Tagovi

Tekuća parlamentarna kriza je proizvod potrošenog političkog sustava

Ako se sadašnja parlamentarna kriza koja se ogleda upitnim kvorumom da bi Hrvatski sabor mogao normalno funkcionirati, odnosno donositi zakone, stavi u širi politički kontekst funkcioniranja države, onda se nameće logično pitanje je li postojeći politički sustav potrošen, pa treba tražiti nova suvremenija rješenja primjerena demokratskoj praksi i hrvatskoj državnopravnoj tradiciji.

U razmatranju ovog unutranjepolitičkog problema valja poći od činjenice da je Hrvatska dosad imala praktički dva Ustava. Prvi tzv. „Božićni Ustav“ usvojen je u okolnostima kad Hrvatska još nije bila priznata kao međunarodno pravni subjekt, a bila je suočena s velikosprskom agresijom i s međunarodnom zajednicom koja je, uz časne iznimke, pretežito težila očuvanju Jugoslavije. Takav Ustav je u to doba bio potreban, pa čak i s preambulom koja se pozivala na ZAVNOH, da bi se pariralo optužbama iz svijeta o slijednici NDH. Moderna hrvatska država je međutim stvorena u krvi Domovinskim obrambenim ratom kad su se Hrvati prvi put nakon 1.102 godine borili za vlastite nacionalne i državne interese. U tom Ustavu kojega su nazivali „polupredsjedničkim“ predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman imao je velike ovlasti. To je u takvim okolnostima bila i shvatljivo, čak štoviše potrebno, jer je sudbina hrvatske državnosti s nametnutim ratom bila upitna. U toj borbi za osamostaljenje u nekim elementima narodna volja išla je čak ispred predsjednika države. Dovoljno je podsjetiti da su vojarne i skladišta oružja okupatorske JNA osvajali lokalni krizni stožeri unatoč zabrane predsjednika Tuđmana za takve akcije. Kad je velikosrpska agresija konačno „Olujom“ doživjela vojni i politički poraz u mirnodopskom periodu u takvom „polupredsjedničkom sustavu“ predsjednik Tuđman nije iskoristio ovlasti da provede lustraciju i da se obračuna s kriminalnom privatizacijom i pretvorbom, a niti je poduzeo korake da se Ustav prilagodi promijenjenim .društvenim i političkim uvjetima.

Nakon njegove smrti to nije učinio ni tandem Mesić-Račan koji su se u promjeni Ustava sukobili oko ovlasti predsjednika Republike i premijera. Tadašnjim ustavnim promjenama koje je forsirao Ivica Račan Hrvatska je dobila praktički novi Ustav kao hibridni parlamentarni model u kojemu čelnik vladajuće stranke ili koalicije ima praktički ovlasti kancelara. Kako je to izgledalo moglo se vidjeti na primjeru samog Ivice Račana, potom Ive Sanadera, a zatim Jadranke Kosor, te konačno Zorana Milanovića. Tihomir Orešković ima samo ograničenu kancelarsku vlast, jer uz legalnost nema potreban legitimitet. Najočitije se to, međutim, pokazalo u slučaju Ive Sanadera koji je tek pod vanjskim pritiskom morao dati ostavku, budući da ga se zbog nametnutog autokratskog vladanja nije moglo smijeniti u redovnoj parlamentarnoj proceduri. Ekonomskom politikom tih stranačkih autokrata s kancelarskim ovlastima zemlja je dospjela u dužničko ropstvo, a mladi ljudi zbog nezaposlenosti moraju iseljavati. U tom Račanovom Ustavu predsjedniku države ostavljen je jedino nadzor nad vojskom, obavještajnim službama i suodlučivanje u vanjskoj politici. Treba podsjetiti da je na posljednjim predsjedničkim izborima Ivo Josipović izišao s prijedlogom novog Ustava koji bi njemu kao predsjedniku dao veće ovlasti, što se srećom nije dogodilo, jer je tijesno izgubio od nove predsjednice. Ona je pak s nekoliko poteza, od kojih je najsvježiji spor oko smjene dosadašnjeg čelnika obavještajne službe SOA, dovela u pitanje dvojbenost postojećeg Ustava.

Očito je dakle da je hrvatska politika suočena s izazovom temeljite promjene političkog ustrojstva, jer je postojeći sustav jednostavno potrošen. To se posljednjih godina iskazuje osnivanjem novih stranaka i političkih opcija, a kulminacija tog trenda je upravo pojava MOST-a nezavisnih lista i sadašnja kriza upravljanja državom na tankoj saborskoj većini. Nažalost ne postoji institucionalna snaga koja bi u postojećim okolnostima mogla pokrenuti postupak promjene Ustava, jer to pravo isključivo imaju jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike i Vlada.To je pravo osporeno biračima, iako bi ga oni trebali imati u skladu s člankom 1. Ustava koji kaže da „vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih građana“. Već po toj definiciji u novom Ustavu trebalo bi osnažiti instituciju referenduma koja je raznim Šeksovim manipulacijama obesnažena.

Novi Ustav trebao bi konačno vratiti državnopravnu snagu narodu, odnosno Saboru kao najvišem narodnom predstavništvu. Prije toga trebalo bi održati referendum o pitanju jesu li građani za predsjednički ili parlamentarni ustroj državne vlasti. Sadašnja struktura vlasti ne odgovara raspoloženju i zahtjevima biračkog tijela, je je Hrvatski sabor danas potpuno marginaliziran, budući da djeluje kao udruga postojećih partija koje se međusobno dogovoraju o državnoj politici štiteći svoje interese, a ne interese općeg dobra. Postoji niz drugih instituta koje bi trebalo preispitati i usvojiti u novom Ustavu, kao što su politički sustav koji bi trebao ograničiti broj stranaka, regionalno ustrojstvo države, vodeći računa o povijesnom naslijeđu, uvođenje drugog doma s obzirom na regionalnu raznovrsnost, kraći mandat predsjednika Republike koji ne mora trajati pet godina, njegove ovlasti i odgovornosti (protokolarne ili predsjedničke), veći značaj referenduma, izbor narodnih zastupnika većinskim a ne razmjernim modelom, izravno biranje najviših dužnosnika na svim razinama vlasti, broj zastupnika u Saboru, ukidanje privilegija zastupnika, itd. Naravno, to su samo neke od tema koje bi se postavile pred javnost prije nego što bi nacrt novog Ustava bio predstavljen. U svakom slučaju što se prije u političkoj eliti, ako je toga svjesna, shvati da je postojeći politički sustav potrošen, to će biti manje ovakvih kriza kakvih smo svjedoci u posljednje vrijeme.

Komentari

Umijeće ratovanja

Imamo recimo četnike iliti srpske radikale koji se jako pale na ćirilicu. Sve mora biti na ćirilici. Ćirilica je Srbija. Srbija do Tokija, vidi vastaše što su se prestrašile, eee evo stiže Srpska Ćirilica, saće vas koljemo.

Kako reagirati na takvu glupost?

a) ppetrin pprijedlog "Je, četnici, Vi ste u pravu - evo Vama ćirilica četnici, to je Vaše, mi uljudni Hrvati pišemo samo latinicom, popišamo Vam se na ćirilicu i na vlastite ćirilićne dokumente!"

b) moj prijedlog "O čede, popišam Vam se u opanak, ćirilica je Vaša kažete? Pfff evo iz inata ćemo gdje god to netko poželi staviti dvojezične natpise s ćirilicom, uvest ćemo ćirilicu kao izborni predmet, a u redovnom obrazovanju ćemo obraditi osnove ćirilice, tako da si tu svoju Srpsku Ćirilicu možete okačiti na čelo."

Tko je glasao

neznanje

leddevet,
to je pitanje neznanja a ne krivog tumačenja, jer je državnopravno, možda bolje rečeno državotvorna tradicija sastavni dio hrvatake političke povijesti. ali kako ste vi Jugosloven to vam samo po sebi smeta.

Tko je glasao

Gosn Krsnik Ako se ja

Gosn Krsnik
Ako se ja izjašnjavam kao Europljanin jel to isto ka i jugoslaven?

Tko je glasao

izjašnjavanje

Jura,
u kontekstu ovog dnevnika vi ste se već izjasnili kao glupan i to europski, jer Jugoslavije, koja je bankrotirala sredinom 80-tih godina, za kojom vi i slični toliko kukate jednostavno više nema.

Tko je glasao

Crko Maršal

Bogami ne znam da li je gluplji ovaj komentar ili ova dvojica koji su dali plus ovom komentaru!

U svakom slučaju moram priznati da me šokirala ova vijest da Jugoslavije nema više, pogotovo što isti novinari i dalje pišu iste partijske pamflete i isti komunisti im se vesele.

leddevet

Tko je glasao

Znanje

Vidi srećo, ako sam nešto pitao dosta logično je zato što ne znam i utoliko bi bilo pristojno da mi se odgovori bez vrijeđanja. Dakle, velecijenjeni novinarski bardu lepršavog pera, jel' se može dobiti odgovor bez suvišnog trabunjanja i nagađanja što meni smeta, a što ne?

leddevet

Tko je glasao

fingirano neznanje

leddevet,
da se razmijemo. Niste vi pitali to zato što ne znate, nego iz čiste zlobe, pa ste onda i dobili odgovor kakav zaslužujete. Nismo na ovom portalu od jučer da ne znam na što ciljate, možete nekog drugog naivnijeg zavitlavati. Imam previše utakmica u nogama da ne bih vidio vašu podvalu, ne prvi put.

Tko je glasao

Vidoviti Viktor

Ajmo opet:
Dakle kao prvo besmisleno je pogađati što ja mislim ili što ja znam jer nemaš nikakve vidovnjačke sposobnosti. Kao drugo spomenuo si termin kojeg nisam nikad čuo i utoliko mi je sumnjiv i ja ga pripisujem potrebi da se tekst dekorira šarenim mašnicama bez ikakvog značenja. Stvar je da Hrvatska nije niti Grčka, niti Antički Rim, niti Engleska, niti Francuska, niti Amerika da bi imala neku svoju državnopravnu tradiciju kakvu u pravilu imaju velike države.

Naravno to sve ne mora biti i dozvoljavam da sam ja taj koji je neznalica. Dakle?

leddevet

Tko je glasao

Sitna korekcija

Jugosloven = četnik.

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

Mkn

Odakle si ovo istovarija.
Nije ti na diku.
Aj razmisli.
Malo knjige u ruke.

Tko je glasao

Fata

Juh bre MKn, obrlati me s dvije riječi!

P.S. možda bi bilo dobro da se vratiš u prvobitni položaj i okeneš na zadak te nas tako poštediš svojih mudrosti.

leddevet

Tko je glasao

Pomoz' bog junačino :-)

Pomoz' bog junačino :-)

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

Kvalitetan dnevnik i solidno

Kvalitetan dnevnik i solidno dijagnosticirano sadašnje stanje.

Kao i bukvalno sve druge "tekovine" detuđmanizacije, Mesić-Račanov disfunkcionalni "polupredsjednički" ustav je izravan generator korupcije i paralize hrvatskog političkog sustava. Hipertrofirana, udvostručena izvršna vlast u kojoj nema jasnog razgraničenja ovlasti i odgovornosti, impotentni Sabor kao prigodni "demokratski" ukras, degradirana sudbena vlast... kome je više moguće prodavati priču da sve to nije učinjeno namjerno?

U sedamnaestoj godini nakon Tuđmanove smrti, Hrvatska je u daleko lošijem gospodarskom i političkom stanju nego za njegovog života. Vrijeme je da se ljudi pogledaju u zrcalo i suoče s posljedicama svojih odluka na izborima od 2000. godine do danas.

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

Pojednostavljuješ Slavek

Nije poanta u parlamentarnoj krizi već u destrukciji države i naroda unazad 25 godina.
Država je premrežena nekompetentnim kadrovima a što je posljedica stranačkog parazitskog sustava koji je neustavno oteo vlast narodu i godinama ga reketari bez posljedica.
Vlast stranaka obvezno reducirati na jedan dom kroz većinski izborni sustav dok bi drugi dom participirali direktni predstavnici naroda po teritorijalnom princiipu s imperativnim mandatom i elektronički propitivanim mandatom unutar izbornog ciklusa za sve izabrane...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci