Tagovi

Prijedlog izmjene ZOPUG-a (2) ili prijedlog betoniziranja obale u nedostatku odlepršalog Zakona o golfu

Svi su izgledi da se već može zaboraviti na prvi dnevnik vezan uz ovu temu, jer u ovim svježim izmjenama jednostavno od onih izmjena nema ništa, a i tako su bile takve. Jedino što se da zaključiti da je sporno naglo postalo usklađivanje ovog Zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku, odnosno sve ide prema pripremamam terena posebnog zakona (to je valjda taj još nigdje vidljiv o legalizaciji) a taj sam po sebi i svojoj prirodi može postojati isključivo izvan svih dosadašnjih regula. Ovo je pokušaj prilagodbe ovog Zakona o prostornom uređenju i gradnji tom nekom surogatu koji će donijeti sreću na licima divljih graditelja i puno love u proračun za nastavak hapačine.

Dakle počinje sa onim famoznim podrumom, koji vama ostalima možda nije bitan, ali nama projektantima i referentima je polomio zadnje trunke volje za lovom na logiku. Dakle podrum je kao i nekad nešto što je više od 50% ukopano, a kat više nije nešto između dva poda ngo je to po najnovijem nešto između dva stropa, pa što god vi mislilili o tome.

Prijedlog izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Zakon koji je po raznim dijelovima sporan od kada je nastao, samohvaljen je od strane autora kao jedinstven Zakon koji objedinjava prostorno planiranje i gradnju – niti jedna europska zemlja se nije toga sjetila (da li smo baš u svemu pokusni kunići?), doživljava drugu izmjenu. Vrijeme koje je MZOPUG ostavio struci za očitavanje je potpuno farsično i ne primjereno bilo kakvom ozbiljnom radu (što je u skladu sa općom pojavom), puko zadovoljavanje forme – obaviještene su komore, odnosno članovi komora – komore su dale neke prijedloge, ali je teško uočiti da li je išta od toga u ovom prijedlogu izmjena, jer se očito zakonodavac bavi sam sa sobom, odnosno sam sa formalnim usklađenjem sa drugim Zakonom

Kakav je takav je ali je naš i nemamo drugog. Prve izmjene tog Zakona su stigle nakon dvije godine, točnije 20.03.2009.“Kvalitetne“ izmjene koje su se tim činom dogodile su bile "samo" izmjene nekih izraza: „poglavarstvo lokalne samouprave“ mijenja u riječ „gradonačelnik“, a „poglavarstvo županije“ u riječ „župan“ u dijelovima Zakona koji se odnose na:

- Osnivača Zavoda za prostorno planiranje Državu, županije i Grad Zagreb
- Povjeravanje izrade planova tim Zavodima

Marina, Marina, Marina, zar ne znaš da volim te ja...

MMD Mi sono innamorato di Marina,
una ragazza mora ma carina...*
Ve? mnogo dana volim ja Marinu,
Al' njeni hladni pogledi me brinu...

Stihovi poznate italo-kancone
samo su prigodni, za ilustraciju,
graditeljskog lobija naše ikone,
zelenima dugo izaziva frustraciju.

Nabrojaše joj sedam smrtnih grijeha,
zaštitnica je gra?evinske mafije,
sukob interesa, nije im do smijeha,
zelene nam k tome još i zastrašuje.

'Mjesto da napadnuti okoliš štiti
još i pogoduje zaga?iva?ima,
zaštita okoliša joj je v riti,
ne vjeruje ona istraživa?ima.

Me?unarodne skupove ne pohodi.
?emu to? Od tog samo pate prihodi!
Ima ona puno pametnijeg posla,
u golf i apartmanizaciju je zašla.

Za njenim stolom se o svem' odlu?uje,
prostorne planove prekraja osobno,
zakone nam primjenjuje selektivno,
a IGH i njen Dule sve to projektuje...

Studije joj za zaštitu okoliša
ništa doli tek jednu svrhu imaju,
porto franco vrlim zaga?iva?ima,
da lijepu našu slobodno nagr?uju.

A tek sustav gospodarenja otpadom!

Rješenje bilo koje zagonetke je osnovna logika

Da ne ostane mrtvo slovo na pdf-u:

ARHUS – Informiranje i uklju?ivanje gra?ana u donošenje odluka o okolišu
Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu?ivanju i pristupu pravosu?u u pitanjima okoliša iz lipnja 1998. godine (dalje u tekstu: Arhuška konvencija) predstavlja me?unarodni pravni okvir u podru?ju zaštite okoliša. Tim se dokumentom utvr?uju prava u vezi s okolišem kao pouzdana osnova za uklju?ivanje gra?ana u politike okoliša te se potvr?uje naša obveza prema budu?im generacijama. Arhuška konvencija je putokaz kako se održivi razvoj može posti?i jedino uklju?ivanjem svih sudionika u društvu. Nadalje, Arhuška konvencija je veza izme?u odgovornosti tijela javne vlasti i zaštite okoliša jer je usmjerena na demokratsku suradnju javnosti s tijelima javne vlasti te utire put novom postupku sudjelovanja javnosti u dogovaranju i provedbi me?unarodnih sporazuma.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci