Tagovi

Josip Broz Tito - najveći Hrvat svih vremena!

U posljednjih desetak dana, na facebooku i drugdje na svemrežju, povodom 123. godišnjice Negovog rođenja.

Gilgameš i EnkiduMeni je Tito bio lik iz prošlosti, zanimljiv kao i Napoleon ili Gilgameš; ne posve nevažan i svakako zanimljiv, kao i potonja dvojica, ali nema veze s mojim životom danas i projekcijama i stvaranjem budućnosti danas. O tome sam pisao prije godinu dana: Jugoslavija i Tito živi su za one koji ih mrze - za mene su povijest. To je drugačiji diskurs. Mogu se diviti Gilgamešu, ali mi nije uzor.

Ali kad vidim kako se pojačava ova histerija, a vezana uz ustaške derneke i prijetnje nasiljem i čišćenjem Hrvatske od svih jelte loših Hrvata (ona beznačajna manjina od 49,95 posto koja je glasala za Ivu Josipovića), počinjem mijenjati stav. Ako je vama to tako jako važno, Boginje mi i meni postaje.

"Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom

1. IVICA TODORIĆ - KRALJ TRGOVINE I PREHRANE Ukupna vrijednost "kapitala i rezervi" u vlasništvu: 3.173,681.553 O carstvu Ivice Todorića čak i šira javnost zna gotovo sve. Tijekom godina iz trgovačkog biznisa oblikovanog u Konzum, lidera maloprodaje u Hrvatskoj, financirao je preuzimanja velikih prehrambenih lanaca. Agrokor za svaku akviziciju pomno priprema strategiju razvoja prije preuzimanja. Zvijezda, Jamnica, PIK Vrbovec, Ledo, Belje, Agrolaguna, Solana Pag, Tisak i Vupik samo su neke od brojnih tvrtki iz Todorićeva portfelja.

2. ANTE VLAHOVIĆ - Od duhanskog biznisa do C. O. Ukupna vrijednost "kapitala i rezervi" u vlasništvu: 1.260,241.591 Adris Grupa u kojoj Vlahović drži 20,39 posto odavno je prestala biti prepoznatljiva isključivo po Tvornici duhana Rovinj. Duhanski biznis proširili su akvizicijom Maistre, hotelske tvrtke koja ulaže u podizanje kvalitete, a potvrdili su i da će krenuti u preuzimanje Croatia osiguranja. Rovinjski poduzetnik jedan je od inicijatora Zaklade Adris kojom se podupire razvoj umjetnosti, a u planu im je i pokloniti društvu staru tvornicu duhana i osnovati povijesni muzej.

''Kleopatra na Nilu platno beleše''

Ne znam koliko pratite politička događanja u Makedoniji i razmirice koje ima s Grčkom oko imena ali mislim da je vrijeme da se malo pažnje posveti i tom problemu jer se na jedan indirektan način tiče svih nas. Svima nam je poznata problematika oko imena između Grčke i Makedonije a koja je od nedavno ušla u mnogo ozbiljniju fazu. Površno gledajući iz kuta zemlje s kojom su dijelili 70-ak godina povijesti ovo pitanje mi se činilo pomalo smiješnim; kako će jedna mala i siromašna zemlja svojim imenom ugroziti suverenitet jedne članice NATO-a i EU?

Međutim, kroz razgovor s nekoliko Makedonaca koji žive u Zagrebu (odreda visoko obrazovani ljudi) te cirkusarije koje Gruevski radi po Skopju (Projekt izgradnje novog centra grada od 200 mil eura s neobaroknim i neoantičkim zgradama, Slavolukom pobjede, kipovima, fontanama, i sl.) shvatio sam da se Grčka ne inati bez razloga.

Evo jedan od novijih bisera:

Balkanska mitomanija

Mit. Ta opojna riječ koju čini čaroban sadržaj. U istoj mjeri blizak i dalek, da se s njime možemo poistovjetiti, prihvatiti ga kao mogućeg, čak i točno, a opet dijelom svoga (racionalnog i obrazovanog) uma sumnjati u njegovu istinitost i utemeljenost. No, odakle mitovi izviru? Zašto postoje? Kupih jednom prigodom u Dubrovniku „Kratka povijest mita“, moram priznati da me nije oduševila, al mi je ukazala koliko su mitovi ukorijenjeni u društvu i pojedincima.

Zašto je tako, lako je shvatiti. I objasniti. Mitovi su, u sociološkom, durkheimovskom smislu, društvene činjenice, izvanjski regulatori ljudskog ponašanja. Oni, baš poput normi, utječu na pojedince, usmjeravaju njihovo ponašanje, očekivanja, stavove. Osim toga oni reguliraju društvene odnose, socijalizacijom postajući osnovama naših stavova i uvjerenja.

Analiza "euroskepti?nog pisma"

manuskriptNakon što je ve? objavljeno nekoliko tekstova koji se bave tekstom koji kruži internetom, a karakteristi?an je po pri?i "voza?a kamiona iz Slovenije" koji "radi dnevno 16-18 sati", po?elo me zanimati koliko verzija tog teksta kruži internetom: možemo li na?i što raniju verziju tog teksta, a onda iz toga zaklju?iti i nešto o piscu, kao i mogu?e motive pisanja tog teksta? Ovaj ?lanak je malo dulji, ali mislim da ?ete uživati.

Tekstualna rekonstrukcija se bavi ovim problemom: kod prepisivanja se tekstovi mijenjaju. Naime, ili netko nepažnjom krivo prepiše neki dio, ili netko namjerno korigira neku grešku (npr. pravopisnu) ili nešto što mu se ?ini kao pogreška ili neto?nost u tekstu iz kojeg prepisuje, a ponekad i doda nešto svoje (npr. detaljnije objašnjenje). Ljudi nastoje, pomo?u sa?uvanih primjeraka, rekonstruirati što prvobitniju verziju. Najpoznatija je primjena na biblijske tekstove, budu?i da je sa?uvano mnogo razli?itih rukopisa i verzija. Više informacija: http://en.wikipedia.org/wiki/Textual_criticism

Budu?i da u današnje doba nema ru?nog prepisivanja, ve? imamo ra?unala, reklo bi se da se tekstovi kod kopiranja ne mijenjaju. Ipak nije tako! Naime, ljudi i dalje ispravljaju pravopisne greške. Zatim, pokušavaju duga?ki tekst ponekad skratiti, izbacuju?i ono što im se ?ini nebitnim. Kona?no, ubacuju neka svoja dodatna objašnjenja.

Demontaža NATO mitova

Vidim da se i na pollitika.com pisalo o NATO-u, te da su komentari i mišljenja bili prilično iscrpni, no isto tako da je težište rasprave bilo okrenuto prema financijskim pitanjima. Kako je po mom mišljenju ulazak u NATO savez prvenstveno političko pitanje, te kako smo ušli u godinu u kojoj se očekuje pozivnica Hrvatskoj za pristupanje tom savezu, želio sam u jednom tekstu pažnju posvetiti tezama i njihovim objašnjenjima koja iznimno rijetko dobiju zasluženu pažnju. Naime, gotovo svi hrvatski mediji, baš kao i sve (relevantne) političke stranke podžavaju ulazak u NATO. Tako da je odnos prema tom savezu po hrvatskim tiskovinama i elektroničkim medijima najčešće pozitivan, a tek ponekad - skepričan. Kritike gotovo da ni ne možemo čuti. Taj se stav brani kroz nekoliko često ponavljanih tema, ili bolje rečeno - MITOVA. Pa vrijeme je da se detaljnije pozabavimo njima.

Mitovi privatizacije 2. – Tranzicijske avetinje !

„Avet kruži prostorima polovine Europe- avetinja tranzicije!“

Ovaj drugi dio o privatizacijskoj mitologiji namjerno sam započeo parafraziranjem početne rečenice iz Marxovog Komunističkog Manifesta. Daljnji tekst ovog ogleda će pokazati zašto.

A: NAMJERNO IZAZVANE ZBRKE

Generalno gledajući u današnjoj hrvatskoj javnosti postoje prisutne teorijsko-praktične manipulacije koje se vrte kao opravdavanja onog što se do sada u pretvorbi i privatizaciji postiglo. Pritom manipulacije oko značenja pojma tranzicije igraju vrlo važnu ulogu. Pa za sam početak pogledajmo kako se taj pojam definira s različitih strane „bojišnice“:

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci