Tagovi

Treba nam porez na nezaposlenost!

Naslov ovog članka čudi, ali kao što bi rekli Ameri, medvjed sa mnom ;)

Nezaposlenost je popriličan problem. Postoji međutim mali nesporazum u vezi toga čiji je to problem. Većina građana, naime, sažaljeva nezaposlene smatrajući da se nalaze u nezavidnoj situaciji. Štoviše, ako pitate prosječnog stanovnika ove zemlje treba li pomoći nezaposlenima, on će se vjerojatno složiti s time, čak i ako se radi o pomoći iz njegovog novca (pristanak olakšava to što ne daje novac direktno nego iz poreza koji ne može odbiti platiti). Kao što ćemo uskoro vidjeti, stav o opravdanosti pomaganja nezaposlenima proizlazi iz nepoznavanja osnova ekonomije. Ispravan postupak je, čini se, obrnut: nezaposlenost treba oporezivati.

Prvo, nezaposlenost nije prirodni fenomen. Ljudi su nezaposleni zbog svojih odluka. Većina nezaposlenih bi se vjerojatno mogla zaposliti kada bi bili spremni raditi za, recimo, 200 eura mjesečno.

Drugo, odluka čovjeka da radije bude nezaposlen i traži posao nego radi za bilo kakav novac ne šteti samo njemu, nego cijelom društvu. Čovjek koji ne radi ne proizvodi ništa, ne doprinosi ukupnom bogatstvu društva. Ne samo to, nego su zbog njegove odluke cijene koje drugi plaćaju više nego bi trebale biti.

Za ilustraciju recimo da u nekom mjestu imamo dva vodoinstalatera. Jedan radi a drugi je nezaposlen jer smatra da je cijena koju može postići za svoj rad preniska. Prvi zato može naplaćivati više nego bi mogao da oba rade. Kada bi i drugi počeo raditi prvi bi zarađivao manje ali bilo bi proizvedeno više usluga (bogatstva), što bi koristilo društvu u cjelini. Ljudi ne bi zvali samo kad je hitno nego bi izmjenili stare cijevi što odgađaju zbog cijene, i tako dalje. Standard bi porastao.

Jasno je dakle da je uskrata rada od strane pojedinca nanošenje štete društvu. To stavlja pomoć nezaposlenima pod sasvim drugo svjetlo. Činjenica je da mnogi nezaposleni imaju imovinu, ušteđevinu, a često i sigurnosnu mrežu u obliku potpore obitelji, zbog čega nisu primorani da prihvate bilo kakav posao. Dijelom i zbog toga cijena rada u Hrvatskoj je relativno visoka i mnogi oblici proizvodnje se ne isplate. Recimo, industrija. Da je mogla naći u Hrvatskoj radnike za 400 eura, KIA ne bi bila otišla u Slovačku. Da ih ima za 300 eura, FIAT ne bi bio otišao u Srbiju. O veličini efekta možemo raspravljati ali očito je da zbog neaktivnosti dijela radnih resursa trpi cijelo gospodarstvo.

I tu dolazimo do nečega što država može učiniti. Naime, uvođenje poreza na nezaposlenost bi potaklo nezaposlene da čim prije nađu posao. Pod svaku cijenu. Time bi oni konačno počeli doprinositi bogatstvu, a i blago rušenje cijene rada koje bi izazvali bi imalo blagotvorne učinke na cijelu ekonomiju. S porastom priuštljivosti rada porasla bi ekonomska aktivnost, skočile bi investicije, potrošnja, procvjetalo bi tisuću multiplikatora.

Ako vam se moj prijedlog čini nečuven, biti će vam drago što vlast ne namjerava uvesti porez na nezaposlenost. Dobiti ćemo zato nešto drugo: porez na nekretnine. Skraćenica, vidjeti ćemo, nije jedino što ih povezuje.

Kada oporezivanje nekretnina najavljuje SDP to je loše ali nažalost predvidivo. Teško im je odgovoriti argumentima jer ostavljaju dojam da im je taj porez i sredstvo i cilj. Ali kad ga zazivaju inače razumni ljudi opravdavajući ga korisnošću, kao npr. gdin Bakić nedavno, onda se isplati iznijeti argumente protiv. Kaže g. Bakić:

Poreze u načelu treba smanjivati, s izuzetkom poreza na imovinu koji treba uvesti. Nikako ne uvoditi porez na kapitalnu dobit jer je kapitala u Hrvatskoj premalo. Možete reći da bi to bilo “pravedno”, ali što ćete ako kapital počne bježati ili ga manje dolaziti? Hoće li biti “pravedno” da Pero zbog toga izgubi posao? Porez na imovinu je pravedan, i imao bi pozitivnu posljedicu, a to je aktiviranje uspavanog kapitala.

Ako se oporezivanjem nekretnina može potaknuti buđenje uspavanih nekretnina, onda se oporezivanjem financijskog kapitala može potaknuti aktiviranje takvog kapitala. Glavna razlika između novca i nekretnine u ovom kontekstu je to što nekretnine ne mogu pobjeći. Proizlazi da kada financijska imovina ne bi mogla pobjeći (kad bi Hrvatska bila otok odvojen od svijeta) onda bi njeno oporezivanje bilo u redu.

G. Bakić nije elaborirao i ne želim mu stavljati riječi u usta, pa ćemo opširnije objašnjenje potražiti drugdje. S obzirom na raširenost podrške za "aktivaciju resursa putem oporezivanja", to nije nikakav problem. Recimo, ekonomistica Maruška Vizek piše:

Uz socijalnu stanogradnju porez na imovinu jedini je alat u rukama države kojim se može utjecati na stanje i trendove na tržištu nekretnina. A stanje na hrvatskom tržištu nekretnina je takvo da malo državnog uplitanja ne bi bilo naodmet. Priuštivost stambenog prostora u Hrvatskoj se godinama smanjuje zahvaljujući snažnom rastu cijena nekretnina i nedovoljnom rastu dohotka.

Porez na imovinu može ispraviti spomenute devijacije, jer osim što redistribuira bogatstvo njegova je funkcija i to da sav postojeći stambeni prostor stavi u ekonomsku funkciju. To konkretno znači da taj porez može prisiliti vlasnike praznih stanova ili one koji imaju više stanova da ih prodaju ili ih daju u najam. Nadalje, porez na imovinu bi mogao motivirati vlasnike velikih stanova koji nisu financijski sposobni da održavaju svoje zgrade i stanove na selidbu u manji prostor. Dakle, ako se dobro osmisli, porez na imovinu može uzrokovati povećanje ponude stambenog prostora, pad njegove cijene i učiniti ga dostupnijim nego sada.

Naglasci moji. Podsjeća li ovo gore na moj argument o oporezivanju nezaposlenosti? Nadam se da da, jer mi je upravo isticanje te analogije bio cilj. Pitanje je zašto uskraćivanje rada sa tržišta treba nagraditi (pomoć za nezaposlene), a neplasiranje nekretnina kazniti (porez na nekretnine). Ako imate dobro objašnjenje, molim napišite ga u komentaru.

Nadam se da je intuitivno jasno da je u oporezivanju nezaposlenosti nešto vrlo pogrešno bez obzira na nekakve ukupne efekte. Bilo bi pogrešno čak i kada bi dovelo do rasta BDP-a. To je argument iz prirodnih prava. Ljudi imaju određena prava, na primjer, pravo da ih pustimo na miru ako nikome ne nanose štetu. Ne možemo kršiti to pravo ako nam se učini da bi ukupni efekt ipak mogao biti pozitivan.

Pravo na privatno vlasništvo je također prirodno pravo. Možete se neslagati s tim. Recimo, možete smatrati da je zajedničko vlasništvo nad zemljištem prirodno pravo kao što je smatrao Henry George. Po njemu, renta od zemlje nije pravedna jer nitko nije stvorio zemlju i ima je točno određena količina, posljedično, zemljišna renta pripada svima. Moja primjedba je da je zbog zatvorenih granica i broj ljudi u nekoj državi u svakom trenutku fiksan. To znači da svačija plaća ima rentnu komponentu. Naime, uz isti moj trud i istu proizvodnost moja bi plaća bila manja kada bi ponuda radnika bila veća (kada bi stranci slobodno dolazili). Dakle, izvlačim rentu iz ograničenosti ponude rada. Kako ja nisam stvorio sam sebe (niti je itko drugi sebe) ta renta bi valjda isto trebala pripasti zajednici?

Iskoristio sam priliku da usput bacim kamen na Georgizam ali ne želim se zapravo upuštati u raspravu o etici vlasništva jer ona kod nas nije bitna. Argumenti koji se koriste za opravdavanje poreza na nekretnine su mahom utilitaristički. To znači da nije bitno što su prava i krše li se nečja prava, bitno je jedino hoće li neko agregatno mjerilo skočiti za postotak ili dva. Popunjenost proračuna (!), omjer plaće i cijene kvadrata, BDP, stopa zaposlenosti, što god. Hoće li društvo kao društvo imati koristi. Vjerujem da je takvo razmišljanje sasvim intuitivno i da nikakvi filozofski argumenti ne stoje iza njega. U svakom slučaju mogu ih pobijati tek ako ih netko iznese, a to do sada nisam vidio.

Smatram da su najčešći "korisnosni" argumenti za uvođenje poreza prilično loši. Slijedi nekoliko primjera.

Argument o stavljanju u ekonomsku funkciju koji spominje Vizek je najčešći. Osim sa stajališta prirodnih prava, problematičan je i korisnosno. Profitni motiv za prodaju "viška" stanova postoji i danas. Uvođenje poreza kako bi se umjetnim gubicima forsirala prodaja podsjeća na uvođenje inflacije kako bi se poticalo ulaganje štednje. Stanovi i jesu često oblik štednje. Istina je da nekretnine ne mogu pobjeći iz zemlje, ali novac koji bi bio uložen u buduće nekretnine može. Jedna od vjerojatnih posljedica uvođenja poreza na nekretnine je pad aktivnosti u stanogradnji. Možete reći da stanogradnja ne može stati i to je istina. Efekt neće biti tako drastičan ali sigurno će ga biti. Postavlja se pitanje je li korist koju će kratkoročno ostvariti kupci nekretnina veća od gubitka koristi koji će kratkoročno imati prodavatelji, a dugoročno i vlasnici, štediše, zaposleni u građevini, vlasnici građevinskih firmi i svi ostali povezani s tom branšom.

Argument o oživljavanju tržišta je također vrlo čest. Dolazak krize je doveo do pada cijena ali i do (u postotku puno većeg) pada broja transakcija. Kupci ne kupuju, prodavatelji ne prodaju. To se smatra greškom u tržišnom mehanizmu (market failure) i navodno opravdava državnu intervenciju. Pogreška je u tome što se likvidnost (brojnost transakcija) smatra nužnom osobinom tržišta. To nije točno. Dobra definicija tržišta je "skup dobrovoljnih transakcija među pojedincima". Zamislimo ovakav hipotetski slučaj:

U incidentu koji je odjeknuo cijelim krajem, baba Manda iz Gornjih Donjevaca je, saznavši da je upravo propao Lehman Brothers, odbila kupiti vinograd babe Ruže iz Srednjih Donjevaca. Analitičar tržišta kojeg smo intervjuirali u seoskoj birtiji nam je rekao: "Tržišta su svakako očekivala da se transakcija dogodi. Manda je već pričala o tome što će s vinogradom a Ruža s novcima. Drugih kupaca za taj vinograd nema i očito da imamo ovdje zamrznuto tržište. Svi nešto iščekuju. Pitanje je i po kojoj vrijednosti bi Ruža trebala knjižiti vinograd, ali bojim se da će to biti "mark to fantasy" jer očito se radi o otrovnoj imovini ili kako mi ovdje u selu volimo reći "toksičnom asetu". Nadajmo se da će država reagirati i nekakvim porezom natjerati Ružu da snizi cijenu jer u protivnom BDP u selu može pasti ili stagnirati, naravno, pod uvjetom da ne bude rastao."

Ovo gore je market failure samo ako baratamo s krivom definicijom tržišta, a to je da tržište mora biti likvidno. Tržište ne mora biti likvidno. Tržište mora biti dobrovoljno. Tržište nekretnina u Donjevcima gdje se dogodi jedna transakcija godišnje je jednako tržišno kao tržište nekretnina u Zagrebu gdje ih se svake godine dogodi tisuće. Analogno, ako ih se jedne godine u Zagrebu dogodi samo dvjesto, to nije neuspjeh tržišta. Onaj tko želi oporezivati nekretnine kako bi povećao likvidnost bi trebao objasniti odakle zna koja je razina likvidnosti optimalna i zašto sudionici tržišta ne bi smjeli mijenjati svoje ponašanje ovisno o novim informacijama.

Argument o suzbijanju spekulacija kaže da nepostojanje poreza na nekretnine omogućuje imućnim pojedincima da kupuju nekretnine i beskonačno sjede na njima i čekaju da im cijena poraste, što je za društvo navodno štetno. Spekulant je po definiciji netko tko želi zaraditi na razlici cijene u vremenu. Činjenica je da su oni oduvijek i svugdje bili omraženi (ne znoje se, dakle ne rade, profitiraju na tuđoj nevolji), ali zapravo rade korisnu stvar. Predstavljaju kupce kad je kupaca malo (kad su stvari jeftine) a prodavatelje kad je nestašica prodavatelja (kad su stvari skupe). Dobro objašnjenje sa primjerom o spekulatoru hranom možete pročitati (ili poslušati) u knjizi Waltera Blocka Defending the Undefendable. Isti argumenti vrijede za sva područja. Ako je spekulacija zemljištem nepoželjna, onda je i spekulacija robama i dionicama. Nažalost, spekulacija dionicama se stvarno smatra nečim lošim i političari redovito daju izjave o tome da ju treba kažnjavati i poticati neko "dugoročno ulaganje" arbitrarne duljine, što nema nikakve logike.

Spekulacija nekretninama nije štetna za društvo jer spekulanti nemaju nikakvu garanciju da će cijene u budućnosti rasti. Njihov cilj je maksimizirati profit, što ih motivira da traže kupca od koga će dobiti najviše novca. To će u pravilu biti onaj tko može najviše profitirati od predmeta prodaje, drugim riječima, spekulant pomaže ostvariti efikasnu alokaciju.

Postoje sigurno i drugi argumenti koji mi nisu pali na pamet. Mislim da su posebno glupave tvrdnje da porez na nekretnine moramo uvesti "jer ga sve druge zemlje imaju" kao i da je taj porez "samo modifikacija već postojeće komunalne naknade". Stvarno ne znam što reći na to. Šarolikost i relativna plitkost argumenata za porez šalju poruku da je uvođenje poreza cilj sam po sebi, a objašnjenja su sporedna i naknadna. U pozadini se valja želja za redistribucijom bogatstva i jaka netrepeljivost prema imućnima. Bilo onima koji imaju stanove a ne žele ih prodati, bilo onima koji imaju dovoljno novca za spekulacije. Dobar primjer iz kojeg se to vidi je fokus na prodavatelje kod maloprije spomenutog problema zamrlog tržišta. Isti se problem naime može napasti i s druge strane - umjesto kažnjavanja prodavatelja koji otežu s prodajom mogli bismo kažnjavati kupce koji otežu s dizanjem kredita i kupnjom. I to bi donijelo likvidnost, međutim, jeste li kad čuli takav prijedlog? :)

Jedini liberalu prihvatljiv mehanizam za aktivaciju i alokaciju resursa je glasanje cijenama, što je ujedno i temelj nenasilnog društva. Kažnjavanje ljudi jer imaju imovinu koju ne koriste je analogno kažnjavanju ljudi jer ne rade. Neopravdano nasilje, kratko i jasno.

(Ovaj članak je originalno objavljen na http://usporedbe.wordpress.com/2011/10/22/treba-nam-porez-na-nezaposlenost/ a ovdje ga ponavljam kako bi dopro do drukčije publike)

Tagovi

Komentari

Dvosjekli mač

Ideja bi bila dobra da su svi nezaposleni u mogućnosti se zaposliti za barem minimalnu plaću. Ali nisu. Ne postoji toliko radnih mjesta za sve nezaposlene i nisu svi kvalificirani za sve poslove, a da ne govorim o starijim ljudima koji imaju završenu osnovnu školu i uvijek su iza svih drugih kada traže posao.
Osobno znam neke koji iskorištavaju nezaposlenost, ali znam ih mnogo više koji jednostavno ne mogu pronaći nikakav posao, koliko god se trudili. Tako da oporezivanje ne možemo uvesti jer se nikako ne može razlučiti one koji su nezaposleni, sjede doma na kompu i igraju igrice, uopće ne tražeći posao i one koji uporno traže posao i uspiju pronaću jedino neke nadničke koji traju par mjeseci, ili uopće nikakav posao.

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

darkman

Itekako točno: ne mogu svi ljudi dobiti posao!
1) jer posla nema dovoljno
2) a ako ga i dobiju često statiraju u kuruzi. Tragično je što (obilježene) karte na poslu (pre)često dijele- podobni (ne nužno sposobni), . Možeš greškom imati 2 desne zlatne ruke i 3 magisterija, alli: ako misliš svojom glavom- nećeš dobiti instrument firme da "zasviraš" korisno i sebi i drugima. Što je dobro jer se odlivom tih vrijednih i uvrijeđenih ljudi u druge krajeve svijeta smanjuje broj nezaposlenih.(crni humor i prečesta surova realnost). Još gore, stimuliraju se čak i greške podobnih, pa rad nije na cijeni.
3) mislim da ljude u javnoj upravi nikako ne treba otpuštati jer ipak kratkoročno pada potrošnja što generira veću krizu, već tražiti njihovu UČINKOVITOSTu osmišljavanju i realizaciji projekata realnog sektora; nadalje OBVEZNO obučiti javni sektor za grabljenje sredstava iz Eu fondova (ući ćemo ziher u Eu, htjeli ili ne). No kupnja inozemnih dobara, u inozemnim trgovačkim lancima neće učiniti puno dobra domaćoj ekonomiji, a mi ne proizvodimo barem hrane niti za sebe.
4) Ako je STVARNO toliko nezaposlenih i gladnih, kako nitko ne uzima motiku u ruke? otkud toliko zapuštene plodne zemlje? Pa naši su djedovi počesto nekvallificiranim žuljavih rukama hranili BROJNE obitelji. A hrana je biznis budućnosti.
5) Postoji li pojam društvene odgovornosti osim za doktore koji, čini se u ovoj zemlji jedini griješe i plaćaju greške. Za uništene poslovne subjekte ilil državne projekte samo- ups..
6) Tko nas je, nakon 50 godina režentavanja mozga idejom "sve je to naše ", tako brzo uspio uvjeriti da više- A) apsolutno ništa od toga nije naše, te da B) ništa naše i nije uopće dobro ( pa niti banke, telekomunikacije, poljoprivreda, plinskonaftna industrija, brodogradilišta, još malo valjda niti elektroprivreda, vode, šume,.. ).

Vrtimo se zbunjeni i umr(t)vljeni u krug, kao pas oko vruće kaše. Preduuugo. A trebali bi složno prikočiti pomahnitali i zahuktali vlak koji nas sve nosi u krasnu ...
Wake up old made! Dont You know You"re growing old! Plan, Do, Check, Act!

Tko je glasao

Hajd da si se osvrnuo na one koji

Rade "na crno", a istovremeno uzimaju socijalnu pomoć pa time višestruko kradu sve nas skupa, ali brate ovoliko gluposti na jednom mjestu može biti samo ako netko nije pri zdravom razumu ...

Većina nezaposlenih bi se vjerojatno mogla zaposliti kada bi bili spremni raditi za, recimo, 200 eura mjesečno.

A da Rade za kikiriki !?
Mislim ono ... Koji će im kua uopće biti Robovima pa Raditi za prosječnu plaću u RH ( smještaj + hrana ) kad bi mogli Radit za prijevoz i gablec, a kasnije u kontejnere za laku noć Hrvatska ...
I to nek se ne čuje niti zuc od strane onih u kontejnerima jer ima i onih koji su pod kartonskim kutijama ...

Odoh brojat do 100 da preskočim spominjanje sjemena i plemena ...

Provinciopolis

Tko je glasao

prirez na IQ

Iako se pari da imamo puno tih poreza, prireza, naknada, biljega i taksira to nam se samo pari. U biti toga ima samo tristotinjak, priznace te nije i neki broj .To vi je samo 72% od primanja. Ima tu mista za jos pun kurac poreza.
More se tu puno ucinit. More se uvest porez na posteju, nije isto spavat na jogiju od tricavih trista kuna ili dormeu. More se i teca cepterova taksirat. More se i zena taksirat, ono ka auto barenko deset godina.

Tko je glasao

Na ljepšu

i mlađu ženu veći porez?

Ili manji?

Tko je glasao

Zajeba san se, na ženu triba

Zajeba san se, na ženu triba opalit trošarinu a ne prirez.
Kod žene nisu važne godine one su uglavnom uvik iste. Najbolji su dokaz oni marasovićevi u dubrovniku . Oni žensku od pedeset ne razlikuju od one sa devedeset.
Bogami se dobro napiturala ona neđeljka od devedeset kad su joj dali pedeset.
Meni se čini da samo ja i one kerumove čistacice obvezno idemo svake dvi godine na kontrolu očiju. To nevaži za kirurge.
Uzgred za ukrast čoviku bubreg najbolji je oni od čovika koga jebe kičma . Takvi bubreg nije rastresen jerbo čovik sa jebom kičme ne skače . Nebi se zakleja da ti bubreg, ka greškom maknut, ne lavora u tilu kojeg bogataša.

Tko je glasao

tommy,

tebe će bog kazniti zbog zajebancije!

Moguće su ti u Dubrovniku bili dekoncentrirani već u gimnaziji.

Priča mi danas dijete sljedeću anegdotu:

Pita profesorica jednu genijalku: "Koje je nacionalnosti bio prijan Lovro?", a ona odgovori: "Svećenik"!

Obzirom da je mala iz fine familije, vrlo je moguće da postane poznata hrvatska kirurginja.

Tko je glasao

Zapravo,

svi putevi vode prema komunizmu!

Svi radimo, i svi sve što zaradimo dajemo državi. Onda nam država da što kome treba - meni je krepao frižider, tebi žena otišla u klimakterij. Meni da frižider, tebi novu ženu...

Tako žive fratri u samostanima.... Nemaju love, a imaju sve što im treba....

"Sablast Evrope kruži komunizmom" - tako glasi naslov jedne pjesme Josipa Severa....

Tko je glasao

Bitak

Ja jesam, ti jesi - oni nisu!

Tko je glasao

Ha, ha,

ho, ho, hiii, hiiii, hi, ha.... (Ispričavam se, ali ovo mi je dobro)

Tko je glasao

Ne čudi me sadržaj i osnovna

Ne čudi me sadržaj i osnovna ideja dnevnika (neka se čuju svi, pa i najekstremniji stavovi), ali moram priznati da me zapanjuje bezrezervna podrška i prihvaćanje usko-sektaške libertarijanske argumentacije iznesene u dnevniku (koja je, btw. iz perspektive realne ekonomije i političke stvarnosti šuplja kao sito), suprotstavljene racionalnoj i utemeljenoj ekonomskoj argumentaciji uglednih ekonimista, od strane nekih komentatora, i to navodnih "ljevičara".

Složio bih se da rješenja koja se diskutiraju i pro-argumentacija u vezi s porezom na nekretnine pretjerano fokusiraju na "višak nekretnina" i preraspodjelu bogatstva, što uopće nije centralno s time u vezi, i više šteti nego koristi u smislu razumjevanja njegove nužnosti. Isto tako, slažem se da je uvodjenje tog poreza, izvan konteksta šire reforme porezno-doprinosnog sustava, pogrešno, jer se radikalno smanjuje njegova prihvatljivost od strane gradjana i poništavaju neki potencijalno pozitivni učinci.

Jasno je da je proglašavanje potencijalnog poreza na nekretnine "neopravdanim nasiljem" i dovodjenje ga do apsurda (pogrešnom) analogijom s uistinu apsurdnim porezom na nezapolenost, svjesno ili nesvjesno u funkciji nastavka populističke politike i mobilizacije "ugroženih masa" protiv takvog razvoja, te u svjetlu pitanja tko se u hrvatskoj politici zalaže za što a tko je protiv, podržava neodrživi politički i gospodarski status quo. To tumačim još jednim dokazom visokog stupnja političke i ekonomske nezrelosti koja vlada u Hrvatskoj i koja je razlogom opće sklonosti populističkim idejama i njihovim katastrofalnim dugoročnim posljedicama za hrvatsko nacionalno gospodarstvo.

The Observer

Tko je glasao

pppuna kapa dobrih namjera

kako vidim da se referiraš i na moj komentar,@bet,
rado bih čuo u čemu je problem?
...je li možda u tome što ja i oni koji su plusirali komentar
ne pristajemo ni uz lijevu ni uz centrističku niti desnu laž
pa se ne možemo ideološki sukobiti?...što je za nas porez
samo porez, ono što mi trebamo plaćati a ideološki obojani
bi ga trebali usmjeravati po svom nahođenju?...a mi samo
da vjerujemo u dobre namjere?...jesmo li dobri samo kao
dobavljači sredstava ako nemamo favorite među samozvanim
upravljačima?...i nemamo favorite među ekonomskim školama?
Na primjer, ja bih Friedricha fon Hayeka onako neživog podržao
kao doživotnog predsjednika i EU i Hrvatske i USA...ali tko me
pita, niti ne pokušavam djelovati onako kako se meni sviđa.
I znam da to ne bi bilo popularno. Kao što kod ´vakih k´o što
sam ja više ne prolaze uvjeravanja u pravedne namjere.

Tko je glasao

Nisam se referirao direktno

Nisam se referirao direktno na tvoj komentar (možda podsvjesno). Tek sad a sam ga detaljno pročitao.

Ja poštujem različite stavove, ali kada se razumnim smatra usporedjivati porez na nekretnine s porezom na nezaposlenost i na temelju takve usporedbe ga proglašavati apsurdnim nasiljem nad tržistem, onda mi je jasno da je došlo do potpunog otkopčavanja od ekonomske i političke stvarnosti Svijeta u kojem živimo, a ne njenog ogoljavanja. U tome smislu mi nije jasno referiranje na štetnost security-gurua, koji su upravo proizvod (očigledno namjernog) manjka političke kontrole nad tržištima na kojima djeluju. Jer, porez na nekretnine jest jedan od instrumenta (uz npr. Stambeno-kreditnu politiku) političke kontrole nad tim specifičnim, i za svaku državu izuzetno važnim tržištem (ekonomski i socijalno).

Sjeti se da je pojam slobodnog tržišta fikcija, koja u moderno doba nije nigdje bila niti će biti ostvarena.

A što se tiče Friedricha von Hayeka, niti kad je bio živ, čak i da se bavio politkom, ne bi bio ni blizu postati predsjednikom bilo koje države. Jest da je njegova filozofija konzistentna, ali u realnom životu konkurira s drugim, jednako konzistentnim teorijama, koje su u najmanju ruku jednako blizu istini. A možda su malo bliže čovjeku kao društvenom biću.

The Observer

Tko je glasao

...

... da je došlo do potpunog otkopčavanja od ekonomske i političke stvarnosti Svijeta u kojem živimo ... ne, dolazi do pokušaja otkopčavanja od nametnute
složenosti i ideologiziranosti stvarnosti...i to ne stvarnosti
već onoga što većina vjeruje da je stvarnost, jer im je tako
rečeno. Životne realnosti su bitno jednostavnije nego nam
se serviraju a svećenici političke korektnosti spremno staju
u obranu te složenosti, ...jedino tako su ekskluzivni u zrcalu
a ujedno zaštićeni većinskim fabriciranim mišljenjem. Komotna
pozicija,...i samoispunjujuća petlja.. U tome smislu mi nije jasno referiranje na štetnost security-gurua,...e to ti je digresija korištena baš iz ranije rečenog, da do toga
dođem, da je u nas stvar jednostavnija, da nemamo izravni
problem još i s takvima.
Da ne nasjedamo toj navodnoj "...složenoj situaciji, drugovi".
Radi se o našem životnom vremenu i novcu, neki ga trebaju.A što se tiče Friedricha von Hayeka, niti kad je bio živ, čak i da se bavio politkom,
kao da to ne znam. A i ti bi razumio kada bi uključio duh uz razum.

Tko je glasao

Let's get fiscal...

Hrvatska je sa stopom od 53% najoporezovanija zemlja na svijetu, s čak 6% većim porezima nego u drugoplasiranoj Mađarskoj. Za usporedbu, Francuska ili Njemačka imaju tek 35% poreza - http://www.index.hr/vijesti/clanak/the-economist-hrvati-placaju-najvece-..., a vjerujem da ni Danska nije daleko od toga...

No unatoč tome, ne raspravlja se naročito o nekom preustroju poreznog sustava, gdje bi bila dobrodošla inicijativa za smanjenje poreza koji opterećuju rad npr., te povećanje poreza za bogate... Ne, umjesto toga ozbiljno se razmišlja o uvođenju još jednog poreza koji bi porezno isključivo opteretio, a ne rasteretio jedan solidan broj populacije...

Kako su i nazovi ljevičari naivni, potrebno je doista stvar dovesti do apsurda kako bi se raskrinkao taj još jedan u nizu podlih planova, putem kojeg bi se punila nezajažljiva, rastrošna i pohlepna državna kasa.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

polako, ali ipak napreduješ

1. Saznali smo koji su sve načini ispijanja proračuna, jasnije nego li na mrakovoj vjettrenjači hoću znati gdje i zašto se troše moji novci, do detalja. Onemogućiti kolko se može maksimalno (a može se bar 90%) ispijanje proračuna. Lopine i sve u lancu identificirati, locirati, transferirati u kavez.
2. Pojačati socijalna davanja stvarno potrebitim, oduzeti onima koji se šlepaju, ukinuti povlaštene mirovine, proširiti osnovno zdravstveno osiguranje na stupanj koje danas obuhvaća dopunsko, studiranje unutar potrebnih kvota 100% subvencionirano....
3. Porezna opterećenja po zaposlenom radniku svesti na minimalna, umjesto njih uvesti porez na bogatstvo i luksuz u koji ulazi zaposjedanje prostora suviškom nekretnina u odnosu na osnovni koji bi se utvrdio obzirom na razne činjenice (kuća, stan, posao, poljoprivreda, proizvodnja, vrijednost lokacije za stanovanje, kvaliteta zmlje za poljoprivredu....)
4. ustanoviti tko je potopljen a da nije smio biti potopljen, nego se to uradilo da bi tajkuni i razni imali slobodan prostor od konkurencije – njih obeštetiti da bi mogli zaposliti ljude. Ovdje osim raznih uspješnica iz socijalizma, a od većih iz novog doba Peveca, ulazi i čitav niz manjih firmi koji je doslovce udavljen dosadašnjom poreznom politikom, koji su imali zaposlene is tvarno radili a ne za pranje, one koji su služili za pranje (recimo javna je tajna i to zna skoro svaki referent u poreznoj upravi da je sam Šuker otvarao i ubacivao u stečaj brzinom munje stotine i stotine firmi). To jasno razdvojiti, a nikako ih staljati u isti koš. To se jako dobro zna i lako prepozna

I sve to u najkraćem mogućem rok

Tko je glasao

3. Porezna opterećenja po

3. Porezna opterećenja po zaposlenom radniku svesti na minimalna, umjesto njih uvesti porez na bogatstvo i luksuz u koji ulazi zaposjedanje prostora suviškom nekretnina u odnosu na osnovni koji bi se utvrdio obzirom na razne činjenice (kuća, stan, posao, poljoprivreda, proizvodnja, vrijednost lokacije za stanovanje, kvaliteta zmlje za poljoprivredu....)

međutim, problem je što je i taj "porez na bogatstvo" kod nas viši nego svim državama. Kod nas je već sada taj nivo viši nego ono što se u npr SAD pregovara (tj zagovara od neki grupa ljudi) da bi "bogataši" trebali plaćati. problem je što i nema baš previše (ili ih skoro nema uopće) tih bogataša (osim onih koji su se nakrali - ali to je druga kategorija sa kojom se treba baviti policija, uskok i dorh a ne porezna politika). Naime,reci mi koliko je npr poduzetnika koji su svojom pameti stekli bogatstvo a ne nekakvom privatizacijom ili sličnim modelima. Vrlo malo. Zato smatram da je jedino logično da država omogući kroz poduzentištvo stvaranje porezne baze. To zasigurno znači smanjivanje svih vrsta poreznih opterećenja (pa i poreza na dobit, zatim smatram da ne treba uvoditi porez na kapitalnu dobit dok se taj kapital zaista i ne stvori) ali ne kao jedina mjera, već je potrebno mijenjati i zakone koji su potpuno poduzetnički represivni.

U svakom slučaju bih volio da se u svim diskuijama razdvoji grupa "poduzetnika" koji su se obogatili kroz krađu i privatizaciju od one grupe koja se obogatila korz poduzentičke aktivnosti. naime svi su skloni onu drugu grupu gledati kroz prvu a prva grupa se sklona skrivati iza druge a to su dviie potpuno odvojene grupe. prva je rak rana ovog društva, druga je poželjna te je gotovo i nemamo.

Tko je glasao

Ovdje uopće nema tog poreza,

Ovdje uopće nema tog poreza, orporezuje se rad i radom stvoren višak ilitiga dobit.

Ne oporezuje se ono čime smo bogati, a to su nekretnine. Stalno je normala da jedan dio društva parazitira na drugom dijelu. Taj parazitizam je počeo davno prije nego li je stvorena ova država i traje još uvijek.

Ovdje je dnevnik o porezu na nezaposlenost, što je apsurd (MOJ PLUS JE SAMO ZBOG EVENTUALNOG DOLASKA NA NASLOVNICU A DA BI SE ŠIRE ČITALI KOMENTARI), bez obzira što imamo mnoštvo nezaposlenih koji parazitiraju tako da su na burzi i iznajmljnuju na crno svoje stanove i kuće. Ovdje zastupam stav da ne treba lupiti porez parazitu u dijelu ne rada nego tamo gdje zaposjeda prostor i što uzrokuje taj nerad

Jedino takvim porezom bi se sredilo puno toga

Odjednom bi mnoštvo pohapanog pretvorbom i privatizacijom bilo vraćeno onima koji nešto znaju organizirati da društvo funkcionira

Obzirom da se veliki dio društva osobno (privatno) nekretninski nakrao (kikiriki kupnje i otkupi stanarskih prava društvenih stanova, divlje gradnje i gradnje vikendica i kuća zajedničkim sredstvima) to ne odgovara nikome i zato se zaobilazi u širokom luku ovo. Pa ako pročitaš samo dole komentare, jasno ti je već u na ovom portalu da se dirnulo u osinje gnijezdo.
A upravo je to omogućilo lagodno uvođenje svih kriminalnih zakona koji su državu opelješili za tren i doveli je za jedno desetljeće u ovo stanje. Poreznu davljeničku politiku nitko i nije htio ispravljati. Domet je koliko još podići stopu pdv-ea. Slažem se da je potrebno porezno opterećenje smanjivati. Oni koji su porezno opterećeni i koji tako pune proračun (onaj dio koji nije na kreditima) to više ne mogu raditi, odnosno svakoga dana već par godina sve više firmi nije u stanju plaćati, krug je potpuno zatvoren. Da bi se nanovo krenulo porezna politika se mora za 180 stupnjeva zaokrenuti dok se društvo ne pokrene, a onda bi mogla rasprava gdje smnjivati opterećenje. Ali sada u ovom trenutku, jedina opcija je porez na višak nekretnina i maksimalno smanjnje opterećenja rada da se ne moraju dodavati "subvencije" za zapošljavanje mladih i starijih sa burze. Moguć je brz izlazak iz recesije, samo je pitanje stanja hrvatskog uma.
http://www.youtube.com/watch?v=mTF1_sB-Ibw

Ako iti jedna stranka slučajno ovo dotakne, odmah je izgubila, zato Zoki pere Linića

Tako je i sa firmama. Jasno se zna koje su se otvarale-zatvarale a da nisu vidjele poslovnog prostora i zaposlenika ali je ogromna svota novca prolazila njima. Vrlo lako se utvrdi tko je udavljen dosadašnjom poreznom politikom, a tko je fingirao poduzetništvo. Ali pošto je i to zanat širokih razmjera kao parazitiranje nakretninama, takođe se zaobilazi u širokom luku.

A radi se o potpunom zavaravanju u kojem sigurno ostajemo bez najvrijednijih djelova (prostor i resursi) i mogućnosti samostalnog održavanja.

Moguće je da su ovakvi komentari kontraproduktivni i da izazivaju jezu kod raznih stranaka oko dobivanja izbora, ali ova se tema neće moći izbjeći – ili mi ili stranci, neko će je već otvoriti vrlo skoro. Tako da mislim da treba vaditi glavu iz pijeska.

Tko je glasao

Da bi se nanovo krenulo

Da bi se nanovo krenulo porezna politika se mora za 180 stupnjeva zaokrenuti dok se društvo ne pokrene, a onda bi mogla rasprava gdje smnjivati opterećenje. Ali sada u ovom trenutku, jedina opcija je porez na višak nekretnina i maksimalno smanjnje opterećenja rada da se ne moraju dodavati "subvencije" za zapošljavanje mladih i starijih sa burze. Moguć je brz izlazak iz recesije, samo je pitanje stanja hrvatskog uma.

Gledaj, ukupna kupovna moć svih Hrvata neka je sto kuna. Ukoliko ti sada uvedeš porez na nekretnine bez da za isti iznos smanjiš neke druge poreze smanjiti će se i ukupna kupovna moć na npr 95 kuna što će dodatno generirati krizu (što nam se dogodilo i sa kriznim porezom). Realno ti u ovom trenutnku moraš dati ljudima više novaca (znači povećati im kupovnu moć na npr 105 kuna), tj smanjiti poreze i to se nekako svi slažemo. Međutim mi već sada trošimo cca 15 milijardi kuna više nego što imamo a ukoliko bi smanjili poreze taj bi deficit bio i viši i u jednom trenutku (kada nam više ne bi bili voljni posuditi novac) bi se sve urušilo kao npr Grčka. Isto će se dogoditi ukoliko ne smanjiš poreze tj povećaš poreze. Jedini izlaz je rezanje javne potrošnje.

Bojim se da porez na nekretnine sada sa ovim našim genijalcima od političara bi značio samo još jedan dodatan porez. Inače ponavljam, nisam nesklon tom porezu u nekom kontekstu pravednije raspodjele poreznog opterećenja.

Ovdje je dnevnik o porezu na nezaposlenost, što je apsurd (MOJ PLUS JE SAMO ZBOG EVENTUALNOG DOLASKA NA NASLOVNICU A DA BI SE ŠIRE ČITALI KOMENTARI), bez obzira što imamo mnoštvo nezaposlenih koji parazitiraju tako da su na burzi i iznajmljnuju na crno svoje stanove i kuće. Ovdje zastupam stav da ne treba lupiti porez parazitu u dijelu ne rada nego tamo gdje zaposjeda prostor i što uzrokuje taj nerad

ovo bi mogla porezna uprava već sada riješiti, ne treba nam porez na nekretnine. osobno mi nije jasno zašto ljudi ne prijavljuju poreze kada iznajmljuju nekretnine jer ti porezi nisu visoki ali u pravu si, vlada nered.

Tko je glasao

Jedini izlaz je rezanje javne potrošnje.

Jedini izlaz je rezanje javne potrošnje.

Nije jedini. Jednako tako važan i bolji izlaz je povećanje ukupnog društevnog proizvoda, a time i porezne baze. To je bolje, jer kretanje po tome putu doprinosi ukupnom blagostanju, dok jako kresanje javne potrošnje vodi k velikim socijalnim poremećajima (nezaposlenost, siromaštvo slabijih skupina, itd.). To naravno ne znači da javnu potrošnju ne treba rezati, ali politički je to objektivno nemoguće provesti u mjeri kojom bi se dugoročno stabilizirao proračun, s obzirom na demografske trendove.

U tome smislu, porez na nekretnine bi djelovao u pozitivnom smjeru, jer bi povećao motivaciju rad i za ulaganje u proizvodnju. Ako netko tko danas ostvaruje prihod iz rada plaća 50% u poreze i doprinose, prebacivanje djela poreznog opterećenja na nekretninu značilo bi (uz nepromjenjeno ukupno porezno opterećenje) da od njegove plaće treba odgovarjuće manje uzeti za porez i doprinos. To znači da bi se njegova motivacija da više radi povećala, jer bi mu više ostajalo u netto prihodu. Osim toga, motiv da se radi i plaća isplaćuje "na crno" bi se smanjio. Sve to bi značilo i širu poreznu bazu, odnosno mogućnost smanjenja poreznog opterećenja po jedinici BDP-a. Investitori - sitni i krupni - brzo bi otkrili da su prednosti ulaganja u nekretnine manje nego prije i barem dio raspoloživog kapitala uložili u nešto drugo - možda u neku proizvodnju. A uz više kapitala, proizvodnja bi se povećala i osuvremenila, omogućila nova radna mjesta i izvoz.

Naravno da je porez na nekretnine tek jedan og elemenata, jer po svom volumenu (realno možda 5% od ukupno prikupljenih poreza i doprinosa) je tek manji dio u ukupnim financijskim tokovima.

The Observer

Tko je glasao

Nije jedini. Jednako tako

Nije jedini. Jednako tako važan i bolji izlaz je povećanje ukupnog društevnog proizvoda, a time i porezne baze. To je bolje, jer kretanje po tome putu doprinosi ukupnom blagostanju, dok jako kresanje javne potrošnje vodi k velikim socijalnim poremećajima (nezaposlenost, siromaštvo slabijih skupina, itd.). To naravno ne znači da javnu potrošnju ne treba rezati, ali politički je to objektivno nemoguće provesti u mjeri kojom bi se dugoročno stabilizirao proračun, s obzirom na demografske trendove.

Povećanje BDPa svakako ali to je nemoguće sa ovako visokim porezima. Brojke tj matematika ti ne govori u prilog. opet ponavljam matematika je egzaktna.

U tome smislu, porez na nekretnine bi djelovao u pozitivnom smjeru, jer bi povećao motivaciju rad i za ulaganje u proizvodnju. Ako netko tko danas ostvaruje prihod iz rada plaća 50% u poreze i doprinose, prebacivanje djela poreznog opterećenja na nekretninu značilo bi (uz nepromjenjeno ukupno porezno opterećenje) da od njegove plaće treba odgovarjuće manje uzeti za porez i doprinos.

objasnio sam gore svoj stavo o tom porezu. ukoliko to smatraš uvesti kao dodatan porez aposlutno ne jer ćeš još više smanjiti kupovnu moć. ukoliko rezeš javnu potrošnju, smanjiš ukupno poreze i uvedeš taj porez kao kompenzaciju za smanjivanje nekog drugog poreza tako da ukupna količina poreza bude manja (ajmo reći barem slična prosjeku u nekim zapadnim zemljama ali bi trebala biti manja zbog konkurentnosti) onda uvjetno da.

neznam sčime se ti baviš u životu ali sigurno nisi dio nikakve tvrtke (a jedna od onih koja bi trebala povećati BDP) jer u protivnom bi znao o čemu govorim. Ja osobno se uopće ne brinem zbog smanjivanja javne potrošnje. ljudi koji bi bili otpušteni iz neučinkovith dijelova javne uprave bi dobrim dijelom našli posao u realnom gospodarstvu te bi umjesto samo potrošnji pridonijeli boljitku. ili se radi o toliko nesposobnom kadru da niti jedan od njih nije u stanju naći normalan posao? Pa zašto npr ne optustiti 10000 viška i zaposliti npr 3000 liječnika i učitelja kojih trebamo. uštede od 10 milijardi kuna kada bi bilo volje postigli bi ko od šale.

Tko je glasao

Povećanje BDPa svakako ali to

Povećanje BDPa svakako ali to je nemoguće sa ovako visokim porezima. Brojke tj matematika ti ne govori u prilog. opet ponavljam matematika je egzaktna.

Porezi nisu u Hrvatskoj visoki od jučer, pa se je BDP povećavao i opadao, u ovisnosti o vanjskim i unutrašnjim kretanjima. Jasno je da su šanse da se oživi gospodarstvo veće uz manje poreze, ali nije točno da je rast nemoguć uz postojeće poreze. Uostalom, ja uopće ne isključujem potrebu rasterećenja privrede.

ukoliko to smatraš uvesti kao dodatan porez aposlutno ne jer ćeš još više smanjiti kupovnu moć

Ja mislim da sam jasno na više mjesta naglasio da govorim o preraspodjeli poreza, a ne o povećanju.

neznam sčime se ti baviš u životu ali sigurno nisi dio nikakve tvrtke

Ako ne znaš čime se ja bavim, ne razumijem kako kako onda zaključuješ da ja nisam dio "nikakve tvrtke". Ako čitaš pažljivo što pišem, onda to iz mojeg pisanja nisi mogao zaključiti. Ja jesam dio tvrtke koja je u svojoj branši jedna od vodećih i koja 80% svog intelektualnog proizvoda izvozi, tj. uspješno posluje na potpunoj vjetrometini svjetskog tržišta. Doduše nisam u Hrvatskoj, pa je moguće da nisam konkretno u detalj upoznat s uvjetima u kojima se radi u Hrvatskoj, ali mislim da jako dobro razumijem privredno poslovanje u suvremenim uvjetima. Ne tvrdim da firma u kojoj radim radi to isto čime se bavi radi u Hrvatskoj, da joj ne bi teže (možda), ali sam s druge strane siguran da je veliki dio problema hrvatskih firmi u njiima samim, tj. u lošim proizvodima, maloj produktivnosti, manjku inovacija koje se mogu prodati itd., a ne samo u lošoj poslovnoj okolini.

Generalno, mislim da potenciranje anatgonizma izmedju privatnog i javnog sektora nema prevelikog smisla, jer su i jedan i drugi dio jednog sistema i jednog društva. Nijedno rješenje koje ne zahvati i jedan i drugi sektor nije dobro rješenje.

The Observer

Tko je glasao

moram odgovoriti jer toliko

moram odgovoriti jer toliko nesuvislih komentara teško se može naći na jednom mjestu...

Porezi nisu u Hrvatskoj visoki od jučer, pa se je BDP povećavao i opadao, u ovisnosti o vanjskim i unutrašnjim kretanjima

prilično je jasno čak ako i površno poznaješ strukturu naše gospodarstva da je BDP u Hrvatskoj rastao samo kao posljedica zaduživanja i prodaje srebrnine a to je upravo model koji trebamo pod hitno napustiti.

svog intelektualnog proizvoda izvozi, tj. uspješno posluje na potpunoj vjetrometini svjetskog tržišta. Doduše nisam u Hrvatskoj, pa je moguće da nisam konkretno u detalj upoznat s uvjetima u kojima se radi u Hrvatskoj,

pa ako nisi upoznat i nisi u Hrvatskoj onda mi je malo jasnije otkud tvoji stavovi.

Generalno, mislim da potenciranje anatgonizma izmedju privatnog i javnog sektora nema prevelikog smisla, jer su i jedan i drugi dio jednog sistema i jednog društva. Nijedno rješenje koje ne zahvati i jedan i drugi sektor nije dobro rješenje.

nema tu antagonizma. javni sektor je preveliki, neefikasan, previše troši ali da ne ponavljamo sto puta ispričanu priču. jednostavno treba doći do ravnoteže.

Tko je glasao

moram odgovoriti jer toliko

moram odgovoriti jer toliko nesuvislih komentara teško se može naći na jednom mjestu...

Kad već moje komentare proglašavaš nesuvislima, bio bi red da te nesuvislosti i razgoliš protuargumentima. Nažalost, od toga ništa ne vidim u ovome tvom komentaru, osim pogrešnog (i tendecioznog) tumačenja nekih parcijalnih elemenata i prešućivanja onog osnovnog, a to je da smanjenje poreza nije i ne može biti jedini put izlaska iz permanentne strukturne krize - kako ti tvrdiš - nego tek jedan od više "lijekova" koje treba primjenjivati razumno i u podnošljivim dozama. Je li to nesuvisao zaključak?

prilično je jasno čak ako i površno poznaješ strukturu naše gospodarstva da je BDP u Hrvatskoj rastao samo kao posljedica zaduživanja i prodaje srebrnine a to je upravo model koji trebamo pod hitno napustiti.

Ja nigdje nisam ni napisao ništa suprotno. Dapače, mislim da je ukupni porast BDP-a u Hvatskoj od rata do danas najvećim dijelom posljedica upravo makroekonomskih procesa koje navodiš. Jer, istovremeno je drastično izmjenjen omjer zaposlenih u odnosu na radno pasivni dio stanovništva, brojne industrije su ugašene a nove nisu pokrenute i td. Moja tvrdnja koju si citirao znači doslovno to što u njoj i stoji - da rast BDP ovisi o "vanjskim i unutrašnjim kretanjima" (što uključuju sve ovo), a ne samo o poreznom opterećenju, kao što ti tvrdiš. Tko je tu nesuvisao a tko nije u stanju pročitati i razumjeti napisano?

pa ako nisi upoznat i nisi u Hrvatskoj onda mi je malo jasnije otkud tvoji stavovi

Ne treba se poznavati svaki detalj poslovanja poduzeća da bi se moglo raspravljati o makroekonomskoj politici. Isto tako, moja adresa je nevažna (jednako kao i moj nick ili broj telefona), jer ne raspravljaš s mojom adresom, nego s mojim argumentima. A njihova vrijednost je jednaka neovisno o tome gdje su utipkani. I ne znam koji su to moji stavovi koji su se tebi iznenada prosvijetlili kada si shvatio da nisam u Hrvatskoj?

nema tu antagonizma. javni sektor je preveliki, neefikasan, previše troši ali da ne ponavljamo sto puta ispričanu priču. jednostavno treba doći do ravnoteže.

Ponovno izvrdavanje negiranjem onoga što ja nisam ni rekao (npr. ja nigdje ne tvrdim da javni sektor nije prevelik i neefikasan u nekim djelovima, čak sam to eksplicite i napisao) i prešućivanjem onog najvažnijeg u mojoj argumentaciji.

Dakle, vjerojatno je točno da je javni sektor - ukupno gledajući - preglomazan, neefikasan i kao takav, u neravnoteži s privredom. Ali, isto tako je vjerojatno istina da je proizvodni sektor premalen i u dobrom djelu isto tako neefikasan i premalo inventivan. Radi se licu i naličju hrvatskog društva. Ravnoteža se može postići smanjenjem jednoga i povećanjem drugoga, te povećanjem efikasnosti oba sektora (tj. društva u cjelini). Ti tvrdiš da je jedino rješenje smanjenje javnog sektora, što ja pobijam, jer to može biti samo dio rješenja. Fokusiranje isključivo na javni sektor kao glavnog i jedinog krivca, te nametanje kao jedinog rješenja drastično rezanje (što znači masovno otpuštanje) - bez učešća drugih segmenata društva u nošenju tereta ukupnog rješenja - nepotrebno stvara antagonizam. To je jednostavna činjenica kao što su dva i dva četiri.

Meni se to sve čini vrlo logičnim ne vidim nikakve nesuvislosti u mojim argumentima. A ti i ovi što ti plješću na ovakav odgovor, više mi se činite zaokupljeni nekakvim malim "pobjedama" u diskusiji (bez obzira na kvalitet argumenata), nego li samom suštinom.

The Observer

Tko je glasao

nemamo vremena ni novca, zato nisi u pravu

stvar je u vremenu i mogucnostima.

ako se ne skine odmah opterecenje sa realnog sektora ne da se nece razvijati vec ce i ovo malo sto je ostalo propasti.

tako da tu nema nekih buducih rjesenja.. mozda da se krenulo pred pet godina moglo je sve proci puno postepenije. sada vise ne.

a druga stvar ne samo da je javni sektor preglomazan vec je neefikasan i prepun nestrucnih ljudi, tako da ne opterecuje samo svojom masivnoscu vec i steti djelovanjem.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ako se ne skine odmah

ako se ne skine odmah opterecenje sa realnog sektora ne da se nece razvijati vec ce i ovo malo sto je ostalo propasti.

A koliko ti misliš da bi trebalo opterećenja skinuti pa da privreda procvate? 10? 20%? 50%? Rasterećenje o kakvom ti govoriš moguće je postići samo drastičnim masovnim otpuštanjima i drugim tipovima rezanja (npr. smanjenje plaća odredjenih kategorija), jer drugih načina nema - dugovi i pripadajuće kamate su već pogolemi, a javne investicije (koje su još u tijeku) su kakav takav generator aktivnosti, i kada se ugase nestati će i aktivnosti oko njih.

I što bi se to pozitivno desilo, kada bi to bilo moguće od danas do sutra čarobnim štapićem? Ekonomski efekti na proračun bili bi mali, jer bi se veći dio otpuštenih pojavio kao nezaposleni. Domaća potražnja bi naglo opala, a time i prihod of PDV-a. I tko garantira da bi u takvim uvjetima domaća poduzeća odjednom postal inventivna i počela ulagati u nova radna mjesta? Prije će biti da bi kllima akutne krize uzrokovala bijeg kapitala i uštedjevina u inozemstvo. itd.

Dakle, sve ovo je ilustracija da je "skidanje opeterećenja s realnog sektora odmah" opcija koja je ograničenog dometa (što ne znači da treba na tome sistematski intenzivno raditi, već "od jučer"), i sama za sebe ne bi donijela ništa dobroga.

Moje je duboko uvjerenje da za jedan svježi start najvažnija temeljita fiskalna reforma u smjeru stvaranja povoljnije klime za ulaganja i destimuliranje rentiranja i odredjenih vidova potrošnje. A smanjenje javnog sektora - da, ali postepeno, odlučno i razumnim koracima.

The Observer

Tko je glasao

da dodam samo, slazem se s

da dodam samo, slazem se s tvojim komentarom, pogotovo o fiskalnoj reformi i poduzetnickom okruzenju..

no ako se ne skine ovaj pritisak paralelno nema sanse da se ista pokrene, naprosto je stanje uzasno

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

naprosto je opterecenje takvo

naprosto je opterecenje takvo da se na da vise izdrzati. sa koliko god sam ljudi razgovarala iz realnog sektora ne zele dalje jer nema smisla..

mislim da treba u roku 2 godine smanjiti opterecenje javnim i drzavnim sektorom za 70%.

to znaci da bi vecini zaposlenika smanjila odmah placu za 30% i odmah otpustila 30%.. ostalo bi se trebalo postepeno tokom dvije godine odvijati. dodatan problem je da treba otpustiti ukupno 70% i zaposliti natrag 20% kadra koji zna posao te time jos povecati ucinkovitost ili bolje receno dovesti ju na pravu mjeru.

zatim bi odmah promijenila nacin obracuna placa i postavila ga na jednakoj osnovi kao u realnom sektoru bez prikrivenih prihoda. to znaci da svi prihodi koji se ne vide u placi moraju uci u iskazivanje place. regres, bonusi i darovi,..
prijevoz bi ukinula kao kategoriju jer ona nije obavezna i za taj iznos bi uvecala place. kao i iznos za topli obrok. tek tada bi se vidjela stvarna izdvajanja za place.

poreskim olaksicama i poreznim zakonom bi regulirala ostalo. no tek na taj nacin bi mogli shvatiti koliko nam novaca treba za financiranje "uprave"

realni sektor.. pa mislim da ima nacina pokrenuti zamrle firme, bar djelomicno. mislim da bi se moglo mnogo postici oprostom kamata (bar drzavnim, ako ne i od ostalih potrazivanja) te bi to dalo mnogima volju da otplate dugove glavnice i da se ponovo aktiviraju. odobrila bih neogranicene porezne olaksice u iznosu ali propisala priznate vrste. probala pokrenuti obnovu i odrzavanje objekata. mala ulaganja u energetski sektor mislim da bi bila popularna. svakako bih ukinula sve poticaje. i subvencije.

to je ono usitno da ljudi dobe volju.. tj. da ne izgube svu volju. mislim da bi islo.

svakako bih probala doci do sredstava progresivnim porezima na ukupnu imovinu i ukupan prihod, sto je kod nas nepoznata kategorija. svi porezi su rascjepkani i zasebni i jednako placaju oni koji imaju malo kao i oni koji imaju jako jako puno.. citav sistem bih koncipirala tako da teret padne na one koji imaju stvarno puno.

.. ima toga dosta sitnoga sto bi pomoglo uz vidljivo ciscenje korupcije, kriminala, ispitivanja porijekla imovine itd..

ovaj narod vise treba neku volju i polet nego bilo sto drugo. tj. to treba prvo. nekakva je apatija jer je drzavni aparat jedno a gradani sasvim nesto zaboravljeno

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

smanjenje plaća 30%...

Isti tren bi prvo banke tim ljudima smanjile dozvoljeni minus - pa ga - zbog upada u crveno - blokirala. Nakon toga bi im otplata svih kredita bila očajno otežana, a potrošnja srezana na nulu. To bi vjerojatno bacilo u roku par mjeseci njihove obitelji na koljena, a potrošnju (kupovanje proizvoda) totalno uništilo.

Ljudi su oportuni. Naravno da će se svaki službenik u npr. područnom uredu složiti s tim da mu plaća naraste, a mnogi od njih će se i zadužiti do maksimuma koji im dozvoli banka. Ljudi smo.

Takvi nagli rezovi - a bez ideje čemu bi trebali služiti - bili bi u ovakvoj situaciji totalno kontraproduktivni. Pitaj nekog iz tog "realnog sektora" što misli o ideji da mu trećina kupaca (toliko ljudi radi u javnim i državnim službama) u trenu ostane bez trećine plaće i o toliko broju naglih otkaza.

Tko je glasao

otpusteni ljudi dobijaju

otpusteni ljudi dobijaju otpremninu i kao takvi nisu socijalni slucaj ni trenutni problem

oni sa manjom placom naprosto imaju manje, sto je i normalno ako nemas sto dati, dakako da mogu birati da li zele raditi za manje ili otici

u sisku se predvida 6000 ljudi bez posla iz realnog sektora .. cnc i rafinerija

za mene ovaj javni sektor uopce nije problem. probala bih spasiti onaj koji stvara novce a ne ovaj koji trosi

socijalna gledanja su dobra i pozeljna u svakom drustvu. no nije socijalno gledanje ono koje uzrokuje jos veci kolaps i na kraju stecaj

mislim da je aposlutno nehumano i asocijalno financirati visak javnog sektora i zbog toga izgubiti sanse za citavu drzavu.

za ono sto nemas novca nemas dakle ne mozes ni trositi. mi novaca za ovakav javni sektor nemamo. a ako ne prekinemo odmah takvo ponasanje sutra cemo imati jos manje.

prekosutra ce nam medunarodnom ovrhom oduzeti vodu, more, struju vec sto god stignu da se naplate dugovanja jer smo "socijalno orijentirani" .. ja ne vidim humanost u tome ni socijalnu orijentiranost

uvijek cu radije otpustiti tri radnika da bi preostalih 5 imalo posao i dalje.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

javni sektor

Teško je raspravljati s nekim tko stavlja riječi u usta. Zar sam ja zagovarao višak u javnom sektoru?

Samo kažem da je taj tvoj potez totalno promašen i gospodarski štetan, pitaj realan sektor. Ili one iz korporacija (naravno, bez dionica).

Sama ideja o gledanju cijelog javnog sektora kao "nekoga tko troši" mi je toliko nazadna i retro da mi je teško uopće se prisiliti da tipkam više. Učitelj troši? Odgajateljica troši? Liječnik troši? Porezni referent troši?

To što je ova država nakaradno shvatila javnu i državnu upravu kao način nagrađivanja poslušnika, uhljebljivanja i kupovanja glasova ne znači da je sustav loš, već smo ga mi upropastili. Ni prvi ni zadnji.

Zašto te uzbuđuje 6000 ljudi iz željezare. pa po tvojim riječima - dobit će otpremninu pa nisu socijalni slučaj ni problem. Ajme, kako ružan način razmišljanja o ljudima imaš :I

Tko je glasao

Koja je točno

Koja je točno uzročno-posljedična veza otpuštenog metalca i nekog javnog radnika? Na koji bi način otpušteni javni radnik pomogao ovome otpuštenom metalcu?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

krivo postavljen problem.

krivo postavljen problem.

realni sektor mora zaraditi da bi javni sektor mogao funkcionirati jer ga on financira. ako nemas realni sektor nema tko financirati javni.

dakle kad su oboje otpusteni i metalac i javni, jedan drugome ne mogu pomoci, no otpustanje javnog smanjuje opterecenje preostalog radnog sektora i omogucuje mu da prezivi.

zato se isplati spasiti realni sektor ako ima sanse postati profitabilan nakon sanacije. ako ne postoji sansa profitabilnosti i sanacije onda se ne treba ni on spasavati vec treba pokusati ostvariti okruzenje, priliku, privuci investiciju koja ce zaposliti radnike u nekoj drugoj isplativoj djelatnosti.

javni sektor se ne moze spasavati vec otpustati. on je naprosto posljedica realnog a ne uzrok.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

a da odgovoriš konkretno

Nakon otpuštanja radnika u javnom sektoru:

- Koliko se smanji porezno opterećenje radnika u realnom sektoru?
- Koliko se smanji porezno opterećenje tvrtke u kojoj radi taj radnik?
- Koliko mu naraste neto plaća?

Pritom ćeš naravno imati u vidu da

- Otpušteni radnik u javnom sektoru ima pravo na otkazni rok.
- Otpušteni radnik u js ima pravo na otpremninu (ako je iznenadni otkaz ta sredstva nisu isplanirana)
- Ima pravo na višemjesečnu pa i višegodišnju naknadu na Zavodu za zapošljavanje.
- Zbog ukinuća redovnih prihoda - ima smanjenje kreditne sposobnosti, pa i pad kupovne moći, te kako se to odražava na kupovanje proizvoda onog radnika iz realnog sektora.

Tko je glasao

dobro ti znaci smatras da

dobro ti znaci smatras da treba financirati nepotrebnu radnu snagu u javnom sektoru recimo po radniku sa prosjecnim troskom rada i radnog mjesta od 25.000kn, da bi on potrosio na speceraj recimo 6.000kn i platio rezije, te da mu nesto jos ostane za neke potrebe ..

apsolutno ti je nebitno sto je to izmisljeno radno mjesto i sto nemas tih 25.000kn. pa posuditi ces da moze covjek potrositi na svoje potrebe?

naravno da otpustanje javnih radnika nece utjecati na realni sektor direktno. no smanjiti ce potrebu za zaduzenjem, jer tih para nemas. no na koncu moze dovesti do toga da mozes smanjiti porezno opterecenje realnog sektora.

dakle socijalno razmisljnje kaze otpusti ga sa svim pravima na otpremninu, osiguraj sve sto treba za funkcioniranje socijalne drzave itd.. i smanji time deficit budzeta.

spasi kreditni reiting drzave napr. vrati kredite. razliku novca upotrijebi za investicije. napravi bilo sto od toga bolje si napravio nego da ga ostavis na tom radnom mjestu. koje ce kao efekt imati gubitak jos dva radna mjesta u realnom sektoru.. i tako geometrijskom progresijom do konacnog bankrota

jel tebi uopce jasno u kojem je financijskom stanju hrvatska?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

i to je tebi realan odgovor?

A bokte, pa jel možeš ti u razgovoru lučiti temu i stav?

Ja niti sam rekao da treba financirati nepotrebnu radnu snagu, niti sam ja zaposlio tog čovjeka u javnoj upravi - niti išta tvrdim. Sori - previše sam bio u miocu i feru - navikao sam analitički pristupiti problemu, bez da onom drugom išta imputiram. Pričamo o realnom problemu - kako SADA pomoći realnom sektoru.

Ja i dalje tvrdim da u SADAŠNJEM trenutku masovni otkazi i smanjivanja plaća ne bi donijeli ništa dobroga, dapače - a to govorim baš zato jer prilično poznajem financijsko stanje realnog sektora.

Dakle - NE pričam sada o tome kako bih uredio državu, kako bih napravio raj na zemlji, ne razmatram desetogodišnju projekciju - nego pričam što se može učiniti OVAJ TREN. A ti, naravno, nisi odgovorila na konkretno pitanje - ali zato smatraš da znaš što ja smatram. Bezveze.

Tko je glasao

sadasnji trenutak (u par

sadasnji trenutak (u par mjeseci nakon izbora) ce ti vrlo zorno pokazati da ce se dogoditi tkzv. "bolni rezovi" jer ovakva uprava nije odrziva vec odavno. ne od sada vec od davno prije. samo sto je jaca posudivala i posudivala i posudivala pa kupovala birace i socijalni mir.

sada vise nemamo novaca za tu kupovinu.

ima jedna pps prezentacija o stanju gospodarstva koja se meni cini bas dobra
Standardni prezentacijski format (SPF) sadrži 66 stranica o hrvatskom gospodarstvu i Hrvatskoj narodnoj banci. Stranice koje se odnose na ciljeve i ustroj središnje banke, realni sektor, monetarnu politiku, platnu bilancu, tečaj i bankovni sustav u formatu PDF i XLS, a cijeli SPF prikazan je u prezentaciji Power Point.

naci ces je na strani http://www.hnb.hr/ a onda na standardni prezentacijski format od 25.10.

ako ti se ne da to gledati pogledaj samo ove kratke clanke
http://www.index.hr/vijesti/clanak/rohatinski-zestoko-kritizirao-vladu-r...

http://www.hnb.hr/govori-intervjui/govori/hgovor-rohatinski-21-10-2011.pdf

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

baš

I ti rezovi će nešto pomoći realnom sektoru? Kako? U okruženju gdje svaka država u EU ima ukupni državni dug preko par stotina posto svog BDP-a?

Bilo bi mi drago da je to istina, ali nekako sve više sumnjam, prepovezani smo sa svijetom - tj. doveli smo se u tu situaciju. Preduboka je kriza ovaj puta da bi par otkaza išta riješilo - pogotovo nama koji gotovo više ništa ne proizvodimo. Svi ti otkazi neće otvoriti niti jedno proizvodno mjesto.

Bio bi mi simpatičniji iskreni pristup političara "pokušati ćemo se još više zadužiti, dokle god da ide - i onda ćemo čekati sa ostalima kolaps financijskog tržišta. A dotle ćemo pokušati s tom lovom napraviti nešto pametnije."

Tko je glasao

jednostavno moraš zarezati u

jednostavno moraš zarezati u javni sektor. u protivnom cijela država će kolabirati, sve će stati za dvije tri godine. da je to ugodno, nije. da će to još napraviti problema, hoće međutim naš model je toliko fundametalno kriv i matematički neodrživ (matematički naš model je identičan financijskoj piramidi, ne postoji ponuda proizvoda i usluga te se sustav održava financiranjem izvana do trenutka kada će to prestati slično scenariju Grčke).

Mi zapravo nemamo izbora osim okrenuti se proizvodnji, oko realnog gospodarstva stvarati budućnost. problem je što kod nas voda nije došla do grla i vizualno nema potrebe za promjenom sustava te postoji širok konsenzus da će ovo ići i dalje. politička elita također izbjegava suočiti se sa problemom. u svakom slučaju ovakva sustav će se sam urušiti, pitanje je vremena.

Tko je glasao

stvarno nisam siguran

Mislim da kasnimo cca dvije godine s promjenama. Tada bi bile djelotvorne i polučile bi neki učinak - te realni sektor ne bi bio ovoliko devastiran koliko je danas. Mislim da je danas doslovce na izdisaju.

U većini branši je promet toliko pao da više ne pokriva hladni pogon, tj. tvrtke rade s direktnim gubitkom. Tako da trenutno - sva porezna rasterećenja, ma točno da se država odrekne svih poreza u gospodarstvu - ne bi donijelo skoro nikakav rezultat. OK, gubitak bi bio nešto manji, to je sve. Kao u priči kada pojedinac ostane bez posla, pa mu banka smanji kamatu na trenutni minus sa 8 na 5 posto. Lijep potez ali beskoristan, jer ne uspijeva vraćati ni lipu glavnice.

Realnom sektoru treba jak porast prometa (pretpostavljam, još jednim valom državnog zaduživanja - iskreno, svejedno je jesi li kao država dužan 53 ili 55 ili 58% BDPa). Tek kada se realni sektor malo stabilizira (državnom potrošnjom, jer druga tržišta baš i nemamo) - i kada počne razmišljati u smjeru rasta, izvoza, inovacija - onda se može početi rezati i racionalizirati javni sektor. Čini mi se da je to jedini ispravan način.

Tko je glasao

to smo radili sve ove godine.

to smo radili sve ove godine. posudili bi novac, novac bi otišao u potrošnju i trajalo bi dok se novac ne potroši. taj model upravo MORAMO napustiti. to je financijska piramida koja nije realna. ne kažem da nebi bilo štete ali mi imamo opciju da to kontrolirano napravimo (i umanjimo štetu vodeći računa o svemu što si rekao koliko je to moguće) ili da nam se to dogodi samo od sebe (kada bi bila katastrofa). ukoliko bi stavio brojke na papir vidjeti ćeš da mi zapravo nemamo izbora nego je samo pitanje da li ćemo koliko toliko kontrolirati situaciju ili će se to dogoditi stihijski (kada bi posljedice bile puno gore po svaku tvrtku (pa i tvoju) ili pojedinca).

Tko je glasao

pričamo o redosljedu izgleda :)

Moj prijedlog je:

1) Zadnji val zaduživanja (u smislu porasta duga) + pobjeda ne-HDZ-a na izborima + određivanje tri hitna dobra i potrebna državna projekta gdje će se uliti taj posuđeni novac - dakle prema gospodarstvu.

2) Dok se gospodarstvo zabavlja svojim poslom, odmah pristupiti planu racionalizacije državne uprave (i ako treba - zadužiti se za iznose otpremnina i slično) i taj dio također srediti u sljedeće 2-3 godine.

Mislim da će obrnuti postupak jako štetiti gospodarstvu. Kažem ti - ako čovjek ima kredit od recimo 5000 kn, a ostane bez posla - sasvim je svejedno hoće li pušiti ili neće, taj potez mu nije onaj "dobitan". Dobitan je da nađe posao - a ako to ne može bez pušenja, neka puši i neka se zaduži da lijepo izgleda na razgovoru za posao.

Tko je glasao

1) Zadnji val zaduživanja (u

1) Zadnji val zaduživanja (u smislu porasta duga) + pobjeda ne-HDZ-a na izborima + određivanje tri hitna dobra i potrebna državna projekta gdje će se uliti taj posuđeni novac - dakle prema gospodarstvu.

gubitak HDZa po meni nije bitan osim moralno zato što niti jedna druga opcija (osim dijelom HSLSa) ne govori o gospodarstvu što je najvažninja tema od svih tema (ukoliko se slažeš, vidi samo što se Liniću dogodilo kada je rekao što misli). državni projekti su slični zaduživanju, imaš koristi dok traju, onaj trenutak kada završe gotovo (bilo bi iznimaka kada bi se bolje odabrali). također od većih državnih projekata opet bi u konačnici imali koristi IGH i slična ekipa, upravo ono što nije dobro.

2) Dok se gospodarstvo zabavlja svojim poslom, odmah pristupiti planu racionalizacije državne uprave (i ako treba - zadužiti se za iznose otpremnina i slično) i taj dio također srediti u sljedeće 2-3 godine.

više puta smo razgovarali o tome, nije samo kriza uzrok našoj "krizi". Zakoni koji su doneseni u zadnjih par godina upravo su očajni, uglavnom represivni i to krivo prepisani u neznanju i namjerno. Primjerice minimalna prekršajna kazna za građevinske proizvode je 500 000 kn. tko će npr proizvoditi bilo što u tom segmentu? Nema poduzetnika koji nije osjetio cipelu inspektorata ili neke druge slične institucije. umjesto da se ljude puste da rade, puni se proračun raznim kaznama. evo u jutarnjem neki dan čitam da je broj prekršajnih kazna za promet narastao valjda duplo u odnosu na prošlu godinu (što ti govori u kom smjeru vlada razmišlja). o ovome npr niti jedna stranka ne govori ništa a samo to je posao od nekoliko godina da se stvar uredi. gospodarstvo se ne može zabavljati samo sobom dok se i ovaj segment ne uredi. da ne govorim o porezima i sličnim stvarima nego samo o nekim zakonskim temeljima unutar kojih se gospodarstvo može razvijati.

Po meni opcije i nemaš, tvoja opcija je vjerojatnija jer nema društvenog konsenzusa niti volje da se stvari rješavaju a što će se dogoditi vijeti ćemo.

Tko je glasao

pa zadnjih dana sve vise

pa zadnjih dana sve vise politicara govori o rezanju svega i svacega

to je dobro, znaci da svi znaju kako je nuzno, no do koje su to mjere spremni vidjeti cemo tek nakon izbora

zbog stanja svijsti u glavama nasih gradana tj. nesvjesti o neodrzivosti ovakvog stanja ni ne smiju govoriti ono sto treba napraviti jer ce izgubiti izbore

zato cemo ipak morati pricekati izbore i tek nakon toga cemo vidjeti da li novi imaju snage izvuci nas iz krize

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

da, zbog stanja svjesti većine građana

niti jedna ne spominje da će se najprije oporaviti realni sektir debelim zaokretom u poreznoj politici

Tko je glasao

ne, imas pravo. reforma

ne, imas pravo. reforma poreznog sustava je nuzna i to ab ovo.

to je po meni najveca mana svih predizbornih programa. niti jedna stranka nema koncept porezne politike i citavog sustava zakona vezanih za tu problematiku kao i pratece.

no nekako mi se cini da ljudi u hrvatskoj ne shvacaju moc porezne politike i da je to jedan od razloga zasto se politicari tim ne bave. kad to postane vazno gradanima i kad shvate vaznost kreiranja drustva ekonomije i socijalne politike poreznom politikom onda ce se i politicari time baviti.

dodatni problem je sto bi porezni sustav koji bi se bazirao na porezu kompletne, ukupne imovine i ukupnih prihoda na nivou familije te razrezivao porez logaritamskom progresijom direktno smanjio prihode politicara i tu je prljavost i razlog vrlo vjerojatnog zanemarivanja te problematike.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

zato se pojavljuju u

zato se pojavljuju u politickim programima partikularni porezi kao ideja. takvim nacinom oporezivanja ne bi se bitno smanjio prihod politicara a dobili bi podrsku gradanstva

bar na pocetku. cisti populizam, cini mi se..

i daleko od dobre odluke. veliki kapital time bi ostao potpuno nedirnut a dio koji bi trebali oni snositi bi se prebacio na srednji sloj, siroku masu.

kad masa to skuzi biti ce prekasno, a politicari ce biti na vlasti, dakle opet imamo prisutan populizam u politici bez obzira koliko je on ukupno stetan za gradane i drzavu.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

to je dobro, znaci da svi

to je dobro, znaci da svi znaju kako je nuzno, no do koje su to mjere spremni vidjeti cemo tek nakon izbora
zbog stanja svijsti u glavama nasih gradana tj. nesvjesti o neodrzivosti ovakvog stanja ni ne smiju govoriti ono sto treba napraviti jer ce izgubiti izbore

pazi, i ovo je moralno i rezultatski upitno (naprosto jer nema legitimitet) jer držiš birače za budale i onda napraviš nešto "za njihovo dobro" a i onda neznaš što će napraviti jer kako ti kažeš:

zato cemo ipak morati pricekati izbore i tek nakon toga cemo vidjeti da li novi imaju snage izvuci nas iz krize

Tko je glasao

naravno da nije u redu ne

naravno da nije u redu ne reci sto mislis s jedne strane. no ako smatras da ti to daje jedinu mogucnost napraviti dobro za citavo drustvo i da jedino ne-govorenjem mozes doci u priliku raditi dobro, koliko je to amoralno?

ja mislim da u tom slucaju nije. i da je to bas nesto sto ispravan voda mora napraviti. mora se izboriti za priliku da bi radio dobro.

ako oni koji dodu na vlast ne krenu raditi dobro, vec nastave sadasnju neodrzivu politiku zato da bi zadrzali polozaj jos neko vrijeme i pribavili osobnu korist, tada bi naravno i njih smatrala amoralnim ali i jos amoralnijima da su obecali dobru politiku koju nisu provodili.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

rasterećnje realnog sektora?

Ovaj tren - da se ukinu sva "opterećenja" - i porez na dobit i sva opterećenja na plaće, ama baš sve (osim pdv-a - jer on po definiciji nije opterećenje) - učinak na realan sektor bi bio minimalan, mrvičak bi popravio cash-flow - i to tek nakon nekoliko mjeseci. U to vrijeme bi država bankrotirala u jednom mjesecu.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci