Tagovi

Remi, cajke i babe

Remi, cajke i babe

Intelektualci i urbana ljevica su sami sebe doveli u vrlo nezahvalnu poziciju. Da bi nekako dali smisao vlastitom djelovanju unutar granica koje su sami postavili, omeđeni političkom korektnošću i ideologijom egalitarnosti, prisiljeni su pribjeći cenzuri i zastrašivanju. Upravo su cenzura i optužbe za "govor mržnje" postali uobičajena metoda djelovanja ljudi koji sebe pogrešno smatraju liberalima. To im je zaštitna mreža u koju sve ćešće padaju dok balansiraju na konopcu između puritanskog moralnog čistunstva i pozivanja na ono što liberalizam izvorno jest - a to je upravo ono što mu ime kaže, sloboda.

Kuda ide pollitika.com?

Ovaj tekst je pomalo duga?ak no mislim da bi ga svi koji redovito kreiraju sadržaj na pollitici trebali pro?itati. Tekst je nastao (djelomi?no) kao moj odgovor na nekolicinu privatnih poruka, mailova i komentara koji upozoravaju na srozavanje razine diskusije na pollitika.com.

Pollitika.com je nastala negdje u ljeto 2006 godine i ideja je tada bila okupiti ljude koji su voljni diskutirati o politici na jednome mjestu, no da se to radi na na?in koji je malo smisleniji i sadržajniji od diskusija koje se doga?aju na forumima. Blog forma je tu puno primjerenija pa je tako i pollitika nastala kao kolaborativni/grupni blog. Tako?er, iako site koji mi je bio "inspiracija" za pollitiku okuplja samo jednu politi?ku grupaciju - hrvatska mi se ?ini(la) nekako premalenom za takav pristup, te je u startu zamišljeno da svatko može pisati na politici neovisno o politi?kom stavu li svjetonazoru. Osim toga, kako bi osigurali neutralnost dizajniran je sustav ocjenjivanja koj služi kako bi pojedine dnevnike izdigli od ostalih i stavili ih na naslovnicu prema široj publici, dok su komentari tako?er podložni ocjenjivanju. Dakle, dobro ocijenjeni ?lanci završavaju na naslovnici, vrlo rijetko loše ocijenjeni dnevnici budu "pobrisani" (ovo nije to?na definicija, jer dnevnik nikada nije izbrisan, njemu su samo promijenjena prava pristupa na na?in da im može pristupiti administrator i autor teksta). Dobro ocijenjeni komentari idu prvenstveno kao pozitivni bodovi autoru komentara, dok dovoljni broj negativnih ocjena komentara mi?e samoglasnike s tog komentara. Kombinacija aktivnosti i ocjenjivanja služi i za gradnju karme tj. virtualnog autoriteta pojedinih autora.

Brena u Hrvatskoj 2. dio

Zanimljivo kako se odre?ene skupine ljudi iz petnih žila trude objasniti opravdanost koncerta Brene u Zagrebu. Kada je Brena svojevremeno bila goš?a "Nedjeljom u 2", Stankovi? joj je dao priliku da objasni zašto je posjetila i pjevala srpskim vojnicima u Br?kom i Bjelini u uniformi srpske vojske tijekom agresije na RH i RBiH. Pa tako su Hrvati mogli ?uti da je ona,zapravo, na taj na?in spašavala svoga oca.

Ako je tome tako, zašto je onda snimila glazbeni spot u kojem su ona i glumci u uniformama srpske vojske? Zar je i to bio dio plana spašavanja oca?

Brena u Hrvatskoj

Johannes Heesters, nizozemski glumac i pjeva?, ostvario je velik uspjeh i zaradio velik novac u nacisti?koj Njema?koj.Pjevao je njema?kim vojnicima u koncentracijskom logoru Dachau. Heesters je priznao da je pjevao i samom Hitleru. 2008. godine, u dobi od 105 godina, nastupio je u Nizozemskoj uz veliko negodovanje nizozemske javnosti.

Zamislite da Heesters posjeti Izrael i održi koncert. Nemogu?e? Jasno da je nemogu?e jer ga Židovi, u najmanju ruku i s punim pravom, ne bi pustili preko granice.

Svi smo mi Hrvati, ali dijele nas nijanse, jedni su GINULI, drugi vikali ZNA SE!

Svi smo mi Hrvati, ali dijele nas nijanse, jedni su GINULI, drugi vikali ZNA SE!

A neki još i danas svašta vi?u, zar ne? Iako ?e uskoro dva desetlje?a otkako je zapo?eo Domovinski rat, mi se još nismo pomakli sa istog mjesta. Još uvijek sijemo mržnju na sve oko sebe, još uvijek preziremo narode koji su sa nama živjeli u Jugoslaviji i još uvijek se busamo u prsa sa HRVATSTVOM!

Hrvatstvo- kako ljigavo zvu?i ta rije? kada izlazi iz ustiju troli?njaka koji su za vrijeme Jugoslavije bili Veliki Drugari i Drugarice, a danas su Veliki Hrvati i Hrvatice. Krug koji kola ovim prostorima, nikada ne?e biti zatvoren. Zašto? Zbog mentaliteta koji se prilago?ava i uvla?i sustavu koji je na vlasti u guzicu. Da sutra hrvatska postane kraljevina, svi oni koji su za vrijeme prošlog sistema imali crvene partijske knjižice koje i danas ?uvaju pod jastukom za "nedaj Bože",a koji su se onda nazivali Velikim drugarima i drugaricama,a danas se nazivaju velikim hrvatima i hrvaticama, odjednom bi po?eli pljuvati i po onome što su sada- Veliki hrvati i Hrvatice.

Lepa li si Breno!

?Ja sam Jugoslovenka!?

?O?i su mi more jadransko, kose su mi klasje panonsko, setna mi je duša slovenska
ja sam Jugoslovenka! ?, 90-ih je pjevala Fahreta Živojinovi? poznatija kao Lepa Brena. Danas, dvadeset godina kasnije Brena se sprema nakrcati zagreba?ku Arenu u kojoj ?e razdragana rulja ( muška i ženska ) zajedno s njom u glas priznati kako su svi oni jedna Jugoslovenka. Možemo Brenu svrstati pod turbo folk ili narodnu glazbu, sasvim je svejedno. Malo po malo ta vrsta muzike ukorijenila se u naše društvo i nije neki bauk kao prije par godina. Ono što Breni predstavlja problem je njeno slikanje 1993. u uniformi vojske Republike Srpske.

Bratstvo i jedinstvo

Cudne stvari se ovih dana dogadjaju. Cuveni branitelj Podravkinih dotacija za svoja mega izdavacka djela od najvece knjige o domovinskom ratu do majmanje knjige o Tudjmanu gospodin Pavkovic trazi od Lepe Brene odustanak od koncerta za neka bolja vremena Breno odustani!. To od gospodina pavkovica nije nista neobicno kad znamo njegova nastojanja da pjevaci iz Srbije ne gostuju u Hrvatskoj od Balasevica do Brene. No gospodin Pavkovic nije primjetio novi izdavacki poduhvat u vecernjakovoj edicijikoju su nazocili i Andrija Hebrang i Antun Vrdoljak i mnogi drugi vidjeniji politicari. Naziv knjige je Tito-fenomen stolje?a a autor Pero Simic poznati srbijanski novinar cija je preokupacija povijesni revizionizam te rehabilitacija osoba poput Dragise Vasica i Slobodana Jovanovica te drugih perjanica medjuratnog velikosrpstva okupljenog u srpskom kulturnom klubu Ili o Kosovu.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci