Tagovi

Ustavnom sudu ili Europskom sudu za ljudska prava?

Kazneni zakon Republike Hrvatske:

?lanak 64.
Mjere upozorenja jesu: Sudska opomena i uvjetna osuda.

?lanak 67.
(1) Uvjetna osuda je kaznenopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od izre?ene kazne i roka u kojem se ta kazna ne izvršava pod uvjetima odre?enim zakonom.

?lanak 68.
(1) Uz primjenu uvjetne osude sud može odrediti ove obveze: da po?initelj kaznenog djela naknadi štetu koju je prouzro?io, da vrati korist koju je djelom pribavio ili da ispuni druge obveze koje u zakonski utemeljene u svezi s po?injenjem djela.
(2) Rok za ispunjenje obveze iz stavka 1. ovoga ?lanka odre?uje sud unutar odmjerenog vremena provjeravanja.

?lanak 69.
(5) Sud ?e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izre?ene kazne ako osu?ena osoba tijekom provjeravanja ne izvrši obveze koje su joj odre?ene, a mogla ih je izvršiti. U slu?aju da se utvrdi nemogu?nost izvršenja obveza, sud te obveze može zamijeniti drugima, ili osu?enu osobu osloboditi obveza.
(7) Bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.

Još o vukovarskom Sudu Za Slobodno Tumačenje Zakona (VSZSTZ)

O vukovarskom Općinskom i Županijskom sudu već dosta znate. Naravno, zahvaljujući činjenici da se radi o sudu u malom mjestu, provincijskom gradiću, u kojem lokalni novinari dobro znaju o čemu se smije a o čemu ne, vaše spoznaje vezane su isključivo uz postupke ovog sudišta koji nisu mogli ostati zataškanima. Kao npr. o presudama kojima se na temelju priznanja, uz jednog ili dva svjedoka prepisuju državne stambene zgrade vrijednim lokalnim poduzetnicima; ili o rješenjima kojima se uz jednog ili dva svjedoka priznaju školske spreme i diplome; ili o presudama kojima kršeći zakone žele dokazati da se protiv političko-pravosudne hobotnice ne vrijedi boriti...

Današnji detalj, koji bi na sitnici trebao pokazati kako stvari i dalje, skoro pa sigurno funkcioniraju i na "krupnicama", dajem vam u nastavku.

Ljepota dvostrukog izvršenja/izdržavanja kazne

Ideje skupljene kroz komentare u privatiziranoj temi na ovim stranicama, u nedostatku pomo?i ovlaštenog branitelja/odvjetnika, mogu mi potencijalno biti od neke pomo?i, a ne?e vjerujem biti na-odmet ni blogerima/?itateljima koji još nisu imali bliskih susreta iživljavaju?e vrste s politi?ko-pravosudnim sustavom zemlje.

U prošlom sam dnevniku postavio presudu Vrhovnog suda RH, do koje je došlo nakon samostalnog, temeljem medijske pozornosti prošle jeseni iniciranog angažmana Glavnog državnog odvjetnika, prou?avanja slu?aja i upu?ivanja Prijedloga za zaštitom zakonitosti Vrhovnom sudu. Tada je Vrhovni sud ukinuo presude vukovarskog Op?inskog i Županijskog suda iz dva kaznena predmeta, nalažu?i ponavljanje su?enja. Kao što je poznato, do gašenja vatre je došlo zbog spoznaje da je do odlaska u zatvor, možda i prvog takve vrste u Europi, ostalo samo dvadesetak dana i da je potrebna žurna reakcija najviših pravosudnih tijela.

Pravosu?e kao kooperant u obiteljskom biznisu

Možda je došlo vrijeme da skinemo ruži?aste nao?ale, protrljamo okice i pogledamo oko sebe. To što se vidi je tmurno, crno, ma tamno crno. Za krizu koja nas razara uglavnom optužujemo gospodarstvenike. Od radnika preko menadžera pa do odgovornih u vladi. Optužbe su uglavnom opravdane.
Me?utim, postoje indirektni krivci. Policija, pravosu?e, financijske inspekcije i državno odvjetništvo. Oni moraju gospodarstvu omogu?iti poslovanje prema zakonima.
Posao policije, državnog odvjetništva i financijskih inspekcija obavljaju "zvižda?i", novinari blogeri i ostali amateri. Profesionalci za tu vrstu posla, policija i odvjetništvo, uglavnom nakon otkrivanje nepravilnosti "utr?e" u predmet, osumnji?enim omogu?e uništenje dokaza i onemogu?e javnosti pristup novim informacijama. S vremenom se predmet zagubi u ladicama ili se razvodni pa takav nema osnova za pokretanje postupka. Krivci za nepravilnosti budu nagra?eni i napreduju u karijeri. U svakom trenutku ti nagra?eni kriminalci mogu a i ponekad podižu tužbe protiv onih koji su se drznuli ukazati na kriminal što su biseri odradili.

Hrvatska postaje prva zemlja koja zatvara blogere

Ju?er je kona?no i do glavne informativne emisije Nove TV došao slu?aj Damira Finti?a, vlasnika portala vukovarac.net koji je pravomo?no osu?en za klevetu koju on nije po?inio i zbog ?ega ?e odležati u zatvoru. Time je naš azemlja postala lider me?u europskim zemljama kad se radi o represiji nad novinarima i zatvaranjima istih, što ?e nam i te kako pomo?i u pristupnim pregovorima s EU.

Sloboda interneta u RH stvar je interpretacije

Prošlotjedni okrugli stol "Sloboda medija u RH - je li internet u RH slobodan medij" održan u Europskom domu nije imao konkretnih rezultata niti zaklju?aka. Iako je odabir gostiju bio i više nego relevantan, diskusija se razvodnila u samom po?etku. Krunoslav Borovec, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova održao je mlaku prezentaciju o cyberbullyingu, pedofiliji i kra?i identiteta. Na pitanja o zatvaranju blogera i facebookovaca nije imao konkretnih odgovora jer se nije pripremio, tvrde?i da su ga krivo uputili u tematiku okruglog stola. Nenad Stazi?, SDP-ov zastupnik i predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije RH Sabora rekao je ponešto suvislo, no ništa novo.

Pou?ak Sirovine slavonske ravni

Ovih dana donesena je presuda po kojoj EPH mora isplatiti Branimiru Glavašu 116 tisu?a kuna zbog teksta u kojem Jutarnji list optužuje Glavaša da pet godina nije platio alimentaciju. Pri tome se pozvao na izjave dvoje ljudi koji su na kraju opovrgli davanje bilo kakve izjave bilo kojoj novinarki, a najmanje novinarki Jutarnjeg lista. Kako se Jutarnji list oglušio na objavu isprike, Glavaš ih je tužio i tu tužbu dobio.

Zapravo radi se o cifri od 80 tisu?a kuna plus zatezne kamate za nematerijalnu štetu nanesenu klevetom koja ?e se isplatiti pod prijetnjom ovrhe i tako omogu?iti Branimiru Glavašu isplatu 75 tisu?a kuna za iste štete nekadašnjem županu Ladislavu Bognaru. Bognara je Branimir Glavaš u svojim intervjuima nazivao lažnim svjedokom i majorom JNA kojemu je zadatak fabricirati optužbe protiv pojedinih sudionika Domovinskog rata. Vitez slavonske ravni, kako voli da ga zovi poltroni je jednostavno smetnuo ?injenicu o Ladislavu Bognaru kao visoko rangiranoj vojnoj osobi zaslužnoj za uspješnu obranu grada Slatine od ?etni?ke agresije.

S 15.000 kn pla?e u Vukovaru ste samo siromah

Vladimir Štengl najpoznatiji je vukovarski HDZ-ovac koji ve? godinama suvereno vlada Vukovarom kao kakvom despotijom. O njemu smo prvi put pisali još tamo daleke 2005. godine kada su Štenglovi podigli tužbu protiv Damira Finti?a, vlasnika portala vukovarac.net, zbog navodnih duševnih boli prouzrokovanima anonimnim komentarima na objavljene ?lanke. Tužba je bila na 101.000 kuna. U me?uvremenu vukovarski sud polako ali sigurno okon?ava postupke u korist Štenglovih iako su tužbe van svake pameti u eri digitalnih komunikacija.

Nemogu?a misija?

Prije odluke o sjedenju/štrajku pred Županijskim sudom u Vukovaru, do rješenja koje bi mi povratilo jedno od prava iz Europske konvencije o ljudskim pravima, savjetovali me dobri ljudi da iznova pokušam s animiranjem javnog mnijenja pozivom svih dostupnih medija na presicu na kojoj ?u još jednom objasniti i zaokružiti tri godine od po?etka kafkijanskog procesa, s naglaskom na neodrživost i protuustavnost trenutnog stanja bez prava na sredstva za život, stanja koje su tužitelji/ovrhovoditelji, gospoda Štengl, odlu?ili držati status quo sve do isplate sadašnje tražbine od 70 tisu?a kuna, odnosno do isplate svih tražbina koje u budu?nosti mogu i s velikom vjerovatno?om ?e narasti na 300-400 tisu?a kuna...

Stalni ?itatelji bloga pollitika.com upoznati su sa slu?ajem, a novima preporu?am nekoliko mjesta na kojima je bilo pokušaja objediniti u što sažetijem obliku cijelu pri?u:
- Nastavak iživljavanja u Vukovaru (pollitika.com)

Nastavak iživljavanja u Vukovaru

Obitelj bivšeg vukovarskog gradonačelnika i saborskog zastupnika Štengla pokrenula je tijekom prošlih godina više desetaka kaznenih i parničnih tužbi protiv građana, novinara i medija.

Po do sada prikupljenim podacima započeli su još davne 1998. godine tužbom Štenglovih protiv jednoga građanina Vukovara, optuživši ga da je tijekom ratnih dana 1991. iz obiteljskog stana u tada polusrušenoj zgradi na Olajnici otuđio namještaj i ostale predmete te su kao odštetu tražili 200 tisuća kuna. Doveli su i ključnog svjedoka, drvodjelca, čovjeka koji je trebao potvrditi kako je on osobno izrađivao neke dijelove namještaja pronađenog u stanu tuženika, a koji su kao pripadali Štenglovima. Tijekom procesa svoje su odštetne zahtjeve smanjivali da bi na kraju tuženik bio oslobođen optužbi i trebao od Štenglovih naplatiti sve prouzročene sudske troškove, ali je, zna se, nastupila zastara... Danas ključni svjedok, deset godina nakon ročišta, na izravno pitanje je li izradio namještaj Štenglovima za koji je svjedočio u postupku - izričito kaže da nije! (LINK)

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci