Tagovi

630 milijuna kuna je tek mrvica prema 34,6 milijardi dolara opljačkanih iz Hrvatske

Najnovija korupcijska afera s ukradenim zlatom i eurima iz sjedišta policije u Zagrebu te istraga koja tvrdi da se radi o pranju novca povezanom s peruanskom narkomafijom samo je vršak velike korupcijske sante s kojom je Hrvatska suočena od samog stvaranja države. Po najnovijem izvješću američke insituticije „Global Financial Integrity“ koja prati tijekove prljavog novca u cijelom svijetu iz Hrvatske je od 2004. do 2013. godine izneseno čak 34,6 milijardi dolara ilegalno stečenog novca. Analizom podataka o međunarodnoj razmjeni i bilanci plaćanja GFI je utvrdio da se iz Hrvatske u prosjeku godišnje izvuče 3,5 milijardi dolara "prljavog" novca, koji je stečen raznim kriminalnim aktivnostima kao što su izbjegavanje plaćanja poreza, korupcija, trgovina drogom, prostitucija. Prema tom iznosi Hrvatska je na 40. mjestu od ukupno 149 zemalja obuhvaćenih analizom

Što je 1,7 milijarda kuna prema 23,2 milijarde dolara opljačkanih iz Hrvatske do 2010. godine

Vijest da 14 hrvatskih građana u bankama 19 zemalja Europske unije drži oko 1,7 milijarde kuna samo je potvrdila pretpostavke, ali i dosadašnje rijetko objavljene informacije da je u ovih 25 godina Hrvatsku, za koju je položeno 15.000 života, sustavno pljačkala politička i poslovna elita.

Iz Hrvatske je po američkim izvorima opljačkano 23,2 milijarde dolara, ali Linić ne progoni pljačkaše nego kumice

Ministar financija Slavko Linić koji se u sumornoj gospodarskoj i financijskoj krizi kroz koju prolazi Hrvatka nastoji predstaviti kao borac protiv sive ekonomije, kako bi se napunio državni proračun nije učnio ništa, kao što to nisu učinile ni prehodne Vlade, bilo pod vodstvom HDZ-a ili SDP-a, da se u Hrvatsku vrati barem jedan dio njezinog opljačkanog bogatstva. To opljačkano bogatstvo u ovih dvadesetak godina proistelo iz kriminalne pretvorbe, privatizacije i tajkunizacije naraslo je po američkim pouzdanim procjenama na čak 23,2 milijarde dolara.

Kultura kukanja predsjednika Josipovića

Predsjednik Republike Ivo Josipović od svojeg prvog lažnog obećanja o Novoj pravednosti ne prestaje svojim istupima obmanjivati javnost. Tako je bilo i s nedavnim nastupom u Institutu za inovacije u kojemu je održao predavanje o razvoju poduzetništva.

Naglasak iz Josipovićevog nastupa nalazi se u rečenici: „Naša je velika boljka u kulturi kukanja, većina je spremna više kukati nego raditi i to se mora promijeniti“. Naravno predsjednik Josipović je u pravu, ali bi u toj kritici trebao poći od sebe, jer sve što je dosad konkretno učinio i radio u prve tri godine svojeg mandata bila je kuknjava o svim važnijim problemima ove zemlje. Doduše, po ustavnim ovlastima, on nije mogao mnogo toga promijeniti, osim u vanjskoj politici, nadzoru nad obavještajnom službom i kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ali imao je po čl. 101. Ustava mogućnost predložiti Vladi da održi posebnu sjednicu i „razmotri određena pitanja“. Na toj pretpostavljenoj sjednici koju nikad u svojih 10 godina mandata nije sazvao predsjednik Mesić, a u ove tri godine ni predsjednik Josipović, predsjednik Republike „može biti nazočan i sudjelovati u raspravi“.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci