Tagovi

Dok dr. Josipović radi, Mesiću je dosadno, ili...?

Najčešće kada čitamo ili slušamo o svađama i to putem medija nekih u vrhu hrvatske politike skloni smo pojednostaviti zaključak: dok narod muku muči sa svakodnevicom, oni - političari, se svađaju.! Trebalo bi to značiti otprilike da su obje strane svađalice i da su podjednako odgovorne za svađu. Da li je baš tako pogledajmo na primjeru svađe (javne polemike) između bivšeg i sadašnjeg predsjednika RH – Stjepana Mesića i dr. Ive Josipovića. I dok je ovaj drugi na Jahorini i pregovara i dogovara ozbiljna pitanja daljnjeg kažnjavanja srpskih, ali i hrvatskih ratnih zločinaca, isto tako i onih u BiH (nadležnost sudova da se ne bi ponovio slučaj Purda), razgovara o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, dakle obavlja delikatan državnički posao, umirovljeni predsjednik RH Stipe Mesić ne prestaje s odapinjanjem strelica spram dr. Josipovića.
JEDAN RADI, DRUGI PROZIVA

Nisu ni lijevi, ni desni, niti centar, oni su epicentar PTSP- društva

Nisu ni lijevi, ni desni, niti centar, oni su epicentar PTSP- društva

Bilo bi najbolje da se praviš lud!
Nisi normalna!
Ma čuo sam da imaju kamere i snimaju, jel´piješ te tablete ili ne. Ako već nisam do sada poludio, onda ću sigurno od tih tableta u bolnici.

A bio sam jedan od prvih koji je dobio kalašnjikova. Onako u tajnosti, da se ne zna.
Susjed mi je radio u Uredu za narodnu obranu, ili kako se to već zvalo.
Ujutro mi je pokucao na prozor, a ja se čudio što tako rano.
„Samo da znaš, znamo da si dobio oružje!"- rekao mi je, jer smo bili dobri.

„Daj posudi 200 DM“, kaže tih godina taj susjed meni, hitno mi treba. Ja sam dobro zarađivao. Srbi porušili kuća, potjerali Posavce, a ovi puni novaca i rodbine po Njemačkoj, naručuju k´o blesavi i ne pitaju za cijenu.
Što će ti?
Da kupim tvornicu.
Ma daj ne za...vaj! Kako ćeš otplaćivati?
Čuj, tvornica radi odlično i otplaćivat će se za mene.

I eto, danas mi žena radi u nekada i njegovoj tvornici.
Njih trojica kupili su tvornicu, a on, pametan kakav je, vrlo skoro dobro prodao svoju trećinu i sinu otvorio birtiju.
Usput je od silne brige dobio PTSP i danas uživa u mirovini.

A ja?
Prošao mnoga ratišta.

Halo, licemjeri - gdje je Veljko Marić?

Prije deset dana Tihomir Purda je oslobođen iz ekstradicijskog pritvora u Zenici. Vlada je poslala zrakoplov, deseci novinara dočekalo ga je u Osijeku, suborci, prijatelji. Emotivni doček obitelji obilježile su sve hrvatske televizije, od one na pretplatu, do onih komercijalnih. Zaista, osjećali smo svi snagu onog zadovoljstva kao kad hrvatska rukometna reprezentacija pobjedi u finalu nečega. Vjerujem da je, ako je informacija stigla do njega, i Veljko Marić u tom trenutku bio sretan.

Da je Hrvatska Vlada nesposobna, a Ured predsjednika samo mjesto debljanja raznih podobnjaka bliskih predsjedniku, nije neka novost. Ali mene brinu tri druga čimbenika koji bi trebali biti zabrinuti slučajem Veljka Marića: mediji, branitelji i građani.

Lažeš Jadranka!

Lažeš Jadranka!
Lažeš kada kažeš da se slučaj Purda neće ponoviti.
Ponovio se istovremeno kada su Purdu puštali iz Zenice – hapšenjem generala Jovana Divjaka. Tebi to možda nije isto što i Purda ali meni je. General Divjak je čovjek koji se jednako kao i Purda suprostavio velikosrpskoj (neofašistima pod udruženom kokardom i petokrakom) najezdi ali je branio svoje Sarajevo i stvarao vojsku Armije BiH. Neprijatelj mojih neprijatelja moj je prijatelj.
Tihomir Purda je branio svoj Vukovar od istih. I očito je da nije ni zločinac ni nikakav „Tuđmanov ustaša“ što smo svi za njih bili 1991. - I da li samo za njih????
A bili smo samo domoljubi, napadnuti u svojoj kući i na svom kućnom pragu.

Lažeš Jadranka a ovo dokazuje da sam u pravu:
http://dalje.com/hr-hrvatska/tuziteljstvo-srbije-podiglo-optuznicu-proti...
a također i ovo:
http://dalje.com/hr-hrvatska/danijel-rehak--jesmo-li-branko-borkovic-mar...
i nemoj samo kazati kako ti nisi ništa znala, jer ako nisi ništa znala što si radila tada:

Pravi prosvjed je samo jedan

Ono što je počelo gotovo nezamijećeno i sa svega troje sudionika, radi se o prvom prosvjedu na Markovu trgu nakon kojega je Jadranka Kosor čak primila na razgovor i kavu dvije trećine onih koji su prosvjedovali, pretvorilo se u prvorazredna politička događanja u kojima je do sada sudjelovalo na desetine tisuća građana. U narednom bi ih se periodu moglo uključiti još.

Dijelom zbog neiskustva, dijelom zbog toga što ih je masovnost prosvjeda iznenadila a vjerojatno i zato što imaju određena urednička ograničenja, mediji su sva događanja strpali u jedan okvir i nazvali ih prosvjedom. Zato što senzacionalistički pristupaju svemu što odudara od uobičajene učmalosti naše političke scene, mediji do sada nisu ni pokušali ozbiljnije analizirati sve što se događa. Štoviše, izjave nekih od sudionika, političara i političkih analitičara se odnose samo na dio koji je njima najvažniji ili su za njega neposredno zainteresirani pa time dodatno zamagljuju pogled onima među nama koji bi htjeli sagledati cijelu sliku. Prije svega, ne radi se o jednom prosvjedu već o najmanje dva koji su međusobno povezani samo po tome što se traži ostavka Jadranke Kosor.

Pitate se zašto?

Polako se zahuktava. Otkako je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko najavio procesuiranje partizanskih zlo?ina, neki ih zovu i zlo?inima komunizma, u medije je dospjelo niz detalja navodno sadržanih u kaznenim prijavama koje je policija, tako?er navodno, ve? dostavila Državnom odvjetništvu. Kao nalogodavce, neposredne izvršitelje ili zapovjedno odgovorne za zlo?ine, prema medijima, policija sumnji?i Josipa Manoli?a, Radu Bulata i Josipa Boljkovca. Državno odvjetništvo i samo Ravnateljstvo policije me?utim opovrgavaju da su navedene osobe pod istragom, uz znakovito „još“.

Neovisno o tome ho?e li protiv imenovanih u kona?nici biti otvorena istraga i podnesene kaznene prijave, sigurno je da napisi u medijima nisu slu?ajni. Ve? smo naime navikli da se prije nego li pravosu?e nešto konkretno poduzme vrši i svojevrsna medijska priprema na na?in da detalji iz istraga, kaznenih prijava ili optužnica „na nepoznat na?in“ dospiju u medije. Umjesto bavljenja samim djelima i naga?anjima o tome kako su toliki detalji iz istraga mogli dospjeti u javnost, zanimljivije je pozabaviti se okolnostima u kojima sve dešava.

Svi smo mi branitelji??

Ne znam kako vi, ali nakon ove silne buke oko objave jednog nevjerodostojnog spiska osumnji?enih hrvatskih branitelja, nisam primijetio da se smanjio broj nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj, da se smanjio broj onih koji rade, a ne primaju pla?e, da se smanjio broj onih koji obilaze kontejnere traže?i koju plasti?nu bocu, ili pak broj onih koji nakon završetka radnog vremena tržnica skupljaju povr?e i vo?e - ispod štandova, nisam zamijetio da je netko novi osu?en za nevjerojatne kra?e vaših, mojih novaca koje smo dali državi i drugim politi?kim zajednicama da nam rade i grade uvjete za bolji život??
POLA U DRŽAVNU FARMU, POLA SEBI KU?I

Josipovi? i Kosorica nastavljaju ugrožavati nacionalne interese

Nakon uzbune koju je izazvalo uhi?enje branitelja Tihomira Purde u Bosni i Hercegovini na temelju me?unarodne tjeralice koju je raspisala Republika Srbija više nema nikakve dvojbe da i predsjednik Republike Ivo Josipovi? i premijerka Jadranka Kosor vode kapitulantsku politiku prema me?unarodnoj zajednici koja ima elementa nacionalne izdaje.

U opravdano konsterniranoj reakciji na uhi?enje Purde i objave na Pollitici spiska od preko 300 branitelja koje traži Srbija nitko nije postavio pitanjje, je li zbog neznanja, ali prije bih rekao u okviru orkestrirane zavjere, o temeljnoj pravoj osnovi cijelog slu?aja s dalekosežnim posljedicama. Kao što je poznato 8. listopada 1991. godine Hrvatski sabor je na povjesnoj sjednici u zgradi "Ine" u Zagrebu samo potvrdio tri mjeseca ranije donesenu odluku o raskidu državno-pravne sveze s dotadašnjom SFRJ. U to?ki 3. te odluke jasno stoji: "Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt, bilo kojeg tijela koje nastupa u ime federacije -.SFRJ".

J. Kosor jedva do?ekala preuzeti poznatu ulogu ''vile zaštitnice''

U nedjelju ujutro, 09.01.2011., na osnovi najnovijih vijesti, bili smo informirani da je srbijansko pravosu?e objavilo popis 340 osoba protiv kojih je podignuta optužnica za po?injenje ratnog zlo?ina i raspisala me?unarodnu tjeralicu. Na osnovi te tjeralice kod grani?nog prijelaza Orašje uhi?en je izvjesni Tihomir Purda.
U nedjelju nave?er, 09.01.2011. na osnovi najnovijih vijesti, bili smo informirani da su srbijanska i hrvatska strana demantirale postojanje takvog popisa osoba kojima prijeti uhi?enje ako napuste Hrvatsku. Hrvatsko Ministarstvo pravosu?a spominje popis od 40 osumnji?enih osoba koji su primili od srbijanskog Ministarstva pravosu?a. Saznajemo da se na spomenutom popisu ne nalazi ime Tihomira Purde, a istovremeno doznajemo da je protiv njega raspisana Interpolova tjeralica još 2007.g.
10. ili 11.01.2011. saznajemo da Srbija ne traži 40 osoba osumnji?enih za ratni zlo?in, ve? pet, Purdu i još ?etvoricu. Po?eli smo s 340, a završili na 5.

Što je posljedica objavljivanja popisa 340 osoba i uhi?enja Purde?
Novinski i televizijski ostraš?eni izvještaji popra?eni slikama užasa iz Vukovara u danima pada u studenom 1991.

Podrška braniteljima, Grdilinu i Pollitici.com (ovim redoslijedom)

Nedjelja je uobi?ajeno jedan opušten, obiteljski i apoliti?an dan, dan kada se i mediji i politi?ari odmaraju od teških tema. Me?utim, prošla je nedjelja bila potpuno druga?ija jer je jedan hrabri hrvatski branitelj odlu?io pokušati zaštiti svoje suborce od nepravednog progona policije i politike. Politi?ari, oni vladaju?i i odgovorni za nastalu situaciju, sko?ili su na noge, digli medije i rigali vatru prema branitelju, sugeriraju?i kako je on odgovoran za uhi?enje svojih suboraca, kako je on veza izme?u objave registra branitelja i popisa optuženih. Time je ministar branitelja optužio Mraka i Pollitiku.com za protupravno djelovanje, za objavu registra branitelja, iako policija u opsežnoj istrazi nije našla niti jedan trag kojim bi se bilo koji ?lan, kao ni vlasnik stranice Pollitika.com mogao povezati s tom objavom. U brzini objavljivanja vijesti ve?ina novinara napisala je kako je popis optuženih objavila Pollitika.com, a ne Grdilin, što sugerira da se radi o redakcijskom djelu, a ne djelu pojedinca. Istina koju sam htio iznijeti javnosti jest da je naš ?lan smatrao kako bi objava ovog spisa bila od op?e društvene koristi, što je ve?ina nas po objavi i poduprla.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci