Tagovi

IZRazi se

Ve? sam na par mjesta, pa i u posljednjem dnevniku, spomenuo kako je Odbor za referendum pripremio prijedlog za promjenu ?lanka 86. Ustava Republike Hrvatske, te kako tu promjenu lobiranjem pokušavamo progurati u saborsku proceduru. Tu se nije puno promijenilo – put od formiranja prijedloga do ulaska u saborsku raspravu je dug, a posebno u situaciji kada se mijenja Ustav. No cijela ova akcija mi je otvorila o?i po jednom drugom pitanju. O ?emu se radi?

Prvo, cijela ova pri?a u kojoj tražimo promjenu Ustava je izrasla na akciji natonareferendum. I svi ti potpisi – njih 125 000 – prikupljeni u toj akciji daju mi poticaj da se potrudim oko ove promjene Ustava. Svi su ti ljudi aktivno iskazali želju za direktnijim sudjelovanjem u politi?kim procesima. Na neki na?in, jednostavno se osje?am odgovornim. No, ista ta podloga nosi i svoje breme.

Negacija negacije

Negirati istinitu tvrdnju, znači iznositi neistinu.
Znači li negiranje neistinite tvrdnje iznošenje istine? O tome vrlo precizno govori matematička logika, ali i određeni informatički sklopovi.
Glup naslov dnevnika?
Nije neistina, kako nije stvarno glup
Jesu li hrvatski građani takvi?
Nije istina da nisu takvi, ali je istina kako ih njihovi političari, ali i strani ne smatraju takvima.
Što odgovoriti na pitanje je li on/ona ružan?
Ako dobijete odgovor: ne, nije ružan. Što ćete stvarno misliti o ljepoti dotične osobe? Je li baš primjerak neke standardizirane ljepote kao rezultata majke prirode ili vrsnoga plastičnoga kirurga?
Dok negacija, negacije vodi prema istinitoj tvrdnji u navedenoj matematičkoj i informatičkoj logici, u društvenoj zbilji, ona dobiva različite konotacije, ovisno o tome tko ju je izrekao, u kojim okolnostima i kojoj publici je namijenjena.

Negiranjem činjenica stvarnost nije moguće promijeniti, ali je moguće utjecati na njeno prihvaćanje. Tada je izuzetno bitan psihološki učinak koji izaziva takva negacija.

Zbogom, o lijepa, o draga, o slatka slobodo

«U ovoj zemlji, ako je prodamo, ne?e kosti naše mirno po?ivati»

Ivan Mažurani?, govor u Hrvatskom saboru 8. 07. 1861.

Gledaju?i zadnje zasjedanje Hrvatskoga sabora, idili?nu atmosferu i konsenzus vlasti i oporbe oko promjene Ustava, kojima se nastoji onemogu?iti mogu?e NE naroda, ?ovjek se gotovo nostalgi?no sjeti ratnih vremena i Vlade nacionalnoga spasa, vremena kada su naši ljudi krvarili da bi izborili Hrvatsku. No, ovo jedinstvo vladaju?ih i oporbe danas nije podijeljeno s hrvatskim narodom i umjesto da imamo referendum o prevažnom pitanju promjene Ustava, imamo manipulaciju pravom.
25% bira?a plus 1 glas biti ?e dostatni za ulazak u EU. Iz glasovanja su pritom prvi puta isklju?ili dijasporu koju su uvijek spremno koristili na svim parlamentarnim i predsjedni?kim izborima. U preambulu Ustava žele unijeti sve nacionalne manjine, valjda iz dodvoravanja našoj novoj naddržavi, iako reciprocitet ne postoji u zemljama gdje su Hrvati manjina.

Dinami?ki kriterij za raspisivanje referenduma

Kao što je silverci u svom dnevniku „(S)ustavno spuštanje kriterija“ napisao, u saborsku je proceduru na prijedlog Vlade, ušao Prijedlog nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske. Slažem da se u ustavne promjene ulazi bez ozbiljnije javne rasprave na tu temu – no to nažalast nije nova praksa u Hrvatskoj. U NATO smo tako?er ušli bez ozbiljnije provedene javne rasprave. Zbog toga su ustavne promjene „vezane uz ulazak Republike Hrvatske u NATO“ došle kao grom iz vedra neba. Nitko ih nije o?ekivao niti ih je spominjao tijekom ulaska Hrvatske u NATO savez. Pa stoga i ankete – koje su vladaju?ima bile dovoljan argument za ulazak u taj vojni savez – dodatno gube na vjerodostojnosti. One opisuju trenutno raspoloženje anketiranih koji nisu bili upoznati sa svim posljedicama tog ?ina.

No za pokretanje javne rasprave nije kasno –i ovaj se trenutak može iskoristiti za brušenje prijedloga promjene Ustava. Ja ?u se u ovom dnevniku koncentrirati na prijedlog promjene Ustava koji se ne nalazi u vladinom dokumentu. Još po završetku akcije natonareferendum, Odbor za referendum je zatražio promjene ?lanka 86. Ustava, kako bi se kriteriji za raspisivanje referenduma sveli na ispunjivu mjeru uskla?enu sa praksom u zemljama Europske unije. O zna?aju te promjene sam dosta pisao, pa se ne?u ponavljati. Zahtjev je u me?uvremenu predan i nadležnom saborskom odboru, no nije bilo nikakvog feedbacka. Pri?a je ponovno aktualizirana samim pokretanjem procedure za promjenu Ustava, i Odbor za referendum priprema amandman na predložene promjene, te lobiranjem pokušava osigurati što širu zastupni?ku podršku svom prijedlogu. No, ni to nije tema o kojoj danas želim pisati.

Što je onda tema ovog dnevnika?

Javna rasprava o Ustavu u medijskoj tišini

Žao mi je što ovaj tekst nisam stigao dovršiti ranije, ali bolje ikad nego nikad. U srijedu 29. travnja u Europskom domu se održao okrugli stol na temu „Izmjene Ustava Republike Hrvatske – razlozi i posljedice“, na koji su pozvani Vladimir Šeks – potpredsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko – saborski zastupnik SDPa, Snježana Bagi? - sutkinja Ustavnog suda RH i ?lanica Radne skupine za promjene Ustava RH, te Lana Vego – predstavnica Odbora za referendum. Nažalost, osobno nisam mogao prisustvovati tom doga?aju, pa vam prenosim Lanine dojmove, kombinirane sa informacijama dostupnim u medijima.

Izjava Odbora za referendum

Zagreb, 17. velja?e 2009.

IZJAVA ZA JAVNOST POVODOM NAJAVE IZMJENA USTAVA RH I NAJAVE RASPISIVANJA REFERENDUMA O HRVATSKOM PRIDRUŽENJU NATO-u U SLOVENIJI

Ovih dana, deset mjeseci nakon akcije prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez, svjedoci smo dva doga?aja, oba simboli?no vezana uz tu akciju: formiranje radne skupine za promjenu Ustava Republike Hrvatske, te priprema za održavanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez – ali u Sloveniji. Odbor za referendum osje?a se dužnim upozoriti javnost na okolnosti koje su im prethodile.

Å vedski stol ustavnih promjena

Iako su u posljednjih par dana objavljena ?ak dva teksta koja se bave ustavnim promjenama ( tekst drlesara, te onaj Zvonetov), mislim da se o toj temi može napisati još nekoliko stvari koje nisu do sada obra?ene, a predstavljaju dobar materijal za javnu raspravu. Dakle, promjene Ustava su neminovne. Preporu?am linkane dnevnike ukoliko tražite odgovor na pitanje „kako“ i „zašto“. Štoviše, mati?ni saborski odbor (Odbor za Ustav, Poslovnik i politi?ki sustav) ve? neko vrijeme prikuplja prijedloge promjena, tako da se sve odradi „u komadu“. Omjer politi?kih snaga (ali i odgovornost prema takvom poslu) diktira takav na?in rada, budu?i je za promjenu Ustava nužan kompromis izme?u dvije najve?e stranke u Saboru – SDPa i HDZa. Nitijedna strana, bez suradnje one druge, ne može osigurati dovoljan broj glasova (dvije tre?ine). No to nije sve. Broj mandata koje u Saboru imaju HDZ i SDP zajedno, dovoljan je za promjenu Ustava. Nitko im drugi nije potreban.

Pamet u glavu - 2

Hrvatska politička elita kao da u ovome času nema pametnijeg i važnijeg posla pa se sprema na promjenu Ustava. Inicijativa ima raznih a najznačajnije su one koje se odnose na referendumsku većinu potrebnu za ulazak Hrvatske u EU, ograničenje uloge Predsjednika RH u odabiru mandatara za sastavljanje Vlade i promjenu rokova zastare za privatizacijske malverzacije. Najnovija se pak odnosi na uvođenje čistog parlamentarnog sustava a pokretač je Smiljko Sokol, bivši sudac Ustavnog suda možda najpoznatiji po tvrdnji da „novac nije imovina“.

Najkomentiraniji članci