Tagovi

369

Ovih dana se navršilo 73 godišnjica čuvene Staljingradske bitke koja je bila stvarna prekretnica u Drugom svjetskom ratu. Poslije nje su se već jasno nazirali kraj rata i pobjednici. Na jednoj strani svjetskog sukoba stajao je fašistički koncept predvođen Silama Osovine -Hitlerovom Njemačkom, Mussolinijevom Italijom i Japanom; na drugoj tzv. slobodni svijet predvođen Saveznicima - SAD, Engleske (i SSSR-a). Ovdje je važno obratiti pažnju da je naglasak bio na sukobljenim relacijama fašizam-antifašizam, koji je ponegdje (a posebice kod nas) još uvijek predmet sporova.

"Križari" na ulicama Zagreba

Tko je reka', jeba' li ga ćaća,
Da se „križar“ u Zagreb ne vraća?

2. Svjetski rat je u Evropi završio 09. 05. 1945. pobjedom Antifašističke koalicije.

Za sve, osim za hrvatske fašiste i kvislinge, za neke od njih završio je 15. 05. 1945., za neke 1953., za neke 1995. ustaškom pobjedom, za neke nikad, za njih taj rat i dalje traje.

Oni bi ga mogli okončati tek potpunim revivalom ustaške države, jedine države s nacional-socijalističkim društveno-političkim uređenjem u srcu Evrope u 21. stoljeću.

Poslije rata, koji je za sav civilizirani svijet završio 09. 05. 1945., taj dan se slavi kao Dan pobjede nad fašizmom, a odnedavno i kao Dan Evrope, na području tzv. NDH ostali su mnogi ustaški džepovi otpora koje su jedinice KNOJ nemilosrdno slamale , ali su se održale brojne odmetnute ustaške bande, nad kojima je pokroviteljstvo preuzela Crkva u Hrvata, pa su se njihovi pripadnici prozvali „križarima“, zadnja „križarska“ banda je likvidirana tek početkom 1953., pa je i KNOJ konačno mogao biti rasformiran.

Men in black! (Nosi mi se crna boja!)

Mnogo ih je koji govore kao morska jeka,
ali njihovi životi su uski i ustajali, poput močvare koja trune.
Khalil Gibran
.

Negdje u srpnju 2005 godine održan je Susret svećenika i časnih sestara iz župe Drinovci (valjda Hercegovina), na kojem je glavnu ulogu imao Don Ivan Šimić, kancelar Biskupije dubrovačke, o čemu je sačinjen Internetski zapis prema ( linku na kojem to možete pročitati ), a na kojem su citirani i gore navedeni Gibranovi stihovi. Izvješće vrvi pozitivnim domoljubnim emocijama i naglascima, te „dubokim i dalekim“ povijesnim reminiscencijama, dok je religijski sadržaj potpuno zanemaren. Iz sadržaja i intonacije teksta (prema Internetskom zapisu) jasno je da je „Susret u Drinovcima“ bio čisto politički motiviran, a posvećen predhodnoj Bleiburškoj komemoraciji (jednoj od onih koje su se inače redovito održavale). Ono što je uvijek bilo sporno, pa sve do danas, jest da se jedna manifestacija kao spomen na mnoštvo pobijenih ljudi bez suđenja, umjesto ukazivanja pijeteta mrtvima u nekim krugovima i razmjerima uporno pretvara u „revival“ u ratu poraženih snaga. Tako da se stjecajem raznih okolnosti (ali najviše radi dugotrajnoh prešućivanja od strane službenih vlasti Jugoslavije i Hrvatske) te su se komemoracije pretvarale u neciviliziranu suprotnost. Mada jedna takva komemoracija, civilizirano gledajući, bi trebala predstavljati spomen na ljude pobijene bez suda, na poštivanje smrti (koja ujedinjuje ljude bez obzira na porijeklo, vjeru, ideologiju), predstavljati dostojanstven skup pun poštovanja i pijeteta prema umrlima, ona se u praksi najčešće pretvarala u reviju uniformi poraženih vojski i ideologije. Mada je trebalo očekivati da će poslije političkih promjena i pada komunizma, bleiburški susreti se konačno transformirati u decentno i dostojanstveno štovanje smrti, vulgarni „revivali“ prošlosti još traju, predstavljajući civilizacijsku uvredu mrtvima.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci