Tagovi

Alternativni Novac: Neka Nastupi Doba Globalnog Blagostanja

Udruga Crom Alternativna Razmjena
Viška 14, 52100 Pula, Hrvatska
association[at]cromalternativemoney.org

Priopćenje Za Medije I Javnost

Ponedjeljak, 14 Prosinac 20111

ZA IZRAVNU DISTRIBUCIJU

ALTERNATIVNA VALUTA: NEKA NASTUPI ERA GLOBALNOG PROSPERITETA

Dizajniran po načelu 'Slobodne Valute - Slobodna Tržišta - Slobodni Ljudi - Slobodni Planet', 13 studenog 2011 otvoren je Sustav Alternativne Valute Crom - po mnogo čemu jedinstvena kombinacija društvene mreže i platnog sustava.

Za razliku od one staromodne ekonomije u kojoj nije bio zadovoljan, čovjek u ovoj modernoj ekonomiji nije sretan. Ni jedna ni druga mu nisu uspjele pružiti ono što mu treba. Što su veći progres i broj sve dostupnijih želja, to je taj isti čovjek sve usamljeniji i depresivniji.

Prokletstvo novca

Zamislite svijet u kojem ne razmišljate o tome hoćete li imati dovoljno novaca, nego razmišljate kako da pravilno rasporedite sve ono što vam je na raspolaganju i realizirate stvarni rad kojim to raspolaganje opravdavate.

Ja to mogu zamisliti, a možete li vi?

Vizija koja stoji predamnom je poput filma koji se prikazuje na hologramskom projektoru.

Svaki svjesni čovjek koji je sudionik života na ovome svijetu ima podjednako ista prava na raspolaganje svime dostupnim.

Zamislimo da na kontu našeg računa(pod uvjetom da postanemo svjesni i savjesni čimbenik društva) imamo 3456000 kuna.
Vrijednosti su nam na raspolaganju od dana kada postanemo svjesni postojanja dvojnosti(dobro nasuprot zla).To je kredit kojim ostvarujemo sve potrebe za materijalnim vrijednostima u našem životu.
Ostvarivanje pojedinih faza životnih potreba mi trošimo ta virtualna sredstva, a pravi pokazatelj trošenja tih virtalnih sredstava je sretan život.
Za potrebe školovanja trošimo određeni iznos,za potrebe preživljavanja prehranjivanjem trošimo isto tako poveći iznos, a najveći iznos trošimo zbog rješavanje vlastitog stambenog pitanja.

Uvo?enje EUra

Otvorene su meni osobno jako o?ekivane teme vezane uz Ustav i pristupanje Europskoj Uniji. Ve? sam u jednom komentaru najavio ovaj dnevnik. Pisao bih o jednoj možda slabije zastupljenoj temi – negativnim stranama pristupanja Europskoj Uniji. Op?enito smatram da je ve?ina ?lanova pollitika.com dobro upoznata sa prednostima ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Uglavnom vjerojatno svi ipak razumijemo da bi najpozitivnije bilo usvajanje mnogih tzv. „europskih kriterija“ u razli?itim sferama, od ponašanja prosje?nog gra?anina do politi?ke utakmice, otvoreno tržište itd... S obzirom da rijetko nalazim argumentirana razmišljanja o negativnim stranama Europske Unije, želio bih pisati upravo o tome. Cilj mi je otvoriti raspravu zbog kvalitetnije odluke „za“ ili „protiv“. Tako?er, želio bih ukazati na ?injenicu da je vrlo složeno i komplicirano predvidjeti stvarnu situaciju Hrvatske nakon ulaska u EU, tj. kakve koristi ?e biti od toga i što ?emo konkretno morati u?initi kao kontrauslugu (ne mislim samo na grani?na pitanja i sl., nego na neke konstantne eksternalije s naše strane). Dakle, što ?emo dobiti, nakon što nešto ponudimo i što nudimo...

Odgovori kolegama blogerima na pitanja o fiskalnoj i monetarnoj politici

U prošlom dnevniku pisao sam o fiskalnoj i monetarnoj politici. Kao reakciju dobio sam više privatnih pitanja, pa sam zbog opsežnih odgovora odlu?io sve staviti u novi dnevnik.

U ovom dnevniku pisat ?u o ustroju Europske središnje banke i HNB, te o njihovim strukturama, ciljevima i zadacima, kao i o nekim inicijativama Znanstvenog društva ekonomista oko rješavanja aktualne gospodarske recesije u Hrvatskoj.

Tako?er ?u se osvrnuti i na fiskalnu politiku unutar zemalja Europske monetarne unije i Hrvatske.
Prvi dio dnevnika je više edukativni, a namjera mi je jasno istaknuti kakvu monetarnu politiku vodi ESB, a kakvu HNB, a u drugom dijelu iznijet ?u i svoja razmišljanja.

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA sastoji se od Savjeta guvernera (izme?u ostalog formulira monetarnu politiku Eurozone), Izvršnog odbora (implementira monetarnu politiku i provodi regulatorne odluke) i Generalnog savjeta (doprinosi sustavu nadzora i koordinaceije ESB-a).
Ciljevi monetarne politike EU su održavanje stabilnosti cijena u srednjem roku uz nisku stopu inflacije od oko 2%, podupiranje gospodarske politike unije, visoka zaposlenost i održiv neinflacijski rast.

Fiskalna i monetarna politika na hrvatski na?in

Višegodišnja politika ulaganja u one društvene skupine koji su zapravo potencijalni bira?i umjesto u kvalitetne programe za poticanje gospodarstva daje i odgovaraju?e (loše) rezultate. U ekonomiji se malo toga doga?a slu?ajno. Ako vu?eš poteze paušalno, nerespektiraju?i struku, nego s jednim okom gledaš papir na kojem nabacuješ zakonske prijedloge, a s drugim gledaš kroz prozor da vidiš tko ti je došao protestirati, ni ne možeš o?ekivati nikakav kvalitetan pomak.

Što je Rohatinski stvarno rekao

Guverner HNB-a je u stvari napao medjunarodne financijske savjetnike, a publiku je strašio i ulaskom u Europsku Uniju!

Upozoravam cijenjeno ?itateljstvo da mi se nije dalo ispravljati tipfelere i da sam tekst postao netom što sam ga napisao, iz duše.

Naslovnica Jutarnjeg lista objavljuje nalsov: Ekonomisti okrenuli ledja Mesi?u. Vecernji piše Tajni dogovor Vlade i HNB-a. Tužno je koliko hrvatski novinari, od kojih neki ekonomsku politiku i Vladu prate desetlje?ima, pojma nemaju o ?emu se zapravo radi u tobožnjoj raspravi Mesi?-Sanader-Rohatinski. Govor guvernera objavljen je na internet stranici Hrvatske narodne banke pa bi bilo barem gradjanski pristojno, ako im ruinirana profesija ne postavlja više takve zahtjeve, da su ga pro?itali. Ne ?udi što dvije vode?e dnevne novine nisu postavile link na taj govor, jer bi onda morale komentirati izvor a ne svoje fikcije i utvare, prikaze što bi rekao onaj duhoviti reper.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci