Tagovi

Referendum o EU

Vlada Otkriva Zastrašujuću Svrhu Postojanja Države Hrvatske

Na web sajtu Pula-online.com, pod naslovom "Gadi mi se, gadi mi se", odlično dočaravaju aktualnu situaciju: "U nedjelju su još jedni izbori na kojima moramo odlučiti za koga nećemo glasati, izbori na kojima znamo protiv koga ćemo glasati. Još jedi izbori na kojima ne znaš kome dati glas, ali znaš kome nećeš dati svoj glas. Ovi koji odlaze zaslužili su da odu i nestanu još na pretprošlim izborima, ovi koji dolaze obećavaju med i mlijeko, a znamo i sami da nam mogu pomoći jedino 'krv, trud, znoj i suze'. I spremni smo na to, ali ne vidimo nikoga tko nam može pomoći da makar i na taj bolni način krenemo na bolje. Gadi mi se izaći na izbore...".

Izbori na Facebooku: "Reality check svima sa sindromom zlatne ribice - tek tridesetak godina bauljam ovom planetom a preživjeh toliko 'povijesnih trenutaka' da više ne znam koji je bio povijesniji od prethodnog. Sve same reprize. A o pravdi, pravednosti, buđenjima i drugim velikim riječima možemo nabaciti koju, onako, rasprave radi. Sve se na kraju svodi na plaćanje računa. Dođeš na šalter, kažeš koju da olakšaš dušu, pogledaš zbunjenu službenicu i platiš. Ili ne. Eto. Tako nekako će i buduća vlada. Sretno!"

Credo Banka - to nije blato na vasim cipelama

Politika i ekonomija su uvijek povezane. Bez obzira na to sto politicari jezikom misle popravljati ekonomiju, njezine zakonitosti se ne mijenjaju ispraznim rijecima. U vremenima kada je ekonomska situacija u zemlji dobra, rijeci politicara mogu se pretvoriti u djela i promjene. U vremenima kada ekonomija prestaje funkcionirati, sve lijepe zelje politicara mogu biti samo materijal za bozicne cestitke. Mogucnosti koje im preostaju su suzene. Ekonomski zakoni jednako djeluju na lijeve, desne, zelene i zute politicare.

Sto je vise implikacija sustav je ranjiviji. U ranijem clanku opisivao sam kako nize kamatne stope na svicarskom franku impliciraju veci valutni rizik. Ali i u globalnom financijskom sustavu bilo je vise neprimjecenih implikacija. Cijeli financijski sustav subprime kredita i instrumenata baziranim na njima implicirao je da cijene nekretnina uvijek rastu. Posljedica te implikacije bila je kriza 2008. godine, a i danasnja kriza je njezina posljedica.

Sabotaža državnog suvereniteta deviznom klauzulom

Neću ovog puta o globalnoj bankarskoj zavjeri kao temeljnoj temi već o konkretnom bezprizornom hapanju „domaćih banaka“ koje toliko vole svoje građane-klijente da ih od siline ljubavi žderu mic po mic. Prije nekog vremena istu je temu provocirao @Trader s naglaskom na tehnikalije ("hedge-ale" by HNB-a uz pomoć currency swapa) kako zadovoljiti vuka a da ovce budu na broju. Po meni pogrešan pristup jer ne polazi od činjenice da je Hrvatska kao Ustavna republika suverena država i s osnova monetarne vlasti ( ak je!!?). Dakle prema čl. 2. Ustava suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Prevedeno na seljački jezik slijedom istog monetarna vlast je neotuđiva, nedjeljiva i neprenosiva. Kaj to u kontekstu deračine deviznom klauzulom znači. Izvorište devizne klauzule nalazimo u čl. 22. Zakona o obveznim odnosima koji kazuje da se ugovorni odnosi dogovaraju u nacionalnoj valuti (dakle kunama), a mogu i u drugoj valuti.

O „šticungu“ rode da ti pojem

Bajs Prošao je kolovoz, te?e rujan, turisti?ka sezona je na silaznoj putanji. Znalcima u turizmu je poznata stvar da se s kolovozom ostvaruje 80 posto godišnjeg prometa u turizmu. Ta dva mjeseca – srpanj i kolovoz - zna?e dvije tre?ine godišnjeg prometa, a kad dvije tre?ine pretvorimo u postotke, ta dva mjeseca ?ine 66 % godišnjeg prometa. Preostalih deset mjeseci ?ini 34%. Nema bolje ilustracije s ?ime se sudara hrvatski turizam–sve se svodi na 60 dana djelatnog rada. Nema tvrtke koja može ra?unati na poslovni uspjeh, niti države koja bi ?ekala spas od posla svedenog na 60 dana rada godišnje.

Te?ajci

I dalje su glasni mnogi koji spas vide u relaksiranju te?aja. Ili smatraju da je naš problem u dosadašnjem tvrdom te?aju. Domišljenih argumenata uglavnom nema, a diskusija se ?esto svodi na papagajsko ponavljanje fraze preuzetih iz drugog konteksta (tako je, primjerice, jedan visoki dužnosnik, kad je kriza ve?e debelo bila u Hrvatskoj, rekao da je naš izlaz u ve?oj potrošnji).

Valjda bi sve trebalo biti jasno ako se i malo razumiju stvari prezentirane ovdje. Zaista je klju?no razumjeti koji su uzroci i razmjeri krize u Hrvata!

Ali postoji i element koji se nikad ne spominje:
- deprecijacija dovodi do tiskanja novca i inflacije (pogotovo u našim uvjetima visoke eurizacije)
- inflacija je indirektno oporezivanje (bolje prolaze oni bliski izvoru novca)
- ako su vlast i njoj bliski u zadnjih 10 godina i uz prora?unska ograni?enja uspjevali izmicati naš novac (direktno: kroz HAC, Skladgradnju i sli?ne; i indirektno, primjerice kupovinu podrške zapošljavanjem i velikim pla?ama u javnom sektoru), kako bi se tek ponašali da su imali štampariju novca u svom dvorištu?

Te?aj, devalvacija, Rohatinski, Latvija, izvoz i inflacija

Prvi dnevnik, stara ofucana tema. Dopustiti deprecijaciju ili ne?!

Primjer 1.
Poljaci nemaju takvih problema. Poljaci imaju plivaju?i te?aj. Tako je u godinu dana poljska zlota pala u odnosu na euro za 25%. Rezultat - poljska ekonomija najuspješnije me?u tranzicijskim zemljama prolazi kroz krizu. Dok neke države koje tvrdoglavo brane te?aj bilježe u prvom kvartalu dvocifreni postotni pad BDP-a(Estonija, Latvija, Litva), Poljaci prolaze relativno bezbolno. ?ak bilježe lagani rast od 0,8%. Iako daleko od toga da nemaju probleme. Udio nenaplativih kredita je u ožujku porastao na 5.3%(kod nas 5,1% - što btw. ne mora biti precizan pokazatelj situacije zbog reprogramiranja kredita) sa 4,75% mjesec ranije. S obzirom da je 70% stambenih kredita u Poljskoj denominirano u stranoj valuti ( pored eura i u švicarskom franku u odnosu na kojega je zlota pala 28% u godinu dana), to su sasvim prihvatljivi gubici. Poljski bruto vanjski dug u 2008. ?ini 57% BDP-a.

Primjer 2.

Ja?e! Više! Još! Gore!

Kako to da je kod nas sve tako skupo?
Kako to da se isplati sve uvoziti?
Kako to da ne možemo izvoziti više?
Kako to da izvoznici tvrde da je kuna prejaka?

Prvo, ograda. Ovaj ?lanak pišem kao amater a ne kao neki makroekonomist. Ako mislite sasuti drvlje i kamenje na mene radi prejednostavne argumentacije, ne trošite vrijeme, ovo je napisano ionako za vašu razbibrigu i kao vježba iz teorije novca.

Drugo, za trenutak zanemarimo sva mogu?a muljanja i pelješenja, "pijanke", šodere, terme, operacije s robnim, deviznim, vodnim, rudnim, i tko zna kakvim rezervama i pretpostavimo da su one konstanta, bilo je toga prije otprilike koliko i sada, to je konstantni minus, toliko posišu paraziti.

U jednom trenutku svoje povijesti je Hrvatska po?ela uzimati inozemne kredite. Kad kažem Hrvatska, ne mislim samo na vlast, nego na sve zajedno, jer netko iz Hrvatske mora vratiti taj kredit. Zato ovdje ne?u govoriti samo o državi iako i ona ima prste u pekmezu.

Okrugli stol:"Svijest- svijet, hrvatska stvarnost - stanje i perspektive hrvatskog gospodarstva"

Budu?i da sam bila poprilicno razo?arana pro?itanim osvrtom iz ve?ernjeg lista u svezi okruglog stola s temom interneta kao slobodnog medija, na koji nas je Mrak pozvao tj. obavjestio, obvezala sam se da ?u predo?iti situaciju na okruglom stolu:"Svijest- svijet, hrvatska stvarnost - stanje i perspektive hrvatskog gospodarstva" koji se danas u 17h održao u pulskoj Zajednici Talijana (Circolo) u organizaciji SIK-a pod vodstvom gospodina Brune Buli?a. Gost tribine bio je prof.dr.sc Slavko Kuli? s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Prof.Kuli? je govorio puna 2 sata nakon ?ega je odvojeno 10tak minuta za upite gostiju. Govor se u ve?ini temeljio ili bolje re?i, vra?ao na svijest covjeka i njegovu bitnu ulogu u razvoju društva.

Napominjem, da je ovaj text moje osobno shva?anje s predavanja i da ne mora biti autenti?an onime što je prof.Kuli? želio prenjeti.

Tko je svijet, tko je europa i tko smo na kraju mi?
Mi smo zemlja koja tr?i ispred znanja, umjesto da idemo uz njega.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci