Tagovi

Trebamo pomo?i gospodarski oporavak Njema?ke???

Ju?er me posjetio prijatelj iz Njema?ke, ina?e projekt menadžer, zaposlen u jednoj poznatoj Njema?koj firmi za solarnu energiju. Od svog poslodavca je dobio zadatak da vidi mogu?nosti ulaganja njihove firme u gradnju solarnih elektrana u Hrvatskoj. Prvo je bio nekoliko dana u Zagrebu obišao sve naše mjerodavne institucije, pa i novog potpredsjednika vlade za investicije, i na kraju je prisustvovao i seminaru o solarnoj energiji koji je vodio dr. Ljubomir Majdandži?.

Na seminaru je moj prijatelj objasnio model gradnje manjih solarnih elektrana na obiteljskim ku?ama, farmama i drugim privatnim i poslovnim prostorima, po kome u Njema?koj dokumentaciju za odobrenje gradnje riješi u danu jednom fax ili mail porukom u nadležnu instituciju, a za puštanje pogona u rad potrebno je priložiti ateste ugra?enih materijala i kontrolu i mjerenja izvedenog stanja instalacije. Tako da teoretski ako imate sve potrebno za izvo?enje radova od prijave nadležnoj instituciji do puštanja pogona u rad pro?e 15 dana dok je kod nas to oko 6 mjeseci.

Me?u prisutnima i izlaga?ima je bio i gospodin Darko Horvat dipl.ing.el. , ravnatelj Uprave za energetiku pri ministarstvu gospodarstva koji je ujedno i pisac novog Zakona o obnovljivim izvorima energije koje priprema ministarstvo gospodarstva i on obe?ava da ?e se procedure za realizaciju projekata obnovljivih izvora energije ubrzati kako bi se potaknula ulaganja u taj sektor. RH u ovom trenutku kroz naknadu za obnovljive izvore koja se napla?uje na svakom ra?unu za potrošenu elektri?nu energiju prikupi oko 220 000 000 kuna s kojim se otkupljuje tako dobivena energija od povlaštenih proizvo?a?a kroz period od 12 godina.
Zanimljivo je re?i da je zaklju?no sa 2010 godinom ministarstvo gospodarstva zaprimilo stotinjak zahtjeva za gradnju pogona za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i daleko najviše iz oblasti solarne energije nekih 65, 22 bioplinskih pogona i ostalo su vjetroelektrane, elektrane na biomasu i sl.

Mog prijatelja sam pokušao usmjeriti na suradnju s farmerima u mom kraju koji imaju velike površina krovnih konstrukcija na farmama koje su pogodne za postavljanje solarnih panela kao i na velike stambene zgrade kao i neke gospodarske objekte s ve?im krovnim plohama.
Me?utim njega najviše zanima mogu?nost da u nekoj op?ini, gradu postavi ve?u solarnu elektranu na površini od nekoliko hektara i snage nekoliko megawata, a gradnja manjih energetskih objekata ih ne zanima.

Upravo ovakav njegov stav, u stvari stav njegovih šefova me malo razljutio.

Naime, svi mi u ra?unima za potrošenu elektri?nu energiju pla?amo i naknadu za obnovljive izvore iz koji ?e se pla?ati tako proizvedena struja i ja se zalažem da se obnovljivi izvori primjenjuju na našim farmama (solarni paneli i bioplinski pogoni), hotelima i ugostiteljskim objektima i naravno ku?anstvima i svim drugim zainteresiranim a da se zabrani gradnja velikih solarnih elektrana doma?ih i stranih investitora i bioplinskih pogona koji bi kao sirovinu koristili silažni kukuruz umjesto stajnjaka i fekalne kanalizacije.

Postavljanjem solarnih panela na hotele, ugostiteljske objekte i farme kao i gradnja biolinskih pogona na gnojovkama farmi sredstva iz naknada za obnovljive izvore koje pla?amo bi umjesto stranim investitorima u velike sustave završili kod seljaka i hotelijera tj. u granama gospodarstva koje svakako trebamo poticati turizam i poljoprivreda.
Gradnjom velikih sistema vrlo brzo ?emo iscrpiti sredstva koja su nam sada na raspolaganju i morati ?emo kao i ?eška, Slova?ka, Njema?ka , Austrija te naknade pove?ati i one ?e vrlo brzo u nekoliko godina porasti s 220 000 000 kuna koliko su sada na gotovo milijardu kuna kolike ?e biti potrebe.
Mišljenja sam da bi ministarstvo gospodarstva, ministarstvo turizma i ministarstvo poljoprivrede zajedno s HBOR-om i poslovnim bankama i mirovinskim fondovima trebali napraviti operativne programe uvo?enja solarne energije toplinske i elektri?ne na sve hotele, ugostiteljske objekte i farme u RH i svu sto?arsku proizvodnju okupiti oko bioplinskih pogona te tako sredstva koja imamo usmjeriti našom poduzetnicima.
Koji bi bili efekti takvog programa?
Farma ili nekoliko njih koji imaju oko 1000 UG imaju stajnjaka za jedan bioplinski pogon snage 2,5 MW koji od te ukupne snage ima 1,0MWel snage i prodajom struje HEP-u prema sadašnjim propisima 1,35 kn/kWh a vrlo brzo ?e se pove?ati zbog poskupljenja struje ostvario bi se ukupni prihod od cca 10 000 000 kuna i kad bi se odbili krediti za gradnju ostalo bi otprilike oko 5-6 000 000 kuna godišnje. Taj prihod koji je stalan bi omogu?io seljaku da ne ovisi o poticajima u poljoprivredi, koji ?e se vrlo brzo kresati i ve?ina ukinuti, a ostvarivao bi ve?i profit i cijena mlijeka i mesa bi mogla biti vrlo konkurentna i pri puno nižim cijenama od današnjih.
Nešto manji bi efekti bili u korištenju solarnih panela ali bi tako ostvareni prihodi svakako pomogli i turizmu i poljoprivredi.

Danas sam pokušao stupiti u vezu s gospodinom Horvat i naravno bezuspješno, potom sam zvao neke prijatelje u ministarstvu poljoprivrede i turizma da im skrenem pažnju na mogu?nosti korištenja ovih sredstava u programima njihovih ministarstava.
Odgovori koje sam dobio za ne vjerovati. Naša ministarstva sura?uju me?usobno samo kada su dogovoreni programi na nivou ministara tj. kada vlada odlu?i provesti neki projekt i za njegovu realizaciju je potrebna suradnja drugih ministarstava a u ovom slu?aju ?e oni za prijedlog Zakona koji napravi gospodin Horvat sam pogledati njegovu uskla?enost s ostalim propisima iz njihove nadležnosti i ništa više, to ?e obaviti samo pravnici.
Mogu?nost da netko iz ministarstva poljoprivrede razgovara s nekim iz ministarstva gospodarstva na temu da se u novom Zakonu o obnovljivim izvorima sprije?i, onemogu?i ili zabrani gradnja velikih solarnih elektrana i bioplinskih pogona , je nikakva i to mogu samo ministri.

Kako sada stvari stoje ministarstvo gospodarstva ?e poslati u proceduru novi Zakon o obnovljivim izvorima koji ?e omogu?iti brzu proceduru i za velike solarne elektrane i bioplinske pogone koji kao sirovinu koriste silažu krmnog bilja te ?emo kroz koju godinu zbog ekspanzije takvih pogona morati bitno pove?ati naknadu za obnovljive energije i ta sredstva ?e završiti kod stranih investitora a mi ?emo ratovati sa seljacima na blokiranim cestama, žaliti se na pove?anje cijena mlijeka i mesa i slušati kuknjavu hotelijera o pove?anim troškovima poslovanja.
Novi ?e Zakon biti popra?en salvama oduševljenja vladaju?ih i primjer kako se otklanjaju birokratske barijere u poticanju investicija i dobiti ?e pohvale od svih ekonomskih stru?njaka, savjeta Predsjednice Vlade, savjeta Predsjednika Republike a na kraju i pohvale i suglasnosti Predsjednika Republike i Predsjednice Vlade RH.
Problemi ?e se pojaviti kada prvi zasjaje na našem lijepom Jadranu u blizini nekih parkova, naselja, spomenika i tada ?e biti sporna samo lokacija pa ?emo o tome imati prosvjede ekologa, arhitekata, urbanista i raznoraznih udruga, a stvarni gospodarski problemi takvih zakona nikome nisu bitni.
Umjesto da lije?imo svoje ranjeno gospodarstvo mi ?emo gladiti perje masnoj guski i još ?emo se hvaliti kako uspješno proizvodimo energiju iz obnovljivih izvora – ispunjavamo EU direktive.

Komentari

pravilnik

acinum, jeli Ljubo zajedno s ostalim zainteresiranim udrugama išao ovaj ponedjeljak kod Horvata ??

Tko je glasao

Koliko mi je poznato Horvat

Koliko mi je poznato Horvat ima namjeru i volju poslušati Ljubine savjete oko ubrzanja procedura. Moram priznati da to što Ljubo predlaže ima smisla i sigurno je bolje rješenje od postojećeg.
Dali Ljubo ide ovaj tjedan kod Horvata, u ovom trenutku ne znam ali mogu ga nazvati i pitati.
Ljubo je otvoren i dobronamjeran čovjek i ako ga netko u ministarstvu bude poslušao, poslije 6 godina njegovog upozoravanja, moglo bi u toj oblasti biti nekoliko koraka naprijed.

Tko je glasao

dobro si primjetio

dobro si primjetio potencijalni problem. trenutno gotovo sve europske države smanjuju subvencije za solarne panele zato što su postale financijsko opterećenje za države koje su subvencionirale iste u velikoj mjeri tako da neke države spremaju posebne poreze za velike instalacije, smanjenje su otkupne cijene. nadalje, potpuno krivo bi bilo odustati do tih projekata ali bi mi trebali nešto naučiti iz povijesti. bojim se samo da ljudi iz naših ministarstva ne prate što se događa u okolici. hrvatska bi po meni trebala imati vlastitu proizvodnju panela (npr hep) i to ne klasičnih (kakve mamo dvije ili tri tvornice već sada) već panela baziranim na folijama slijedeće generacije gdje je proizvodna cijena watta već sada oko 0.5 eura. nadalje, trebali bi napraviti zakon gdje se natjeralo krajne korisnike da instaliraju npr najmanje 300 W po nekom kućanstvu.tako bi smanjili opterećenje na mrežu te bi na taj način svako kućanstvo pokrilo neke osnovne potrebe (npr frižider i par žarulja).

znači trebali bi maksimalno smanjiti cijenu ugrađenih panela te bi tako izbjegli balone od cijena koje ne može istrpiti niti jedna njemačka (koju spominješ) te ono što kažeš što više divercificirati vlasnike takvih panela gdje bi se preferiralo puno malih umjesto velikih instalacija.

Tko je glasao

Šarena laža

Možda je OT, ali meni cijela ova priča o tzv. energetskoj učinkovitosti u Hrvata izgleda kao predstava za još jedno pranje love kroz "neupitne i samorazumljive" projekte. Jer kako bi onda ikome palo na pamet s južne strane moje kuće sagraditi peterokatnicu, čime jednim potezom nemam niti svjetlosti, niti topline, a bogami niti energetske učinkovitosti! O zraku i nebu da niti ne govorim, jer ovo nisu vremena za suvišnu romantiku. Super bi bilo da još donesu zakon kako svako domaćinstvo mora imati solarne panele, u mom bi slučaju to bili polarni paneli!

Približava se proljeće, pa idem proučiti zamjenske biljke za moj vrt - one s karakteristikama "za hladan, mračan i vlažan teren"!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

a sada nešto sasvim drugačije

cijenjeni acinum, pisali ste kvalitetne tekstove na forumu, ne bih vam htio kvariti zabavu, a opet izlažući se neugodi da propagiram određene lobbyje (moš'si mislit', nemam ni za gaće, a lobiram ko' šarinić....) no priča o tzv. obnovljivim izvorima energije ( neobičan pojam, kao da se stvore odnekle, zaboravljajući da za njihovu proizvodnju, instalaciju i pogon trošimo klasične izvore, plus toga zagađujemo okoliš opasim kiselinama-doduše u kini gdje se proizvodi najviše solarnih panela), a nijemci i njihovi project manageri svakako trebaju negdje zaposliti svoje kapacitete. osim što je priča sa solarima lijepa, kao što sam naveo u jednom dvoboju sa oštrićem, ima i drugu stranu, a to je da solarne centrale opterećuju energetski sustav peakovima kada je sunce u zenitu, a padaju kada je najpotrebnije, navečer.
obzirom da su cijene fotonaponskih ćelija u stalnom usponu, jedina razumna opcija se čini cst-elektrane,
http://www.greenrhinoenergy.com/solar/technologies/cst_systems.php
no pitanje je koliko je to sve isplativo državi koja ubrzano tone u dugove, a energija joj stalno treba;

još jedan važan siemensov izvozni artikal koji koristi vjetar, i o tome sam ovdje ranije citirao određene problemčiće:

http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/energy/6957501/Wind-farm...

texas koji praktički leži na nafti ima najveći broj vjetroelektrana u americi, preko 7000, ove zime je ostao u mraku i stvorio megaprobleme teksaškoj elektri...

http://www.dallasnews.com/news/community-news/dallas/headlines/20110202-...

no još ćemo jahati u blatu balkana dok to ovdje zaživi; obzirom da mislim da je rješenje relativno blizu površine ("Over the past decade, a wave of drilling around the world has uncovered giant supplies of natural gas in shale rock. By some estimates, there's 1,000 trillion cubic feet recoverable in North America alone—enough to supply the nation's natural-gas needs for the next 45 years. Europe may have nearly 200 trillion cubic feet of its own.")
http://www.terrapinn.com/2011/shaleusa/
http://online.wsj.com/article/SB1000142405270230349130457518788059630166...

kao i u priči sa tzv.globalnim zatopljenjem ( kada je ekstremno hladno, kažu evo dokaza da je došlo do globalnog zatopljenja, kada je toplo, ok. složit ćemo se da je to znak globalnog zatopljenja; kada u ruci držiš čekić, sve ti okolo izgleda kao čavli, rekla bi jedna poznata izreka.), javljaju se sa svih strana alarmisti, a vlade pronalaze nove načine da iskamče novac iz ionako probušenih džepova raje kojima je prvenstveni prioritet imati što manji račun elektre na kraju mjeseca, a malo su manje zabrinuti za uporabu novih tehnologija, koje dolaze na tapet kada se ravnomjerno napune trbusi u cijeloj državi, što je poprilično uspješno izvedeno u zapadnoj europi, a relativno lošije prema jugu kontinenta, gdje se zabavljamo temama koliko će godina na sudu fasovati bivši premijer i legendarni general, entiteti, "virus" nacionalizma, tko je kriv više, i.t.d.... a vitar puuuše....

Tko je glasao

Energetska politika i

Energetska politika i strategija nije razvoj samo solarne energije ili razvoj samo svih oblika obnovljivih izvora enegije već ona mora objediniti sve te mogućnosti uvažavajući njihove mane i prednosti.
U nekoliko dnevnika upozoravam na energesku rastrošnost kako u domaćinstvima tako u industriji i prometu.
Tek stavljanjem svih tih mogućnosti u jedan program mogućno je da Hrvatska bude energetski samostalna jer imamo dostatnu proizvodnju a manjka nam je isključivo zbog rastrošnosti.
Vlada predviđa gradnju novih energetskih objekata prevenstveno na uvozne enegente plin i ugalj koji bi popunili vršnu proizvodnju ali taj problem se može riješiti i drugačije.

Dnevna proizvodnja električne energije iz solarnih panela može djelomično smanjiti potrošnju akumulacijskih jezera u ljetnim mjesecima kada su svakako te rezerve najmanje. U zimskim mjesecima je doprinos solarnih panela zanemariv. Dakle treba ih uzeti kada imaju što dati i ne očekivati to kao trajno rješenje.
I dalje mislim da je provođenje mjera energetske efikasnosti na svim stambenim i poslovnim objektima u RH ali kao državni projekt jedini način uravnoteženja energetske potražnje i potrošnje u RH a mogućno je pokrenuti i gospodarstvo kroz takve programe.
Male solarne elektrane, bioplinske elektrane i vjetro elektrane u tom procesu mogu samo pomoći.

Tko je glasao

Dnevna proizvodnja električne

Dnevna proizvodnja električne energije iz solarnih panela može djelomično smanjiti potrošnju akumulacijskih jezera u ljetnim mjesecima kada su svakako te rezerve najmanje.

tako je. talijani npr koriste višak energije iz francuskih nuklearnih elektrana (kada postoji) te crpkama vraćaju vodu u hidroakumulacijska jezera. zatim tu vodu koriste kada im treba...

kada imaš višak energije nije problem. problem je kada nemaš.

U zimskim mjesecima je doprinos solarnih panela zanemariv. Dakle treba ih uzeti kada imaju što dati i ne očekivati to kao trajno rješenje.

i tu stvari stoje sve bolje i bolje. postoje razni premazi koju poboljšavaju iskoristivost kod nižih stupnjeva osvjetljenja te je kod slijedećih generacija panela ta efikasnost sve bolja i bolja. dalje, postoji jedna američka tvrtka koja trenutno eksperimentira sa staklom (koje postoji na svakom panelu) koje lomi svjetlost tako da pozicija panela (koja je bitna jer da bi dobio veću iskoristivost trebao bi okretati panele u smjeru svjetla - i to naravski košta) postaje manje bitna. drugi porizvođači će vjerovatno slijediti...

Tko je glasao

uzrok i posljedica

@acinum, itekako je važno da se megavati skupe energije ne prosipaju kroz loše fasade, prozore i vrata, no što je administracija učinila da običnim ljudima olakša izgradnju takvih objekata; oblaganje fasade stiropolom košta nekih 25€ po m2, cijene kvalitetnih prozora su ekvivalentne cijenama da su napravljeni od titana ili zlata, a ne postoji nikakav poticaj u vidu drastičnih poreznih olakšica da obični ljudi masovno koriste te najbanalnije metode zaštite energetske bilance neke zemlje. da ne spominjemo zakašnjelu plinifikaciju zemlje koja najveći dio svog plina po sumnjivim cijenama izvozi, pa uvozi, nema dovoljno kapaciteta uskladištenja....balkan, balkan....
tako da tematici koju spominješ u naslovnom postu možemo raspravljati ovdje u hrvatskoj kao o warp pogonu enterprisea, odnosno ukratko znanstvena fantastika....

Tko je glasao

Rješenje energetske

Rješenje energetske efikasnosti je jednostavno ako se provede kao državni projekt adaptacije stambenih i poslovnih prostora u RH. Na taj način je provedena obnova ratom porušenih kuća 2000-2005. Zainteresirani građani, ustanove, poduzeća se prijave uredu državne uprave na svom području. Izrade se troškovnici, država preko nekog ministarstva raspiše natječaj za kupovinu potrebnog materijala koji će zbog velikih količina tada imati sasvim nisku cijenu. Isto se napravi za izvođenje radova.
U tom slučaju cijena fasade neće preći 100 kn/m2, slično napraviti s stolarijom i radovima na krovištima.
Taj model je primjenjen na obnovi ratom porušenih kuća i funkcionirao je dobro dok je ministar bio Čačić i prve godine prvog Kalmetinog mandata.
Slični projekti se i sada realiziraju ali kao projekti firme HEP ESCO, preko Fonda za zaštitu okoliša i enegetsku efikasnost te pojedini gradovi i županije uređuju vrtiće, škole i slično ali su zbog malog obima radova cijene relativno visoke.
Dakle, samo projekte sa lokalne razine dignuti na državnu - jednostavno je to.

Tko je glasao

a sto kažeš na MAHE

eno pogledaj na registar koliko je lokacija registrirano za potencijalnu izgradnju Male hidroelektrane. Ne znam di je zapelo, al siguran sam da birokracija nije pomogla. Tu nema kiselina (doduše utecaj na okoliš je zenuta stvar, pogotovo na kršu, no to više s večim elektranama i akomulacijama), voda ide, nitko je ne šljivi. Jedino onaj talijan privatizirao onu na Roškom slapu, pametan čovjek, može točat noge u visovačkom jezeru i zadovoljno slušat kako mu elektrana prede.

Tko je glasao

miljeniče

oj miljeniče, jel' si mislio na ovu?
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...
doduše, nismo svi došli iz norvala, pa čisto sumnjam da će se na taj način dijeliti hidroelektrane, no činjenica je da prvenstveno nisu iskorišteni hidropotencijali; no ne sumnjamo da će odmah skočiti zelembaći iz busije, i blokirati takve projekte da se spasilo neko važno skupljalište pataka, rijetkih puževa balavaca ili endemskih guštera.
point je da u državi čije bivše, sadašnje a vjerojatno i buduće administracije nisu ništa učinile za teritorijalni suverenitet, zatim suverenitet novčarskog sustava, telelekomunikacija, voda, cestogradnje ( istarski ipsilon ), da ćemo između ostalih bisera, ulaskom u eu, jadran postati more europske unije po kojem će moći svaka europska pizda raditi što ga je volja, ne sumnjam da će i energetika biti mjesto gdje će stranci istovarati svoje projekte u koje su ulupali goleme novce za istraživanja;
dok su tijekom domovinskog rata ne gubeći vrijeme, razni ifori, umprofori i slične humanitarne organizacije snimili vrlo precizno sve hidro, vjetro, vodene i sve druge potencijale koje će nam za razumnu cijenu prodati.

Tko je glasao

a ljepo je u neznanju

eto kad budemo kupovali svoje, reci robote bio sam u pravu. A ja ozbiljno dvojim da li prestati čitati pollitiku i ostale alternativne portale, zato što mi je u neznanju puno ljepše. Uostalom, jutarnji su tako lijepe i šarene novine.
Živio

Tko je glasao

Kod nas za prikupljanje dokumentacije treba 6 godina...

Kod nas za tu dokumentaciju prije treba šest godina nego šest mjeseci.

Tko je glasao

Za male solarne elektrane na

Za male solarne elektrane na krovovima kuća, poslovnih objekata i sl. treba 6 mjeseci, za bioplinske pogone uz farme također treba oko 6 mjeseci, a za posebne velike solarne , vjetro elektrane i bioplinske pogone koji nisu u sklopu farmi potrebno je puno više vremena a ono prvenstveno ovisi o stanju prostorno planske dokumentacije.
Za takve objekte potrebno je da u PPU grada ili općine bude gospodarska zona ili K zona i još se mora raditi procjena uticaja na okoliš tako da cijeli proces može poprilično potrajati.
Namjera ministarstva da izradom novog ili popravkom postojećeg Zakona o obnovljivim izvorima energije taj proces bitno ubrza na približno Njemački model. Mali objekti odmah najduže 15 dana veliki objekti oko 6-9 mjeseci.

Tko je glasao

Mene je to zanimalo, ali sam za sada odustao

Cijena i nije tako prevelika, iako je cjenovno isplativost upitna, prvo zbog visine ulaganja i godišnjeg povrata, a potom zbog toga što je cijena garantirana za ograničeno vrijeme (osim ako to ne promjene).

Htio sam staviti cca. 5kW na krov svoje zgrade u Zagrebu. Cijene su bile oko 150K kuna, a godišnja proizvodnja oko 5000kWh, inače doma trošimo više, ali to nije bitno. To je bilo preklani, tada je u Hrvatskoj ukupno bila izdana jedna dozvola. Direktno mi je rečeno da HEP blokira te projekte, dijelom jer su tromi i birokratizirani, a dijelom jer im se takva "konkurencija" ne isplati. Nisam se želio igrati sa vezama, vezicama, pritiscima, prijateljima i poznanicima - kako se kod nas to obično radi.

Uvijek se može naći jednostavniji način za ulaganje (ili trošenje, kako tko hoće). Nažalost, imao sam relativno loša iskustva na beznačajnim projektima, koji u normalnim zemljama prolaze u roku tjedana ili eventualno mjesec-dva. Tako u mojoj zgradi razni ljudi, a sada konkretno ja, godinama i godinama pokušavaju dobiti dozvolu za dogradnju oko 15m2 prostora. To je ispao neviđeni problem, i kako stvari stoje ja ću od toga odustati, jer mi tih 15m2 ništa ne mijenja u životu, osim što će mi prestankom gnjavaže oko toga prestati rasti tlak i razina stresa. Pitam se kako Horvatinčić dobiva dozvole da radi ono što radi :-) - zapravo :-(

Tko je glasao

Ja sam prije 18 godina tražil

Ja sam prije 18 godina tražil dozvolu za adaptaciju kuče. Moral sam ju predat u samobor jel u to vrijeme u Zaprešiću nisu te zahtjeve primali. Dobil nisam do danas ni slova o tome.

Tko je glasao

Za adaptaciju obiteljske kuće

Za adaptaciju obiteljske kuće ne trebaju nikakve dozvole. Za rekonstrukciju i dogradnju trebaju

Tko je glasao

Meni su rekli da treba, no

Meni su rekli da treba, no nisu dobili ni pfeninga, a indirektno su tražili. No ja sam i ovak zadovoljan. Mene bu dorabilo a djeca kak žele. Zemlje je dosta, a sama okučnica je 1600 kvadrata, sve ograđeno.

Tko je glasao

Javna rasprava?

Kako sada stvari stoje ministarstvo gospodarstva će poslati u proceduru novi Zakon o obnovljivim izvorima

Postoji li o tom zakonu nekakva javna rasprava, pa da se na to "mjesto" obratiš sa svojim prijedlozima (usput ih pošalji na još par relevantnih adresa)?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Javna rasprava samo u

Javna rasprava samo u Saboru.
U kontaktu sam s nekoliko saborskih zastupnika. Vladajući smiju samo podržati prijedlog vlade i nemogu gotovo nikako uticati.
Oporbeni mogu pričati što god hoće njih nitko ne sluša.
Žalosno je to što nitko osim predlagača tj. izrađivača Zakona ,osim nekoliko pravnika, neće nitko drugi ozbiljno ni pogledati i on će takav doći u Sabor.
Poslije nekoliko godina ili kod prve elektrane koja će nekome zasmetati pokrenuti će se sve institucije i tek tada će se gledati greške, a financijski dio će od sramote sakrivati i pravdati koje kakvim tržišnim slobodama.
Kako sada stvari stoje vrlo brzo ćemo dobiti Zakon koji će omogućiti stranim investitorima da jednostavno pokupe sredstva iz naknade za obnovljive izvore energije.
Kako moramo imati 20% energije iz obnovljivih izvora a sada smo na oko 5% vrlo brzo će naknade skočiti s 220 000 000 na gotovo milijardu kuna.

Pokušati ću pisanim putem obratiti se gospodinu Darku Horvat tko zna možda i prihvati prijedlog.

Tko je glasao

Izgradnju malih elektrana sam

Izgradnju malih elektrana sam uvjek smatrao dobrom idejom (ali najveći problem je bila birokracija, ne možeš si priuštiti investiciju 100-400k kn u malu elektranu a zatim čekati na raznu birokraciju, a u međuvremenu ti dolaze rate kredita), a ovu logiku poticanja malih korisnika kroz taj sustav umjesto davanja poticaja za proizvodnju el. energije iz obnovljivih izvora velikim poduzećima stvarno smatram odličnom idejom. Nažalost siguran sam da našim "profesionalcima" u ministarstvima ta logika uopće nije bitna.

Tko je glasao

Ovaj bi dnevnik trebao

Ovaj bi dnevnik trebao poslati na Ured Predsjednika. Možda bi saznali što gospodarski tim Predsjednika misli o svemu navedenom.

Tko je glasao

Marival, oni ti se ne

Marival, oni ti se ne razumiju u energetiku, a i nije u njihovoj nadležnosti...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci