Tagovi

Smanjenje poreza na dohodak

Nakon razdoblja nezaposlenosti i podzaposlenosti zadnja dva mjeseca sam uletio u razdoblje prezaposlenosti, pa jedva signem išta više od posla i spavanja.
Ipak ne moren odoliti, a da brzinski još jednom ne prokonentitam ovo smanjenje poreza na dohodak.

Koga će pogoditi?

Najviše jedinice lokalne samouprave. Zato ga se tako lako i odriču. Bolje da se drugome uzme, a ne državnom proračunu.
Bio sam negdje jednom našao podatke o tome koliko tko plati poreza na dohodak i ispadne da mali broj onih s najvećim plaćama uplati veliku većinu tog poreza. Nešto ko' 20% zaposlenih plati 70% iznosa poreza ili tako nekako.

Dobar dio zaposlenih ne plaćaju ništa ili vrlo malo poreza. Prema tome i smanjenje poreza bi najviše pogodilo jedinice lokalne samouprave s najviše zaposlenih s velikim plaćama.
To bi bili Zagreb i drugi veći gradovi. Pošto je plaćeni porez na dohodak baza za izračun prireza, značajno bi pali i prihodi od prireza u većim gradovima.

Bilo bi dobro kad bi se točno izračunalo koliko bi koja od jedinica lokalne samouprave izgubila prihoda.

(Porezna) ?udovišta

Ne znam koliko ste vidjeli najavu novih poreza na imovinu koju je ju?er (iz neba pa u rebra) najavio ministar financija Ivan Šuker? Re?eno je puno toga u malo vremena i bez pretjeranog smisla no jedan od dijelova koji je mene zainteresirao je slijede?i:

Ministar financija Ivan Šuker pojasnio je da ?e poduzetnici koji su i vlasnici jahti ili apartmana morati na kraju godine prikazati da su na jahti zaradili sedam posto od nabavne vrijednosti plovila, ili da ostvaruju prihod od najmanje pet posto od nabavne vrijednosti apartmana...

...Šuker je rekao i kako je bio ?est slu?aj da jedan poduzetnik osnuje tvrtku na podru?ju državne skrbi koja bi dobro poslovala, ali bi koristila olakšice koje joj pruža status podru?ja od posebne državne skrbi, i tvrtku u Zagrebu koja bi, uobi?ajeno, poslovala s gubitkom. Time se spre?ava prelijevanje dobiti s jednog društva na drugo.

Superhik nacija

O utjecajima reforme sustava poreza na dohodak sam ve? pisao prije nekoliko tjedana (vidi originalni tekst ovdje). U me?uvremenu Vlada je izašla sa svojim prijedlogom i sada možemo reproducirati na stvarnom uzorku kako ?e izgledati novonastala distribucija pla?a. Opet, kao i posljednji puta, u kombinaciji s Markom Krištofom napravio sam malu analizu (on je radio brojeve a ja piskarao, tako da i njemu ide barem polovica slave :). Prvi graf sada izgleda ovako:

Odnos starog i novog obra?una pla?e

Zašto baš takva porezna reforma?

Nakon prvih probnih balona o mogu?oj izvedbi mini porezne reforme, Vlada je izašla i sa konkretnim brojkama, kojim se porezne stope za oporezivanje dohotka sa ?etiri porezna razreda (15, 25, 35 i 45 posto) svode na tri (12, 25 i 40 posto). Dobar pregled izmjena napravio je Daniel N. u svom dnevniku Što donose novi porezi? . U biti, generalno gledano, ova porezna mini-reforma donosi rastere?enje porezne presije na prihode gra?ana – no zamjerke na na?in izvedbe, koje sam iznio u dnevniku Kad Superhik spašava državu... i dalje ostaju. Smatram da se ova mjera sprovela na loš na?in i sa društveno nepoželjnim posljedicama. Evo i zašto.

Što donose novi porezi?

Ve? se tjednima raspravlja o novim porezima na dohodak kao da se spremaju drasti?ne promjene. Kona?no je poznato kako ?e izgledati novi sustav (iako se vlada nije baš jasno izrazila) — zapravo se radi o maloj modifikaciji starog sustava. Što to konkretno zna?i?

Kako je stari sustav uop?e radio? Evo kako se svaki mjesec ra?unala vaša pla?a, polaze?i od onog što poslodavac mora izdvojiti sa svog ra?una:

  1. prvo se od toga oduzimaju doprinosi, koji se dijele na doprinose "na pla?u" i "iz pla?e". To je ukupno 31,7% koje nikad ne vidite i nikad ne?ete dobiti natrag: taj novac se troši za zdravstvo, umirovljenike, Zavod za zapošljavanje, itd.

Hara? poslije hara?a

Hrvatska ekonomija je tijekom godina postala uvozno orijentirana, a po mojem skromnom sudu jedan od temeljnih razloga za to je sustav doprinosa i poreza na dohodak, dakle svega onoga što optere?uje cijenu rada hrvatskog radnika. Primjerice, ako imamo Hrvatsku ?okoladu koja danas u proizvodnji košta 10kn i inozemnu ?okoladu kojoj je cijena na grani?nom prijelazu tako?er 10kn, tada ?e obje ?okolade u du?anu koštati jednako: 10kn uve?ano za PDV ili 12,30 kn. No, kada bi smanjili optere?enje na rad tada bi trošak rada bio jeftiniji i s manjim troškom optere?ivao cijenu ?okolade i tada bi naša ?okolada mogla koštati 9kn i u kona?nici na polici supermarketa biti jeftinija za 1,23kn od inozemne ?okolade.

Branka Talibaka i Guste Santini u akciji

Branka Talibanka

http://www.jutarnji.hr/s-manjim-porezima-drzava-bi-vise-zaradila/356251/

Eto, Branka Talibanka se uhvatila poreza na dohodak. Misli da ga treba smanjiti pa ?e nam biti rad jeftiniji, i time ?emo biti sli?niji nekim drugim nama isto?nim zemljama, trebamo se ugledati valjda na zemlje poput Kine, Filipina i sli?nih koji stranim korporacijama nude svoje gra?ane kao jeftinu robovsku snagu, a u strahu da ne izgube strane ulaga?e daju sve više pogodnosti strancima, vode?i sve manje ra?una o svojim gra?anima.
I opet imamo jasnu poruku da država treba služiti interesima kapitala, a ne naroda.

Talibanka tvrdi:
No dobro, pomislit ?e ljudi, sigurno takav sustav poreza na dohodak, s tako rigidnim cenzusima i stopama, jako puno donosi državnom prora?unu pa ga se država, unato? svim argumentima kako ko?i razvoj, ulaganja, izvoz itd. ne može odre?i.
No, nije tako. Porez na dohodak, taj uteg svakom ulaganju i novom zapošljavanju, trebao bi 2010. državnom prora?unu donijeti 1,58 milijardi kuna ili 1,4 posto prora?unskih prihoda...

Porez na dohodak - može li promjena poreznih stopa pomoći

Nakon što su sindikati predložili da se poveća osobni odbitak zaposlenih, sindikalci su rekli da bi odbitak smanjio prihode od poreza na dohodak za nekih petstotinjak milijuna kuna. Vlada je rekla da bi time lokalna samouprava izgubila tri milijarde kuna prihoda, te da su sindikalci krivo izračunali smanjenje prihoda od poreza na dohodak.

Može li se ipak povećati osobni odbitak, a da se ne smanje značajno prihodi od poreza na dohodak, te istovremeno da se suviše ne optereti građane ili dio građana većim porezima.

Ja ću iznijeti svoj prijedlog, a vi recite da li valja te imate li vi neku bolju ideju.

Prema podacima Instituta za javne financije, obveznici s najvećim prihodima plaćaju i najviše poreza, 10% onih s najvećim prihodima je uplatilo 66% ukupnih prihoda poreza na dohodak, dok su oni s najmanjim prihodima pridonijeli s tek par postotaka.
Postigne li se da oni s najvećim prihodima plate jednak porez kao i do sada mogli bi dijelom osloboditi plaćanja one najsiromašnije

O pravednosti poreza na dohodak

Moram priznati da se neprestano i uvijek iznova divim našem porezu na dohodak i njegovoj pravednosti. Iako ima mnogo stvari koje me kod njega oduševljavaju, ovaj puta ću se osvrnuti na utjecaj koji takav sustav ima na obitelji s više djece.

Kao što vjerojatno znate naš porez na dohodak omogućuje porezne olakšice ovisno o tome koliko djece uzdržava zaposlenik te je li zaposlenik uzdržava i svog bračnog druga.

Uzmimo za primjer dvije osobe koje imaju jednaka primanja i ona iznose 7000 kuna bruto. Jedan uzdržava jedno dijete a drugi četvero.

Onaj koji uzdržava jedno dijete će platiti 480 kuna poreza, a onaj koji uzdržava četveo djece neće platiti ništa poreza jer mu osobni odbitak prelazi iznos dohotka. I to je pravedno, jel tako?

E sad oni se razbole i trebaju na preglede, naravno treba čekati mjesecima da se dođe na red na specijalističke preglede. Doktori sugeriraju da obave preglede privatno. Dok dođeš na red može se bolest pogoršati.

Obojica pristanu, plate pregled dobiju račune i odu.

Tips & tricks za poreznu prijavu na dohodak (ili: Tražite svoje novce!)

Da vratim dug… Evo kako sam ja sebi potpuno laički objasnila porezne olakšice.

Dva su temeljna razloga zbog kojeg postoje porezne olakšice:
1. (to imamo) socijalni – porezne olakšice za stanovanje i zdravstvo
2. (to nažalost nemamo) – poticanje poželjnih ulaganja na način da država odredi da je nešto za građane i državu dobro i potrebno ulaganje zbog razvoja pa da to stimulira poreznim olakšicama.

Što se tiče ovog prvog, nakon što nam je HDZ-ova Vlada smanjila olakšice, sada možete koristiti max 12 000,00 kn povećanja neoporezivog dijela dohotka (za vrijeme koalicijske Vlade koja je i uvela olakšice bilo je 3 x 12 000,00).

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci