Tagovi

Ne uzimajte iz mog džepa za svoje povlastice!

Jedan sam od onih koji primaju plaću iz državnog proračuna. S obzirom na to kakve plaće imaju drugi (mama mi je imala duplo manju plaću kod privatnika, mirovina joj je sada skoro troduplo manja) i da, dok je drugi čekaju mjesecima, meni moja redovito stiže, nikad se nisam žalio. Sada bi mi je zamrznuli, kako bi se, kaže dr. Ivo, prebrodila ova svjetska financijska kriza.
Imam dovoljno razuma da razumijem kakvo je stanje, kakva je moja pozicija u odnosu na mnoge druge (seljački rečeno socijalno sam svjestan) i da ne zahtjevam više nego je to objektivno moguće. U načelu mogao bih pristati da mi plaća neko vrijeme ostane kakva jest, trenutno si to mogu priuštiti, ali jednostavno ne mogu ne vidjeti da tu neke stvari jednostavno logički ne štimaju.

Može li recesija zahvatiti Hrvatsku?

Angela Merkel. Fotografija od DWPolitičari najrazvijenijih svjetskih gospodarstva rastrčali su se svijetom. Sastaju se, dogovaraju i traže rješenja za krizu koja je zahvatila njihova gospodarstva. Oni imaju konkretne podatke o krizi i traže konkretna rješenja.

U eurozoni pad industrijske proizvodnje potvrđuje recesiju. Francuska je zabilježila pad industrijske proizvodnje za 0,5 %, Italija za 2,6% a najjača europska industrijska sila, Njemačka, od velikih 3,6%. Te tri zemlje ujedno čine dvije trećine industrije u euro zoni. Izvor

Zbog vladine bulimije, anoreksi?ari na dijetu

Prije nekoliko dana sjedim u birtiji, pijem svoje pi?e i slušam veselo društvo za stolom do mene. Vrte se runde i rješavaju “svjetski” problemi uz lagano pletenje jezika. Pa znate ve? kako to ide kad se na?e staro društvo.
U jednom trenutku javlja se Šef: “ ?ekaj, ?ekaj, pa svi smo zvali dvije tri runde a ti Ivek niti jednu. Lepo piješ i delaš se englez”.
“Joj, da, da, imaš praf Števek” veli Ivek. “Znaš u krizi sam, Ostal sam bez novaca. Potrošil sam sve kaj sam imal a i zadužil sam se kreditima a bome? mi je i auto na lizing. Ako ne na?em lovu, bankrotiral budem. Baš sam si mislil predložiti vam da se svi, jedno godinu dana, odreknemo svojih 10% primanja i da taj novac ide meni. Tim novcem ja bi mogel nastaviti živeti kak i do sad.”

Hipotekarni krediti ili kako ?e na tek biti lijepo

Do ju?er se u svim medijima raspravljalo o svjetskoj financijskoj krizi koju su izazvali Amerikanci, sada neki drugi doga?aji doprinose brzom zaboravu i (možda lažnom) osje?aju da nas je kriza mimoišla i da smo ostali pošte?eni… I koliko god je vladaju?ima drago da se ne raspravlja o financijsko-gospodarskom dreku, toliko im nije drago da je razlog tome doga?aj koji otkriva sasvim druge fundamentalne slabosti (me?utim, to nije tema ovog dnevnika)…

Idemo natrag na financije: ameri?ko financijsko tržište najrazvijenije je na svijetu, to ?ete ?uti na bilo kojem predavanju o financijama, platnom prometu, bankarskom sustavu i sl. Pri?at ?e vam o svemu i sva?emu, a kao vrhunaravni dokaz stupnja razvijenosti spomenut ?e vam sekuritizaciju. Što je to? Možete pogledati definiciju ovdje ili prihvatiti banalizaciju da je to na?in kako banka (ili neka druga institucija) može sa svojih 100 dolara odobriti dva kredita od po 100 dolara odnosno ukupno 200 a da sve bude i dalje isto, pa ?ak i bolje (barem na papiru).

To isto ameri?ko financijsko tržište iznjedrilo je i neke specijalizirane djelatnosti kojih u Europi, a posebice u Hrvatskoj, ne poznamo: primjerice hipotekarne brokere koji „brokeriraju“ kredite a da sami nisu ni?im izloženi (po principu lako je s tu?im po koprivama mlatiti)… I sve je bilo super dok nije prestalo biti super, a onda smo se svi zbog Amera i njihove maksimizacije profita našli u dreku premda kod nas neke od ovih stvari uistinu nisu mogu?e…

Tmurno, tmurnije, Hrvatska


Sje?ate li se pompozno najavljivane „Hrvatske izvozne ofenzive“? ?ak postoji i web site www.izvoz.hr koji ima i rubriku vijesti (zadnja najnovija vijest je iz tek „nedavnog“ svibnja ove godine). Taj projekt tzv. izvozne ofenzive lansiran je tamo negdje u predizbornoj godini s kojim je HDZ-ova vlada htjela poru?iti kako se ozbiljno namjerava pozabaviti pove?anjem izvoza. Ovih dana surova statistika govori da je izvozna ofenziva doživjela svoj krah. Pokrivenost uvoza izvozom je s 46,9% iz 2006. pala na ovogodišnjih 43,8%.

Da li je krenula kriza ili nešto drugo ?

O krizi je teško govoriti obzirom da imamo najviše nekretnina, casha, auta a sada i jahti u Evropi, obzirom da gradimo i takve skupe stvari koje nikad nitko nije i ne?e, obzirom da imamo najviše aparata za izvanredna stanja i sre?ivanje, obzirom da se kod nas najviše uživa i poklanja, obzirom da sve to jako dugo te?e i da ni rat nije mogao ništa tome, obzirom da imamo istu vlast desetlje?ima, najviše cijene i zarade na raznom a i na kamatarenju te najviše prihode u prora?unima uz najviše imovine.

O krizi je tako?er teško govoriti kada se u sre?ivanju cesta, ulica i infrastrukture zara?uje kao nigdje a da je nered svakim danom sve ve?i, nestaju jedno za drugim vodocrpilišta i raspada se jedan za drugim dio osnove koju je nekad netko postavio i izgradio, ?ak do stupnja da više nitko i ne pomišlja stvarno srediti kakvu katastarsku kartu.

O krizi je tako?er teško govoriti kada su zarade financijskog sektora ve?e nego ikada igdje u svijetu.

Alarmantnim postaje kad nam „kojunski“ počnu podvaljivati!

U Italiji poznatog Berlusconija krasi jedan slikoviti nadimak „Il cojone“ („kojun“ po dalmatinski ili „Il coione“ talijanski znači mudonja ali s negativnom konotacijom). Ali i mi za trku „kojuna“ imamo! Ne samo jednoga!!

Kriza je u svijetu, pa eto, kriza i kod nas – samo kao da bismo se trebali strpiti! Tako nam naša vlast direktno ili indirektno poručuje. Eh, kad bi samo to tako bilo – ali sve se bojim da nije. Pamćenje sličnih stvari iz prošlosti ne daju mira. Prijatelj iz Belgije mi nekidan piše da je i kod njih inflacija dosegla 2,5 %, i da su sve zabrinutiji. Tamo su cijene goriva: Super 98 €1.59, Super 95 €1.58, Diesel €1.45; tekući plin €0.60. Kod nas je neznatno niže, ali razlike u osobnim dohocima, mirovinama i ukupnom standardu su neusporedive. Uostalom, mi točimo nekvalitetno gorivo proizvedeno u našim rafinerijama koje tamo na crpke ne bi moglo ni doći, pa znači da smo s cijenama goriva na istome, ili višem nivou nego kod njih - a razlike u standardu nemjerljive.

Rast plaća u zemljama bivše Jugoslavije najsporiji u Hrvatskoj

Analizom podataka o prosječnom rastu neto plaće za prosinac 2007. godine (posljednji objavljeni podatak u svih 6 zemalja, bez Kosova) prikupljenih sa stranica nacionalnih statističkih agencija, došli smo do još jednog poraznog podatka za Hrvatsku. Na godišnjoj razini, najviši nominalni rast plaća ostvaren je u Crnoj Gori i Srbiji (22%). Slijedi Makedonija (12%), BiH (11%), Slovenija (6%), i na kraju Hrvatska (5%). Izražena u eurima, prosječna plaća u prosincu 2007. Iznosila je 870 eura u Sloveniji, 676 eura u Hrvatskoj, 436 eura u Srbiji, 376 eura u Crnoj Gori, 348 eura u BiH i 253 eura u Makedoniji.

I službeno: plaće u Hrvatskoj padaju

Dok se narod zabavlja zbivanjima na Kosovu (koje Hrvatska još nije priznala) i Srbiji, Državni zavod za statistiku u tišini je objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2007. iznosila 4.958 kuna. To je 223 kune više nego u prosincu 2006. godine, ili 4,7%. Kako je inflacija na godišnjoj razini u prosincu iznosila 5,8%, plaća u prosincu 2007. godine tako je bila realno 1,1% NIŽA nego u istom mjesecu prošle godine.

Naravno, neki takvo stanje ne drže dramatičnim pa se zabavljaju problemom Kosova, referendumom za NATO, Pankretićevim autom, Milanovićem i Pusićkom. Nek se narod igra...

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci