Tagovi

Javno mnijenje: pesimizam i pad popularnosti Mosta

Istraživanja javnoga mnjenja često komentiram na forum.hr, topic Istraživanja javnoga mnjenja i izborne analize. Prenosim današnji komentar posljednjog istraživanja.

Sažetak:
1. Most gubi prilično, SDP malo, raste broj neodlučnih; obje glavne koalicije i dalje izjednačene.
2. Predsjednici dvije najveće i stranke i dalje su uvjerljivo najveći negativci; porasla je popularnost predsjednika vlade, a znatno opala predsjednika Mosta.
3. Ljudi su pesimistički i deprimirani.

Istraživanje provedeno 1-3. ožujka. Telefonski a ne terenski kao istraživanje CroBarometar, ali je provedeno u rkaćem periodu i rezultati odmah objavljeni, pa je ažurnije.

HRT, objavljeno danas u 10 sati: Veća potpora Živom zidu, Domoljubna koalicija ispred Hrvatska raste

Potvrđuje se trend pada Mosta i određenog pada SDP-a. Povećao se broj neodlučnih.

U odnosu na siječanj, dakle prije dva mjeseca, kad je već bila poznata koalicija, ups, pardon, sporazum :zubo: HDZ-Most ali prije formiranja nove vlade, Most ima -4,0% a SDP -1,4% dok je HDZ točno na istome. ŽZ ima +1,0% a HSP-AS +0,6%, ostali također s manjim pomacima.

Osim kod Mosta, to nisu veliki pomaci, još uvijek otprilike u granicama očekivanih slučajnih varijacija, pa se ne može zaključivati o nekim trajnim tendencijama.

Postotak neodlučnih je porastao, +3,7%.

Velika većina glasača Mosta je za podršku SDP-ovoj vladi

Objavljeni su rezultati ankete, provedene 27.-29. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika u Hrvatskoj.

Ipsosova anketa: Većina građana smatra da bi se Most trebao prikloniti SDP-u.

Rezultati su vrlo slični onima, koje je dala anketa koju je ista agencija provela 10-11. studenoga.

Opcija "koalicije skoro svih" očito nije realna. Most, ako ostaje pri tome da ne sklapa koaliciju, može dati podršku jednoj ili drugoj manjinskoj vladi. Pritom, očito, može doći i do podjele unutar 19 zastupnika i zastupnica izabranih na listi Mosta. Ako nitko ne prikupi većinu, slijede novi izbori.

Najzanimljivije je naravno što misle oni, koji su na izborima za Sabor 8. studenoga glasali za Most. Takvih je u uzorku 117. Od njih, 44% je reklo da Most treba dati podršku SDP-ovo koaliciji, 17% HDZ-ovoj koaliciji, 10% smatra da svo troje treba sklopiti sporazum, a 30% je neodlučno.

Pred izbore (3): Kako čitati ankete

Vjerojatno će u slijedećim danima biti objavljeni rezultati još bar jedne ankete javnoga mnjenja, pred izbore slijedeće nedjelje.

U međuvremenu, pogledajmo još malo što možemo zaključiti iz prethodne ankete, koju je provela agencija Promocija Plus, a naručila RTL. Što nam ankete kažu i što na osnovu njih možemo predviđati?

Binomna i normalna distribucijaPrije daljih promišljanja, međutim, na osnovu iskustva diskusija koje sam o tome vodio posljednjih godina, i mog vlastitog učenja te problematike (koja mi je hobi, a imam određena predznanja iz teorije vjerojatnosti i matematičke statistike), napisat ću neka objašnjenja o istraživanjima javnoga mnjenja (aketama), o podacima koje daju i kako ih interpretirati.

Detaljni podaci te ankete objavljeni su na stranici "Statistički centar" na mrežnom sjedištu RTL-a.

Kako se opredjeljuju hrvatski birači

Ovo sam prvo objavio na forum.hr, u topicu "Istraživanja javnog mnijenja i izborne analize". Prenosim bez izmjena. Samo sam dodao slikicu, za zabavu. :belj:

Dry Bones- public opinionKako pisah, unatoč tome što se često zapletemo u sukobe i natezanja, siguran sam da nam je svima ovdje u interesu poboljšati svoje znanje o istraživanjima javnoga mnjenja, te o analizama izbora i političkog opredjeljivanja općenito.

Zbog bezinteresne želje za znanjem, ali i zbog naših interesa kao građana, da bolje funkcionira proces demokratskog dogovaranja i odlučivanja (deliberacija).

To je težak zadatak, ne samo za laike, nego i za znanstvenike. Društvene znanosti, naravno, nisu egzaktne. Koriste se neke kvantitativne metode, često sofisticirane (osobito statistička obrada - regresivna i faktorska analiza), pa se može stvoriti pogrešan utisak i čak samozavaravanje o egzaktnosti.

Nedostatak egzaktnih kriterija međutim nipošto ne znači da nikakvih kriterija nema.

Tek ovih dana pročitao sam jedan rad, objavljen još 2000., koji analizira podatke dobivene istraživanjem javnoga mnjenja u rujnu 1998.. To je produbljeno znanstveno istraživanje, mnogo složenije od onih rutinskih anketa s nekoliko pitanja (za koga biste glasali, koju ocjenu zaslužuje vlada itd.). Iako je bilo davno, mislim da je i danas korisno pročitati.

Neke zanimljive brojke uz drugi krug izbora

Razlika u samoj Hrvatskoj manje od 2.000 glasova

15-01-11- rezultati po veličini naseljaGlasovanju je pristupilo 2.258.801 birača, odnosno 59,06% u odnosu na popis birača. (Jedno biračko mjesto još neobrađeno.)

Mnogo više od prvog kruga, ali još uvijek skromno. Manje od izlaznosti na izbore na Sabor 2011. (kad je glasovalo 2.446.831)

Nepredanih listića. 778.

Nevažećih listića: 60.728 odnosno 2,69%. Poziv "Živog zida" da se izađe i prekriži listića doveo je do skromnog odaziva (1 do 2% nevažećih je normalno).

Razlika u broju glasova između Kolinde Grabar Kitarović i Ive Josipovića je 32.432.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci