Tagovi

"Kanfanariranje" Hrvatske

O da, pisalo se ponešto i za vrijeme glupavo i osvetni?ki izre?enog bana, pa sam tako 02. 12. 2010. ponukan "Latinicom" napisao ovaj dnevnik:
"Gledaju?i zabranjeni prilog iz "Latinice" prisje?am se kasne jeseni 1990. ...
Slu?ajno sam se našao u jednom društvu u kojem je bio i Ante Markovi?, tadašnji predsjednik SIV-a, osoba koja je gotovo preko no?i uvela reda u državne financije i stabilizirala valutu.
Naravno svi su željeli ?uti kakvim je to ?arobnim štapi?em Markovi? raspolagao da mu je uspjelo nešto što su više od deselje?a prije njega pokušavale sve jugoslavenske vlade.
Rekao je da on zapravo nije u?inio puno osim što je “uveo nešto reda u platni promet zemlje”, tek potom shva?aju?i da su unutarnje rezerve kojima je SFRJ raspolagala zapravo ogromne.
Najednom vise nije bio problem servisirati vanjski dug i zna?ajno ga reducirati uz istodobno pove?anje deviznih rezervi.

Ante Markovi? pristupio je poslu analiti?ki, sagledavaju?i sve aspekte jugoslavenske krize, traže?i mišljenje i savjete od svih za koje je mislio da mu ih mogu dati, od ekonomskih analiti?ara, preko stru?njaka za monetarni sustav i javne financije, pa do MMF i Svjetske banke.

Što smo mi to dobili osamostaljenjem, ...

... pardon "stvaranjem" države?

Oru?i po mozgu i prizivaju?i u sje?anje nekakva bivša vremena, prisje?am se kad je tamo po?etkom osamdesetih godina prošlog stolje?a SIV objavio da je SFRJ stranim vjerovnicima dužna 21 mlrd USD.
Sje?am se kakvu je to nevjericu i konsternaciju u društvu izazvalo, pogotovo u Hrvatskoj, gotovo da je uvedeno izvanredno stanje, jer su komunisti, a pogotovo to vrijedi za SKH, vodili politiku pod geslom "pokrij se onoliko koliko je pokriva? duga?ak".
MMF je doživljavan kao djelo samog pakla, a svaki vanjski dug kao korak koji vodi u imperijalisti?ko ropstvo.
SIV je u uvjetima gotovo izvanrednog stanja poduzimo sve mogu?e, uz brojna odricanja stanovništva, da vanjski dug smanji, što je na kraju provo?enjem Markovi?eve reforme i uspio.

Danas u Hrvatskoj ?iji je dug tri puta ve?i od onog koji je imala SFRJ po?etkom osamdesetih se gotovo nitko radi toga ne uznemiruje, Vlada najavljuje i nova zaduženja.
Zašto je tome tako i gdje su korijeni takvog ponašanja?

Kukac s Markova trga

Office Map Šaren leptir je kukac obi?an,
iz gusjenice transformiran.
Leptiri? - ?ista ljepota,
a gusjenica - grozota!

Šuki je Jacin kukac unosan,
oblije?e banke, traži talira.
Kukac, a glumi leptira,
jado, Kafka ga ne dira.

Oj Hrvatska, lijepa ti si
da u tebi
plja?ke neima,
sramne plja?ke i nevolje ljute!
Al' te jadno danas pritisnuli

privatizacije crni grijesi,
pa jošte i kriza gospodarska,
ste?aja, besposlenosti ?emer.*

Ste?aji, nezaposlenost,
povukli krize obara?,
javni prihod okopnio,
a potrošnja nabubrila.
Kruta nam i mrka stvarnost,
PDV raste, do?e i hara?.

Loše sluge goreg gospodara
spopadoše trostruke kandžije.**

“Hara?, hara?, rajo, treba!“
- „Hljeba, hljeba, gospodaru!
Ne vidjesmo davno hljeba!“**

Šuki se smije, al' je ljut
jer je narod malodušan.
Optimizam hotio bi ?ut',
ima za nj recept prokušan.

Otkazi, jad, a Šuki mudruje,
poziva narod nek' više troši.
Sit, debeo, gladnu ne vjeruje,

Politika "poslije mene potop"

Prema onome što je objavio Jutarnji list, Šuker putuje u Ameriku da bi nas zadužio za dodatne dvije milijarde eura http://www.jutarnji.hr/ivan-suker--zaduzit-cemo-se-za-dodatne-dvije-mili....
Ukupni vanjski dug ve? sada iznosi 60 milijardi dolara i prema prognozama svih ozbiljnih analiti?ara, ove ?e godine premašiti BDP (100,2 posto) http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Hrvatski-vanjski-dug-ove-.... Vladimir Ferdelji, ?lan HUP-a i direktor Elektrokontakta, upozorio je da ?e nas mjere koje je ovih dana osmislila Vlada odvesti ravno na groblje http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=4380:vl....

Tužba protiv Stjepana Mesi?a

Nijadan narod i nijedna država u Svijetu nema goreg mirnodobskog predsjednika, nego ga ima Hrvatska u osobi Stjepana Mesi?a. Ovdje ?e se iz ve?eg broja Mesi?evih grijeha „mišlju, rje?ju, djelom i propustom“ podsjetiti na samo dva teška kaznena djela vezana za Stjepana Mesi?a, kojima se treba pozabaviti Hrvatsko i Me?unarodno pravosu?e.

Prvo: Stjepan Mesi? je 100 postotno kazneno odgovoran za rat, kojeg je pod njegovim vrhovnim zapovjedništvom zapo?ela i vodila JNA protiv Hrvatske i proširila rat na BiH.

On je bio vrhovni zapovjednik ratuju?e JNA i sjedio je u Beogradu na najvišoj funkciji države i vojske do 05. prisinca 1991. godine. Dakle, odgovornost Stjepana Mesi?a za taj rat je neosporna. Njega se mora me?unarodno i hrvatski kazniti za taj strašni rat etnocidnih i svestranih vandalskih oblika i posljedica.

Drugo: Stjepan Mesi? kao predsjedni Republike Hrvatske je najodgovornija osoba u državi za enormno visoki vanjski dug, za kojega nema opravdanja niti pokri?a.

Nitko niti ne zna to?nu visinu vanjskog duga Republike Hrvatske, a mediji spominju blizu 50 (pedeset) milijardi Eura.

Kako je Hrvatska postala "Krava muzara"

krava muzara

Pišem ovaj dnevnik kao reakciju na ve? objavljeni dnevnik c-respond "Hrvatska je krava muzara za pola Balkana!"

Naime, smatram da je autorica pokušala izmanipulirati pozitivne glasove polliti?ara obradivši, samo naslovno, problematiku Hrvatske države. U njezinom upisu, osim naslova, ne vidim ni?ega istinitoga, štoviše, sigurna sam kako se radi tek o pukoj želji da se izvrje?aju pripadnici drugih nacionalnosti. ?emu svjedo?i i ovaj njezin upis u kojemu ne spreza ni od vrje?anja srpske djece:

Zašto bi Hrvati hranili Srpsku djecu? Mene uop?e ne zanimaju Srpska djeca, s obzirom na nivo politi?ke kulture, a i civilizacijski nivo u Srbiji, ta djeca su na putu da postanu teški delikventi i nasilnici.
Ju?er u Srbiji, otkazana Gay Parada, ubijen Australski turist prije par dana, pretu?en na smrt Francuz nakon utakmice, a dvojica u teškom stanju, huligani vladaju tom državom. To treba nagra?ivati novcem iz Hrvatskog prora?una, u doba grde krize?

Isplati Li Se Još Uop?e Obrazovati i Studirati - O Tržištu i Tržištu

U diskusiji oko školarina za fakultete se dosad nisu spominjali slijedeci argumenti koje nam nudi suvremena politi?ka ekonomija

Obrazovanje ima i svoju korist koja je mnogo veca nego operativni/rashodni troskovi obrazovanja. Neoklasicna teorija, tj. teorija neoliberalizma, priznaje pozitivne externe efekte (externalities), (dakle efekti kod kojih, osim proizvo?a?a/korisnika jedne stvari, i drugi imaju koristi). Klasi?an primjer za to je školovanje i akumulacija ljudskog kapitala.

Pošto postoji nesrazmjer izme?u optimalne visine školovanja u jednoj ekonomiji, i one stvarne, fakti?ne potražnje za tom robom postoje ve? institucionalizirana rješenja kao što je npr. zakonska dužnost roditelja da obavezno šalju svoju djecu u školu.

Postoje dakle situacije kada država mora i može korektivno utjecati na potražnju školovonja, što obaveznog isto tako i visokoga.

Razvojne i poslovne mogu?nosti

Vanjski dug je prešao 35 mlrd €, unutarnji je uvijek stvarno nekoliko puta ve?i (npr. nitko nikada ne ura?unava impozantne dugove impresivne dugo-brzo-rastu?e industrije nekretnina), najednom (k meni miris paljevine) stiže vatra hrane i energenata pra?ena dimovima kamatarenja, buja industrija ustaša i partizana garnirana ?etnicima i raznim naprednim snagama, padaju dionice i cijene nekretnina, dok milijarde i dalje praše po svim bojištima a invazije na svaku to?ku vode gr?evite bitke iako otporaa nema ... pa bi logi?no bilo zaklju?iti da su poslovne mogu?nosti najednom upitne a razvojne još upitnije, da je najvažnije da ima šta jesti.

Me?utim, svi znamo da je to više nego dvojbeno zaklju?ivanje, da su to pojave koje izazivaju diletantske bojazni i strke po trulom zapadu, dok se kod nas na to prakti?ki nitko i ne osvrne.

Predmet ovog razmatranja je, pod pretpostavkom normalnog i onog što to nije, šta su to stvarne poslovne i razvojne mogu?nosti u Hrvatskoj, ne one ponavljane bez pokri?a nego samo one što normalno igraju igru.

Inflacija oko 7%, dug 34,9 milijardi eura

Iz Poslovnog dnevnika

Za nekoliko dana zastupnici Hrvatskog sabora oti?i ?e odmoriti ruke od napornog izglasavanja zakona. Zakona koji su namjenjeni Europi a kod nas ?e se možda nekad primjenjivati.
Velika ve?ina tih zastupnika ne?e se trebati odmarati od intelektualnog rada. Naime, u zatupni?kom radu oni svoj um nisu koristili. Sve odluke prije izglasavanja dogovorile su strana?ke vo?e, za svaku odluku dogovori su i cijene. Tako su koalicijski partneri za svoje usluge uz ministarske fotelje, mjesta u nadzornim i upravnim odborima zaradili i neka poduze?a poput HEP-a, Jadranskog naftovoda, Podravke, Croatia osiguranja i dr.

Prije nego odu na odmor ruku, zastupnici ?e dobiti godišnje izvješ?e Hrvatske narodne banke. U tom izvješ?u iscrpnije nego dosad obra?eno je pitanje cijena, odnosno inflacije.

Čiji je igrač Rohatinski?

HNB je objavio podatak o stanju vanjskog duga na kraju 2007. godine. Isti iznosi 32,93 milijarde eura i potukao je po visini posljednja predviđanja.

Prije 5 dana objavih podatak da je na kraju studenog 2007. ukupni vanjski dug iznosio 31,92 milijarde eura. No, taj podatak više ne stoji. HNB je objavio da je dug na kraju studenog dosegao iznos od 32,37 milijardi eura, a na kraju prosinca konačnih 32,93 milijarde eura. To je oko 600 milijuna eura više nego HNB prognozirao prije izbora. I to pod udarnim naslovom STABILIZIRAN RAST UDJELA VANJSKOG DUGA U BDP-u. Podsjetimo još jednom, manje od dva tjedna prije izbora.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci