Tagovi

Nije važno blefira li ili ne, Karamarkova se politička karijera ionako bliži kraju

Na političkoj se pozornici posljednjih mjeseci odvija predstava koje se ne bi postidjeli niti scenaristi mega popularne serije „Igra prijestolja“. Ne sukobljava se samo tzv. ljevica s tzv. desnicom, pače, taj se sraz više čini kao nešto reda radi (opozicija uvijek mora tražiti način da poziciju skine s vlasti), nego se najoštrija borba za prevlast vodi na desnoj strani političkog spektra. Iako je u prvome planu neslaganje glavnih partnera u vlasti, HDZ i MOST nikada zapravo i nisu surađivali bez fige u džepu, u pozadini se sve vidljivijim čini sraz između ekipe Tomislava Karamarka koja kreira službenu politiku stranke i druge, skupine koju čine konzervativci bliski crkvenim krugovima i njihovi eksponenti koji su upravo zahvaljujući aktualnom predsjedniku HDZ-a dobili mjesta u predstavničkoj i izvršnoj vlasti. Osim vidljivosti i ideološke prepoznatljivosti, potonji su zbog vrlo tanke vladajuće većine stekli i političku snagu kakvu inače nikada ne bi. Glas nekoga poput Ladislava Ilčića ili Pere Ćorića nekada je bio politički gotovo zanemarljiv, neki bi rekli i ridikulozan, ali u uvjetima kad formiranje i stabilnost vlasti ovisi o doslovce svakoj saborskoj ruci, njihov je stav i glas postao ne samo ozbiljan, koji se mora slušati, nego i nezaobilazni politički čimbenik.

Južni Hrvati, ne nasjedajte Orjuni!

A u svemu tome, čak nije spomenuo ni ono očito: prosvjed u Splitu bio je organiziran na datum, koji se do 1990. slavio kao Dan Republike!

Ivan Miklenić: "Splitska megamanipulacija"

14-11-29- Prosvjed u Splitu»Posve je neobično što će u noviju povijest ući zabilježeno da je za vrijeme vladavine Kukuriku koalicije, koja je već sada opravdano ocijenjena kao najgora, najveći prosvjedni skup održan da bi bile zatražene promjene u organizaciji nogometne igre.«

Fakat.

»Tj. zatražena je promjena u onom društvenom segmentu koji je apsolutno irelevantan za više od 800 tisuća hrvatskih građana ispod praga siromaštva, za više od 320 tisuća nezaposlenih, od kojih je čak 42 posto mladih od 15 do 30 godina, za više od milijun umirovljenika koji jedva preživljavaju od mjeseca do mjeseca, za sve one koji su prisiljeni svoju budućnost planirati izvan domovine...«

Potpisujem.

»Premda je jedan od govornika na prosvjednom skupu istaknuo da skup nema veze ni s politikom ni s politikantstvom, stvarnost je drugačija jer je politika i u ta događanja, kao i u nogometna i oko njega, upletena više negoli bi se prosječan građanin mogao nadati.«

Daaa? Politika je upletena u nogometna događanja!? Tko bi to rekao! Dobro je da imamo Majku Crkvu da nas na to upozori!

A kako je to politika upletena? Po čemu se to vidi? Pazi sad:

Evo zore, evo dna

Nakon poraza na parlamentarnim izborima i svega što je proživljavao HDZ, uključno posljednji debakl na aktualnom satu, ne treba se čuditi ocjeni pojedinih krugova da vladajuća Kukuriku koalicija i nema pravu oporbu. Bilo je s toga pitanje vremena kada će se u prazan oporbeni prostor pokušati ubaciti neka druga politička opcija. Ulogu oporbe je u dobroj mjeri preuzela Katolička Crkva kroz istupe pojedinih biskupa i, daleko otvorenije, kroz pero Ivana Miklenića, urednika Glasa Koncila. Kako sama ne želi izaći na brisani politički prostor, za svojeg je favorita izabrala političku stranku Zavjet za Hrvatsku koja za sebe voli reći da okuplja branitelje. Prisustvo Ivana Miklenića koji je sudjelovao u radu i blagoslovio skup te stranke održan u samostanu u Lužnici, jasan je znak te potpore.

Komunizam, Glas Koncila i prešu?eni 23. kolovoza

Prije tri dana Hrvatska je kao zemlja kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju trebala obilježiti 23. kolovoza - "Sveeuropski dan sje?anja na žrtve svih totalitarnih i autoritativnih režima koji treba biti komemoriran s dostojanstvom i nepristranoš?u". To je jedan od zaklju?aka rezolucije o europskoj savjesti i totalitarizmu, izglasovane s uvjerljivom ve?inom u Europskom parlamentu 2. travnja prošle godine.

Kao što je rezolucija usvojena u Europskom parlamentu u hrvatskoj politi?koj i medijskoj javnosti prošle godine prošla nezapaženo, tako se i njezin ovogodišnji nadnevak zloslutno prešutio. Jedino je "Ve?ernji list" donio osvrt sad ve? usamljenog borca protiv recidiva komunizma u Hrvatskoj prof. Ive Banca.

Istodobno u dvije razli?ite prigode o prešu?enim u?incima komunizma progovorili s jedne strane glavni urednik "Glasa Koncila" Ivan Mikleni?, a s druge strane ni manje ni više nego predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebi?.

Centri mo?i ili sam ?avao?

Paralelni izborni stožer Milana Bandi?a ukotvljen na Kaptolu, bijesan je i razo?aran (i) vlastitim neuspjehom usprkos silnoj podršci i korteširanju "moralne vertikale hrvatskog društva", jer se s prodikaonica, putem letaka, a kažu ?ak i za vrijeme ispovijedi, vjernike pozivalo da glasaju za Bandi?a.

Nekad je to bilo re?eno uvijeno da se treba glas dati katoli?kom vjerniku, a ne agnostiku, jer u Hrvatskoj je 90 % katolika, a drugi puta i najotvorenije, poput mra?nog "duhovnog obnovitelja", pozivalo vjernike da svoj glas daju Milanu Bandi?u.

Izbori završiše i vidi užasa, favorit KC je poražen, a to nije moglo bez otu?enih centara mo?i, pa i samog vraga ...

Andrijin križ (ili Pri?a o križu, vjeri, novcu i mo?i).

Andrija i križa
Mjesto gdje se nalazi Andrijin križ ozna?ava mjesto obaveznog zaustavljanja.
Odnos ljudi prema religiji je suptilan i ambivalentan. Vjera je ustvari osje?aj, pa kad god se zametnu rasprave o vjeri (tako i vjerskim simbolima, ceremonijama, statusima isl.) stvari skre?u prema strastima, a strasti vode u sukobe, pa ?ak i ratove. Vjerska povijest je puna vjerskih ratova koji su se vodili radi raznih politi?kih interesa, ali i politi?kih sukoba koji su se obla?ili u vjersko ruho. Najpoznatiji je bio Tridesetogodišnji rat koji je u ime križa i vjere opustošio cijelu Europu.

"Juridi?ki zlo?in" i zlo?in nad pravnom državom

Ovo nije dnevnik o ustašama i partizanima niti o kadrinalu Alojziju Stepincu i njegovom djelovanju za vrijeme i neposredno poslije II svjetskog rata. Sudski proces koji je vo?en protiv njega i sve glasniji zahtjevi za revizijom istoga su samo okvir za propitivanje potrebe, opravdanosti i prvenstveno na?ina primjene tog instituta u slu?ajevima presuda izre?enih na temelju zakonodavstva bivše Jugoslavije a neposredan povod je intervju kojeg je uvaženi akademik Dr.Željko Horvati? dao Glasu Koncila. Intervju je svojevrstan nastavak traženja i sudske rehabilitacije kardinala Stepinca koja je ponovno zatražena na jednom skupu u Lepoglavi od nazivom "Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar za tre?e tisu?lje?e".

Ivan Mikleni? otkriva: Sanader nije vjernik!!!

Opserviraju?i doga?anja i odnose snaga u hrvatskom društvu, u najnovijem broju Glasa Koncila komentator Ivan Mikleni? uspore?uje položaj vjernika prije i poslije tzv. demokratskih promjena i donosi vrlo zanimljiv zaklju?ak. Suprotno do sada prevladavaju?em mišljenju, on zaklju?uje da je društveni položaj vjernika gotovo nepromijenjen.

Mikleni? polazi od toga da se nije promijenio položaj nekad vladaju?e elite:

Posebno je to opipljivo po prevladavaju?em mentalitetu, povlasticama, odnosu prema prošlosti te po utjecaju i mo?i koju je zadržao tzv. kadar iz socijalisti?kog društva.

i analogno tome zaklju?uje da su vjernici i danas gra?ani drugoga reda:

Ta pojava osobiti je izazov za gra?ane vjernike koji su u razdoblju prije demokratskih promjena (premda su i tada bili apsolutna ve?ina) pretežno bili gra?ani druga reda, a ni danas (premda ih se ?ak 87 posto spontano deklariralo kao katolici) ne uspijevaju do?i ni do ravnopravne zastupljenosti u medijskoj javnosti, a još manje do ravnopravnog sudjelovanja u utjecaju i mo?i u hrvatskom društvu.

Bezakonje na hrvatski način

»Nisu doneseni svi provedbeni propisi koji su propisani odredbama Zakona o proračunu.«

Ovako glasi jedna od rečenica iz Izvješća o radu Državnog ureda za reviziju za 2007.godinu. . Pa što, rekli bi neupućeni, to i nije neki propust kad znamo kakva nam je praksa u odnosu na brdo zakona koji su donijeti. Ipak, propust ima dublje značenje jer se radi o propustu zakonodavca.

Na tom tragu promišlja i Ivan Miklenić, komentator i glavni urednik Glasa Koncila. On u svom komentaru pod naslovom „Nekažnjeno bezakonje“ problematizira našu ukupnu političku elitu.

Drugim riječima, zakon je nešto odredio i propisao, a netko, tko se smatra da je iznad zakona, ne želi i ne donosi provedbene propise!

On ide i dalje pa zaključuje da je to „evidentan primjer izigravanja zakona a da za to svjesno i namjerno izigravanje nitko ne odgovara“ i da se na to mora upozoriti najšira javnost. Slažem se.

Opće dobro je od plastelina?

Izborna groznica još nije gotova i punom snagom trese političare, medije, političke analitičare i komentatore raznih vrsta. U takvoj situaciji nije preveliko čudo kad neki mijenjaju ocjene i ranije izrečene stavove. Ipak, neke bi stvari trebale biti konstanta, primjerice opće dobro. O tome što predstavlja nas je još nedavno u jednom od svojih komentara poučio Ivan Miklenić, komentator i glavni urednik Glasa Koncila (temu sam obradio u postu Opće dobro i ima li koga (čega) iznad Hrvatskog sabora?).
Njegov najnoviji komentar Novi povodi za zabrinutost me je potaknuo da ponovno razmislim o općem dobru.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci