Tagovi

Diskretni šarm marksizma

Potaknut reakcijama cijenjenih kolega na dnevnik o „Main Kampfu“ prema kojima je Marxov „Kapital“ jednako zlo kao i Hitlerov „Main Kampf“, ako ne i veće zlo, odlučih napisati koju riječ o marksizmu koji se u percepciji javnosti šarlatanski sotonizira već desetljećima.

Općenita prihvaćenost nekog uvjerenja, očitost i većinsko odlučivanje vrlo su loši argumenti. Dakako, nikad ne postoji potpuno jamstvo da su jedni u pravu, a drugi u krivu i zato moramo stavove koje smatramo pogrešnim shvatiti kao poticaj za provjeravanje jačine vlastitih argumenata. Budući da sam politolog, a marksizam je jedna od važnih povijesnih političkih ideologija, vjerojatno ću moći što istinitije iznijeti postavke marksizma.

Socijalizam kao radnički raj

ACTA i Karl Marx

Kakve veze imaju polemike i sukobi oko ACTA-e sa naukom Karla Marxa?! Mnogi ce se iznenaditi, ali suštinske. Poznata Marxova konceptualizacija o sukobu proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, kojom objašnjava povijesnu dinamiku i promjenu društveno-ekonomskih sistema, savršeno se kristalizira u oprecnim zahtjevima i pozivanjima na prava u svezi ACTA-e.

Za uvod cu pojednostavljeno i sažeto izložit navedenu konceptualizaciju, da bih na kraju izvukao direktne poveznice sa suštinom sukoba oko ACTA-e.

Dakle, Marxov koncept sukoba proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa kaže da do promjene povijesnih društveno-ekonomskih sistema dolazi kada proizvodne snage, koje predstavljaju dominantne načine, tehnike i tehnologije proizvodnje dobara u određenom društvu, dođu u nepomirljiv sukob sa vlasničkim odnosima na kojima počiva proizvodnja,.

Marx, CNN, antikapitalisti i informacijska revolucija

Pred koji tjedan osvanuo je članak na CNNu, valjda najreferenciraniji u zadnjih godinu dana.

Članak je pogodio srca mnogih, dijeljen je i komentiran svuda naokolo.

Odlična prilika da provjerim stav o antikapitalističkoj ideji i da izanaliziram probleme potrebne riješiti na putu dobre komunikacijske prakse.

S obzirom da tema nije nova, da imamo kolegu Štefana koji redovno promovira Marxa, ali i na naše socijalističko nasljeđe, mogu reći da imamo jednu dobru podlogu za dodatnu iteraciju mišljenja.

Pitanja su bila sljedeća.

1. što je to kapitalizam?
2. ako se ukine kapitalizam, što se to točno ukida?
3. kako bi izgledala zakonska regulativa kojom bi se ukinuo kapitalizam?

Na prvo pitanje dobivam relativno uniforman odgovor.

"Privatno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje"

Može li obi?an ?ovjek u Hrvatskoj (Virovitici) izre?i svoje mišljenje bez straha od odmazde?

Živimo u svijetu gdje vlada kapitalizam - u njemu bogati postaju sve bogatiji, a siromašni padaju toliko nisko dokle se nije ni smatralo da se može i?i. O?ito je da sustav upravljanja svijetom ima neke greške, ali koje su i kako ih popraviti iziskuje raspravu u kojoj bi svaki ?ovjek imao svoju ideju, niti jedna ne bi bila sasvim ista, no, ljudi smo, zar se ne možemo dogovoriti?

Žrtve i "žrtve"

Ovaj dnevnik objavljujem s malim vremenskim odmakom, jer me je mra?na sila ovog portala onemogu?ila u pisanju, a i dalje mi se prijeti, jer je njegova mržnja spram Feniksa gotovo opipljiva.
Nešto prebolesno!
?uveni "borac za slobodnu rije?", "uvjereni socijaldemokrat", ?lan izbornog stožera predsjedni?kog kandidata Johna Josephsona, meni zabranjuje pisanje, ali zato objeru?ke "u goste" prima ostarjelu prononsiranu ustašku budaletinu Dragana Hazlera.
No, pustimo to, znam da do mrakovog mozga to ionako ne dopire.
Idemo s dnevnikom:

Dok im gazde u Vatikanu rehabilitraju Karla Marxa (http://www.slobodnadalmacija.hr/Ured...u-grijehe.aspx), list Svete Stolice i njeno nesumnjivo službeno glasilo Osservatore Romano iznosi da su “rane Marxove kritike kapitalizma posebno naglasile socijalno otu?enje koje osje?a dobar dio ?ovje?anstva, koji, ?ak i danas, ostaje isklju?en i izvan procesa donošenja ekonomskih i politi?kih odluka“, naši klerofašisti poja?avaju svoje nasrtaje protiv antifašizma.

Alijenacija

(ja)Pokušala sam skratiti tekst ?OVJEK I SREDINA-PSIHOLOGIJA ALIJENACIJE dr.M.Zvonarevi?a iz knjige Socijalna psihologija;III izdanje iz ?ak 1981 godine.U toj knjižurini,on pak citira neke „praljude“ koji kao da su imali kristalne kugle u kojima su gledali današnji svijet.Udavljena zbog predizborne trakavice koja je u drugi plan bacila studente, vidimo da imamo mnogo crijevnih nametnika koji su u utrci da zavladaju našim društvenim tijelom. Molim vas pro?itajte i razmislite da li ?ete dati glas nekoj šuši poput mene koja baš ne kuži svijet oko sebe,ili nekom vije?nom studentu ili ?ete razmisliti i dati svoj glas ljudima koji imaju neko znanje,životnu biografiju.Naravno,trebate prije toga izvu?i iz sebe barem mrvicu motiva da iza?ete na glasanje.Možda vam pomogne ova stvar od Letu štuke:Tesla .

?OVJEK I SREDINA-PSIHOLOGIJA ALIJENACIJE

Prvi Maj

Proljeće je doba buđenja.Nakon duge zime evo sunca i nade za bolje.A raste i energija.Promišljamo kako biti bolje.A i depresija prevarenih i opljačkanih je pri vrhuncu.Pitaju se zašto im nedaju šansu.Htjeli bi biti korisni sebi ali i drugima.Tko im to neda?To pitanje je staro koliko i pojava industrijalizacije sa svojim poduzetnicima-vlasnicima kapitala.Od kuda im je to vlasništvo?Tata, obitelj,obrazovanje,sreća,dragi Bog?

Velika o?ekivanja (3) – "Fachidiotismus" !

Gloria in Excelsis Iako po?injem s lingvistikom, moram naglasiti da sam još uvijek ?vrsto na temi državnog prora?una i turizma koji je u njegovom spašavanju trebao odigrati klju?nu ulogu. Naravno, retorika „kroja?a hrvatskog kriznog prora?una“ se unatrag zadnjih tjedan-dva uvelike promijenila radi okrutne stvarnosti koja je zavladala i na polju turizma (globalnog i onog našeg), a koju mi je najbolje opisao vlasnik i direktor jednog od najve?ih njema?kih tour-operatora (kad sam ga nedavno zamolio za informaciju glede klizanja cijena turisti?kih proizvoda, na osnovi ?ega je nastao ovaj serijal pod nazivom „Velika o?ekivanja“ ). Evo što mi je poslovni prijatelj napisao glede panike koja je zavladala na turisti?kom tržištu:

Paradoksi „korporativne demokracije“!

Bill marx

Nakon 60-godišnjeg diktatorskog desničarenja u Paraguayu, negdašnji paraguayski katolički biskup Fernando Lugo , prebacio se u Socijalističku internacionalnu - i upravo postao novi ljevičarski predsjednik Paraguaya. Nama bliže, u Europi, sadašnji muenchenski biskup Reinhardt Marx piše novi „Kapital“, po uzoru na poznati Marxov ali s podnaslovom "Socijalno-etička rasprava“. Nama najbliže, u neviđenoj zbrci idejnog i pragmatičnog djelovanja na duhovnom planu hrvatski nadbiskup i rimski kardinal Josip Bozanić poziva državno tužilaštvo na progon „verbalnog delikta“. Stvari su samo naoko paradoksalne – jer iza svega postoji neko logično objašnjenje!

Dva mjeseca u godini, travanj i svibanj, predstavljaju tradicionalno neurotično hrvatsko razdoblje, u kojem iracionalno nadvisuje racionalno, irealno nadvladava realno, a odgovorni i autoritativni čimbenici javnog života se počnu intenzivno vraćati u povijest, u nastojanju kreiranja što bolje (osobne, obiteljske, grupne ili ideološke) prošlosti. Radi preciznijeg opisa fenomena nacionalna neurotike, sve započinje početkom travnja kad jedni komemoriraju nastanak NDH; krajem travnja se nastavlja s komemoriranjima Jasenovačkih žrtava; početkom svibnja se evociraju uspomene na pobjedu antifašizma nad fašizmom (9 svibnja), da bi stvari kulminirale obilježavanjem „rata poslije rata“ i Bleiburške tragedije (17 svibnja) . Na kraju se svi možemo vratiti u manje-više normalni život s 30-tim svibnja tj. spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990 tj. kada je nekima „mrski“ Stipe Mesića, evidentno zvijezda ovogodišnjeg hrvatskog PMS-a postao povijesni prvi premijer nove hrvatske države. No zbrka koja se svake godine proizvede unutar ta dva mjeseca je prevelika i svaki puta ostavlja duboke brazgotine.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci