Tagovi

Trošarine na hranu

Što je svinjetina?
Je li to ono meso koje se proizvede na našim domaćinsvima gdje se svinje hrane kukuruzom i na starinski način u svinjcu gdje svinja ima prostora da se okrene i gdje svinje šeću dvorištem?
Je li svinjetina ono što se proizvede u tvornicama svinja hranjeno meni nepoznatom muljom hrane za svinje i šopano antibioticima i proteinima, gdje su svinje natrpane u kavezima.

Kao što na drugim stvarima koje kupujemo mora pisati sastav od čega je napravnjen dotični proizvod, tako bi možda i kod mesa trebali kupci biti upozoreni što sve sadrži meso koje kupuju.

Ono meso koje je puno antibiotika, proteina i nije ekološki prozvedeno bi možda trebalo oporezivati trošarinama.
Tako bi mi jeli zdraviju hranu, oni koju zdravu hranu prozvode bi lakše plasirali svoje proizvode a, novcem od trošarina bi se subvencionirala ekološka proizvodnja pa bi nam ta hrana bila dostupna.
Konzmirajući zdravu hranu i ljudi bi bili zdraviji.
Zbog načina kako se kod nas proizvodi hrana naši proizvođači bi dobili poticaj za prozvodnju. Većim poticaima takve proizvodnje bi se više ljudi kod nas se okrenulo poljoprivredi, ljudi bi jeli zdravu jeftinu domaću hranu.

Pogledajte dokumentarac o tome što se dogodi kad se umjesto ekološkoj, država okrene industrijskoj poljoprivredi:
magarac blog\The nature of things

Komentari

Neki hrane kukuruzom, neki

Neki hrane kukuruzom, neki kupuju kukuruz pa hrane, neki kupuju mješavinu za ishranu svinja, neki kombiniraju što imaju a svi zajedno tako da dobiju što više i što bolje meso za što manje love.

I u najzabačenijim selima se koriste herbicidi, fungicidi, pesticidi, gotove smjese za ishranu, umjetna gnojiva itd. Ne koriste svi sve, ali koji imaju imalo više toga, koriste.

Tko je glasao

Od jeftine svinjetine ili

Od jeftine svinjetine ili jaja neće se ljudi razboliti. Pogrešno, itekako će se razboliti. Zna se za razne alergije koje mogu izazvati GMO produkti, u mesu i mlijeku ima sve više antibiotika i hormona koji interferiraju u naš hormonalni sustav i čine funkcionalne poremećaje (potiskuju proizvodnju naših hormona i čine disbalans u hormonalnoj ravnoteži. Koje poznate sportašice su još mlade operirale štitnjaču, a takvih je primjera, naročito kod djevojaka, na sve strane. Zagađenost tla dioksinima i pojava istih u stočnoj hrani, dovodi te tvari u naš organizam preko namirnica životinjskog porijekla. Da su dioksini kancerogeni i aktivni u izrazito malim (gotovo nemjerljivim) količinama zna se također. Da spomenem nešto što mene osobno smeta, a to je uvoz raznog smeća od robnih rezervi kojima je istekao rok trajanja, ja to zovem smrzni-odmrzni meso. Voda iz njega nezaustavljivo teče. To je posljedica oštećenih staničnih stjenki mesa, koje su kristalići leda probili svaki put kad se smrzavalo i odmrzavalo. To meso nema teka, nema ni hranidbenih vrijednosti, smeće živo, koji su naše rođe, naša slava, dobili zabadava i ovdje prodaju "jeftino". Npr. za uskrs je sušena rol-šunka jeftinija od svježeg mesa?? Al ne zaborave umotati i debeli masni dodatak, bez obzira što je zarada enormna, nek se još malo nađe. Ili dodaci, npr s vanjske strane je meso krasno crvene boje a unutra tamno (logično bi bilo obratno, da nije pofarbano).
Piceki npr. Staviš peći, a ono sukrvica iz kosti teče, teče. Normalno se to zapeče, ali kod ovih nikako.
Na žalost, moja djeca niti ne poznaju meso kvalitete kakve je nekad bilo, a danas ga je nemoguće kupiti, jer ga više nema. Mirišalo je, imalo je ukus, mogu plakat. Ovo danas je takvo da kad kuhaš juhu, daj dodaj još kocku za juhu na komadinu mesa da bi juha imala neki tek?
I da dalje ne lamentiram. Slažem se s ovim blogom i sa Energetskom učinkovitosti štruce kruha.To su dvije ključne stvari koje određuju tokove današnjice i pokazuju da je ovaj sistem kojem težimo svoje odslužio:
razlog 1. Kad ti ode zdravlje, nikakvi novci ga ne mogu nadoknaditi, više profit nema nikakav smisao. A danas se događa upravo to, u trci za profitom siromašne mase tjeraju se u bolest i smrt hranom koja to više i nije, već je čisti surogat i otpad. Ni životinja se ne može uzgajati na "mulju" da bi postala zdrava namirnica. Od beskrajnog pojeftinjavanja procesa proizvodnje stiglo se u samu suprotnost tog procesa. Umjesto jeftine i zdrave hrane dobili smo bolesno i jadno pučanstvo. Kako mi i nemamo niti pravog pojma koje nas opasnosti iz današnje novokomponirane hrane vrebaju, tako smo i pogodni za pokusne kuniće i čini mi se da kod nas završi po dućanima ono što drugdje ne bi nikako moglo proći.
Razlog drugi:Kakav održivi razvoj, kad se zahuktava proizvodnja svega i svačega, uglavnom nepotrebnih gluposti i viška proizvoda koji kad ne nalaze kupca odu ravno na smeće. S tim je golema hrpa otpada još i veća, a led na polovima zbog dodatne proizvodnje ugljičnog dioksida i efekta staklenika, još tanji.Btw, već dugo upozoravam, da će se temperatura početi naglo dizati na zemlji čim se sav led na polovima otopi, a tome i nije tako daleko. Svojim ponašanjem taj proces i ubrzavamo, a ne činimo ništa kako bismo ga usporili. Kao da je to pitanje hipotetskog meteora, a ne stvarne ugroze cijelog života na zemlji.
Zato je potrebno izoštriti pogled na ta pitanja, pitanja hrane, novokomponiranih bolesti u vezi s tim i svrhovitosti jurenja za profitom i podređivanja svega i svačega zakonima ponude i potražnje. Lijepo je rekao pokojni Drnovšek da mu se čini ovaj svijet danas kao autobus pun ljudi koji nemaju pojma da se voze bez šofera. Zašto ne pogledati realnosti u oči, nego prihvatiti imaginarna pravila kapitalizma kao vrhovno božanstvo kome je sve podređeno.

Tko je glasao

Btw, već dugo upozoravam,

Btw, već dugo upozoravam, da će se temperatura početi naglo dizati na zemlji čim se sav led na polovima otopi, a tome i nije tako daleko.

Svi znamo što će se poslije toga dogoditi, zar ne?
Možda i neće to biti loše s obzirom kakav nam je postao svijet.
Btw imaš jedan P.M. pa molim pročitati i štogod odgovoriti- važno je. Unaprijed se zahvaljujem.

cogito ergo sum

Tko je glasao

Tko će i što

Tko će i što subvencionirati u ovoj državi?
Samo se u slavoniji može proizvesti dovoljno hrane za prehraniti 20 mil. ljudi, a mi uvozimo 2 milijarde dolara godišnje vrijednosti hrane.
Nijednu vlast od osnutka Hrvatske nije zanimao vlastiti seljak već su podležući pritiscima iz vana omasovili uvoz svakakvoga podrijetla i sumnjive kakvoće zbog sitnih provizija.
Kako bismo tek bogati bili da se našem seljaku daju normalni poticaji, zajamči otkup i to po fer cijeni?
Potrebno je samo malo dobre volje i solidna organizacija.

cogito ergo sum

Tko je glasao

... već su podležući

... već su podležući pritiscima iz vana omasovili uvoz svakakvoga podrijetla i sumnjive kakvoće zbog sitnih provizija.

... a još više ... podliježući pritiscima iznutra omasovili uvoz svakakvoga podrijetla i sumnjive kakvoće zbog sitnih(?) provizija/probitaka.

ragusa

Tko je glasao

Možemo to nazvati kako

Možemo to nazvati kako hoćemo. Jedina istina u toj priči je da hrvatski seljak pati, a indirekno i direkno cijelo gospodarstvo skupa sa svima nama.

cogito ergo sum

Tko je glasao

Kak obožavam ova lupanja

Kak obožavam ova lupanja brojki o mogućnostima naše poljoprivrede. Jedan dan 12 milijuna, evo sad 20, zašto stati na tome? Ma možemo mi i pola Indije prehraniti.
Dajte, ljudi, lakše malo.
Naravno, načelno se slažem da bismo mogli biti izvoznik hrane, ali do tamo je dug put. Nije poljoprivreda samo plodna zemlja.

Tko je glasao

Sad si rekao jednu veliku

Sad si rekao jednu veliku istinu, potrebna nam je samo dobra volja i dobra organizacija.
Onda bi sve krenulo na bolje i ne bi nam trebala ničija milostinja niti tutorstvo.

Tko je glasao

svinjetina nije zdrava

svinjetina nije zdrava hrana. ni govedina.
kao zdrava hrana jedino može proći riba i eventualno domaća piletina. to su dvije vrste mesa na kojima bi se trebala temeljiti prehrana u hrvata, kako bi se spriječio pomor od kardiovaskularnih i kancerogenih bolesti! inače nas uskoro neće biti, kako je krenulo.
inače, tvoju trošarinu bi trebalo primijeniti na piliće. u pravu si.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Svinje sam naveo kao

Svinje sam naveo kao primjer. Želio sam upozoriti na to da se sve više hrana proizvodi na industrijski način, ne poštujući ni okoliš, ni životinje, ni ljude koji tu hranu jedu.
Ne vjerujem da će EU standardi u poljoprivredi donijeti puno dobra nama. Istina, biti će više novca, veći profit, ali i manje zdrave hrane.

Što se tiče pilića i kokoši nedavno sam naletio na članak u kojem stoji da po EU standardima kokama nesilicama treba omogućiti kaveze od 750 centimetara kvadratnih. nacrtaj na komadu papira kvadrat od 30x25 cm i vidjeti ćeš koliki je prostor i kojem kokoši provedu cijeti svoj život. Znam da kod nas neki drže kokoši i u gorim uvjetima, ali ima i onih koji drže kokoši u slobodnom uzgoju, koje trče po dvorištu, mislim da bi trebali više se okrenuti ovom drugom.

Tko je glasao

Na uredjenom i bogatom

Na uredjenom i bogatom tržištu svinjetina nije samo svinjetina, pile nije samo pile, jaje nije samo jaje i mlijeko nije samo mlijeko.

Ti i slični proizvodi prodaju se u različitim standardima kvalitete pod kontrolom države. Tako npr. najjeftinija jaja su "kavezna" (kokoši su žičanim kavezima), nešto skuplja su iz uzgoja u velikim štalama, još skuplja su gdje kokoši izlaze van, a najskuplja gdje osim toga dobivaju isključivo prirodnu hranu (ekološka). Razlike u cijenama su najdrastičnije kod mesa i peradi - najbolji kvalitete košta i više nego dvostruko od onog najjeftinijeg.

Pretpostavljam da se iz EU uvozi isključivo najlošiji kvalitet, a vjerojatno i domaći proizvodjači pribjegavaju apsolutno najjeftinijim metodama proizvodnje (i još možda malo više).

Takav sistem klasifikacije kvalitete može postojati samo tamo gdje "stanuje" pravna država i visok nivo poslovnog morala, jer su mogućnosti manipulacije i prevare ogromne.

Bojim se da to za sada ne bi išlo u Hrvatskoj.

The Observer

Tko je glasao

Kažeš:"Ti i slični

Kažeš:"Ti i slični proizvodi prodaju se u različitim standardima kvalitete pod kontrolom države. Tako npr. najjeftinija jaja su "kavezna" (kokoši su žičanim kavezima), nešto skuplja su iz uzgoja u velikim štalama, još skuplja su gdje kokoši izlaze van, a najskuplja gdje osim toga dobivaju isključivo prirodnu hranu (ekološka). Razlike u cijenama su najdrastičnije kod mesa i peradi - najbolji kvalitete košta i više nego dvostruko od onog najjeftinijeg. "

Zato se i zalažem za trošarine na nekvalitetnu hranu, i veće subvencioniranje ekološki prihvatljive poljoprivrede.

Ti EU standardi će dovesti do toga da će siromašniji biti prisiljeni jesti nekvalitetnu hranu, što povećava rizik od bolesti, a idemo i u smjeru gdje i zdravstvo postaje sve skuplje.

Pa ne mogu novac i nekakvi birokratski standardi biti mjerilo svega. Glavno da je sve standardizirano pa ako ljudi i životinje zbog toga pate tko im je kriv što su došli na svijet tu gdje jesu i što nemaju novca za zdravu hranu.

U Hrvatskoj bi kvalitetan život morali imati svi njeni stanovnici, a ne samo oni koji si to mogu prioštiti.

Tko je glasao

Zato se i zalažem za

Zato se i zalažem za trošarine na nekvalitetnu hranu, i veće subvencioniranje ekološki prihvatljive poljoprivrede.

Slažem se da bi Hrvatska svoju šansu u poljoprivredi trebala tražiti u viskokvalitetnim "prirodnim" proizvodima, a ne natjecati se u masovnoj proizvodnji s onima koji su utome za tri koplja ispred. Samo, kao što sam i napisao u ranijem komentaru, jedno takvo usmjerenje je moguće samo u sredjenoj državi gdje funkcioniraju nekorumpirane inspekcije, nema trgovačkih monopola i gdje ostoji dovoljan broj ljudi koji su spremni platiti više za kvalitetan proizvod.

Ti EU standardi će dovesti do toga da će siromašniji biti prisiljeni jesti nekvalitetnu hranu, što povećava rizik od bolesti, a idemo i u smjeru gdje i zdravstvo postaje sve skuplje.

Razlog što ljudi jedu nekvalitetno nisu standardi, nego visoke cijene i (možda) nedostupnost kvalitetne robe. Izmedju ostalog, standardi upravo i služe da se roba može diferencirati po kvaliteti. Dokle god je "jaje" samo "jaje", ljudi će kupovati ono (pa i nekvalitetno) što im proizvodjači i trgovci ponude, jer nemaju drugog izbora.

Nema opasnosti da će se ljudi razboljeti od npr. jeftine svinjetine ili piletine ili jeftinih jaja, dokle god ispunjavaju i te minimalne standarde. Veći je problem u pretjeranoj potrošnji "loših" masnoća i industriski preradjene hrane
Pa ne mogu novac i nekakvi birokratski standardi biti mjerilo svega. Glavno da je sve standardizirano pa ako ljudi i životinje zbog toga pate tko im je kriv što su došli na svijet tu gdje jesu i što nemaju novca za zdravu hranu.

Proizvodnja mora biti standardizirana, jer je samo tako moguće zaštiti i potrišače i životinje. Drugo je pitanje gdje je donja granica standarda, odnosno da li osigurava minimalno potrebni kvalitet proizvoda i ispunjenje etičkih zahtjeva prema životinjama.

U Hrvatskoj bi kvalitetan život morali imati svi njeni stanovnici, a ne samo oni koji si to mogu prioštiti.

Lijepo rečeno, kad bi se mogli dogovoriti što je to "kvalitetan život" i uz to osigurati materijane osnove da bude dostupan svima.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci