Tagovi

13 apostola antidemokratske balvan-revolucije u RH

13 apostola antidemokratske revolucije u RH
("Ustavni sud čini 13 sudaca"- http://www.usud.hr/default.aspx?Show=suci, http://www.jutarnji.hr/ovo-su-suci-ustavnog-suda-rh/897038/?artId=897039)

Referendum u RH, do prošle godine, bio je znanstvena fantastika. To je političarima, bili oni u oporbi ili vlasti, bilo idealno političko rješenje jer im je omogućavalo totalno ignoriranje naroda države u kojoj pro forme predstavljaju upravo taj narod, a de iure samo svoje političke vrhuške i mutne financijske i ponekada mafijaške krugove i tko zna kakve sve krugove oko njih.

Međutim uspjeh udruge „U ime obitelji“ s referendumom o braku, prikupljeni potpisi „Stožera za obranu Vukovara“ za referendum o primjeni hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma kao jedinoga službenoga jezika i pisma, u dijelovima RH koje većinski nastanjuju Hrvati- kao većinski narod u svojoj državi RH, najavljeni budući referendum „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom!“, također inicijative UIO. (Drugim riječima, birajmo sposobne a ne podobne! – ) , (http://referendumobraku.uimeobitelji.net/2014/08/25/volonteri-u-ime-obit... ),

Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda

Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda

Ustavni sud donio je odluku koja predstavlja kršenje načela demokracije, uskraćujući hrvatskome narodu da referendumom odlučuje o svome jeziku i pismu na teritoriju svoje države.

Iz teksta odluke US jasno je da se radi o političkoj odluci kojom se želi oduzeti pravo građanima RH na neposredno odlučivanje o primjeni svoga jezika i pisma.

Budući da je preko 10% biračkoga tijela dalo svoj potpis za referendum, jasno je da postoji „prijeka društvena potreba“ (koju ističu u tekstu svoje političke farse-odluke kojom zatiru demokraciju u RH.

A tko drugi da odlučuje o društvenoj potrebi, ako ne društvo koje se sa svojih preko 10% članova izrazilo da ta potreba postoji. Zato je u Ustav i unesena odredba o 10% potpisa biračkoga tijela, a ne o primjerice 0, 005%!

„Jasna i racionalna osnova“ postoji- jer postoji zahtjev (potpisi) preko 10% članova društva da promijeni ono što je donijela politička elita od stotinjak ljudi mijenjajući prag od 50% na 33%.

Dva obećanja

Osim hrvatskih branitelja, ključna osoba ste vi. Najzaslužniji ste za trenutak kojem se svi radujemo. Bez vas ne bi bilo ovog trenutka.

Kao premijer ste najzaslužniji. Pokazali ste snagu, znanje, optimizam i vjeru, a bez ugleda koji uživate u EU-u — toga ne bi bilo.

S ova dva citata je Jadranka Kosor 2005. godine otvorila pregovore Hrvatske s Europskom unijom. Tadašnja podpredsjednica Vlade nije se mogla othrvati porivu snishohodljivosti i neumjerenog glorificiranja tadašnjeg šefa, "dragog Ive". Čak unatoč Sanaderovom uvodu, koji je usprkos svom golemom egu, bio svjestan PR važnosti političke korektnosti u takvom trenutku od nacionalnog značaja. Zato ju je i prekinuo - "Nemoj više".

Komunizam, Glas Koncila i prešu?eni 23. kolovoza

Prije tri dana Hrvatska je kao zemlja kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju trebala obilježiti 23. kolovoza - "Sveeuropski dan sje?anja na žrtve svih totalitarnih i autoritativnih režima koji treba biti komemoriran s dostojanstvom i nepristranoš?u". To je jedan od zaklju?aka rezolucije o europskoj savjesti i totalitarizmu, izglasovane s uvjerljivom ve?inom u Europskom parlamentu 2. travnja prošle godine.

Kao što je rezolucija usvojena u Europskom parlamentu u hrvatskoj politi?koj i medijskoj javnosti prošle godine prošla nezapaženo, tako se i njezin ovogodišnji nadnevak zloslutno prešutio. Jedino je "Ve?ernji list" donio osvrt sad ve? usamljenog borca protiv recidiva komunizma u Hrvatskoj prof. Ive Banca.

Istodobno u dvije razli?ite prigode o prešu?enim u?incima komunizma progovorili s jedne strane glavni urednik "Glasa Koncila" Ivan Mikleni?, a s druge strane ni manje ni više nego predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebi?.

Državni udar Jasne Omejec

Ono što se do?a?a posljednjih mjeseci u Ustavnom sudu nije ništa drugo nego li institucionalni državni udar u režiji Jasne Omejec. Svojom izjavom da ?e u slu?aju da Ustavni sud presudi da je nametnuti „Hara?“ od strane Vlade RH neustavan, pravo na povrat imati samo oni koji podignu ustavnu tužbu. Da ne bi istalo sve na tome, nedavno je stigla i dopuna izjave u kojoj navodi da ?e pravo na povrat imati ne samo oni koji su podnjeli ustavnu tužbu ve? ?e morati i doslvno pogoditi po kojoj osnovi ?e ustavni sud eventualno proglasiti „Hara?“ neustavnim.

Ovakvim izjavama Ustavni sud jasno je dao do znanja da svi gra?ani nisu jednaki ve? da samo uska skupina ljudi ima pravo na zaštitu svojih ustavom zajam?enih prava, koja su bar na papiru jednaka za sve gra?ane. Drugim rije?ima Ustavni sud u najmanju je ruku suspendirao Ustav RH.

Javna rasprava o Ustavu u medijskoj tišini

Žao mi je što ovaj tekst nisam stigao dovršiti ranije, ali bolje ikad nego nikad. U srijedu 29. travnja u Europskom domu se održao okrugli stol na temu „Izmjene Ustava Republike Hrvatske – razlozi i posljedice“, na koji su pozvani Vladimir Šeks – potpredsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko – saborski zastupnik SDPa, Snježana Bagi? - sutkinja Ustavnog suda RH i ?lanica Radne skupine za promjene Ustava RH, te Lana Vego – predstavnica Odbora za referendum. Nažalost, osobno nisam mogao prisustvovati tom doga?aju, pa vam prenosim Lanine dojmove, kombinirane sa informacijama dostupnim u medijima.

Pro Patria (3) – Kako dosko?iti neovisnom pravosu?u?

Wag the owl

?ini se da u ovoj državi odnos vlasti prema pravosudnoj piramidi op?enito, a posebice prema Ustavnom sudu predstavlja ona gromadu koja se stalno valja nizbrdo, i pretvara u lavinu kamenja koja bi Hrvatsku mogla posve zasuti. U javnosti (a i ovdje na pollitika.comu) se mnogo pisalo o srozavanju hrvatskog pravosu?a kroz uništavanje vjerodostojnosti Ustavnog suda (kao najviše institucije hrvatskog pravnog poretka). Mada ne treba ponavljati sve što se oko tog suda (i njegovih sudaca) doga?alo, op?enito možemo zaklju?iti da se gotovo niti jedna institucija nove Hrvatske države nije tako i toliko prostituirala.

"Zamjeniku puckog pravobranitelja Zeljku Thuru ugrozena ljudska prava"

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Broj : U-III-1156/2006
Zagreb, 2. svibnja 2006.

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijecu za odlucivanje o ustavnim tuzbama,u sastavu sutkinja Jasna Omejec, presednica Vijeca,te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjic i Vice Vukojevic, clanovi Vijeca, u postupku koji su ustavnom tuzbom pokrenuli Zeljko i Dubravka Thur iz Zagreba ,na sjednici odrzanoj 2.svibnja 2006. godine, jednoglasno je donio

R J E S E NJ E

I. PRIVREMENO se odgadja ovrha po pravomocnom rjesenju Opcinskog suda u Zagrebu broj. GZ-486/06-2 od 14. veljace 200/6,godine.

II. Ovo rjesenje stupa na snagu danom donosenja, a privremena odgoda ovrhe ostaje na snazi do donosenja odluke o ustavnoj tuzbi Zeljka i Dubravke Thur, podnesenoj protiv rjesenja Zupaniskog suda u Zagrebu broj : GZ-486/06- od 14. veljace 2006.godine.

O b r a z l o z e nj e

Groteska s velikim crnim mašnama

Europski sud za ljudska u Strasbourgu jednoglasno je presudio da je Krunislavu Oluji?u uskra?eno pravo na saslušanje u razumnom roku i to zbog pristranih ?lanova Državnog sudbenog vije?a koji su odlu?ivali o njegovom razrješenju. Suci tako?er smatraju da je zahtjev DSV-a za isklju?enjem javnosti iz postupka bio bez pravnog temelja s obzirom da su optužbe protiv Oluji?a o navodnim seksualnim odnosima s maloljetnicima bile ve? iznesene u javnosti.

Na kraju presude suci iznose zanimljiv detalj: period od ŠEST GODINA, koliko je Ustavnom sudu trebalo da razmotri i odbije Oluji?evu žalbu na rješenje o njegovom razrješenju s dužnosti, bio je predug da bi se su?enje moglo smatrati pravi?nim! Treba napomenuti da Oluji?a po tim optužbama u Hrvatskoj nije nikada "procesuiralo" niti "kaznilo". S druge strane reakcija sudaca Ustavnog suda na presudu Upravnog suda o postupku izbora jednog od njih uslijedila je brzinom svjetlosti.

Zna?i, kada je rije? o jednom od njih – u našem slu?aju kada je rije? o bivšoj administratorici u predstavništvu danske humanitarne udruge u vrijeme rata (a to je, znamo svi, odgovorna pravni?ka funkcija brojanja kutija humanitarne pomo?i u nekom skladištu), mogu reagirati vrlo brzo, ali kada je trebalo nešto re?i o sranju kojeg su svi zajedno po politi?kom diktatu priredili predsjedniku Vrhovnog suda (to o?ito za te odli?nike u crnim togama i smiješnim leptir-mašnama nije neka zna?ajna skladištarska funkcija) onda im treba šest godina? Ne zaboravimo da ti nosa?i toga i leptir-mašni imaju zanimljivu ulogu u svakom izbornom procesu i dobro ih je imati na svojoj strani.

Članak 38 - Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli

Hrvatska se svakako može pohvaliti zanimljivim izborom sudaca Ustavnog suda.
Državno odvjetništvo je još 1999. zatražilo od MUP-a istragu o Vici Vukojeviću, aktualnom sucu Ustavnog suda, kojeg se tereti za silovanje Bošnjakinje u logoru Vojno kod Mostara, čije smo svjedočanstvo imali prilike čuti u emisiji HRT-a Latinica od 24. travnja prošle godine. Anonimno svjedočanstvo originalno je objavljeno u knjizi “Molila sam ih da me ubiju - Zločin nad ženom Bosne i Hercegovine” u srpnju 1999. u izdanju Centra za istraživanje i dokumentaciju Saveza logoraša BiH.

Milana Vukovića sigurno svi pamtimo po legendarnoj izjavi da se u obrambenom ratu ne može počiniti zločin.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci