Tagovi

Traktorijada 2009. Zagreb 10.6. - ?

Nakon raznih zbivanja u auto-moto sportu, evo nam i Traktorijade.Metropola je u oktanskoj groznici, a ceste se od uzarenih traktorskih guma hlade prolivenim mlijekom.HSS se javlja iz Trebarjeva Desnog jer tamo obiljezavaju godisnjicu rodjenja Stjepana Radica.
Oni misle da imaju neke veze sa Radicem, ali ne i sa seljacima.Seljaci pak misle da sa HSS-ovim ministrom nemaju o cemu razgovarati.Sanader im se ne zeli obratiti jer sto on ima sa njima?!
Stvar je jasna: seljaci u drugim drzavama primaju dotacije za mlijeko, a otkupljene viskove te drzave salju u izvoz.Mi ne dajemo nikakve dotacije, a dok dodjemo do istih, pola seljaka ce izgubiti ne racunicu nego i imanja a ne samo traktore...
Poljoprivredna strategija po kojoj cemo uskoro imati vise golf rupa nego komada stoke je sasvim avangardna taktika HSS-a.Problem nije od jucer i poticaji kasne jos od prosle godine...
Ovim nakon deindustrijalizacije i devastacije ribarstva, krece zadnji krug - likvidacija poljoprivrede i stocarstva.
Ovo nije ni slucajno i nije od jucer.Problem navodnjavanja, zastite od tuce i ogromnih zapustenih povrsina koje se ne isplati ni obradjivati uz ovaj tecaj kune...A 30-35% napuhani tecaj ocekuje isto toliko produktivniju poljoprivredu.
Cilj je jasan: pretvorba poljoprivrednika u skladistara ili trgovca koji ce raditi u skladistu nekog veletrgovca gdje ce rasporedjivati uvezenu tudju dotiranu hranu.
Umjesto da se ispregovara dovoljno kvota za izvoz trazenih kultura od barem 500 mil€, mi sad naprosto imamo sve veci i veci uvoz.
To je samo jedan od kamencica u mozaiku krize koja ce kod nas biti duza i ostrija nego 90% ljudi moze zamisliti.
5342 po redu, kozmeticke promjene ambalaze a sa istim skartom, vise nece nista postici.
55,3 mld $ vanjskog duga i poznatih ( lose skrivenih) 1,8 mld$ unutrasnjih je nemoguce anulirati samo malim promjenama u gospodarstvu.
Ciscenje barem 100.000 birokrata i nuzna javnost svih nabava na sasvim drugaciji nacin je naprosto neminovnost.
Zakljucak?
Cini se poljoprivrednici nisu zadovoljni.Nisu izgleda ni studenti, nisu izgleda ni radnici, nisu to ni izvoznici, umirovljanici......No opet je to najdraza ekipa za vecinu glasaca.Treba li ih zaliti?
Ni slucajno!

Komentari

demokracija, slobodni i

demokracija, slobodni i visestranacki izbori, prave vrijednosti, moderno socijalno osjetljivo drustvo, rodoljublje...
to smo si mi sve na po tko zna kojim izborima prokockali...
e pa tu nam sada nitko nije kriv, naguzimo se da nas ona pedercina smranader guzi jos 4 godine...
nije zvaka za seljaka!

Kitz

Tko je glasao

Čitajući sve Vaše

Čitajući sve Vaše komantare na ovu temu, čini mi se da smo se svi fokusirali na pogrešne stvari, dok je srž problema sasma negdje drugdje. Nije da ne pružam podršku svim prosvjednicima, jer smo u sličnoj sitaciji
svi u ovoj zemlji i samo je pitanje dana kad će se ustati i ostatak potlačene raje (mislim da toga Vlada nije svjesna), da je samo pitanje dana kada nitko neće moći vračati kredite pa će mnogo toga dohvatiti nemilosrdni
bankarski žrvanj.
Sada mi je je sasma jasno kako sam bio u pravu kad sam tvrdio da će sve strane banke koje se nalaze u
Hrvatskoj negativne posljedite ekonomske krize u svojim zemljama maticam nastojati nadoknaditi ponovnim
zavlačenjem ruke u đepove naših građana. To dokazuje i zdanja najava Zabe o povečanju kamata ne sve
kredite. Samo se sada digla buka oko toga, dok su druge banke to potiho i podmuklo učinile već mnogo ranije.
No, udaljio sam se malo od teme. Seljaci prosvjeduje opravdano, ali svi moramo biti svjesni činjenice da ustroj
našeg sela kakav je danas nije ekonomski djelotvoran i profitabilan. Gospodarstva su premala da bi svojim
prihodima mogla podnosti velika kreditna opterećenja nabave poljoprivrednih strojeva, koji su kasnije nedovoljno iskorišteni. Seoska gospodarstva moraju okrupniti, sva zemlja mora biti dovedena u stanje
odbacivanja plodova, moramo konačno pristupiti izgradnji sustava navodnjavanja, dakle trebamo selo prema modernim načelima poljoprivrede. Samo tako se možemo nadati ekonomski jačem seljaku i u konačnici jeftinijem proizvodu jegovog rada.
A to nam je svima cilj.

Tko je glasao

Ima jedna neljepa strana

Ima jedna neljepa strana cijele priče s ovim prosvjedom:

Negdje iza ponoći, točnije oko 1:30 se pojavila grupa od stotinjak ili dvestotinjak studenata (prema drugim izvorima) koji su došli dati podršku traktoristima i jedan student je čak uhapšen. O tome je na pollitici direktno izvještavao @edi3 (za one koji su u to vrijeme bili budni).

I što je sad tu loše? Ništa ali ima dalje:
Traktori napustili Zagreb, ratari se osjećaju prevarenima
Dakle, po svemu sudeći izgleda da su mljekari isposlovali za sebe ponešto a ostale . . tko j**e.

I sad možemo razaznati što je tu loše, nema solidarnosti!

Ako se vratimo ponešto unazad na studentske prosvjede (nadam se da nismo zaboravili tu priču), glavni problem studenata je bio što je njihov prosvjed bio masovno ignoriran. Tužno i apsolutno poražavajuće i sad ako u prosvjednu klimu zbrojimo prethodne prosvjede sindikata školstva, s prosvjedom studenata i s prosvjedom traktorista mogla je nastati prava tarapana. Ali nije jer su svi, osim studenata koji su pokušali uskladiti prosvjed sa sindikatima prosvjete i sad došli dati podršku traktoristima, zapravo sitne egoistične duše. Sitne duše i za same sebe štetne i ograničene.

Uzmimo samo ove traktoriste čija djeca će u pravilu biti lošiji učenici, ne jer su bedastiji, nego jer hendikepirani budući da su njihove mogućnosti školovanja u manjim mjestima znatno lošije nego u većim gradovima. Dakle, biti će upravo oni ti koji će plaćati svoje studije i, da imaju imalo pameti, solidarizirali bi se sa studentima jer se tu u dobroj mjeri radi i o njihovoj budućnosti. Nažalost se nisu oglasili ni jednim slovom jer im pogled očito ne seže dalje od plota njihovog grunta i više od sljemena štale. Ta nisu sposobni ni za međusobnu sloidarnost a kamoli za neki širi interes.

Ja se ovdje pitam da li su možda bar malo naučili od studenata? Bojim se da nisu ništa obzirom na parcijalne uspjehe pregovora koji pogoduju samo dijelu traktorista.

Vjerojatno sam ja prezahtjevan budući da niti sveučilišni radnici nisu bili bolji, a to bi trebali biti kao naši intelektualci i proizvođači intelektualaca.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Svatko gura svoj interes.

Svatko gura svoj interes. Konačno, interesi studenata i seljaka su suprotstavljeni, jer se bore oko iste kosti, oko državnog proračuna koji je ograničen. Više novaca za nekog znači manje za nekog drugog.

Sve je podnošljivo dok na ulice ne izađe vojska tražeći svoj dio kolača i poprati to argumentima koje je "teško odbiti".

Tko je glasao

u principu, podržavam svaku

u principu, podržavam svaku grupaciju koja si dade truda prosvjedovati.
a da bi se veći broj nezadovoljnih građana solidarizirao i pridružio se, trebalo bi pojedini prosvjed predstaviti kao zajednički interes (poboljšati komunikaciju)

osobno nisam opterećen kreditom, ali nekako mi se čini da bi se pokoji građanin rado pridružio poljoprivrednicima da su uključili i posjet onim bankama u Vukovarskoj (4-5kom). Banke dižu kamate, a građani plaćaju i kamate i skuplje mlijeko i porez (kojim se sufinanciraju traktori i daju poticaji).
Ima još zajedničkih tema.. npr. meni omiljeno pravosuđe

Također, kao temu prosvjeda moglo se uključiti distribucijsko-trgovačku struku i uvoznički lobi.. ali to onako usput da se osvijesti problem i pokuša naći rješenje

uglavnom, trebali bi prosvjede predstaviti kao nešto čime zajedno tražimo zajednički 'štap', a ne 'ribu' svatko za sebe

Tko je glasao

Brojni vozači koji su

Brojni vozači koji su tolerilali zastoj i povjetarac strasti koji je tamo donio studente u noći (bez odluke plenuma), govore da ima nade za minimalne pomake u smislu solidarnosti (fali možda neki Leh)

Tko je glasao

Mislila sam ne komentirati,

Mislila sam ne komentirati, ali mi vrag ne da mira. Više od 20 godina bila sam službenik, sindikalac, buntovnik s razlogom. Što se tiče poljoprivrede pratila sam zbivanja godinama. Uvijek me fasciniralo kako seljaci uvijek "kukaju" o malim zaradama, nemogućnošću da se od poljoprivrede pristojno živi. Onda naiđu tuče koje unište polja i isti ti seljaci pričaju o štetama u desecima i stotinama tisuća kuna.
Jesam za prosvjede, ali samo pod uvjetom da se zna koji je cilj prosvjeda i na koji način doći do cilja bez da ograničavamo slobodu kretanja većine. Mogli su traktorima npr. blokirati silni vozni park naše Vlade i samo njima ograničiti kretanje. Ova traktorijada "vjetar je u leđa" Vladi jer su se još jednom uvjerili da svi naši prosvjednici jako kratko uspijevaju biti "solidarni" jer solidarni nismo odavno.
Skoro zaboravih napomenuti kako od 2002. imam obrt, bavim se poljoprivredom i porezni sam obveznik i u sustavu PDV-a. Što se tiče šteta iz prvog dijela komentara navest ću vam osobni primjer. Prije dvije godine tuča mi je uništila nasade paradajza, paprike i ostalog povrća. Prijavila sam štetu koju sam smatrala realnom. Nakon par dana nazvali su me iz ureda za poljoprivredu i obavijestili me da sam jedini poljoprivrednik u gradu i široj okolici, a možda i Hrvatskoj kojem su oni povećali iznos štete. A štete se i prijavljuju i isplaćuju nekad iz državnog proračuna, nekad iz proračuna grada, općine ili županije ali uvijek na teret poreznih obveznika...I da mi ništa nisu isplatili ja u svojoj poljoprivredi uživam jer paradajz koji moja obitelj pojede kao jabuku bez pesticida, uree, pužomora i čega sve ne - ima za mene neprocjenjivu vrijednost.

Tko je glasao

Ova traktorijada "vjetar je

Ova traktorijada "vjetar je u leđa" Vladi jer su se još jednom uvjerili da svi naši prosvjednici jako kratko uspijevaju biti "solidarni" jer solidarni nismo odavno.
nije li to postalo simptomatično u posljednje vrijeme? sve neki prosvjedi koji ili duže traju (studentski) ali koji ne poluče ama baš nikakvim rezultatima, ili neki kratki gdje se brzo svi dogovore i usput naravno još više rascjepkaju strane koje prosvjeduju.
naravno da to djeluje poprilično obeshrabrujuće na neke eventualne buduće prosvjednike.

Tko je glasao

naravno da to djeluje

naravno da to djeluje poprilično obeshrabrujuće na neke eventualne buduće prosvjednike.

Ništa ne može obeshrabriti one koji znaju koji im je cilj i da do cilja mogu stići jedino dogovaranjem, uvažavanjem i suradnjom. Zahtijevati moramo ono što je realno, pravedno i pošteno. Ni manje ni više od toga.

Tko je glasao

Leddevet Ova ti je tema

Leddevet

Ova ti je tema toliko jaka da bi ju trebalo pretočiti u jedan dnevnik - to je bolest ovog naroda koju neki promišljeno i zločesto koriste.

Pišem nešto slično i uzeo sam već tvoj dio teksta da ne zavboravim neke ideje.

Tko je glasao

Svakako sam počašćen

Svakako sam počašćen komplimentom i uzimanjem djelova mog teksta (što je apsolutno dozvojeno - molim lepo).
Stvar je u tome što sam prilično dobro bio upoznat sa studentskim prosvjedom budući da su djeca mojih prijatelja i ponešto bliske rodbine sudjelovali u tome, dakle bio sam na izvoru informacije iz "prve ruke", a ponešto skromno sam i sponzorirao akciju.

Ono što je najbolje u cijeloj priči i što me je apsolutno oduševilo je širina misli koja stoji iza te akcije (ovo sadašnje vrijeme nije greška jer akcija i dalje traje). Pretpostavljam da takva širina pogleda na neki način polazi iz internetskog sustava čiji je osnovni polazni moment umreženost i interaktivnost. Jasna spoznaja da kad se nešto pomakne na jednom kraju da će se to osjetiti na drugom kraju. E, upravo takva premreženost nije nešto što je prirodno ovim traktoristima i, što je poraznije, sindikatima. Da li treba ikog uvjeravati koliko je impresivnija akcija kad istovremeno se nešto desi u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu . . .? Očito treba jer da nije to tako ne bi se akcije pojedinih nezadovoljnika toliko opirale ujedinjenu i sinkronizaciji.

Postoji još jedna stvar koja razlikuje studente od traktorista i sindikata a to je da su oni po definiciji ovisni. Ovisni su o roditeljima i eventualnim stipendijama budući da rijetki imaju neki svoj izvor novca. Vjerojatno je i takav osjećaj nešto što doprinosi da se ujedine s drugima. S druge strane ovi koji su stekli nekakavu financijsku neovisnost osjećaju svako moguće programsko ujedinjenje kao napad na svoju samostalnost.

Tužno i porazno.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Dirljivo kako svi Vi,

Dirljivo kako svi Vi, prosvijećeni porezni obveznici, imate razumijevanja za razne proteste kojima je zajedničko jedino jurišanje na državni proračun.
Valjda računate da će država ionako riknit, pa sad sa 40 ili 41 milijardu eura minusa, nije neka razlika.

Tko je glasao

Problem kojeg postavljaš je

Problem kojeg postavljaš je dobar, ali samo ukoliko se uzme da je rad Vlade i državne uprave korektan i ako je trošenje proračuna prihvatljivo i stimulativno - a to dakako nije istina jer ima previše jasnih naznaka i oznaka da s trošenjem proračuna puno toga ne štima.

U posljednih 6 godina nije se razvijala poduzetnička proizvodna dimenzija nego se zaposlenost nabijala u raznim državnim službama koji su golemi potrošači proračunskim sredstava. Jutros sam npr. razgovarao s jedniim carinikom koji mi tvrdi da je broj zaposlenih u Carinama narastao preko 20-30 % iznad onoga što smo imali prije promjena. Ista stvar je i s raznim drugima - sisavci proračuna rastu a oni koji bi ga trebali puniti opada.

Zato tvoj dobar prigovor, mada dobro postavljen da udara u krivu stranu. Nikada nije bilo pitanje da li je PDV potreban i koliko, nego kako se on troši. Kod nas se troši uglavnom na održavanje interesnih skupina na kojima vlast postoji i opstoji (od enormnih trošača proračuna do stimulacija prekograničnih birača).

Tko je glasao

Dirljivo kako svi Vi,

Dirljivo kako svi Vi, prosvijećeni porezni obveznici, imate razumijevanja za razne proteste kojima je zajedničko jedino jurišanje na državni proračun.
Nisi pažljivo čitao moje komentare. Govorio sam isključivo o solidarnosti koja bolno nedostaje u našem društvu. Što se opravdanosti nekih prosvjeda tiče tu se slažem da je možda upitna. Ono gdje sam uvjeren da nije upitno je studentski prosvjed i zahtjev za ukidanjem školarina i o tome sam podosta pisao.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Tužno i porazno. Ma,

Tužno i porazno.

Ma, nijeee.... Ja gledam na to ovako: studentska podrška poljoprivrednicima je, osim solidarnosti, izraz njihovog shvaćanja javnog dobra. Kao što se bore za jednak pristup obrazovanju, tako su ovom podrškom seljacima pokazali da su i zemlja i hrana javno dobro kojem bi pristup trebao biti zajamčen svima pod jednakim uvjetima i koje bismo trebali koristiti/dijeliti na korist i dobro svih.

To što se naši seljaci zadovoljno na traktorima vraćaju kući, nakon što su (privremeno) ishodili mrvice od Vlade, ne znači da sljedeći put kad osjete da im se njihov svijet raspada neće pokušati napraviti nešto drugo za sebe i svoju zajednicu. Na nama je da im, poput studenata/studentica, pošaljemo poruku da trebamo njihove proizvode i da nam nije potrebna država da bismo se autonomno dogovorili kako i pod kojim uvjetima nam ih mogu isporučivati.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Ma sve je to lijepo i dobro

Ma sve je to lijepo i dobro osim što sam ja skeptičan da će se nešto kod ovih tako lako pomaknuti. Za sad nisam vidio ništa u tom pogledu. Da li seljake zanima što se dešava sa željezarom u Splitu, da li one iz splitske željezare zanima što se dešava u sisačkoj željezari i da li svih njih zanima, ili uopće razumiju, što ovi neki studenti, koji studiraju miljune godina, hoće. Sve su to paralelni svemiri bez ikakvih dodirnih točaka.

No bolje da ne nastavim jer sam očito u nekakvoj negativnoj fazi, pričekajmo da @frederik napiše najavljeni dnevnik.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

jer sam očito u nekakvoj

jer sam očito u nekakvoj negativnoj fazi

Meni u takvim fazama obično pomogne optimistična, vesela i dobra muzika :-) Nadam se da će i tebi, uživaj!

http://www.youtube.com/watch?v=2Jro759_X74&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=c8RogK039go&feature=related

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Odličan izbor glazbe.

Odličan izbor glazbe. Pomalo podsjeća na pratnju MPT-a.

My Soul

Tko je glasao

A ima i video sa sjajnom

A ima i video sa sjajnom muzikom gdje Lepa i Marko zajedno revu:

Ups, krivi dnevnik :)) leddevet

leddevet

Tko je glasao

povodi Ako ti netko

povodi

Ako ti netko savjetuje da kupiš novi traktor, uz to dobiješ 40 % sredstava, opet ti preostaje preko 60 % koje moraš vratiti. A kako vratiti i bijednu kunu ako ti je osobno poslovanje u minusu zbog puno faktora na koje zapravo ne možeš utjecati. Jasno je kao dan da mi ne možemo konkurirati europskom mlijeku (i EU farmeri prosvjeduju baš zbog te cijene). Protuteža sporazumu na pristanak na eu korekciju je bilo prolongiranje kredita. Naravno, mrtvo slovo na papiru, predstava za javnost.

Kad spomenemo cijenu žita, kažu: sorry, ali tak vam je u okruženju. Gle sad, vani su cijene veće nego kod nas, ali slijedi izjava: dečki pa dogovorite se sa otkupljivačem. Ma ajde se ti dogovori sa crnim vragom.

Donedavno je kružila ministrova izjava da su neki poticaji isplaćeni unaprijed. Nikad nije rekao koji, a i kako bi...Sad se i službeno demantirao za kašnjenje i neisplatu cjelokupnih iznosa općim problemima u državi.

Imamo mi svojih slabosti i nedostataka te kao takvi te poticaje planiramo i uračunavamo kao bitnu stavku naše kalkulacije. Zbog toga nam nije svejedno kad ih ne dobijemo, kad se jedno priča-drugo radi.

Tražimo smjenu Pankretića jer je naprosto potrošena roba. Predugo je u politici i iz aviona se vidi da mu je važnija pogodna izjava za javnost nego konkretni koraci glede. Nisam rekao da laže, samo govori neistinu. Taj vokabular i ponašanje 90-tih ne želimo.

Koliko poznajete seljaka idiota koji su podigli skupe traktore i štale. Vjerujem da ih ima, ali ja ne poznam niti jednog. Svi su u datom momentu vidjeli svoju računicu i perspektivu i da li sad da skrušeno gledaju urušavanje sistema i svoje obitelji.

uzroci...

Tko je glasao

Činjenica je da je u cijeni

Činjenica je da je u cijeni mlijeka poljoprivrednik zastupljen s niti trideset posto. Sve ostalo ode kome? Moje osobno mišljenje je da bi se trebalo napraviti reda u trgovini da njihove cijene postanu transparentne. I odrediti najvišu dopuštenu maržu na onu cijenu koju plaćaju proizvođaču, za čije bi se odstupanje na više morali kazniti i to debelim kaznama kojekakvi profiteri. Ako se tu jadikuje kud ide novac poreznih obveznika, zar u dućanima živežnih namirnica i inima, također ne odlazi novac tih istih poreznih obveznika, kome i na što? Smatram da je ispod svakog nivoa tjerati poljoprivrednika da radi za što nižu cijenu, muze i hrani po 200-tinjak krava, samo zato da bi bilo jeftinije mlijeko. Da li jeftinije? Brus, svaki puta sve skuplje. Ali netko bere razliku, plaća trgovkinje minimalcem, a višak u vlastiti standard. Meni je pun kufer takvih, pa nek se malo nešto kaže i o netransparentnosti zarađivanja u ovom sustavu. A da se o njihovom doprinosu društvenom standardu tj porezu nešto suvislo kaže, trebao bi novi dnevnik.

Tko je glasao

ja samo znam da danas nema

ja samo znam da danas nema sira ispod 60 kuna osim na akciji, a prije par godina je bilo poskupljenje na 40 kn. ne znam kakva je sudbina cijena ako se poticaji i otkupne cijene još povećaju. jedino je pitanje da li će se to platiti direktno kroz proračun ili će na kraju potrošači kroz cijenu nadoknaditi razliku. i pitanje je opet kome će to otići u džep. u svakom slučaju, imam osjećaj da život svakog mjeseca postaje sve skuplji.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Pa neka bude sir i 100 kn,

Pa neka bude sir i 100 kn, ako je sada kvalitetniji. Ja ga naime već dugo plaćam 100 kn, ali sam vrlo zadovoljan kvalitetom, pa time i cijenom.
Inače, kužim ja što si ti htjela reć, no treba uvijek u obzir uzeti sve parametre...

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

govorim o jednom te istom

govorim o jednom te istom siru. (osim ako se tebi čini da je isti sir pod istom etiketom postao nešto kvalitetniji što osobno nisam primjetila).
ono što želim reći je da se bojim da će tvoj sir od 100 kn postati preko noći sir od 130 kuna.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Iako je imenovanje Ive

Iako je imenovanje Ive Lovrin izazvalo zgražanje javnosti i potaknulo na diskusiju koja nije dala odgovor na pitanje genetske preporučljivosti, ovih smo dana smatram definitivno dobili potvrdu da genetika nije nikakva preporuka, a još manje garancija sposobnosti potomstva koje postaju sutkinje, ili recimo ministri poljoprivrede kao što je to po drugi puta uspjelo Božidaru Pankretiću.

Pokoj mu duši i Blažen bio pokojni mu otac Josip Pankretić, poznatiji kao Joža, koji će kao saborski zastupnik HSS-a, u nepuna tri mandata, ostati nezaboravan široj javnosti jer je bio "narodni tribun", čija se riječ sve više uvažava u borbi za običnog "selaka i radnika".

Sin mu Božidar Pankretić je sušta suprotnost slavnome ocu koji je završio četiri razreda pučke škole, te se bavio uzgojem goveda i svinja, te bio poznat kao najjači proizvođač mesa u Hrvatskoj, ali prije svega kao častan i pošten čovjek, odgojen u duhu HSS-ove obitelji, te je davnih šezdesetih godina, za vrijeme Socijalističke Jugoslavije bio izabran kao narodni zastupnik u tadašnji Sabor.

Dodamo li tome da je Božidar uz pokojnog mu oca Jožu, imao i niz drugih slavnih genetskih preporuka kao što je bio djeda Andrija, kao predsjednika HSS-a za Vrbovec i ujaka Andrije Papa, koji je pobijedio kao HSS-ov zastupnik za križevački i zelinski kotar 1935. i 1938. godine.

Kao što iz priloženog vidimo kada je genetika očigledno ostala u kujcu, ministar nam je umjesto oličenje super genetike, ono što zna i umije, spadalo i dupelizac svog velikog šefa, čime se potpuno uklapa u Drivin kabinet voštanih figura i šupljoglavaca.

Sadašnji ministar poljopprivrede i ostalih nepodobština Božidar Pankretić je mišljenja sam, 100 postotni dokaz da genetske predispozicije mogu zakržljati, ili se razviti u suprotnome, negativnome smjeru. Neznam treba li sada otvoriti diskusiju na temu o degeneričnosti, koji se ako se ne varam, u narodnoj predaji spominju pod nazivom, izrodi.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Bez obzira što si

Bez obzira što si nostalgičan za prošlim vremenima , Božidar je izabran od naroda na tu funkciju i tu je priči kraj.
Tvoja priča o tati i sinu ovo/ono jedino rješenje vidi u usrkrsnuću starog Jože.
Jel kužiš ti koliko ti pogrešno briješ i da to nema veze sa temom poljoprivreda ... taj niski nivo nemaju ni selske babe

Tko je glasao

@TitoTudman, ako nakon ovog

@TitoTudman, ako nakon ovog tvog komentara i vica da je Božidar izabran od naroda na tu funkciju, nebi umrli od smijeha Božidarovim bi biračima zastala kost u grlu zbog toga što su dali svoj glas kukavnom sinu jednog časnog i poštenog čovjeka.

To ti nije nikakva nostalgija, već žalosna istina o političkom spadalu na mjestu Drivinog komedijanta poljoprivrede, a to što ti ne shvaćaš, ili ne želiš shvatiti smisao komentara nebi želio komentirati.

Da točno je TitoTudman i u pravu si, Božidar Pankretić ne samo da nema veze sa temom poljoprivreda, već Božidar nema veze ni sa tom populacijom koja je ako je suditi po tvome komentaru u Zagreb došla dati mu podršku što ih je kao resorni ministar neisplatom poticaja i stalnim kraćenjem pravičnih naknada za njihove proizvode doveo u bananu.

Da točno je TitoTudman i u pravu si, Božidar Pankretić ne samo da nema veze sa temom poljoprivreda, već je njegovo poznavanje stanja u poljoprivredi i stočarstvu ispod razine znanja selskih baba koje pamte kako je nekada bilo seljačko gospodarstvomoglo živjeti od svoga mukotrpnog rada, truda i muke i kako su nekada seljačka domaćinstva imala pune tavanime, ambare i smočnice.

O da TitoTuđman, ako tako gledamo, nostalgičan sam za prošlim vremenima i jedinog rješenje da usrkrsne neki stari-novi Joža, koji će voditi politiku sela i seljaka, a ne kazališnog intendanta i kolekcionara satova, no samo se pitam sto je to selski, bapsko i pogrešno u tome, jer jaja, sir, vrhnje, žito, ječam, kukuruz, voće, povrće, meso i mlijeko još uvijek proizvode vrijedne i žuljevite ruke prevarenih i iskorištenih ljudi koji su prošlu noć, u borbi za svoja prava, proveli pod vedrim nebom.

No, tada su ministri

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

koja žalopojka, no dobro si

koja žalopojka, no dobro si sve ispremješao tako da ti dajem odličan za pokvarenost
Ali stvarno njega je službeno kao i svakog člana vlade izabrao narod i oni su u tamo u ime naroda, sve ostalo su priče za zajebanciju.
Zamjena figura sada dolazi prirodnim putem i nije potrebno isticati nečije eventualne nesposobnosti a nije ni pristojno.

Tko je glasao

@TitoTudman, ma čekaj malo,

@TitoTudman, ma čekaj malo, nije mi namjera tjerati mak na konac ali ovo tvoje "njega je službeno kao i svakog člana vlade izabrao narod i oni su tamo u ime naroda" ni u pačijoj školi nemože piti vodu, jer:

Nakon službenog proglašenja rezultata s izbora zastupnika u Hrvatski sabor (parlamentarni izbori), Predsjednik Republike Hrvatske povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. U praksi, to znači da Predsjednik Republike povjerava mandat predsjedniku stranke koja je pobjednica na parlamentarnim izborima (ona koja je osvojila najveći broj zastupničkih mjesta u Saboru), odnosno čelniku koalicije.

Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju.

Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom.

Na temelju odluke Hrvatskog sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske uz supotpis predsjednika Hrvatskog sabora.

Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana.

Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Pred­sjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi.

Ako Vlada ne bude ni tada sastavljena, Predsjednik Republike će imenovati privremenu ne­stra­načku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

Kao što si i sam rekao, nije pristojno lagati, jer kao što vidiš narod je izabrao one kokošare koji sjede u kokošinjcu na Markovom trgu koji se još naziva i sabor i tu je šljus s voljom naroda, jer nakon toga onaj s Pnatovčaka kaže prvome pjetlu da kopa po bunjištu i nađe dovoljno kokica i pjetlića koji su spremni da ih on hebe u mozak i gazi.

Ondak kada i ako glavni pjevac nađe i okupi dovoljno kokica i pjetlića koji su spremni da ih on hebe u mozak i gazi, kaže onome s Pantovčaka da je najhebač u saboru i ondak mu onaj s Pantovčaka da ausveis da smije u sabor dovesti i predstaviti svoj kokošinjac, i tražiti da mu ondak sabor da dozvolu da svoj kokošinjac preseli u svoju prćiju koja se zove sjedište hrvatske vlade i nalazi se nasuprot prvotnog kokošinjca na drugoj strani Markovog trga.

To bi prosto rečeno bila procedura u kojoj narod ni luk jeo ni luk mirisao, a ako ne vjeruješ napiši mi kada su to recimo Karamarko i Šimonović dobili glasove i povjerenje naroda.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Kompletna procedura kasnije

Kompletna procedura kasnije je na temelju izbora odnosno volje naroda ,to si i ti potvrdio gore pa mi ne vidim zašto cepaš dlaku bezveze.
Ima se pravo bit nezadovoljan nekom osobom na poziciji no ići na njega preko oca ili bilo kojeg člana obitelji je ispod razine konstruktivne političke rasprave.
Zacijelo je cilj njega blatiti,no to ne rješava pitanje poljoprivrede ni najmanje...furaš isti princip samo mjenjaš slike i čekaš da se netko umori od tvoje bezidejne spike

Tko je glasao

@TitoTudman, kao prvo, ja

@TitoTudman, kao prvo, ja razumijem da tebi smetaju činjenice i dokazi, ali to je temeljno načelo konstruktivne rasprave.

Kao drugo ovdje se ne radi o "nezadovoljstvu s nekom osobom na poziciji", nema tu nikakvog blaćenja, već je naprosto riječ o nesposobnjakoviću na čelu ministarstva poljoprivrede ili jednom iz niza Drivinih pogrešnih imenovanja, gdje politički kupleraj, podobnost i nepotizam, a ne stučnost i kvaliteta rada i rezultati, određuju tko će biti u timu stručnjaka, a ne političkih ljigavaca i štovatelja uobraženog, bahatog i jedinu u kolekcionarstvu skupocijenih satova uspješnog pleitemachera iz Austrije.

Ovdje je riječ i diskusija se vodi o nezadovoljnim seljacima koji prosvjeduju protiv politike i postupaka resornog ministarstva i ministra, tj. osobe koja je u vrh HSS i na tu poziciju došla zahvaljujući svom prezimenu i poznatom ocu koji je bio omiljen u narodu, ispravnije rečeno Božidar se namazao očevim medom oko usta i po glavi.

Prema tome ista slika, isti tekst samo, kakvo pljuvanje, kakvo blato, kakve fatamorgane, samo fekti, činjenice, nezadovoljni seljaci i traktori pred ministrovim kabinetom.

Ma o čemu ti to i o kaskvim bezidejnim spikama, a osim toga umjesto dokaza za ove tvoje zvečke i picaboce o narodu ti furaš isti princip, pa si tako glat zaboravio odgovoriti na moju tvrdnju i pitanje:

"To bi prosto rečeno bila procedura u kojoj narod ni luk jeo ni luk mirisao, a ako ne vjeruješ napiši mi kada su to recimo Karamarko i Šimonović dobili glasove i povjerenje naroda."

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

očigledno da tebi smetaju

očigledno da tebi smetaju činjenice i dokazi a to je da je Božo,Karamarko,Šimonović na to mjesto došao kao posljedica parlamentarnih izbora.
Ljudi na parlamentarnim izborima biraju stranke koju čine pojedinci i uvijek su manje više poznati kandidati za ministre...npr.zna se da je poljoprivreda njegov resor,da je već bio ministar poljoprivrede,da stranka nije istaknula neku drugu osobu za tu poziciju,da ako glasaš za HSS i ako budu u mogučnosti učestvovati u vladi da će on obnašati tu funkciju,da će stranka za njega lobirati,da u predizbornoj kampanji on lobira i govori sa te pozicije...jednostavno on puca na tu poziciju za čega postoji masa javnih dokaza
Drugačiji razvoj događaja bio bi da je on drugačije odlučio ili da nije stranka došla u poziciju učestvovati u vladi a to je došla voljom svojih birača i birača koalicijskih partnera.
Ministar je politička dužnost a birači su poslodavci i on kao jedan od njih se našao iz više razloga tamo nego što je sin svoga oca i nije pristojno govoriti o nekome iz te perspektive,nema ni potrebe a ni statiskika nesupješnijhi sinova ne ide ti u korist.
Ako se već želi smjeniti ministra onda ga je najlakše oboriti ako se kritizira njegov rad znači službeni posao(po mogučnosti od ljudi profesionalaca za to područje) a ne prsistupom oderi sve što je vezano za njega pa i kakve čarape koristi....i onda se novinari pitaju kako neće ljudi da ih čitaju a pametnjakovići zašto 40 %ljudi ne izlazi na izbore.

Tko je glasao

@TitoTudman što reči na

@TitoTudman što reči na tvoje neutemeljene optužbe da meni očigledno smetaju činjenice i dokazi a to je da jena to mjesto došao kao posljedica parlamentarnih izbora.

Što reči osim se upitati znaš li ti što su to upravo činjenice i dokazi, tj. razlučiti da činjenica da su Bože, Karamarko, Šimonović i ostala Drivina spadala u vladi nisu dokazi da ih je izabrao narod.

Što reči osim se upitati znaš li ti na čega je svedana uloga naroda u Drivinoj banana prćiji mita, kriminala, korupcije, nepotizma u kojoj je izdaja narodnih interesa i biračke volje zaštićena glasovima bagre s Markovog trga i to iste one bagre za koju ti tvrdiš da pripadaju "činjenice i dokazi " tipa Drivinih poslušnika i jebivjetara Bože, Karamarke, Šimonovića, nezaobilazne Jace i ostatka satelita u orbiti mafije koja vodi i upravlja državom, tj. iste one bagre i prodanih duša koja je, tu si u pravu izabrana glasovima naroda.

Preciznije o izbornom sustavu i glasovima "naroda" ili biračkog tijela kojima je interesna zajednica i politička mafija dala pravo da u njemu sudjeluju, druga je priča o kojoj je na ovim stranicama iscrpno raspravljano, a većinski je zaključak ako se ne varam da je vlast dokazano zaboravila na činjenicu da državu čini narod, a ne vlast koju je taj narod, kako god i na koji način "izabrao".

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

moš zabrijat kako hočeš

moš zabrijat kako hočeš ali da se sa nekim sporiš na sudu uvezi ovog sudac bi gledao samo papire a papiri jednostavno govore da sastav vlade i neko kadroviranje idu nakon parlamentarnih izbora i da narod daje povjerenje koja će opcija obnašati vlast.
Meni se čini da je narod zaboravio činjenicu da narod čini državu a ne vlast jer vlast je ta koja je po naravi promjenjiva.
No sjetit će se sada kada bude trebao uključit mozak,isključit jezik i zasukat rukave.

Tko je glasao

Em bubneš da je , em

Em bubneš da je , em padneš s Marsa, ostaneš živ ali haluciniraš E moj titotuđman, iz priloženog se vidi da ti spadaš među one za koje se slobodno može reči da te čovjek krsti a ti prdiš li ga prdiš. Kod tolike tvrdoglavosti i gluposti koliko si ti nabaljezgao u tvojim komentarima jednostavno se ne treba na sve to obazirati. Ti sam sebi skačeš u usta i torokaš bez pameti i osnova.

Tko je glasao

Kakvo tržišno

Kakvo tržišno gospodarstvo, kad ni par dana prije sjetve ne znaš kolika je otkupna cjena pšenice? Seljaci znaju gdje im je nula, obrada zemlje plus sjeme plus gnojivo plus zaštita i ne znam dal da računam minus za poticaj jer ga još nisu dobili. Oni kažu da im je nula na 1, 25 kn. Država kaže da ima žita u mađarskoj za 80 lipa i fak ju seljoberi. Pa kad seljoberi propadnu ( jer selo sad radi po američkom sistemu, dižu kredite za sjetvu) i ne bude žita kod nas ni za 1, 25 kn onda će nam bilo tko moći reći , jbg, sad je žito za vas dvije kune...Koliko je ono plin bio ove zime?

I samo jedan copy- paste da znate koji su trendovi u svijetu:
Bogate vlade i korporacije počele su kupovati milijune hektara zemlje po siromašnim zemljama kako bi dugoročno osigurale svoju opskrbu hranom. Šef UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Jacques Diouf već je upozorio da bi ova kontroverzna praksa mogla stvoriti novu vrstu kolonijalizma, u kojem bi siromašne zemlje proizvodile hranu za bogate, dok bi njihovo stanovništvo ostajalo gladno jer ne bi imalo gdje uzgajati usjeve, piše britanski list Guardian.

Put za pakao je popločen dobrim namjerama...

Tko je glasao

gnjus

gnjus

koje se ne isplati ni obradjivati uz ovaj tecaj kune...A 30-35% napuhani tecaj ocekuje isto toliko produktivniju poljoprivredu.

kada bi se kojim čudom dogodilo da devalvira kuna za toliko koliko ti prizivaš tada bi mi svi građani i država ošli u p.l.m.
a i nije problem tečaj nego visoki ulazni troškovi proizvodnje gnojivo,zaštitna sredstva i drugo što prati poljoprivrednu proizvodnju a isto važi s ulaznim troškovima bilo koje proizvodnje i nameta koje je država zajedno s lokalnom upravom i samoupravom, vodama i drugim parafiskalnim nametima nametnula svima koji žele nešto raditi i proizvoditi a problem je i u PDV-u koji država traži da se plati unaprijed bez da je fakturirani račun isporučitelj naplatio

Tko je glasao

Mislim da pretjeruješ. Mi

Mislim da pretjeruješ.

Mi smo dovedeni (građani, proizvođaći, izvoznici) u ovakvu situaciju radi državne politike. Svaka devalvacija je ustvari prelijevanje u kojem bi trfebalo zadržati sredstva za zaštitu proizvođača i građana, a kažnbjavanje onih koji su do sada gomilali profite.

Ali ovakav sastav državne vlasti nije za to ni spreman ni sposoban, jer je njihov izraz

Ceterum censeo ....itd.

Tko je glasao

kuna će ili morati

kuna će ili morati devalvirati ili će plaće( i penzije) ići, ugrubo, za isti iznos dole. i jedna i druga varijanta spadaju u "ošli u p.l.m." i tu zapravo počinje prava rasprava - kojim putem je odlazak u p.l.m. manje bolan i dugoročno pametniji?
no to je tema za sebe i nema puno veze sa poljoprivredom. generalno, poljoprivreda je sektor niske dodane vrijednosti i mogućnosti nekakve velike ekspanzije tu zaboravite. čisto kao primjer, hrvatska poljoprivreda po glavi stanovnika ostvaruje oko 1000$ BDP-a po glavi stanovnika. jedna njemačka oko 400$. jake poljoprivredne nacije uglavnom ostvaruju oko 1000-1500$ po glavi stanovnika. jedino irska ima preko $3000 per capita a i to ako gledamo kroz nominalni BDP a ne po paritetu kupovne moći što bi poprilično spustilo brojku.
pravi prostor za rast su industrija i usluge. u industriji( opet nominalno) ostvarujemo $4800 po glavi, njemačka, 18 000 irska 28 000, a uslugama Hrvatska 9500, Nijemci skoro 3 puta više, a Irci 3 puta više.

Tko je glasao

pijanac

pijanac

ajde objasni i ovo kada si tako dobro upućen

što je sa nametima koje je država zajedno sa lokalnom samoupravom nametnula proizvođačima i industriji i plačanje PDV-a bez obzira što ga izdavatelj računa nije naplatio
nameta je oko 250

Tko je glasao

sve je to uteg industriji

sve je to uteg industriji ali parafiskalni nameti čine oko 3,5% BDP-a tako da ne mislim kako su ključni. iako je svakako bolje i bez njih i sa nižim porezima.

Tko je glasao

generalno, poljoprivreda je

generalno, poljoprivreda je sektor niske dodane vrijednosti i mogućnosti nekakve velike ekspanzije tu zaboravite. čisto kao primjer, hrvatska poljoprivreda po glavi stanovnika ostvaruje oko 1000$ BDP-a po glavi stanovnika. jedna njemačka oko 400$. jake poljoprivredne nacije uglavnom ostvaruju oko 1000-1500$ po glavi stanovnika. jedino irska ima preko $3000 per capita a i to ako gledamo kroz nominalni BDP a ne po paritetu kupovne moći što bi poprilično spustilo brojku.

Ovo generalno stoji, iako nisam siguran u točnost nekih brojaka - ispada da je Hrvatska na donjoj granici "jakih poljoprivrednih nacija. Mislim da je brojka za Hrvatsku ipak nešto manja, uza sav uvoz hrane koji imamo.

Istina je da je poljoprivreda nisko-akumulativna, zauzima ogromna područja i zagadjuje prirodu. Usprkos tome, razvijene zemlje se rukama i nogama (subvencijama) bore da održe visoki nivo poljoprivredne proizvodnje. To se radi iz strateških razloga, izmedju ostalog zbog optimalnog korištenja resursa kojer svaka zemlja ima.

Bilo bi svakako pogrešno u Hrvatskoj gurati i subvencionirati neprofitabilnu poljoprivrednu proizvodnju za izvoz, ali u najmanju ruku, s obzirom na prirodne uvjete koje ima, Hrvatska bi trebala proizvoditi osnovne stvari u dovoljnim količinama za vlastite potrebe: pšenica, kukuruz, meso, mlijeko voće i povrće. S obzirom na relativnu jeftinoću radne snage i povoljnost prirodnih uvjeta, to bi trebao biti realističan i minimalan strateški cilj.

The Observer

Tko je glasao

Ovo generalno stoji, iako

Ovo generalno stoji, iako nisam siguran u točnost nekih brojaka - ispada da je Hrvatska na donjoj granici "jakih poljoprivrednih nacija. Mislim da je brojka za Hrvatsku ipak nešto manja, uza sav uvoz hrane koji imamo.
hrvatska poljoprivreda prema podacima kojima ja raspolažem sudjeluje sa 7% u BDP-u. no iako postoji dovoljno prostora za razvoj hrvatske poljoprivrede on ne bi trebao dizati dodanu vrijednost već smanjivati određene troškove. umjesto 3 seljaka koji će musti krave, imat ćeš jednog seljaka i stroj za mužnju( brojke su uzete proizvoljno) itd..dakle reforme bi išle u smjeru smanjenja broja poljoprivrednika, okrupnjavanja posjeda, više mehanizacije, sa rezultatom - nižih cijena za potrošače i viših profita za preostale sada velike poljoprivrednike. no to ne znači i veći BDP.

što se strateške važnosti poljoprivrede tiče, što je tu toliko strateški važno? ja se slažem da neke kulture imaju stratešku važnost kako država ne bi ovisila o strancu hoće li biti gladi ili ne. realno takav rizik je mali no zlu ne trebalo, neka bude. no postoji cijeli niz poljoprivrednik proizvoda koje država subvencionira a zbilja ne spadaju u kategoriju strateški važnih. jel jabuka strateški važan proizvod? maslina? vinova loza? šećer?

osim toga, ja iskreno ne vidim neke velike komparativne prednosti Hrvatske po pitanju poljoprivrede niti nam je radna snaga bog zna kako jeftina.

Tko je glasao

hrvatska poljoprivreda prema

hrvatska poljoprivreda prema podacima kojima ja raspolažem sudjeluje sa 7% u BDP-u.

Da, to je tu negdje (ispada nešto ispod 1000 US$ po glavi), ali uz današnji nivo BDP-a je očito premalo. 7% bi bilo OK uz recimo dvostruki BDP.

no iako postoji dovoljno prostora za razvoj hrvatske poljoprivrede on ne bi trebao dizati dodanu vrijednost već smanjivati određene troškove. umjesto 3 seljaka koji će musti krave, imat ćeš jednog seljaka i stroj za mužnju( brojke su uzete proizvoljno) itd..dakle reforme bi išle u smjeru smanjenja broja poljoprivrednika, okrupnjavanja posjeda, više mehanizacije, sa rezultatom - nižih cijena za potrošače i viših profita za preostale sada velike poljoprivrednike. no to ne znači i veći BDP.

Zašto bi se Hrvatska trebala odreći porasta dodatne vrijednosti iz poljoprivrede? Ja mislim da mjesta za povećanje vrijednosti (obima, asortimana i kvalitete) proizvodnje ima, i to bez nekih spektakularnih napora u smislu stvaranja druge Nizozemske ili Irske, odnosno pretvaranja zemlje u štalu ili staklenik. Jasno je da to povećanje neće obogatiti Hrvatsku, ali bi stvorilo neke preduvjete za značajniji razvoj preradjivačke industrije, a pozitivno bi se i odrazilo na turizam.

Ali, pri tome treba biti jako oprezan i restriktivan u ograničavanj negativnog utjecaja na okoliš.

Slažem se da reforme trebaju težiti ka okrupnjavanju i to puno ambicioznije nego do sada. Poljoprivreda nikako nije rješenje za problem nezaposlenosti. Uz sadašnji nivo proizvodnje, u zemlji kao što je Hrvatska nema mjesta za više od desetak tisuća poljoprivrednika i možda još 10-20 tisuća koji se s poljoprivredom dopunski bave. Možda je i ovo previše.

što se strateške važnosti poljoprivrede tiče, što je tu toliko strateški važno? ja se slažem da neke kulture imaju stratešku važnost kako država ne bi ovisila o strancu hoće li biti gladi ili ne. realno takav rizik je mali no zlu ne trebalo, neka bude. no postoji cijeli niz poljoprivrednik proizvoda koje država subvencionira a zbilja ne spadaju u kategoriju strateški važnih. jel jabuka strateški važan proizvod? maslina? vinova loza? šećer?

Pa strateška važnost poljoprivrede leži u činjenici da se kroz nju ocrtava sposobnost jedne zajednice (naroda, države) koja zaposjeda odredjeni dio Zemaljske kugle, da prehrani vlastito stanovništvo proizvodnjom na toj površini. U današnje vrijeme slobodne trgovine i obilja hrane na svjetskom tržištu to možda zvuči neuvjerljivo, ali uz perspektivu nekontroliranog porasta stanovništva, degradacije i uništenja poljoprivrednog zemljišta, širenje pustinjskih područja, itd., sposobnost pokrivanja vlastitih potreba i proizvodnje viška će u skoroj postajati sve važnijom. Obradive površine u Hrvatskoj su jedan od rijetkih prirodnih resursa koje Hrvatska ima, i treba ga razumno iskoristiti. Ne treba zanemariti i smanjenje trgovinskog deficita povećanjem primarne proizvodnje u zemlji.

Zbog otvorenosti tržišta, sistem subvencija mora biti uskladjen sa okruženjem (EU), tj. uključiti sve kulture koje se subvencioniraju tamo, pa tako i jabuke, šećer itd.

osim toga, ja iskreno ne vidim neke velike komparativne prednosti Hrvatske po pitanju poljoprivrede niti nam je radna snaga bog zna kako jeftina.

U kontinentalnom dijelu Hrvatska ima idealne uvjete za intezivnu poljoprivrednu proizvodnju: umjerenu klimu, plodno tlo i značajne rijeke s dovoljno vode. To su velike prednosti u odnosu na mnoge zemlje koje se suočavaju s nedostatkom vode, gustom naseljenošću ili klimatskim ekstremima.

Radna snaga je znatno jeftinija nego u nekim članicama EU, iz kojih se uvozi dosta poljoprivrednih proizvoda. To znači da bi trebalo biti moguće organizirati proizvodnju koja bi mogla uspješno konkurirati uvozu. Problem je samo što većina ljudi koji se žele baviti poljoprivredom nemaju (osim osnovnih preduvjeta u smislu velikih imanja) adekvatna znanja koja su danas potrebna da bi se i proizvodno i ekonomski uspjelo.

The Observer

Tko je glasao

ne radi se o odricanju

ne radi se o odricanju dodane vrijednosti već o procesu koji je karakterističan za poljoprivredu. cijene će ići dolje što će anulirati utjecaj porasta obujma, grubo gledajući. odnosno rastom BDP udio poljoprivrede u BDP-u će se smanjivati.
Ne mislim da je razvoj nacionalne poljoprivrede nužna osnova za razvoj nacionalne prerađivačke industrije. Uzmi primjer Nestlea, bave li se oni uzgojem kave, kakaovca i šećerne repe? sve to kupuju i prerađuju. i na tome se stvara dodana vrijednost koja je što se nestlea tiče na razini hrvatskog BDP-a. dakle u industriji leži lova. ako još postoji poljoprivredna osnova u državi to je dodatni plus. zapravo plusić, tek mali plusić koji nije nešto posebno bitan sa ekonomskog aspekta.
ja zbilja ne mislim da bi mi trebali biti samodostatni. to je ekonomski štetno. to nije realno ni za puno veće zemlje a kamoli za malu hrvatsku. tek toliko da ne dođe do gladi što znači tek par poljoprivrednih proizvoda. za što nije potrebno subvencionirati sve od maline do proizvodnje nojevih jaja.
što se deficita tiče on bi se trebao smanjivati prvenstveno na drugoj strani, kroz porast izvoza, a ne supstitucijom uvoza. nerealno je očekivati da možemo biti cjenovno konkuretni na svakom planu, što zbog klime, tla a što zbog ekonomije obujma. zato uostalom postoji specijalizacija proizvodnje. zato postoji i trgovina.

hrvatska klima i tlo u odnosu na afričke pustinjske pripizdine zbilja jest povoljna za bavljenje poljoprivredom, no što ako je usporedimo sa zemljama u okruženju, sa Vojvodinom, sa Mađarskom ili sa Ukrajinom? Tamo ima daleko više kvalitetne zemlje nego kod nas. a i cijena radne snage je niža nego kod nas.

Tko je glasao

ne radi se o odricanju

ne radi se o odricanju dodane vrijednosti već o procesu koji je karakterističan za poljoprivredu. cijene će ići dolje što će anulirati utjecaj porasta obujma, grubo gledajući. odnosno rastom BDP udio poljoprivrede u BDP-u će se smanjivati.

S obzirom na obim poljoprivrednih površina kojima Hrvatska raspolaže po stanovniku (oko 0.5 ha po glavi obradivih, oko 0.7 ha po glavi uključivo pašnjake), i sadašnji (nizak) nivo vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, prerano je da bi udio poljoprivrede u BDPu trebao opadati. Npr. u Danskoj je udio poljoprivrede u BDPu isto oko 6-7% (2/3 proizvodnje se izvozi što Dansku čini velikim netto izvoznikom hrane), i to sa sličnim raspoloživim površinama po glavi stanovnika, ali je njihov BDP barem 4 puta veći. Ja ne smatram da bi Hrvatska trebala ići tako daleko u tome smjeru (a vjerojatno ne bi ni bila u stanju), jer to znači masu problema sa zagadjenjem, ali mislim da bi bilo primjereno (i moguće) održati se na 7% i pri dvostruko većem BDPu od današnjeg, tj. udvostručenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje (ove brojke su proizvoljne i dajem ih radi ilustracije za ono što smatram razumnim s obzirom na okolnosti).

Ne mislim da je razvoj nacionalne poljoprivrede nužna osnova za razvoj nacionalne prerađivačke industrije. Uzmi primjer Nestlea, bave li se oni uzgojem kave, kakaovca i šećerne repe? sve to kupuju i prerađuju. i na tome se stvara dodana vrijednost koja je što se nestlea tiče na razini hrvatskog BDP-a. dakle u industriji leži lova. ako još postoji poljoprivredna osnova u državi to je dodatni plus. zapravo plusić, tek mali plusić koji nije nešto posebno bitan sa ekonomskog aspekta.

Slažem se da je industrija ključ bogatstva svakog društva. Ali, taj "plusić" koji donosi jaka poljoprivredna osnova i nije tako beznačajan kao što se čini. Uredjen i efikasan primarni sektor stvara sasvim druge predispozicije za razvoj industrije nego u uvjetima kada se sve sirovine moraju uvoziti i osigurava harmoničniju strukturu gospodarstva.

ja zbilja ne mislim da bi mi trebali biti samodostatni. to je ekonomski štetno. to nije realno ni za puno veće zemlje a kamoli za malu hrvatsku. tek toliko da ne dođe do gladi što znači tek par poljoprivrednih proizvoda. za što nije potrebno subvencionirati sve od maline do proizvodnje nojevih jaja.

Samodostatnost u proizvodnji hrane prije svega ovisi o klimatskim i prostornim uvjetima za razvoj poljoprivrede. Ne može se Hrvatska usporedjivati s gusto naseljenim Njemačkom ili V.Britanijom, kojima jednostavno nema mjesta za proizvodnju koja bi prehranila cjelokupno stanovništvo. Ali, ta samodostatnost nije cilj sam po sebi, nego bi trebao biti rezultat racionalnog korištenja onoga što nam je na dohvat ruke: u Hrvatskoj ima mjesta za puno vrijedniju poljoprivrednu proizvodnju.

Subvencije jesu u principu štetne, s time se mnogi slažu (i ja), ali tko god se danas misli baviti poljoprivredom, ne može ih apstrahirati (ma koliko bile apsurdne u nekim slučajevima) zbog okruženja tržišta u kojem se nalazi.

što se deficita tiče on bi se trebao smanjivati prvenstveno na drugoj strani, kroz porast izvoza, a ne suptitucijom uvoza. nerealno je očekivati da možemo biti cjenovno konkuretni na svakom planu, što zbog klime, tla a što zbog ekonomije obujma. zato uostalom postoji specijalizacija proizvodnje. zato postoji i trgovina.

Hrvatska ne može biti cjenovno konkurentna na svakom planu, ali isto tako to se može reći i u pozitivnom smislu: tj. Hrvatska može biti cjenovno konkurentna u nekim segmentima poljoprivrede. I diskusija o većoj vrijednosti povećanja izvoza u odnosu na smanjenje uvoza bi imala smisla kada bi Hrvatska imala jaku i konkurentnu industriju koja bi bila u stanju povećati izvoz. Ali, nažalost, nema je niti približno u opsegu koji bi trebao biti da se ostvari nivo bogatstva koji svi priželjkuju. Umjereno povećanje poljoprivredne proizvodnje je jabuka na jednoj od najnižih grana koju Hrvatska treba ubrati i ne shvaćam zašto bi se toga trebalo odreći. Razvoj održivo profitabilne industrije po mom mišljenju je daleko kompliciraniji i zahtjevniji proces od podizanja poljoprivrede iz današnjeg jadnog stanja u nešto približno europskom nivou.

hrvatska klima i tlo u odnosu na afričke pustinjske pripizdine zbilja jest povoljna za bavljenje poljoprivredom, no što ako je usporedimo sa zemljama u okruženju, sa Vojvodinom, sa Mađarskom ili sa Ukrajinom? Tamo ima daleko više kvalitetne zemlje nego kod nas. a i cijena radne snage je niža nego kod nas.

Po ovoj logici nijedna Zapadnoeuropska zemlja se ne bi bavila poljoprivredom. Je li austrijska, talijanska ili španjolska zemlja kvalitetnija od vojvodjanske ili ukrajinske? Rade li oni za manje plaće? Naravno da ne, ali ipak te zemlje proizvode ogromne količine hrane i nisu se toga odrekle zbog niske akumulativnosti i ostalih argumenta koji govore protiv poljoprivrede.

Jer, osim čisto ekonomskog (i strateškog) aspekta, razvijena poljoprivreda ima pozitivni utjecaj i na druge elemente nekog društva - ravnomjerniji razvoj ruralnih područja, održavanje tradicija lokalne proizvodnje, itd.

The Observer

Tko je glasao

Npr. u Danskoj je udio

Npr. u Danskoj je udio poljoprivrede u BDPu isto oko 6-7% (2/3 proizvodnje se izvozi što Dansku čini velikim netto izvoznikom hrane), i to sa sličnim raspoloživim površinama po glavi stanovnika, ali je njihov BDP barem 4 puta veći.
odakle taj podatak? prema podacima kojima ja raspolažem u danskoj je udio poljoprivrede u BDP-u 1,4% (2008.) 2001. je bio 2,7% a 1961. 19%. 1,4% je manje od 900 dolara per capita.

Ali, taj "plusić" koji donosi jaka poljoprivredna osnova i nije tako beznačajan kao što se čini. Uredjen i efikasan primarni sektor stvara sasvim druge predispozicije za razvoj industrije nego u uvjetima kada se sve sirovine moraju uvoziti i osigurava harmoničniju strukturu gospodarstva.
konkretno?

Samodostatnost u proizvodnji hrane prije svega ovisi o klimatskim i prostornim uvjetima za razvoj poljoprivrede. Ne može se Hrvatska usporedjivati s gusto naseljenim Njemačkom ili V.Britanijom, kojima jednostavno nema mjesta za proizvodnju koja bi prehranila cjelokupno stanovništvo. Ali, ta samodostatnost nije cilj sam po sebi, nego bi trebao biti rezultat racionalnog korištenja onoga što nam je na dohvat ruke: u Hrvatskoj ima mjesta za puno vrijedniju poljoprivrednu proizvodnju.

ima mjesta, bez daljneg, al to opet ne znači samodostatnost. ne vidim kako je moguće da država od 4.5 milijuna stanovnika bude poljoprivredno samodostatna i da to bude ekonomski održivo i isplativo.

Po ovoj logici nijedna Zapadnoeuropska zemlja se ne bi bavila poljoprivredom. Je li austrijska, talijanska ili španjolska zemlja kvalitetnija od vojvodjanske ili ukrajinske? Rade li oni za manje plaće? Naravno da ne, ali ipak te zemlje proizvode ogromne količine hrane i nisu se toga odrekle zbog niske akumulativnosti i ostalih argumenta koji govore protiv poljoprivrede.
Jer, osim čisto ekonomskog (i strateškog) aspekta, razvijena poljoprivreda ima pozitivni utjecaj i na druge elemente nekog društva - ravnomjerniji razvoj ruralnih područja, održavanje tradicija lokalne proizvodnje, itd.

ja sam govorio o navodnim komparativnim prednostima Hrvatske koji po meni realno ne postoje na području poljoprivrede niti u obliku extra kvalitetne zemlje niti u obliku jeftine radne snage. ukoliko je radna snaga mjerilo tada bi zapadni potrošač trebao tražiti svoju hranu istočnije od Hrvatske.
što se ostalih aspekata tiče, to je vrlo skliski teren iako su apologete poljoprivrede napravili odličan PR, to im se treba priznati. Tradicija lokalne proizvodnje za poljoprivredu vrijedi no što ćemo sa malim gradskim obrtima( tipa šusteri i sl.) koji nestaju pod naletom novog doba, mali kvartovski dućani koji nestaju pred velikim trgovačkim lancima. svako vrijeme nosi svoje, mijenja i ukida neke tradicije. zašto je poljoprivreda tu izuzetak i zašto bi imala posebnu kulturnu važnost nije mi baš jasno. sjećam se mislim hobsbawmovog argumenta kako se nestankom obrađenih ravnica mijenja vizura krajolika. no vizura gradova se promijenila pojavom automobila. danas je teško zamisliti grad bez poslaganih automobila po trotoaru. stvari se mijenjaju. osim toga, razni oštrići bi pretpostavljam bili sretni kad bi se obrađeno zemljište pretvorilo u autentičnu prirodu. ili bi bar trebali biti sretni.

Tko je glasao

odakle taj podatak? prema

odakle taj podatak? prema podacima kojima ja raspolažem u danskoj je udio poljoprivrede u BDP-u 1,4% (2008.) 2001. je bio 2,7% a 1961. 19%. 1,4% je manje od 900 dolara per capita.

Danska proizvodi hrane za preko 15 mil. ljudi (stanovništvo je 5.5 mil.) Do podatka o 6-7% sam došao indirektno: Prema službenim podacima, izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2007. je bio 60.8 mlrd. DKK, što je oko 2/3 proizvodnje. Iz toga sam izveo ukupnu vrijednost proizvodnje od 91.2 mlrd DKK, ili (danas) 3,111 US$ po stanovniku. U odnosu na BNP, to je oko 6 % (OK, bliže 6 nego 7, ali ni blizu 1.4%). Možda ti imaš podatak za ratarsku proizvodnju, dok je najveća vrijednost u danskoj poljoprivredi u proizvodnji mesa i mliječnih preradjevina.

ima mjesta, bez daljneg, al to opet ne znači samodostatnost. ne vidim kako je moguće da država od 4.5 milijuna stanovnika bude poljoprivredno samodostatna i da to bude ekonomski održivo i isplativo.

Samodostatna u smislu ravnoteže uvoza i izvoza hrane, a ne da proizvodi sve za svoje potrebe pod svaku cijenu. Uvijek ćemo uvoziti banane i ananase, ali nema razloga da zato ne izvozimo jabuke ili marelice.

ja sam govorio o navodnim komparativnim prednostima Hrvatske koji po meni realno ne postoje na području poljoprivrede niti u obliku extra kvalitetne zemlje niti u obliku jeftine radne snage. ukoliko je radna snaga mjerilo tada bi zapadni potrošač trebao tražiti svoju hranu istočnije od Hrvatske.

A ja sam govorio o objektivnim komparativnim prednostima u obliku kombinacije tla, vode, klime prostora i radne snage koje sežu do i preko samodostatnosti. To nemaju sve zemlje. Ili, drugim riječima, mislim da Hrvatska ničim od presudnih faktora nije ograničena da ekonomski uspješno proizvodi dovoljno hrane za najmanje svoje stanovništvo.

što se ostalih aspekata tiče, to je vrlo skliski teren iako su apologete poljoprivrede napravili odličan PR, to im se treba priznati. Tradicija lokalne proizvodnje za poljoprivredu vrijedi no što ćemo sa malim gradskim obrtima( tipa šusteri i sl.) koji nestaju pod naletom novog doba, mali kvartovski dućani koji nestaju pred velikim trgovačkim lancima. svako vrijeme nosi svoje, mijenja i ukida neke tradicije. zašto je poljoprivreda tu izuzetak i zašto bi imala posebnu kulturnu važnost nije mi baš jasno. sjećam se mislim hobsbawmovog argumenta kako se nestankom obrađenih ravnica mijenja vizura krajolika. no vizura gradova se promijenila pojavom automobila. danas je teško zamisliti grad bez poslaganih automobila po trotoaru. stvari se mijenjaju. osim toga, razni oštrići bi pretpostavljam bili sretni kad bi se obrađeno zemljište pretvorilo u autentičnu prirodu. ili bi bar trebali biti sretni.

PR ili ne, ja ne vidim puno smisla u zapuštanju rurarnih predjela Hrvatske zbog davanja niskog prioriteta razvoju poljoprivrede. Ili ćemo cijelu Hrvatsku pretvoriti u nacionalni park, lovišta ili golf igrališta. Što se ekologista tiče, njihova bi uloga trebala biti da lobiraju da se taj razvoj poljoprivrede odvije na održiv način, uz poticanje kvalitetne i ekološki prihvatljive proizvodnje, nešto kao u Austriji gdje je već 20% površina pod ekološkom proizvodnjom.

I da se razumijemo - ja nikako ne zastupam nekontrolirani razvoj poljoprivrede, pred kojom sve druge djelatnosti moraju ustupiti (kao što je npr slučaj s turizmom u priobalju, koji je potisnuo sve drugo) i kojim bi se ugrozilo tlo, vode i prirodna staništa životinja. Srećom, zbog trenutne nerazvijenosti, barem teoretski, postoji šansa da se taj razvoj dogodi na inteligentan način.

The Observer

Tko je glasao

Prema službenim podacima,

Prema službenim podacima, izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2007. je bio 60.8 mlrd. DKK, što je oko 2/3 proizvodnje. Iz toga sam izveo ukupnu vrijednost proizvodnje od 91.2 mlrd DKK, ili (danas) 3,111 US$ po stanovniku. U odnosu na BNP, to je oko 6 % (OK, bliže 6 nego 7, ali ni blizu 1.4%). Možda ti imaš podatak za ratarsku proizvodnju, dok je najveća vrijednost u danskoj poljoprivredi u proizvodnji mesa i mliječnih preradjevina.
ti govoriš o prihodu, ja govorim o dodanoj vrijednost. to su dvije različite kategorije i ne mogu se uspoređivati. i radi se o poljoprivredi(agriculture) dakle i ratarstvo i stočarstvo. i poljoprivreda u Danskoj čini 1,4% BDP a 1961. je to bilo 19% BDP. podatke možeš provjeriti na netu, ima više izvora

Samodostatna u smislu ravnoteže uvoza i izvoza hrane, a ne da proizvodi sve za svoje potrebe pod svaku cijenu. Uvijek ćemo uvoziti banane i ananase, ali nema razloga da zato ne izvozimo jabuke ili marelice.

rekoh nije samo stvar klime i tla nego i ekonomije opsega. nisam ekspert za poljoprivredu da bih to mogao za sigurnošću tvrditi no troškovi proizvodnje po hektaru na ogromnim plantažama i na malim plantažama ne mogu biti jednaki. dakle ekonomski je neisplativo da Hrvatska proizvodi sve što može proizvoditi s obzirom na klimu i kvalitetu tla. Logičnija mi se čini specijalizacija.

A ja sam govorio o objektivnim komparativnim prednostima u obliku kombinacije tla, vode, klime prostora i radne snage koje sežu do i preko samodostatnosti. To nemaju sve zemlje. Ili, drugim riječima, mislim da Hrvatska ničim od presudnih faktora nije ograničena da ekonomski uspješno proizvodi dovoljno hrane za najmanje svoje stanovništvo.

nije ograničena ali ja i dalje ne vidim neke komparativne prednosti. ono što čini razliku između uspješnih i neuspješnih poljoprivrednih država jest znanje i kapital.

PR ili ne, ja ne vidim puno smisla u zapuštanju rurarnih predjela Hrvatske zbog davanja niskog prioriteta razvoju poljoprivrede. Ili ćemo cijelu Hrvatsku pretvoriti u nacionalni park, lovišta ili golf igrališta. Što se ekologista tiče, njihova bi uloga trebala biti da lobiraju da se taj razvoj poljoprivrede odvije na održiv način, uz poticanje kvalitetne i ekološki prihvatljive proizvodnje, nešto kao u Austriji gdje je već 20% površina pod ekološkom proizvodnjom.
I da se razumijemo - ja nikako ne zastupam nekontrolirani razvoj poljoprivrede, pred kojom sve druge djelatnosti moraju ustupiti (kao što je npr slučaj s turizmom u priobalju, koji je potisnuo sve drugo) i kojim bi se ugrozilo tlo, vode i prirodna staništa životinja. Srećom, zbog trenutne nerazvijenosti, barem teoretski, postoji šansa da se taj razvoj dogodi na inteligentan način.

ali da bi ti razvijao te ruralne predjele koji se očigledno nisu u stanju sami razvijati moraš uzeti nekome drugome i njima dati. ja mogu razumjeti vojno-strateški aspekt zašto bi to bilo opravdano ili eventualno u ime nekakve kulturne i regionalne različitosti no i to ima granicu. kad troškovi toliko počinju nadmašivati koristi, jako mi je žao, ali onda to sve nema smisla.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci