Tagovi

kazneno djelo koliko je opasno počiniti

KAZNENO DJELO KOLIKO JE OPASNO POČINITI?
ukratko, a bitno
sumnja otkriva zloDjelo, kao što dim otkriva vatru

A) kazneno djelo s koliko opasnih kazna teško škodi okrivljenom?
uglavnom

01. kazna okrivljenom je sumnja u kazneno djelo,
02. kazna okrivljenom je prijava prihvaćena u policiji,
03. kazna okrivljenom je policijska istraga,
04. kazna okrivljenom je pritvor,
05. kazna okrivljenom je prijava prihvaćena u Tužiteljstvu,
06. kazna okrivljenom je optužnica predana Sudu,
07. kazna okrivljenom je dokazivanje nevinosti u Sudu,
08. kazna okrivljenom su troškovi dokazivanja nevinosti,
09. kazna okrivljenom je presuda Suda,
10. kazna okrivljenom je žalba na presudu Suda,
11. kazna okrivljenom je nova presuda Suda,
12. kazna okrivljenom je žalba na novu presudu Suda
13. kazna okrivljenom je itd.

B) kazneno djelo koliko je opasno skupo?
uglavnom

od sumnje do presude sve je skupo (i preSkupo)
koliko okrivljenom, a koliko proračunu

procijenite, od broja do broja,

01. kazna okrivljenom je sumnja u kazneno djelo,
02. kazna okrivljenom je prijava prihvaćena u policiji,
03. kazna okrivljenom je policijska istraga,

sudac kažnjava

SUDAC KAŽNJAVA
sudac prima plaću za kažnjavanje,

sudstvo proizvodi kažnjavanje prekršitelja zakonNAREĐENJA,
sudstvo MORA kažnjavati,

sudac ima sudsku biroKraciju kao alat za kažnjavanje,
sudac sudskom biroKracijom proizvodi kažnjavanje prekršitelja zakonNAREĐENJA,

prekršitelj NIJE - nevin,
jer JEST - priveden na kažnjavanje sudcu,

sudac NIJE - svrhovit,
ako ima na umu da je optuženi nevin dok se NE dokaže prekršaj,

sudac JEST - svrhovit, ako kažnjava,
sudac je plaćen za kažnjavanje,

sudac
ako NE kažnjava ON se eliminira iz sudstva,

i još jedna...
TEMA ZASEBNA

sistemska zakonNAREĐENJA
sistemski proizvode sistemske kazne za prekršitelja sistemskih zakonNAREĐENJA

sistemske kazne
za prekršitelja sistemskih zakonNAREĐENJA sistemski proizvode sistemski sud,

sistemski sud
sistemski proizvodi sistemska sudca za sistemsko kažnjavanje prekršitelja sistemskih zakonNAREĐENJA,

sistemski sudac
sistemski proizvodi sistemsko kažnjavanje prekršitelja sistemskiih zakonNAREĐENJA,

sistemsko sudstvo
sistemski proizvodi sistemsku održivost sistemskog sudstva,

i još jedna...
TEMA ZASEBNA

prihod kako povisiti, a rashod NE smanjiti?

PRIHOD KAKO POVISITI, A RASHOD NE SMANJITI?
u kom konTekstu?
kako rashod BEZ prihoda uravnotežiti prihodom od rashoda?

proračunci autoKrati izgleda već su samoOdlučili,
<> proračunci su skupili glave,
<> proračunci su skupljenih glava domislili i izmislili,

KAŽNJENIK MORA RADOM ODRADITI KAZNU,
dakle,
bit će to NOVI običaj za NOVU tradiciju u Kaznionicama, koje strše svojim rashodima u proračunskim rashodima BEZ prihoda,

kažnjenik
po narudžbi smije i može (od)raditi svoju kaznu kod - naručitelja!

kažnjenik
po narudžbi radi kod naručitelja, a njegovu plaću prima kaznionica,

kaznioničari
plaćama kažnjenika kao prihodom plaćaju rashod kaznionice,

inovacija,
JEST - čudesno maštovita,

zanimljivo,
TKO bi naručio exMinistra Čačića ili Čobankovića da radi kod naručitelja?

primjerice,
exMinistra Čačića ili Čobankovića naruče njihove žene,

a potom?
žene kod sebe 8 sati u zatvorenom prostoru drže na radu po cjeniku za kažnjenike exMinistra Čačića ili Čobankovića,

a potom?
nakon 8 sati kažnjenici exMinistri Čačić ili Čobanković vraćaju se u kaznionicu,

a potom?

prijaviti mjesečni PIZ (prihod i zaduženost)

PRIJAVITI MJESEČNI PIZ (PRIHOD I ZADUŽENOST)
kao ideja može se ostvariti, ako državna porezna uprava državnim zakonNaređenjem naredi,

objašnjenje
NE zabavno, matematički suhoparno je sljedeće,

DRŽAVNA zakonNaređenja proizvode državne sistemske KONSTANTE i varijable,

DRŽAVNE sistemske KONSTANTE i varijable BEZ isprike zarobe u poreznu obvezu svakog državnog zarobljenog stanovnika, koji MORA biti pokorni i poslušni državni naredboPrimac,

DRŽAVNA realizacija PIZ-a oslanja se na 4 državna temelja,
1. temelj - državna tehnoLogija nasilja
2. temelj - državna proizvodnja državnog poreznoga nasilja
3. temelj - državna proizvodnja državnog proračuna
4. temelj - državna održivost državnih porezoPrimaca kao državnih korisnika državnog proračuna,

jer
DRŽAVNI porezoPrimci proizvode državnu održivost države (i zbog toga) država NIJE - uništena SVE do DANAS, iako iako iako već stoljećima mnogi filozofi vrlo utemeljeno najavljuju odumiranje i kraj države,

PRIJEDLOG za prijavu PIZ-a (prihoda i zaduženosti) ima ciljani smisao i svrhu
1... eliminirati (sivu) anarhiju u stjecanju prihoda,
2... eliminirati NE razumno zaduživanje,

primjerice,

Kažnjavanje nogometnih klubova

Nedavno su Dinamo i Hajduk kažnjeni zbog nereda na tribinama tako da jednu domaću utakmicu moraju igrati pred praznim tribinama.

Bilo je i do sada kažnjavanja pa su se neredi opet ponavljali, a stanje u nogometu je općenito sve gore i gore. Zato je možda vrijeme da se pokuša s nekim drugim metodama.

Moja ideja jest ta da klubove ne kažnjavaju igranjem pred praznim tribinama, već da se klub "kazni" tako da zbog nereda mora odigrati tri domaće utakmice pred punim tribinama. E, to bi već bilo nešto!

Zaislite šoka da se naši klubovi nađu u situaciji da moraju suočiti s igranjem pred prepunim tribinama i to još tri puta redom! To bi bila prava kazna po mom guštu.

Sad, znam da će netko reći da je to glupo i kakvo je to kažnjavanje igranjem pred prepunim tribinama.
Ali, odgovorite vi meni kakvo je to kažnjavanje igranjem pred praznim tribnama? Pa one su ionako uvijek prazne. Tribine su im na utakmicama prazne pa ih kažnjavaš tako da moraju igrati pred praznim tribinama, gdje je tu kazna?

U biti to možda i paše klubovima. Nema ni ono malo navijača što dođe na utakmice pa ne moraju trošiti na zaštitare, i druge stvari. Klubovima to dođe skoro kao neka nagrada, a ne kazna.

Zločin i kazna

Blog se preselio na novu adresu:

aleksandar-hatzivelkos.from.hr

Ovaj upis možete pak naći na ovom linku

Vremenom ću sve dnevnike preseliti na novu adresu, no blog na pollitika.com ne namjeravam brisati, u prvom redu radi komentara koji ipak predstavljaju tuđe uloženo vrijeme i mišljenje - čime, smatram, nemam pravo raspolagati.

Nadam se da se i dalje čitamo.


Nema demokracije bez korjenite izborne reforme ni bez mogu?nosti direktnog obra?anja pojedinca cijelom narodu

Vjerujete li politi?arima? Vjerujete li da danas postoji ikakva istinska demokracija? Mnogi SDP-ovci, HDZ-ovci, i drugi, rekli su (ali još nisu ostvarili), da se nama - nositeljima stanarskog prava u tzv. privatnim neuseljivim i drugim stanovima - moraju vratiti naša oteta prava, da moramo dobiti pravo na otkup svog stana. Jeste li ?uli da je Milanovi? to ikada ponovio, otkada je došao na ?elo SDP-a? (Za razliku od njega, Jadranka Kosor je to još davno rekla, i nedavno je ponovila. Sad još samo preostaje da se to i ostvari).
Ne bi bilo dovoljno da Milanovi? to jednom kaže, nego on i mnogi drugi moraju to stalno ponavljati, i stalno ?initi sve da se to ostvari. Ako oni to ne ?ine, što se može odatle zaklju?iti, osim da je strankama i strana?kim politi?arima stalo samo do njihovih osobnih interesa, i spremni su ignorirati i prekršiti sva?ija prava, svoja vlastita obe?anja, pravdu, i sve ostalo? Nismo uop?e zadovoljni ni s pojedincima iz HSS-a, HNS-a, i još nekima....

Nije nam jasno, kako to da su sve odgovorne osobe još uvijek na slobodi. Zašto se ne istraži, tko su glavni krivci, i zašto bar po koji od njih, koji je sve to zamislio i organizirao, nije ve? u (doživotnom) zatvoru? (Naime, mislimo da bi doživotni zatvor bio upravo adekvatna kazna za zlo?in koji se vrši nad nositeljima stanarskog prava i njihovim obiteljima, a koji se, po našem shva?anju, može usporediti s nekom vrstom genocida. Pri tome treba naro?ito uzeti u obzir upornost kojom se krši Ustav, me?unarodni ugovori, i naša neupitna prava, a što traje 14 odnosno 19 godina - od donošenja Zakona o najmu odnosno Zakona o prodaji stanova).
Postoji li ikakva istinska demokracija kod nas i u Europi, ili je to samo jedna velika obmana i predstava za naivni narod? Stranke su, izgleda, složne u svemu što ide u njihovu korist, i nije im važno ako to ide na štetu naroda. Ne radi se, jasno, samo o našim stanarskim pravima, nego i o pravima radnika, o otkazima, radu bez pla?e, mirovinama, zaduživanju države, prevelikim pla?ama politi?ara i mnogih drugih, itd. U kapitalizmu se smatra normalnim da se može mnogo zaraditi na principu ponude i potražnje (na pr., neki poduzetnik, trgovac, zubar, nogometaš, pjeva?ica, filmska glumica....), ali za djelima politi?ara (i još nekih) uop?e nema potražnje, nego oni jednostavno grabe sami za sebe koliko ho?e iz prora?una!
Kako se može nešto promijeniti, poboljšati?
Neophodno je, izme?u ostaloga, promijeniti na?in izbora, tako da se biraju pojedinci a ne stranke. - Vidi: Jutarnji list od 09. 08. 2008., "Don Ivo Grubiši?: Sit sam papirnatog i trona i oltara".
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,8,9,,129334.jl
Evo citata:
"Kod nas je i demokracija 'papirnata'. Piše, naime, u Ustavu da je Hrvatska, me?u ostalim, i demokratska država. Najobi?nija analiza ukazuje da se kod nas od demokracije nije dogodilo ništa, da smo 17 godina potrošili a da se nismo makli dalje od po?etka. ?ak se može postaviti pitanje: koliko su institucije države legalne i legitimne ako narod ne predlaže i ne bira izravno svoje zastupnike, nego mora zaokruživati strana?ke liste, a stranke odre?uju prioritete po politi?koj podobnosti a ne po sposobnosti. Mi trpimo ve? 17 godina tiraniju podobnih nad sposobnima"

Balada o Narayami

Osamdesetih godina prošlog stolje?a do kosti me potresao japanski film 'Balada o 'Narayami'.

http://en.wikipedia.org/wiki/The_Ballad_of_Narayama_%281983_film%29

Radnja se doga?a u malom, siromašnom selu u vrijeme feudalnog Japana. Zbog izuzetno teških životnih uvjeta u selu se primjenjuje okrutna tradicija tzv. Obasuteyama koja se odnosi na obi?aj da se eliminira slabiji ili stariji ?lan obitelji kako ne bi predstavljao teret svojoj zajednici. Obi?aj se sastojao u tome da se doti?nog ?lana obitelji ostavi na nekom udaljenom, samotnom mjestu kako bi ondje umro.

U budisti?kim predanjima, najstariji sin obitelji bio je zadužen da odnese vlastitu majku (ili oca) na svojim le?ima na obližnju planinu i tamo je prepusti (ne)milosti sudbine i prirode. Tijekom tog jezivog putovanja, majka bi razmicala gran?ice na putu da im olakša uspon i ujedno ih trgaju?i ostavljala vidljivu prohodnu stazu kako bi joj sin poslije lakše našao put ku?i.

naredboDavci ?esto krše zakone, a rijetko se kažnjavaju

UVODNA NAPOMENA,
naslov „državna NE skrb o nekretninama je zabrinjavaju?a“ ispravlja se u „državna NE skrb o tvrtkama je zabrinjavaju?a“, a objavljuje se pod novim naslovom,

NAREDBODAVCI ?ESTO KRŠE ZAKONE, A RIJETKO SE KAŽNJAVAJU

i podNaslovom

TEME I TEZE NOVE ZA USTAV NOVI

sve oko nas, prepoznajmo iznova...
ili je IZUM-rezultat,
ili je PLANET-rezultat,

IZUM-tvrtke podliježu pod skrb IZUM-države isto i jednako kao PLANET-voda-kopno-zrak-živa bi?a (jer su utemeljeni u državni teritorij)

a to zna?i,

IZUM-tvrtke u privatnom vlasništvu tako?er podliježu pod skrb države,

(i zbog toga)

ako tvrtka mora u ste?aj, na redu je NOVA formulacija,

ste?aj tvrtke je prekršaj Zakona o državnoj skrbi o tvrtkama (u daljnjem tekstu Zakon) a šteta od ste?aja je krivi?no djelo,

naredboDavac, ako dopusti ste?aj tvrtke,
NJEMU je unaprijed jasno da je samoOdlu?io biti kažnjen na kaznu bez prava pomilovanja,

kazna za prekršaj je izrijekom propisana (bez od-do) i prekršitelji kažnjavaju se uhi?enjem i zatvorom odmah,

Jeste li protiv prostitucije? Treba kažnjavati korisnike!

Prenosim priop?enje. Tu sam temu nekoliko puta spominjao, u diskusijama koje se povremeno, uglavnom marginalno, povedu u cyberspace-u. Postoje samo dva logi?ki dosljedna pristupa problemu prostitucije: ila da se prihvati kao normalna ili barem kao neiskorjenjiva djelatnost i legalizira, ili, ako je se želi suzbiti, kao dokazano u?inkovitu metodu strogo kažnjavati korisnike usluga.

Dodajem me?utim, iako se zaista povijesno i društveno u velikoj ve?ini radi o "rodnoj diskriminaciji", ima i muškaraca koji rade kao "prostituenti" (iako za to nemamo rije? u hrvatskom, pa se kaže "muška prostitutka"; možda "prostitut" ili "prostitutac", po analogiji s drugim slu?ajevima imenica, gdje je "-ka" nastavak za ženski rod). Uglavnom, naravno, pružaju usluge drugim muškarcima.

Žena, koja koristi usluge prostitutke ili prostituenta, morala bi naravno biti jednako kažnjena, kao i muškarac.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci