Tagovi

Tri za groš - prvi

U ožujku 2004. godine Povjerenstvo za građenje javnih cesta Vlade Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom je most Pelješac proglašen prioritetnim projektom na dionici Ploče - Dubrovnik. Prijelaznom ceste na Pelješac spojili bi se svi dijelovi Hrvatske u prometno cjelovit sustav jer u potpunosti prolazi hrvatskim državnim prostorom a ujedno bi i poluotok Pelješac i najjužniji otoci dobili priliku za pojačani razvitak.

Za siću od 250-300 milijuna EUR-a (zapravo je jako teško doći do točnog iznosa; barata se na Internetu čak i iznosima većim od 400 milijuna EUR-a), izgraditi će se još jedan velebni most u režiji dr. Jure – najvećeg hrvatskog stručnjaka za mostove, dok ne puše bura – Radića. Time će Hrvatska imati pravo dičiti se s dužinom od 2.7 kilometara kao "najvećim europskim mostom", barem neko vrijeme. U bliskom susjedstvu postoji još jedan megaloman, Berlusconi, koji je tjedan dana prije odlaska s vlasti odobrio planiranje i gradnju mosta prema Siciliji u dužini od 3.3 km, a koji će koštati 4.4 milijarde EUR-a. Omjer dužine i koštanja između ova dva mosta vrlo je znakovit. Čisto me zanima kako će izgledati stavke "dodatnih radova" na projektu pelješkog mosta.
Da se vratimo na temu pelješkog mosta; ti megalomanski razlozi su, izgleda, otprilike SVI razlozi zbog kojih se Hrvatska upušta u projekt gradnje mosta, a vjerojatno je preduvjet ovog projekta, projekt dodatnog zaduživanja i povećanja vanjskog duga. Naravno da je nemoguće pronaći ikakav dokumenat koji govori o načinu amortiziranja i trajanja te amortizacije.
Drugi razlozi, koji idu u prilog gradnji mosta, su oni lokalnog življa: te je strašno neugodno kad te pregledavaju kad putuješ iz Hrvatske u Hrvatsku, u Nemu. Ne znam koliko je to strašno te hoće li onda Vlada sagraditi most za, primjerice, žitelje Vukove Gorice? U svakom slučaju, nesposobnost diplomacije da još olabavi granični režim za hrvatske državljane prilikom prelaska BiH teritorija apsolutno ne opravdava ulupavanje silnih milijuna EUR-a. Vjerojatno će ti isti zagovarači mosta biti prvi koji će nastaviti prolaziti kroz BiH teritorij jer – neće željeti plaćati cestarinu.

Općenito mi je jako čudno kako je ovaj most u javnosti prošao s vrlo malo, ili čak gotovo ništa neslaganja. Čak se niti zeleni nisu previše u javnosti pobunili, a očito bi most mogao imati katastrofalan utjecaj na priobalje:

U oba slučaja radi se o agresiji na prostor nesagledivih razmjera. Samo kilometar i po uski pojas početka pelješkog poluotoka koji spaja Ston sa Malim Stonom, gradićima koje je podigla Dubrovačka republika jedan je od najunikatnijih naši prostora. K tome po zapadnom obodu prevlake u cijeloj njenoj dužini, dva su mjesta spojena jedinstvenim obrambenim zidom. Dali će cesta, kroz zid ili preko njega uz ta dva Stona neponovljive arhitektonske bisere ili će na obalnu stranu prije Luke i Hodilja s još jednim malim mostom, pa tako poništiti u mediteranskim okvirima jedinstven završetak jednog od najduljih jadranskih zaljeva posebno vrijednih bioloških osobina u kojem se stoljećima uzgajaju, najukusnije kamenice na svijetu. U svakom slučaju biti će velike štete.

Obožavam Pelješac, zaljubio sam se u njega na prvi pogled, i bez opojnog utjecaja Dingača ili Postupa. Vožnja do njega traje duga tri dana jahanja, ali svejedno mi nije niti na kraj pameti zagovarati ovaj projekt. Nemojmo zaboraviti da ta ista Vlada malo dalje od tog mosta nastavlja trošiti nap novac – u autocestu do Dubrovnika. Koja će polaziti teritorijem BiH.
Pa onda, gdje je tu računica?

P.S.
S obzirom na krajnji rezultat ovog projekta, još bi nas stranci mogli tužiti za lažnu propagandu glede slogana: „Croatia – the Mediterranean as it once was“.

Komentari

Predlažem da se rasprave

Predlažem da se rasprave usmjere na rasprave o piramidi, s Radićem na vrhu kao svjetskom vrhu, Titom kao logičnim faraonom i raznima blizu njih. To će i BiH bolje razumjeti.

Hrvatska praksa je već dugo potpuno neuravnotežena, krležijanski podešavana za takve potrebe. S jedne strane to čini rasprave veoma složenim i to prevladava. S druge strane to omogućava i neke veoma rasterećujuće i jednostavne rasprave.

Jure Radić je osoba koja nosi bitno više karakterističnih hrvatskih maksimuma nego što javnost ima predodžbi, on je smjesa maksimuma. Sada cvjeta, u čemu je pelješki most tek sitnica. I u vrijeme bivše koalicijske Vlade se je granao. On sam sve krsti svjetskim vrhom.

S druge strane taj nije zapravo projektirao niti jedan most, iako je u tome na vrhovnoj poziciji od 1981.g., ujedno sveučilišni sekretar partije i šta sve ne drugo. Ni maslenički nije, on je i fomalno 3. projektant, koji je to ugurao da bi ga se moglo zvati projektantom, bez državnog obveznog stručnog ispita. Jedan od pokazatelja jest drugi dolazak pape u Mariju Bistricu. Izvođač radova Darko Turopoljac je prekinuo radove zbog neplaćanja i mediji to pokazuju. TV emisija u živo, snimke teku uživo i ništa se ne radi, na kraju Jure kaže dosta jer ne razumiju suvremenu organizaciju i tehnologiju, sve je po potpunom planu i biti će 24 sata spremno prije plana. To je vrh staronovog moderniteta, vjerojatno jači od Mesića, Čačića, Vesne Pusić, Linića, Valentića, Bandića i Sanadera zajedno. Konkurirati eventualno može jedino akademik arhitekt Kincl, s kojim sada surađuje.

Zar vam to ne izgleda logično i uobičajeno?

Tko je glasao

Otkad je svijeta i vijeka

Otkad je svijeta i vijeka bilo je onih koji su gradili, kao i onih koji su osporavali:

"15. prosinca - Alexandre Gustav Eiffel, rođen 15. prosinca 1832. u Dijonu u Francuskoj, jedan je od najpoznatijih konstruktora. Trebao je biti komičar, a slučajno je postao građevinski inženjer.

Po njemu je nazvan Eiffelov toranj, današnji simbol Pariza i Francuske, koji je nastao u povodu Svjetske izložbe 1889. kao privremeno zdanje. Teško i grubo osporavan za vrijeme gradnje, uskoro postaje svjetskom atrakcijom, a njegov konstruktor dobiva nadimak čarobnjak Pariza. Ta je konstrukcija zasjenila njegove možda još značajnije projekte velikih čeličnih mostova za, tada veoma aktualne, željeznice." (Izvor: HRT vijesti)

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Forsiranje pelješkog mosta

Forsiranje pelješkog mosta mi također daje za vjerovati kako je i nekom našem Eiffelu stalo da se most pamti kao njegov.

B-52

Tko je glasao

Pojedinci su obilježili

Pojedinci su obilježili povijest. Neki su iza sebe ostavili djela, koja za njihova života nisu bila priznata, jer su se neki drugi pojedinci trudili zaustaviti njihove putanje. Primjera mogu navesti bezbroj. Evo ti još jedan:

"I što na koncu reći, a da već nije rečeno o Mozartu? Elias je ovom knjigom ponovno obnovio bolne teme o odnosu društva i umjetnika. Tragična sudbina W. A. Mozarta, u onoj mjeri u kojoj je bila uzrokovana širim društvenim okolnostima, očigledno se nije mogla izbjeći - "pomoć društva" je zapravo strukturno bila unaprijed onemogućena jer šansa za njenu primjenu nije ni postojala. "Dvorsko društvo" zanimalo se jedino samim sobom, ono nije prepoznavalo druge dimenzije života, sudbine i socijalne položaje, nego je uzimalo u obzir samo one dimenzije koje su upotpunjavale sliku vlastite pojavnosti tog istog dvorskog društva. Mozart, sa svoje strane, kao izvanredna osoba svog vremena, nije se nikako uklapao u postojeće kanone života, napose dvorskog. On je predstavljao, kako ističe i Elias, čudnu pojavu, neprilagođenu vremenu svog života i društvenog okruženja. Na taj način, izostanak korespondencije i nadopunjavajućeg odnosa između društva i Mozarta kao umjetnika, genija, gotovo je (nažalost!) samorazumljiva. Mozart jednostavno nije "imao šansu" da mu se pomogne (da mu se barem nađe siguran izvor prihoda !), da ga se razumije te da ga se upravo zbog toga kakav je bio i što je predstavljao tretira različito od drugih slugu dvorskog miljea. Zanimljivo je pri tome da - kao glazbenik - Mozart uglavnom slijedi uobičajene kanone "klasičnog stila", dakle, ne iskače stilski, izvedbeno ili na neki drugi način (izuzev u nekim svojim operama) od očekivanoga, pa stoga niti takav eventualni "oporbeni položaj" u tadašnjem dvorskom društvu ne bi bilo moguće uzeti kao isključivi razlog neprihvaćanja, nerazumijevanja ili odbacivanja." (Izvor: http://www.superknjizara.hr/index.php?content=1&page=knjiga&id_knjiga=19676)

Ne želim se svrstati u krug ljudi koji destruktivno uništavaju svaku ideju, svaku zamisao i koji će u povijesti biti označeni zajedničkim nazivom "hrvatski jal".

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

poanta je dau ovome času

poanta je dau ovome času nema nijednog ekonomskog opravdanja kojime bi se smjela dopustiti gradnja tog mosta

lijepa je vjekovna težnja da se poveže teritorij, no u modernome svijetu kojem težimo mislim da bi daleko učinkovitije bilo dogovoriti s bosancima da sagradimo koridor autoceste preko neuma i da napravimo kvalitetnu magistralnu cestu na pelješac (koju u bilo kojem scenariju moraš graditi) nego da sada gradimo most

jednoga dana će i taj most doći na red, no u međuvremenu imamo daleko mudrijih mjesta na koje treba ulupati 2mlrd kuna, počevši od obrazovanja, gospodarstva, zdravstva, mirovinskog sustava...

Tko je glasao

Most je filozofija života,

Most je filozofija života, a ne ekonomija. Most je ono što ljude spaja i samim time niti jedan most nema cijene.

Čak su i Turci u davna vremena znali graditi. Vjerojatno se i Drina nekad mogla prijeći čamcem, ali zahvaljujući graditeljima, nastala je "Na Drini ćuprija".
I na Krk se uvijek, za lijepa vremena, moglo trajektom.
I na Pag.

Ljudi su oduvijek gradili mostove. Uvijek je bilo i ljudi koji "ruše" mostove. Graditelji nasuprot destruktivcima.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

vjerujem da ćemo se

vjerujem da ćemo se složiti kako je krčki most (koji povezuje xxx km2 države i tisuće stanovnika) daleko kraći do očekivani 2,7km pelješkoga mosta, a da ne spominjemo paški most koji je samo malo više od nabacanih balvana (ok, pretjerujem, no ono je doista malecki mostić u odnosu na krčki)

dakle pitanje je reda veličine, pitanje je koliko to ljudi živi tamo i koliko bi ljudi taj most koristilo, koliko bi prelazaka mosta morali imati u koliko velikom vremenskom razdoblju da bi mogli reći "gle koliko smo uštedili"

da imamo danas xy milijardi kuna viška koje fakat ne znamo kuda ćemo utrošiti zato jer nam je gospodarski rast toliko velik, vanjski i unutarnji dug toliko malen, a devizne rezerve toliko visoke eh onda čisto da ne pokrenemo inflaciju bih ulupao novce u taj most

u međuvremenu imamo nastavnike kojima nedostaju veće plaće i mogućnost školovanja, imamo redove u bolnicama u kojima moraš nositi vlastiti wc papir, penzionere koji moraju dočekati smrt s 800kn penzije i tisuće ljudi na burzi koji nikako da nađu posao

most neće stvoriti niti jedno jedino radno mjesto, osim eventualno ono koje naplaćuje mostarinu

nemam ništa protiv mosta, no u ovome času to bi bio spomenik gluposti jedne političke klike koja je došla na vlast i nema viziju kako taj novac (kojeg nemaju) mudrije utrošiti

ako doista počnu graditi taj most, onda moraju izgubiti izbore samo zbog toga, to je dovoljno veliki razlog sam po sebi

Tko je glasao

Mozart je društvu davao, a

Mozart je društvu davao, a ne uzimao, pa je svaka usporedba s predmetnim promašena.

Bilo bi bolje da se o idejama raspravlja, pa tek onda radi. Ideja sama nije sporna ali je realizacija previše bahata i ne dopušta raspravu.

Ljudima više smeta nepotrebno ulupavanje brda zajedničkih novaca, a nije nepoznato da kao društvo imamo i većih problema.

Što bi našem gospodarstvu značilo da dobije jednu takvu infuziju? Pa ona bi i mrtvog oživila. A kad se počne zarađivati više, više bi se moglo i graditi.

B-52

Tko je glasao

Mozarta sam uzela samo za

Mozarta sam uzela samo za pokazati da uvijek netko ima neko drugo viđenje o tome što je vrijedno, a što ne. Bila je to samo prispodoba. Valjda ne trebam i crtati.

Što se tiče novca, za nekoga je i jedna kuna uludo potrošena, koja nije njemu ubačena u novčanik. Ono što je za tebe nepotrebno ulupavanje brda zajedničkih novaca, ljudima s juga je nasušna potreba.

Kad smo kod ulupavanja novaca, onda je to svakako bilo koji iznos utrošen u razvoj sporta. Jer, eto, može se i joggirati besplatno. Prebaciti "sportske" stavke proračuna u gospodarstvo, za moj pojam, bila bi odlična injekcija infuzije. ...sto ljudi, sto različitih poimanja o prioritetima.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Isplativijom mi se čini

Isplativijom mi se čini varijanta prema kojoj bi iskrenija i sposobnija diplomacija osigurala normalne uvjete prolaza kroz Neum.

Jes da na njoj niti jedan lobi ne bi zaradio, ali bi korist imao narod.
Ovako, nisam baš siguran.

Tvrdoglavo insistiranje na mostu mi između ostalog signalizira i to da bi valjalo izvršiti uvid u gruntovne knjige pa vidjeti da li je zemljište kojim idu prilazne ceste i na kojem se grade stope mosta nedavno mijenjalo vlasnike. I njemu je cijena nešto skočila.

B-52

Tko je glasao

Po tebi, nije važna

Po tebi, nije važna funkcionalnost i svrhovitost, nego "eto, da nešto ostane iza nas"?

Tko je glasao

Naravno da će most biti

Naravno da će most biti funkcionalan i svrhovit. Dosta sam o tome razgovarala s ljudima s juga Hrvatske. Oni žele taj most. Zar zato što ih je manje nego u Zagrebu, treba zanemariti njihove želje. Pa ne vrti se Hrvatska samo oko Zagreba.

Da li je ostatku Hrvatske bilo funkcionalno financirati nacionalnu i sveučilišnu biblioteku, nacionalnu koncertnu dvoranu, sveučilišnu kliniku ovu-onu...od koga samo mi neki imamo koristi, dok će drugi biti u rijetkoj prilici koristiti se time. No eto, zahvaljujući razumu, imamo sveučilišnu biblioteku, koncertnu dvoranu i štošta drugo, na dobrobit budućim generacijama.

Svrha života nije "u se, na se i podase". Svrha života je ostaviti budućim naraštajima u naslijeđe nešto.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Nije sporno bi li most bio

Nije sporno bi li most bio funkcionalan i svrhovit jer valjda tamo nema masleničke bure pa Radić neće imati već viđenih problema.
Nije sporno ni to što tamošnji ljudi žele most, samo što u vidu treba imati i ono što želi ili ne želi ostatak ljudi u državi. Ipak se to plaća novcem sviju nas.

Ako je aktualna vlast nešto gradila, gradila je na jugu države i prigovor tipa "da se Hrvatska ne vrti samo oko Zagreba" ne stoji.

Svrha života nije "u se, na se i podase". Svrha života je ostaviti budućim naraštajima u naslijeđe nešto.

Ovo bi trebalo adresirati na aktualne, pa bi i grabeži bilo manje.

A što se nasljeđa tiče, slažem se, samo da ono ne bude u vidu prezadužene države i visokoga mjesta na ljestvici korupcije.

B-52

Tko je glasao

Naša je megalomanija

Naša je megalomanija nevjerojatna i to se iz dana u dan uvjeriti. Od premijera koji ima vrlo "jeftine" satove, do poduzetnika koji vozi Maybacha. No, da nismo samo mi bahati pokazali su ne tako davno i Francuzi. Možete baciti oko na najviši most na svijetu. Riječ je o mostu, odnosno vijaduktu Millau. E da, nemojte zaboraviti da Francuza ima gotovo 65 milijuna, s gotovo 25.000,00 € GDPa po glavi stanovnika.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

huh, ima najmanje dva daleko

huh,
ima najmanje dva daleko veća mosta u europi, jedan ti je vasco de gama u lisabonu (dugačak oko 25km) i skoro jednako dugačak ako ne i duži most između danske i švedske

a vjerojatno ih ima još

Tko je glasao

Uuups, kriv sam što taj dio

Uuups, kriv sam što taj dio nisam podrobnije istražio. Naime, preuzeo sam hvalisanje Vlade da će to biti najveći most u Europi. Editirao u glavnom tekstu u navodnike...

Tko je glasao

ja sam europu prošao uzduž

ja sam europu prošao uzduž i poprijeko (a neke dijelove i po puno puta) tako da sam za gornja dva mosta sto posto siguran (been there, done that) i znam da su me fascinirali veličinom

no sigurno ih ima još, jedino što tako "malene" niti ne brojim jer ti pri brzini od 120km/h to je jedva minuta

Tko je glasao

Dobro, nije problem sto se

Dobro, nije problem sto se autoru potkrala greska glede duzine mosta, nego problem vidim u necemu drugom.
Naime, drzava BiH granici samo sa dvije susjedne drzave. I obadvije su joj bile neprijateljske. Veliki i mocni, bez obzira na cinjenicu sto cesto znaju prema malim i slabim nepravedni, ipak nisu mogli dopustiti da Bosna ostane opkoljena sa svih strana sa neprijateljima, a time izolirana od ostatka svijeta. Stoga su zakljucili da joj je neophodan izlaz na more, a tako otvoren put u svijet.
S druge strane, siritelji krilatice: "Hrvatska do Drine" su doprinijeli stvaranju i sirenju krilatice: "Bosna do mora". Kada je ona postala preglasna i sveprisutna, tek tada su se nasi politicari poceli cesati iza uha. A bolje bi bilo da su na vrijeme potrazili na bosanskoj strani sugovornike za rjesavanje slucaja Neum. Tko zna mozda bi ga uspjeli rijesiti na obostranu korist. Na zalost, umjesto toga, bili su preokupirani s pokusajem prikljucenja Drinovca, Sovica, Veljaka i nekih manjih hercegovackih mjesta Hrvatskoj.
Pogledajte i ovo: Nekoliko posljednjih desetljeca kulminira nastojanje kanadskih Francuza za otcjepljenjem Quebec-a
Na zadnjem referendumu (1996.) struja suvernista je izgubila sa "cijelih" 0.42%. Upravo polozaj Quebeca je nepovoljan cimbenik, radi kojeg ostatak Kanade strahuje od njegova eventualnog otcjepljenja, cime bi se dikontinuirao svestrani krvotok Kanade.
Zivjeli mi! Pavao Jelovic, Saskatoon, Canada

Tko je glasao

eh, znam da sada tražim

eh, znam da sada tražim dlaku u jajetu, no bosna koliko je meni poznato graniči i sa crnom gorom?

no slažem se, problem nije dužina mosta nego granica, no isto tako s bosnom smo zauvijek i to se neće promijeniti i bolje bi nam bilo da se dogovorimo

Tko je glasao

Jeste, BiH granici i sa

Jeste, BiH granici i sa Crnom Gorom. Kad je pocela graniciti sa tri drzave?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci