tako nam sad je. Možda je i bolje jer se smanjuje mogu?nost da se pojave stru?njaci za javnu nabavu usporedivi s onim stru?njacima za sjedenje u nadzornim odborima koji su svoj papir kupili na Ekonomskom fakultetu. Ili ipak ne?

U svakom slu?aju, kod takvih nazovimo ih te?ajeva još se radi o bezazlenim stvarima u usporedbi s papirima drugih vrsta gdje doslovno vrijedi na?elo tu-me-cijene-tu-kupujem. Kod javne nabave barem je onaj koji te u?i (nekakvo u?ilište ili "u?ilište") razli?it od onoga koji te ispituje (Ministarstvo gospodarstva). Isto se ne može re?i za kojekakva privatna visoka u?ilišta. Ja ih mogu nabrojiti 6, ali MZOŠ kaže da ih ima 70. Paff!
Zanimljivo, sve su to neke ekonomije, poduzetništva, menadžmenti, eventualno turizmi i novinarstva. Vrlo neopipljive kategorije. Zanimljivo kako se ne pojavljuju razli?ita tehni?ka veleu?ilišta, pogotovo jer i tu ima itekako profitabilnih djelatnosti. Zasad kod nas nema ni privatnog pravnog fakulteta, ali u susjednoj Sloveniji postoji jedan.

?ini se da je ?ak i hrvatski zakonodavac prepoznao da je došlo do problema u tom sektoru obrazovanja pa je relativno nedavno donešen Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju kojim se, me?u ostalim, regulira izdavanje dopusnica za rad novim privatnim u?ilištima. Ipak, i dalje postoji problem. Problem je u tome što je rješenje naprosto glupo. Rješenje je da novo u?ilište u prvo vrijeme (2 godine) mora imati ugovor s ve? postoje?im u?ilištem i izvoditi njegov studijski program. Na stranu to što se na taj na?in zatire mogu?nost da novo u?ilište zaista donese nešto novo (što bi trebala biti prednost cijele ideje novih aktera na obrazovnoj sceni) i to što se zapravo reketari (sli?no kao i kod javne nabave iz prve strofe) novog da prvo bude u podrednom (i dužni?kom) odnosu prema nekom starom u?ilištu. Na taj dio ne?u više trošiti rije?i jer ?e ionako pasti jednog dana kada postanemo dio unutarnjeg tržišta EU.

Imaju privatna u?ilišta i svoju pozitivnu ulogu. Kao prvo, oni su opcija za one koji nisu mogli ili nisu željeli studirati na javnim u?ilištima. Kao drugo, oni su na svoj na?in i poticatelj za javna u?ilišta da rade na sebi, da brinu za studente i da se brinu za svoj ugled. Ipak, može to iza?i i na loše. Vjerujem da je Tipuri?eva ljetna škola djelomi?no rezultat tržišne utakmice s privatnim ekonomijama; ako privatna nudi mogu?nost da za odre?enu svotu školarine gotovo sigurno prolaziš godinu, EFZG ponudio je ublaženu varijantu te usluge - da za odre?enu svotu gotovo sigurno prolaziš ograni?eni broj ispita. I gle, nesretno je to završilo kao kupovanje ispita. Double standards??

Ono što "sadržajno" smeta kod takvog sustava je izjedna?enost privatnog i javnog studija. Student je onaj koji studira, u javnom ili privatnom sustavu. Ipak, onaj koji studira u javnom sustavu ima s profesorima odnos nadre?enosti i podre?enosti, dok ovaj koji studira u privatnom ima odnos primatelja i davatelja usluge. Onaj koji studira u javnom sustavu pla?a cca 2-5 puta nižu školarinu od onog iz privatnog. Oba su studenti i imaju jednaka prava. ?ak se na nekim stipendijama vidi kako ih uspješnije osvajaju upravo studenti s tih fakulteta. Student u javnom u pravilu radi 2-5 puta više od onog iz privatnog. Oba na kraju iza?u s diplomom, samo što onaj iz javnog ima male šanse završiti faks, dok onaj s privatnog ima male šanse ne završiti ga u roku. Zaista, tu me cijene - tu kupujem.

I sada (kada zanemarim prolaznu zavist jer netko tko je student jedan tjedan krade bogu dane, a drugi tjedan ima intenzivna predavanja od 17-20:30, uz u?enje jednu ve?er prije ispita za kona?nu ocjenu 4 ili 5 dobiva u roku titulu bakalareusa), postavlja se pitanje "idealnog" sustava. Da li je idealan sustav ovaj kakav je u javnom ili ovaj kakav je u privatnom? Mislim da odgovor leži negdje izme?u.
Naravno da predobri rezultati (apsolutna prolaznost, prosjeci bolji nego u srednjoj školi) govore da nešto ne valja, ali ne šalju li istu poruku i dijametralno suprotni podaci o prolaznosti? Ne govori li ?injenica da školarina u nekom obliku (bez obzira na to tko ju upla?uje!) postoji u oba sustava da profesor i student ipak trebaju prestati biti u odnosu podre?enosti i nadre?enosti i uspostaviti partnerski odnos (ali ne i odnos davatelja i pružatelja usluge po kojoj je mušterija uvijek u pravu)? Ne govori li odnos privatnih u?ilišta prema razvoju i zapošljavanju studenata nakon što iza?u s faksa da zaista dio odgovornosti za to leži na fakultetu? Što je zapravo diplomant nego proizvod svog fakulteta?

Komentari

odnos prema načinu

odnos prema načinu stjecanja diplome je u biti proporcionalan prema njezinoj vrijednosti na tržištu rada
sve dotle dok je diploma papirnata potvrda (nečega), sve dotle ona neće značiti puno pa će i stoga postojati razlika između studiranja na privatnom i javnom učilištu

u času kada se budu počele vrednovati diplome, tada će vjerojatno (ali s vremenom) i pristup na privatnim (ali i javnim) sveučilištima biti promijenjen

Tko je glasao

Sjecam se vremena kad je

Sjecam se vremena kad je ovaj natpis pisao na EKonomskom faxu, kao šala naravno :p

Tko je glasao

I opet ja u prilog privatnim

I opet ja u prilog privatnim veleučilištima... ipak su opet popljuvana. ;-)

Samo bih htio napomenuti da kako ima dobrih i loših privatnih tako ima i dobrih i loših javnih visokoškolskih institucija. Nemojmo zaboraviti za javne u kojima se radi po principu cash&carry i s kojih izlaziš s nula znanja. Isto takvih ima i u privatnom sektoru. Ali opet, i kod privatnih fakulteta ima onih sa strogim uvjetima, koje ne možeš proći samo tako, i koja drže do sebe. Molim da se sva privatna ne prikazuju kao strojevi za štampanje diploma, a sva javna kao presveta.

Također, odnos koji je navedeni: nadređenost-podređenost i primatelj-davatelj usluge je presimplifikacija. kad se gleda i u javnom sektoru je isti odnos primatelja-davatelja usluge, ali onaj tko prima uslugu nije nužno ili u potpunosti onaj koji plaća uslugu (nego je to država), ali to promakne predavačima. I naravno, umjesto kolegijalnog odnosa često se promatra odnos nadređenost-podređenost KOJI NIJE PRIMJEREN VISOKOŠKOLSKOJ INSTITUCIJI. Također česti nedostatak javnih visokoškolskih institucija je značajni nedostatak praktičnog znanja, te se promovira teoretsko, dok je kod kvalitetnih privatnih praktično iskustvo predavača znatno veće, i time je bolja šansa da se studentu (naravno onom koji želi učiti) prenesu stvarno korisna znanja poduprta primjerima iz iskustva predavača.

Nedostatak privatnih veleučilišta sigurno jest stihijsko osnivanje istih i često niski kriteriji kojih se drže mnoga veleučilišta, čisto iz razloga da se moraju održati na tržištu, dok se javna o tome ne brinu. Sigurno nije kod njih sve bajno i krasno i sigurno mnoga stvarno mogu biti uzeta u isti rang kao strojevi za štampanje diploma, ali nemojmo previše generalizirati stanje i glorificirati javne visokoškolske institucije.

Tko je glasao

Griotta, uvijek rado

Griotta,
uvijek rado pročitam Tvoje tekstove, a posebno ove o jadnom stanju obrazovanja.
I naučim nešto novo.
Spominjala si tečajeve.
Napomenut ću slučaj koji sam doživjela.
Kako već dvije godine radim na crno kao baby sitter, obradovala me vijest da će Grad Rijeka i Narodno sveučilište organizirati tečaj za dadilje, sa dobrim programom, te da će sufinancirati roditeljima zapošljavanje takvih dadilja.
No, pojedinosti su me zgrozile.
Za tečaj od dva mjeseca dadilja treba platiti 6 000 kuna, dobije diplomu i upiše joj se u radnu knjižicu.
Sufinancirali bi roditelje da ih zaposle, ali ne i dadilje kod plaćanja tečaja.
Obrazloženje, koje je dala vrla voditeljica odjela grada za obrazovanje jer bilo da nitko to nije tražio.
Zamisli kako je nezaposlenoj osobi platiti 6 000 kuna.
A najgore je da nigdje nema niti riječi o tome u kojem će te dadilje statusu biti zaposlene, valjda i dalje na crno. što bi od strane grada bilo protuzakonito.
Tražila sam mogućnost završavanja tečaja knjigovodstva ili informatike, po privatnim školama.
Cijena, prava sitnica, svega 7 000 kuna.
A trebali bismo sudjelovati u programu cjeloživotnog obrazovanja.
Ono što me najviše ljuti je što smo svi mi eksperimenti nekakvih mađioničara iz ministarstva, počevši od Šuvara, Vokićke, Primorca i Fuchsa.
A tome se ne vidi kraj.
Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Bilo bi zanimljivo

Bilo bi zanimljivo procesljati podatke (ako uopce postoje) o programima na koje HZZ upucuje nezaposlene. Koliko znam, stancaju stotine o stotine uputa na jedne te iste edukacije za koje je vec davno upravo takvim nacinom stvoren visak koji se naravno onda ne moze zaposliti. Pretpostavljam da je tako jer je najlakse poslati ljude na vec uhodanu edukaciju, a sto je efekt toga nikakav.. Eh!
Konkretno znam da sve nezaposlene nss i sss muskarce s podrucja broda salju u djuru na tecaj za varioce uz obecanje da ce gotovo svi dobiti posao nakon toga, a onda se nakon pola tecaja situacija iskristalizira i vidi se da radnih mjesta nema.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Simpatična mi je Griottina

Simpatična mi je Griottina afirmacija sustava školstva. Em privatno, em javno - kao predgrađa edenskog vrta. Dragom bogu svejedno - rezultat = Ø.
Ja svojevremeno obatalio dva redovna - jedan tehnički i jedan društveni. Potom obatalio postdiplomski i... ništa, barem kaj se "pravog" znanja tiče - samo smeće koje mi je pokušalo isprati još ovo malo mozga kojeg imam. Sada u ozbiljnim srednjim godinama ućim od doslovno nepismenih ognjištara-metuzalema kak biti danas i preživjeti sutra. I naravno, to zavrijeđuje prezir današnje religije - imati...

Tko je glasao

a što zači rječ obatalio?

a što zači rječ obatalio?

Tko je glasao

@fuminanti možde se varam

@fuminanti možde se varam ali obatalio me animira na nekoga preraditi, ili prevesti žednog preko vode.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Pokušaj sa

Pokušaj sa ovim:

http://tinyurl.com/2rfwr

Ako ti još uvijek nije jasno, pogledaj ovo:

http://tinyurl.com/2vsecm3

Uz neizostavnu napomenu da se radi o dobronamjernoj šali.

Tko je glasao

pokušala ali ne znam još

pokušala ali ne znam još uvijek? da li je to srušio, pao ili?

Tko je glasao

Valja ponekad sagledati

Valja ponekad sagledati kontekst u kojem se riječ koristi pa smisao dolazi sam po sebi. Prve dvije rečenice na prvom linku (koji čak ne moraš ni kliknuti) kazuju sve:

"bataliti - Dići ruke od nečega. Odustati od daljnjeg rada na nečemu."

Tko je glasao

e toga se ne bih sjetila. ja

e toga se ne bih sjetila.
ja vrlo teško odustajem.

nisam znala da li je to riječ za savladao bez po muke. onako kad ti nešto ide bez problema.

Tko je glasao

.

.

Tko je glasao

bit će da se slažemo s

bit će da se slažemo s tobom ;)

Tko je glasao

bit će da se slažemo s

bit će da se slažemo s tobom ;)

Da.

Tko je glasao

eh sa svih 1000 riječi

eh sa svih 1000 riječi teško se složiti i ako tu tvoje, a kamoli tuđe :)
bojim se da ipak obrazovanje nije atraktivna tema, iako mi uopće nije jasno zašto. kao prvo, svi su jednom bili dio sustava i trebali bi imati nešto za reći. kao drugo, svi imaju barem jedno dijete koje je još uvijek dio sustava pa bi valjda trebali biti zainteresirani. kao treće, ako već i nema brige i interesa, radi se o poprilično velikom novcu koji se rola i mislim da bi se porezni obveznici trebali zanimati barem oko toga što se i kako radi u tim velikim resorima.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

čitam komentare -

čitam komentare - obrazovanje je "teška" tema ili "teška tema je pitanje pravne države i pravednosti, poštenja, morala i rada.."
Obrazovanje bi definitivo trebala biti atraktivna tema, i u par komentara sam tvrdila da je to prvo što se mora mijenjati da bi se promijenio način razmišljanja i funkcioniranja Hrvata.
Od jaslica bi se trebala početi prakticirati pravna država, pravednost, poštenje, moral i rad.

Naravno da sam zainteresirana.
Ali, kako si ono rekla, kod nas ne postoje legitimna očekivanja.
Dakle, u ovom trenutku (kćer mi je u oš) nema smisla da se previše udubljujem u probleme srednjeg/visokog obrazovanja jer do momenta kad ona dođe do toga, ko zna koliko će još eksperimenata naši alkemičari izmisliti... koliko se reformi provesti...
Mene je Primorac toliko nanervirao, onu priču s knjigama dan danas ne mogu probaviti.
Dan danas mi nije jasno kako se takvo što moglo dogoditi. I kako je lišo prošlo. Sve na naš račun. Na račun harača.
Može se potrošiti strahovito puno vremena i energije na analize kojekavih beskrajnih reformi, na ministre i programe, ove i one.
Ali ako je jedan onakav potez (bacanje čitavog jednog državnog kompleta knjiga u smeće) u onakvim uvjetima (globalne recesije), davanje otkaza + priprema za predsjedničke izbore (u kojoj je dotični imao najveću promiđbenu potrošnju po biraču) prošao lišo kod; institucija, poreznih obveznika, nakladnika, 10 000 ljudi koji su mu potpisali za kandidaturu, a bio je jedan od NAJglupljih, NAJneodgovornijih, NAJrasipnijih i, na kraju krajeva NAJočitijih poteza svekolikoj javnosti i poreznim obveznicima - direktan udar na živce i na novčanik u roku od mjesec dana - što da ja sad analiziram?!

Program novog ministra? Kojeg opet masno plaćamo, a neće učiniti ništa. Koji će, kad mu dodije - dati otkaz?
Dok god se ne uvede ODGOVORNOST u sabor i vladu - what's the point?
Odgovornost se neće uvesti dok je građani ne počnu zahtijevati.
Birači/porezni obveznici je već 20 godina ne zahtijevaju.
Djeca se odgajaju na isti način, od strane takvih roditelja i takvih odgojno/obrazovnih institucija.

U svim ministarstvima i državnim aktivnostima se rolaju veliki novci.
Kamioni, tuneli, arheološka istraživanja, žito, privatizacije, građevina, šverckomerc, 100 miljuna vamo, http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/43457/nakladnici-ce.html
200 tamo, 50ak tu, pa građani bi trebali 8 sati raditi, 8 spavati, a 8 se zanimati oko toga što sve plaćaju u ovoj državi + proučavati zakone da bi uspili steći kakvu takvu sliku o svojim pravima i obvezama. A, onda im djeca postaju nasilnici i huligani. Hm.

Preisprepleteno je sve u ovoj našoj državici. Nema ni početak ni kraj. Ljudi su se pogubili.

Tko je glasao

Točno je sto kazes

Točno je sto kazes griottice. Cesto sam sa petljala u diskusije o skolstvu, iako sam izvan struke (zdravstvo), ali vise necu. Zarekla sam se da se po tom pitanju zaista vise necu zivcirati.
Imam kci koja je moj posljednji potomak u sustavu skolstva i otprilike je tvoje dobi, ako sam dobro procijenila. Cura je upisala drugi fakultet. Ima prostora za studij ,jer do 27. god , moze koristiti mirovinu po ocu, ako se redovito skoluje. Bolje da uci nego da visi na burzi.
Nedugo je ovdje na pollitici bio napis o uvodjenju predmeta "prirodoslovlje", koji sam jako sarkasticno komentirala.
Istog dana , kazem kceri, da sam procitala kako se javila neka plesnjiva ideja o prirodoslovlju i nacifram je onako iz duse i srca raznim epitetima, a kad ona meni veli :"mama, pa ti si skroz izvan svega. Pocela si evidentno starit. Pa ja sada slusam prirodoslovlje na ovom faksu". Ostala sam prvi tren bez teksta, a onda je upitala, kako joj se cini nakon tesanja toliko kemija, fizika, biologija i matematika na onom prvom fakultetu. Odgovor je bio "debilana, kao i sve oko nas, ali dostatno za ono sta bi trebala radit sa tom strukom". Kako mala ne prica puno (nije na mene) :) , zadovoljila sam se odgovorom i vise ne zelim nista komentirati po pitanju skolstva.
Sviđa mi se sto si napisala i otvorila si puno toga, ali ja o skolstvu vise necu :)

Tko je glasao

0 komentara? očekivala sam

0 komentara?
očekivala sam rafalnu paljbu.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Društvance je umorno od

Društvance je umorno od "teških" tema. Uzbudljivije su političke teme i sukobi nekontroliranih ega, nego pitanja smisla ljudskog postojanja i obrazovanja. Drugačije ne može biti, jer su ljudi nevjerojatno podložni negativnim utjecajima.

O temi dnevnika gotovo da se nema što reći. Kompletno obrazovanje nam je na stranputici, a takvi su mu i "proizvodi". Jedina svrha bilo kojeg obrazovanja je dobiti diplomu, potvrdu ili svjedodžbu. Koga briga što iza papira ne stoji znanje ili vrijednost? Dajte vi, dragi polaznici, platite školu, tečaj, seminar i- gotovo.

Država se svaki put pobrine da samozvanim obrazovnim mađioničarima priskrbi monopolistički položaj. Nema na ispit bez "obuke". A obuka se mora platiti. Daleko više nego što stvarno vrijedi. Pa što? Nije obuka tu radi polaznika i njihove edukacije, nego zato da bi ubogi u pameti i duhu, zaradili za bezbrižno preživljavanje.

Nisam baš dobro razumio vašu paralelu s autoškolama, ali ako mislite da su autoškole obavezne radi osposobljavanja kandidata, onda se grdno varate. Tek tu se događa nevjerojatan užas. Dovoljno je reći da vas u autoškolama osposobljavaju zidari, mehaničari, konobari, pa čak i ljudi sa osnovnom školom. A sustav osposobljavanja vode zločinci koji su na Prometnom fakultetu kupili sve što se moglo. Osim znanja i karaktera, dakako, jer tih vrijednosti tamo nikada nije ni bilo.

Nisam uspio dokučiti s kojim motivom ste uopće išli na ispit iz javnih nabava? Ako je motiv poslovne prirode, onda platite tečaj, položite ispit i troškove naplatite pri prvoj javnoj nabavi. Sve ostalo je čista dobit. Ako se želite usput malo zabaviti, onda na ispitu pažljivo promatrajte i "čitajte" ispitivača. Otkriti ćete kako apsolutno ništa ne razumije i ne zna tko mu glavu nosi. Obrnuto proporcionalno umišljenom ponašanju i glumatanju.

Tko je glasao

Ma da. Ali ipak ne bih tu

Ma da. Ali ipak ne bih tu temu nazvao teškom temom. Školstvo i obrazovanje je kod nas uvijek bilo zanemareno. Profesori su tihi, većinom mirni, imaju i smai svoje bitke sa ravnateljima škola u kojima rade, bitke za zamjenske sate, bitke za stalni radni odnos, itd.

Teška tema je pitanje pravne države i pravednosti, poštenja, morala i rada, dok se tu temu smatra političkom, pa time i uzbudnjivom, ja ju ne bih svrstao u političku temu. To je tema života uopće, dok je politika, za mene, nižeg ranga od života, i ne bih želio dopustiti politici, koja između ostalog stvara kaos u školstvu i obrazovanju, da mi odlučuje o životu. Više ne.

Dodatno: Neki moji stariji kolege kažu: Uf, da je ovakav sustav školovanja bio dok sam ja išao na fakultet, sigurno ne bih uspio završiti fakultet (završili su isključivom radom, učenjem, i pokazanim znanjem na svakom pojedinačnom ispitu).

Tko je glasao

Nije tema obrazovanja teška

Nije tema obrazovanja teška sama po sebi (zato i jesu navodnici), nego se ispranim mozgovima ne da tom temom baviti. Nije atraktivna, koliko god bila presudna.

Razlika između obrazovanja nekada i danas gotovo da i nema. Uvijek se radilo o manipulaciji ljudskim umovima i ulijevanju smeća u glave. Razlika je samo u tome što su nekada društveni i gospodarski sistem funkcionirali prilično dobro. Makar samo prividno i na lošim temeljima. Međutim, promjene koje su se dogodile posljednjih tridesetak godina su u potpunosti ogolile upravo besmislen sistem obrazovanja.

Više ne prolazi stav da obrazovanje u gospodarstvu ima prvenstveno ekonomsku svrhu. Obrazovanje ima puno veću i širu političku i društvenu ulogu i samo po sebi još veće opravdanje, jer bez njega nema svijesnosti, odgovornosti, razvoja i demokracije. Kvalitetno obrazovanje ima važan utjecaj na društveni mir. Samo ono donosi razvoj i poboljšanja, a ako ga nema ili je nekvalitetno, ljudi neminovno izlaz traže u zločinu i nasilju. Neobrazovani, a mislim da tu spadaju svi, i oni bez fakulteta i oni sa doktoratima, su osuđeni ne težak, monoton, i besmislen rad, a često uopće nemaju posla.

Nevjerojatna je činjenica da se Hrvatska nikada nije bojala od utjecaja neukih. Ovu nesretnu zemlju su uvijek vodili neuki i neobrazovani. Takvi nas vode i danas. A to se najbolje vidi po rezultatima koje postižemo, kao i po činjenici da većina građana uvijek podržava gotovo svaki oblik političke ili društvene katastrofe. Što je najgore, sljepilo je toliko snažno, da nitko ne shvaća da između kvalitetnog obrazovanja i demokracije postoji jedan manje očigledan odnos. Kvalitetno obrazovanje omogućuje demokraciju, ali je istovremeno čini nužnom. Kvalitetno obrazovanje gradi odgovorne i sposobne građane, ali takvi građani imaju potrebu da ih se čuje i da aktivno budu uključeni u društvene tokove. Famozna "hrvatska šutnja" je prilično pouzdan znak, iako ne jedini, da je problem u manipulativnom i beskorisnom obrazovanju. Koje se u pravilu stječe izigravanjem školskih ili obrazovnih pravila.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci