Tagovi

Manjinski ustavni povratak na početak

S krajem srpnja Ustavni je sud ostao vjeran svojoj proljetnoj najavi, te je dao pravorijek na zahtjev za ocjenom ustavnosti Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te izmjena Zakona o izboru zastupnika. Kao što je čitateljima poznato, i ja sam jedan od podnositelja tog zahtjeva - na mom ste blogu mogli čitati o argumentima na osnovu kojih propitujem ustavnost tih zakona («Ustavna kriza na čekanju»), a potrudio sam se i prenijeti informacije sa javne rasprave koju je o tom pitanju proveo Ustavni sud («Ustavni sud - pogled iznutra na javnu raspravu»). Utoliko je jasno da kao involvirana strana imam subjektivan pogled na cijelu priču, kojeg donosim današnjim upisom.

Ukratko, ovaj me pravorijek ugodno iznenadio, i to ne toliko samom presudom (koja je na temelju neslužbenih najava bila i očekivana), koliko argumentacijom iznesenom u rješenju. Ustavni je sud ovoga puta napravio temeljit i kvalitetan posao, te se u svojoj analizi ustavne utemeljenosti zakona nije zadržao samo na osporenim člancima, i argumentima iz tužbi, već je proanalizirao širi ustavno-pravni kontekst svih članaka zakona, te je iznio još nekoliko novih, do sada u javnosti neartikuliranih, argumenata. Štoviše, ovim rješenjima Ustavni sud je postavio smjernice kojih će se morati pridržavati Sabor pri budućim uređivanjima (izbornog) prava manjina – naravno, ukoliko želi da doneseni zakoni budu u skaldu s Ustavom.

Ustavni sud - pogled iznutra na javnu raspravu

U ponedeljak je Ustavni sud održao savjetodavnu sjednicu na kojoj je tema bila propitivanje ustavnosti Zakona o izboru zastupnika (tj. točnije, Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona) te Ustavnog zakona o pravima manjina. Ta sjednica je najavljena još prije mjesec dana (kada sam na svom blogu uputio i kritiku što je uopće trebalo toliko vremena da taj zahtjev za ocjenom ustavnosti ugleda svjetlo dana), a jučer smo imali priliku čuti što razne strane u ovom ustavno-pravnom konfliktu misle o temi, te na koji način argumentiraju svoje pozicije. Moram priznati da sam ostao razočaran upravo razinom argumentacije (što, u retrospektivi, zapravo i nije čudno). Pogotovo zato što se radi o temi koja će u bitnome utjecati na naredni izborni ciklus, i to na više razina – ukidanjem promjena izbornog zakona izgubio bi se i velik dio opravdanja za namjeru promjene izbornih jedinica. To je zbog toga što se posljednjim izmjenama izbobornog zakona glasači svih manjina uklapaju u izborno tijelo (više nema 12. izborne jedinice), te se pored "fantomskih" birača, biračima manjina potencira nejednolik raspored birača po izbornim jedinicama.

Prije nego li pređem na vlastite dojmove i komentare, naveo bih medijske izvore u kojima više ili manje detaljno možete pročitati što se na Ustavnom sudu govorilo. Po mom mišljenju, najiscrpniji je tekst Andreje Žapčić na t-portalu, Novi list donosi standardno dobar tekst Nataše Božić, a izdvojio bih još i tekst sa HRT-a, prvenstveno radi video priloga iz emisije Hrvatska uživo, u kojoj možemo čuti desetminutni razgovor sa Miloradom Pupovcem (a koji sadrži elemente spina na koje ću se posebno osvrnuti).

Još par rije?i o izbornom sustavu

Prema svemu sude?i, zaživjela je javna rasprava o promjeni izbornog sustava. Po blogovima i na forumima (a sramežljivo i u ponekom dnevnom listu) ve? se neko vrijeme zagovara uvo?enje ve?inskog izbornog sustava. Osobno sam protiv takvog modela, i o tome sam ve? pisao. Danas bih se detaljnije osvrnuo na jedan drugi izborni model kojeg su u dvije varijante predstavile dvije (manje) politi?ke stranke: Laburisti i Primorsko-goranski savez. Laburisti su u svom prijedlogu predvidjeli 6 izbornih jedinica, a PGS njih 21, gdje bi svaka županija bila jedna izborna jedinica – no oba prijedloga imaju nešto zajedni?ko: razli?it broj zastupnika koji bi se birao po izbornim jedinicama. Ideja je u tome da se broj zastupnika po izbornoj jedinici odredi proporcionalno sa brojem glasa?a u toj izbornoj jedinici, a inspiracija potje?e od Izvješ?a Ustavnog suda o nejednakoj težini bira?kog glasa u izbornim jedinicama. Iako je ta tema ve? obilato raspravljana na dnevniku Mišljenja Ustavnog suda i DIP-a o izbornoj reformi odlu?io sam se za pisanje ovog teksta iz tri razloga: prvo, tu je još jedan novi prijedlog (PGS-ov), drugo, vjerujem da tekst ne?e predstavljati isklju?ivo reciklažu ve? izre?enog, i tre?e – blog ne pišem isklju?ivo na stranicama pollitika.com, pa vjerujem da ?e biti ?itatelja kojima bi ovo moglo biti zanimljivo štivo.

Ocjena ustavnosti izbornog zakona - epilog

Blog se preselio na novu adresu:

aleksandar-hatzivelkos.from.hr

Ovaj upis možete pak na?i na ovom linku

Vremenom ?u sve dnevnike preseliti na novu adresu, no blog na pollitika.com ne namjeravam brisati, u prvom redu radi komentara koji ipak predstavljaju tu?e uloženo vrijeme i mišljenje - ?ime, smatram, nemam pravo raspolagati.

Nadam se da se i dalje ?itamo.


Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci