Tagovi

Treba li nam država?

Ukratko, neki misle da ne treba.

Posljednjih godina, zapravo od pada realnog socijalizma, učestale su kritike poretka, države, kapitalizma, zapravo, “zapadnog načina života”, ali s vrlo malo konkretnih prijedloga za nešto drugo.

Zajedničko svima je protivljenje autoritetu, plaćanju karata u javnom prijevozu, poreza, pohađanju škole, korištenju javnih usluga itd. Sve te kritike imaju u osnovi ideologiju a ne racionalne argumente, a zasnivaju se skoro uvijek na individualizmu: kolektiv je zlo, društvo je loše, a naročito je zlo država.

Crtica iz hrvatskoga društva

Crtica iz hrvatskoga društva

Teška su vremena, puno je nezaposlenih, u državnim službama zabranjuju nova zapošljavanja , ponovo se zadužujemo, osje?a se neizvjesnost, vrijeme je „stiskanja pojasa“, crni oblaci nad Lijepom Našom.

Vra?aju?i se ku?i, nakon posla, srela sam dragu pri?ljivu osobu s „dna hranidbenoga lanca zaposlenih“ – ?ista?icu. Rijetko se na?e ?ovjek koji ina?e puno i glasno pri?a, a u isto vrijeme još bolje radi. Upravo o takvoj je rije?. Energi?na, radina, savjesna, uvijek zaposlena i dobro upoznata sa svim tajnama ku?e u kojoj radi. Zbrinuta, jer joj je muž, ostavši bez posla nestankom njegove i naše tvornice, otišao u svijet i tamo istim zanatom dobro zbrinuo svoju obitelj. „Još malo do mirovine“, pri?a mi, „i riješiti ?u se sve prljavštine koja me okružuje (a nije mislila na prljavštinu koju svakodnevno ?isti).“
Nekada smo bile u istom poduze?u, ali sustiglo nas je vrijeme podjela na sitnije firmice. Trebalo je stvoriti više ravnateljskih i ostalih dobrih radnih mjesta za mnogobrojne zaslužne. Dijelile se firme, pregra?ivale zgrade, poduplavali kapaciteti, kupovala oprema, proglasilo više ravnatelja, više tajnika, više ra?unovo?a, više knjigovo?a, više ?ista?ica, više..., a isto posla.

I rije? po rije?, stigosmo do zajedni?kih poznanika. Cijela kartoteka se otvorila. Podaci cure na sve strane, neki poznati, a neki novi, neki prešu?eni, a neki istaknuti.
I dublje spoznah ili makar proširih pri?u o jednoj hrvatskoj obitelji i njenoj uspješnoj borbi za opstanak u svim vremenima.
Možda nekome i posluži:

Zašto sindikalni referendum nije promašaj?

Kako je na to na svom blogu upozorio Lesar, istina je da su u kolektivnim ugovorima sadržana trajna i temeljna prava, istina je da sadrže i pokoju glupost, ali upravo zbog njihove produžene primjene u kolektivnim ugovorima su sadržana gotovo sva radni?ka prava. Zbog toga su u Hrvatskoj upravo kolektivni ugovori, prave Biblije radništva, koje Zakon o radu osnažuje odredbom o produženoj primjeni.

Vlada je u cijelu pri?u krenula dosta oštro, najavila je ukidanje produžene primjene, istodobno ne ponudivši baš nikakavu kompenzaciju (npr. doprinos solidarnosti ili zakonsko ja?anje uloge sindikata u privatnom sektoru). Valjda se nadala da ?e poslovi?na nesložnost hrvatskih sindikata i sklonost tradicionalnim metodama industrijske akcije u najgorem slu?aju završiti kratkim generalnim štrajkom, koji ?e u zemlji nenavikloj na blokadu javnih usluga, ubrzo biti slomnjen. Umjesto toga, sindikati su složno krenuli u akciju sasvim druga?ijim pristupom, prikupljanjem potpisa za referendum.

Hrvatski jal, dio tre?i, ili ?emu se nadamo u budu?nosti

Na pisanje ovog dnevnika potaknula su me tri teksta koja sam pro?itao. Ve? sam prije pisao o hrvatskom jalu, ali priznajem, u prvom redu ovdje nije naglasak na jalu nego na razo?aranju. Ali jal nije zaobilazni dio toga.

Tri ?lanka koja su me potaknuli su:
1. ?lanak gra?ana koji je isprovociran kaznom koju je primio za parkiranje na zelenoj površini (http://www.monitor.hr/clanci/parkiranje-na-zelenim-povrsinama/29886/)
2. ?lanak iz Lidera, tj. izjava i stav Siniše Kuhara, glavnog tajnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika ( http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=98818 )
3. Ve? poznati ?lanak o odnosu pla?e u javnom i privatnom sektoru ( http://www.vecernji.hr/biznis/place-privatnom-sektoru-4251-kn-a-drzavnim... )

U ovom dnevniku ?u samo prenijeti svoja razmišljanja. Veselim se komentarima!

"Ubijanjem" mladog kadra, mazohisti?ka politika u hrvatskoj živi!

Gledala sam upravo "Otvoreno" na nekih par minuta, ali dovoljno da izustim samo jednu rije?: "napokon"!
Napokon nekoga ?ujem na javnoj televiziji da ulazi u probleme cjelokupne srži hrvatskog propadanja, a da pritom nije cenzuriran. Ma ni ta cenzura nije u ovom slu?aju toliko bitna kao sama ?injenica da su se neki gosti dotakli bitne teme: Zapošljavanje mladih ljudi u javnim sektorima i probitak mlade snage po pitanju rješavanja bitnih pitanja i problema koji nas prate.

U par re?enica, gosti su iznjeli kratke i jasne zaklju?ke, oko kojih se nerijetko okoliša, a to su:
1. Problem napredovanja mladih kadrova
2. Problem ne mogu?nosti zapošljavanja mladih ljudi u javnim službama
3. Politiziranje svega u RH

Krenut ?u od tre?e stavke kao nekog vrhovnog problema a to je politiziranje. Naime, u Hrvatskoj se više ni jedan segmenat života nemože odovjiti od politike. Svaki naš korak, hobby, posao, obrazovni sustav, ili pak osobni razvoj polazi od politike i uvijek završava sa politikom.

Ususret MMF-u

Izglada da se lagano moramo pripremati za dolazak MMF-a. Poznato je što oni traže i sad je stvar u tome kako izigrati MMF, a da ispadne kao da smo ispoštovali njihove uvjete o smanjenju javne potrošnje itd.

Predlažem hajku na javne službe i zahtjeve za otkazima. Onda kad se dobro isprepadaju ljudi, vlada odlu?i pomo?i nama i prevariti MMF. Odlu?e da ?e na državnoj pla?i ostati samo osnovne djelatnosti po službama dok ?e drugi kao ?ista?ice, portiri, domari pa i dio ra?unovodstava( posebno u školama), prije?i u privatne firme koje ?e obavljati usluge ?iš?enja i održavanja javnih ustanova. Naravno, tako ?e se podijeliti javne službe, zaštiti ?e se oni na vrhu i obrazovaniji, a za ove dolje koga briga, što nisu u?ili.

Kad se to privatizira mo?i ?e se smanjiti i pla?e ?ista?icama, portirima...
Tako ?emo potaknuti poduzetni?ki duh koji ?e u konkurentskom okružju u želji da dobiju posao smanjivati pla?e i prava radnicima.

Nećemo rezove!

Nakon što je očito da sindikati ne pristaju na smanjenje plaća (osim ako se čvrsto obeća još veće povećanje u budućnosti) jasno je da ne pristaju ni na racionalizaciju broja zaposlenih:

Sindikat: Broj državnih službenika nije prevelik i teško može biti manji (SEEbiz)

Radi se o službama u kojima se teško može očekivati smanjenje broja zaposlenih ako se kani poboljšati razina kvalitete njihovih usluga i djelotvornosti servisa koji pružaju građanima, naglašava sindikat.

Nema nam pomoći... tralalalalala... nema nam pomoći.... uuhuuhuuu....

Možemo svi lijepo pjevati dok brod tone...

Ti brojevi su:

  • "27.000 zaposlenih u MUP-u,
  • 3.000 u Carinskoj upravi,
  • 4.000 u Poreznoj upravi,
  • 2.500 u zatvorskom sustavu,
  • 900 u Državnom inspektoratu,
  • 10.000 u pravosuđu i
  • 17.000 u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i uredima državne uprave."

Nitko me ne može uvjeriti da se bar ova dva zadnja broja ne mogu smanjiti. A javne službe:

Otpustiti 100 000 državnih službenika i onda...

Otpustiti 100 000 državnih službenika i onda... i onda ... onda što? Potpuni kolaps, naravno.

Prvo

Sve više se priča kako veliki broj zaposlenika čini preveliki teret za našu državu te da su otpuštanja riješenje. Ali kakvo je to riješenje.
Što bi država učinila s ušteđenim novcem? Nije znala razumno gospodariti kad nije bilo krize i kad je jeftinog novca bilo koliko hoćeš, a sad bi odjednom pametno iskoristili te novce. I sad švrljaju dezorijentirani, malo nema deficita, malo ima, jedan dan sve super, sutra javljaju da smo u banani.Treba li poticati potrošnju ili stezati remen? Sve ih to zbunjuje i ne vidm kako bi se sad odjednom problem riješio uštedom na ljudima.

Drugo

Kolika bi to uopće bila ušteda? Sto tisuća prosječnih plaća bi bio trošak od nekih 10 mlrd. godišnje.
5000 je neto plaća, oko 7000 je bruto i na to još treba dodati doprinose za zdtavstvo i nezaposlene što dođe ukupno nekih 8000 kn. znači uštedjeli bi 10 mlrd., ali bi od poreza i doprinosa na plaću u proračun ušlo nekih 4 mlrd. kuna manje. Pa bi ušteda bila oko 6 mlrd.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci