Tagovi

šta da se radi

Strogo govoreći u ovom se slučaju ne radi o tipičnom dnevniku. Radi se o nekoj vrsti informiranja, ili poziva zainteresiranih na čitanje jednog teksta na kojem sam (sa jednim drugom) zadnjih dana radio (a koji se, uz ostalo, zbog obimnosti ne uklapa na pollitiku.com). Da bi taj poziv imao ikakvog smisla ovdje moram prezentirati o čemu se radi... pa makar i na prost copy-paste način.

Vjerujem kako će i to biti korisno potencijalno zainteresiranim čitateljima, dok onima bez intersa neću učiniti veliku štetu.

* * *

ŠTA DA SE RADI?
- dubrovački referendum, realna politika i mogućnosti demokracije –

Kritika Pollitika.com-a.

Mogao bih pisati hvalospjeve, s obzirom da ih unato? raznim krizama ova stranica ili možda preciznije, zajednica, zaslužuje. No, lako je oti?i u patetiku, tako da ?u taj dio ipak maksimalno sažeti.

Pollitika.com je povezala ?itav niz vrlo kvalitetnih blogera, stvorila je jednu novu zajednicu sa raznim impresivnim biografijama, prili?nim znanjem, širinom karaktera, znanja, pa i predrasuda koji su nam omogu?ili da preispitamo svoje politi?ke stavove i da rastemo. Da znamo više i bolje nego što to zna i velika ve?ina profesionalnih djelatnika u politi?kom procesu.

Osobno sam sudjelovao na pollitici i zbog izjedna?avanja vizije Foruma (s velikim F) s potencijalom ove zajednice. Mjesta gdje svi zainteresirani za politi?ki proces dolaze, u?e, rastu, sazrijevaju i koriste to znanje za op?u dobrobit (može i osobnu, ali taj dio je manje bitan).

Ljevica za 21. stoljeće: Zelena ekonomija i participativna demokracija?

Mrak je objavio dnevnik Što je lijevo, koji ima dosta čitalaca i diskusije. Kako sam neki dan na portalu alertonline objavio članak koji se i tom temom bavi, prenosim ga i ovdje cijenjenom općinstvu na uvid. :) Prvenstveno je pisano sa gledišta zelenih, političke opcije na lijevoj strani spektra, ali donosim i dosta opsežne komentare o socijaldemokratima, komunistima i nezavisnim ljevičarima.

ŠTO DA RADE ZELENI, KAD SVI ZASTUPAJU "ZELENU EKONOMIJU"?

Prošlog su tjedna održani izbori za Europski parlament, na kojima su Europska zelena stranka i nekoliko pridruženih regionalnih stranaka postigli umjereni napredak, povećavši broj osvojenih mandata.

JOT fond

U zadnje vrijeme u pozadini se aktualizirala pri?a o financiranju javnih inicijativa. Tako se da primijetiti da se ekipi ne da (naj?eš?e jednostavno ne stignu uz sve životne obaveze) participirati u javnom politi?kom životu Hrvatske, s obzirom da je tematika prili?no zahtjevna, te padobranski ?ir nema pretjeranog smisla.

Zatim je Oštri? nedavno primijetio u jednom komentaru ?ini mi se, kako u Hrvatskoj civilni sektor ne financira narod, gra?anstvo, javnost, ve? je financiranje utemeljeno na donacijama Države ili stranih politi?kih fondova. Tako i cijeli civilni sektor umjesto da se može slobodno boriti za javni interes, nužno mora uvažavati ?injenicu da tko te pla?a, tko ti omogu?ava da postojiš, jeste stvarni sef iliti grana koja se ne reže.

U Hrvatskoj tako ne postoji niti obi?aj, niti praksa javnog financiranja društvenih i politi?kih projekata sa strane onih za koje takvi politi?ki projekti i služe. A nema džaba ru?ka.

Kajindrugi

Kao da nije dosta što bijesdrugi gnjavi posjetitelje pollitike sa svojim pričama o mobitelima, nego je sad i kajindrugi počeo laprdati o mobitelima u saboru. Mobiteli su izgleda sjajno opravdanje za novi harač. Eto, kad se ima za mobitele onda se ima i za part'cpacje. I sve dok u Hrvata bude mobitela koristiti će ih se kao opravdanje za nove harače, a kad ih nestane onda će naći nešto drugo.

Kakve veze imaju mobiteli s problemima našeg zdravstva? Što su mu oni skrivili?
Kad već toliko predbaciju korisnicima mobitela, kad već građani Hrvatske toliko puno troše na mobitele hajdemo se pitati zašto toliko troše? Zašto su cijene usluga u telekomunikacijama tako visoke? Zašto smo nešto za što se govori da je budućnost, da nosi tehnološki napredak prodali strancima koji su otpustili tisuće ljudi, iznose iz zemlje ogromne profite a mi imamo skupe telefone i internet? Zašto internet nije dostupniji i jeftiniji? Zašto tako puno trošimo na mobitele?

HSS, Å¡to je ostalo?

Od samih početaka ove Vlade, tijekom dugih i intenzivnih koalicijskih dogovora, bio sam izuzetno skeptičan prema "konstruktivnoj" ulozi koju će u vladi dr. Ive Sanadera II odigrati seljaci, baš i kao prema prostoru za samostalno političko djelovanje koje će im dozvoliti premijer autoritativnog stila poput Sanadera. No moram priznati, da uistinu nisam očekivao da će ispraznost HSSovog sudjelovanja u Vladi biti ogoljena do ove mjere u manje od godinu dana. HSS je u predizbornu kampanju 2007 te u koalicijske pregovore 2008 godine ušao sa nekoliko prepoznatljivih ciljeva i javno propagiranih programskih smjernica: očuvanje ZERPa, ukidanje participacije, referendum o ulasku Hrvatske u NATO, te 6 milijardi kuna usmjerenih prema hrvatskom selu. U kojoj smo situaciji danas?

Fitilj gori. Idemo dalje!

Za puno razmjevanje naslova, poželjno je baciti pogled na posljednji dnevnik. Tema je ista, ali imamo nove informacije - ministar Milinovi? je javno predstavio svoju reformu. Doduše, malo je i reterirao, naglašavaju?i kako je ovo "tek prijedlog", te da slijedi javna rasprava. Pa evo mu javne rasprave.

Idemo po redu. Prvo, jedna od osnovnih promjena koju najavljuje ministar je vra?anje participacije. Još sam prošli puta napisao da se de facto radi o novom oporezivanju (nakon temeljne HDZove poruke da "ne?emo uvesti nove poreze", no ovoga puta sam ministar predstavlja ne tako zanemarive promjene obzirom na prijašnji sustav uplata participacija (?ije je ukidanje, jelte, koalicijski partner, HSS imao kao dio svog izbornog programa). Participacije se ovoga puta namjeravaju napla?ivati u iznosu od 15 kuna za svaki posjet lje?niku ili izdanu uputnicu / recept, dok ?e se za dijagnosti?ke i specijalisti?ke preglede, te lije?enje u bolnicama primjenjivati participacija u iznosu od 20%, i ne manjem od 20 kuna.

Zdravstvena socijalna bomba. Buš pukla? BUUUUM!

Sanaderova vlada nastavlja u petoj brzini. Nažalost, ne prema EU, gdje je Slovenija potpunom blokadom pregovora do kraja ogolila nesposobnost hrvatske diplomacije, koja je baš kao i ostali sustavi u ovoj zemlji, gra?ena na negativnoj selekciji politi?ke podobnosti. Ne nastavljamo ni prema ekonomskom napretku i boljem životu, jer dok se brodogradilišta spremaju za generalni štrajk, dok vlada gleda kako što brže (zbog pritiska iz EU) prodati i tu industrijsku granu, bez obzira na socijalne i gospodarske posljedice, dok su gra?ani masovno popušili vladinu i MOLovu navlakušu, te usred financijske krize prodali dionice naftne industrije, dotle država osigurava novce (zaduživanjem) kako bi gradila sportske dvorane.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci